Albanija


Parlamentarna blokada zakočila put prema EU

Piše: Ramiz Halili

Više od godinu dana nakon posljednjih općih izbora u zemlji, u lipnju 2009., Albanija je i dalje paralizirana političkim zastojem između vladajuće koalicije i opozicije predvođene Socijalistima. Socijalisti, koji tvrde kako je na izborima bilo nepravilnosti, onemogućili su usvajanje zakona svojim bojkotom parlamenta. Naime, Berishina desničarska Demokratska stranka je s koalicijskim partnerima osvojila pobjedu i drugi mandat marginalnom prednošću od 1,5 posto pred Socijalistima, koje predvodi Rama, gradonačelnik Tirane. U međuvremenu, vladajuća koalicija odbacila je zahtjeve Socijalista za ponovnim prebrojavanjem glasova. Kriza je potaknula pitanja o funkcionalnosti albanskog političkog sustava, dva desetljeća nakon pada komunizma.

„U Albaniji postoji problem s demokracijom“, izjavio je ambasador Evropske komisije u Tirani Helmut Lohan. „Volio bih kada bi albanski političari shvatili kako ova kriza ugrožava proces integracije zemlje i pronašli rješenje“. Oko 89 posto Albanaca podupire integraciju u EU, a 82 posto kaže kako je put zemlje ka EU važan, navodi se u istraživanju albanskog Instituta za međunarodne studije. Međutim, brz napredak ka tom cilju nije vjerojatan ukoliko zemlja ne uvjeri Bruxelles u sazrijevanje njezina političkog sustava. „Ukoliko parlament ne funkcionira dobro, pozitivna procjena EK vezana za put Albanije ka EU mogla bi biti ugrožena“, upozorio je Lohan.

Obje strane u zastoju odbijaju ustuknuti. „Opozicija neće glasati o bilo kojem nacrtu zakona u parlamentu dok ne vidimo izbornu transparentnost“, izjavio je Gramoz Ruçi iz parlamentarne skupine SP. „Sve što želimo je otvaranje glasačkih kutija. Postoje nepravilnosti. Mi to stalno govorimo Demokratima. Glasačke kutije trebaju se otvoriti, barem u jednoj izbornoj zoni. Ukoliko su naše tvrdnje pogrešne, spreman sam iste sekunde odustati od svojeg zastupničkog mandata", izjavio je Ruci. Opozicija želi ustroj parlamentarnog povjerenstva koje će istražiti navodne izborne zloporabe, ali vladajuća Demokratska stranka tvrdi kako je takav korak protuzakonit. „Transparentnost se može ostvariti samo u skladu s ustavom. Ne možemo poništiti sudske odluke. Edi Rama, čelnik Socijalističke stranke, izgubio je na prošlim izborima i sada treba naučiti postupati kao opozicija“, rekao je premijer Sali Berisha.

Međunarodna zajednica pokušala je riješiti krizu. Čelnici dviju vodećih stranaka sastali su se u svibnju, u Strasbourgu, uz posredovanje povjerenika EU za proširenje Stefana Fuelea. Sastankom je okončan 19-dnevni štrajk glađu 20 zastupnika Socijalističke stranke i preko 200 njihovih pristaša, koji su postavili šatore ispred Berishina ureda. Opozicija je okončala svoj bojkot i vratila se u parlament, ali je odbila glasati o zakonima. Mnogi zakoni za čije je usvajanje potreban konsenzus stavljeni su na čekanje do daljnjeg.

Manje od mjesec dana nakon priključivanja NATO-u 1. travnja prošle godine, Albanija je podnijela svoj službeni zahtjev za primanje u članstvo EU. Sada mora dobiti pozitivnu ocjenu Evropske komisije vezano uz spremnost za pristupne pregovore kako bi bila priznata kao službeni kandidat za EU. Predstavnici EU, od kojih se Albanija nada dobiti poziv za članstvo, kažu kako je to neprihvatljivo. U međuvremenu se nastavljaju napori iza kulisa usmjereni na pronalaženje rješenja. „Organiziramo sastanak podalje od pozornosti medija kako bi razumjeli koje su naše dodirne točke“, izjavio je Astrit Patozi iz parlamentarne skupine Demokratske stranke.

„EU će u studenom dati svoje mišljenje o Albaniji. Nadamo se da će biti pozitivnih signala“, izjavio je belgijski ambasador Marc Michielsen, čija je zemlja predsjedavajući rotirajućeg predsjedništva EU. „Izgledi Albanije za priključenje EU dovode se u pitanje“, izjavio je ambasador Španjolske Manuel Montobbio de Balanzo nakon sastanka ambasadora EU u Tirani. Tijekom nedavnog posjeta belgijski premijer Yves Leterme je podržao aspiracije Albanije za priključivanje EU: „Smatramo kako je priključivanje Albanije EU ključan faktor stabilnosti na Balkanu“, rekao je, zatraživši od Tirane jačanje napora u pravcu ispunjavanja zahtjeva EU za liberalizaciju viznog režima kako bi albanski državljani mogli slobodno putovati u veći dio Europe.

U međuvremenu, zbog blokada legislativnih postupaka došlo je do negativnih posljedica po rezultate analize političkih kriterija i daljnjih negativnih konzekvenci po izglede za odobravanje statusa zemlje kandidata za članstvo u EU.