Srijeda, 10.03.2010.


Slovenija: Izdano milijardu eura petogodišnjih obveznica

Slovenija je prodala novo petogodišnje izdanje državnih obveznica u vrijednosti od milijardu eura. Kuponska kamatna stopa nove obveznice iznosi 2,75 posto, a ostvarena cijena 99,453 posto. Kako su objavili slovenski mediji, rok dospijeća izdanja je 17. ožujka 2015. godine. Prinos obveznice prilikom izdanja oblikovao se na 37 baznih bodova iznad referentne kamatne stope za zamjenu (mid swap). Izdavanje su zajedno vodili Abanka Vipa, Commerzbank, Royal bank of Scotland i Societe Generale, objavilo je slovensko Ministarstvo financija. „Ministarstvo financija u skladu s poboljšanim uvjetima na tržištima kapitala u posljednjem tjednu želi iskoristiti veliki interes ulagača za visoko bonitetnim ulaganjima", saopćili su u Ministarstvu. Riječ je o drugom ovogodišnjem izdanju slovenskih državnih obveznica u ovoj godini. U siječnju su plasirane 10-godišnje obveznice ukupne vrijednosti 1,5 milijardi eura s kamatnom stopom od 4,125 posto s dospijećem 26. siječnja 2020. godine. Knjiga upisa otvorena je u ponedjeljak, a „narudžbe su pristizale vrlo brzo i u manje od sata dostigle su milijardu eura", objavilo je Ministarstvo. Nakon zatvaranja knjige upisa ukupne narudžbe iznosile su 1,7 milijardi eura. Obveznica je prodana širokom krugu investitora, koji su zajedno predali 138 narudžbi. Među njima se ističu banke, koje su upisale 46,9 posto izdanja, investicijska društva s 37,5 posto, osiguravajuća društva i mirovinski fondovi s 11,7 posto, središnje banke i agencije s 3,7 postotka te ostali investitori s 0,2 posto. Izdanje je po navodima Ministarstva financija privuklo investitore iz cijele Europe, pri čemu su najveći dio od 33,5 posto izdanja upisali njemački investitori. Talijanski ulagači upisali su 11,5 posto, ulagači iz Beneluksa 10,9 posto, iz Velike Britanije 9,9 posto, Francuske 8,3 posto, investitori iz Skandinavije 5,6 posto, Austrije 4,1 posto, Švicarske 3,8 posto, dok su ostali ulagači upisali 2,2 posto izdanja. Domaćim investitorima je prodano 10,2 posto izdanja. Slovenija je drugim ovogodišnjim izdanjem obveznica dopunila krivulju prinosa slovenskih državnih vrijednosnih papira s petogodišnjim rokom dospijeća. Usprkos nedavnim potresima na financijskim tržištima niži traženi kreditni prinos i visoka kvaliteta knjige upisa potvrdili su prepoznatljivost i položaj Slovenije na tržištima kapitala, smatra slovensko Ministarstvo financija. (Jagoda Radojčič)


Hrvatska: Kratkoročni dug države 12,3 milijardi kuna

Prema jučer objavljenim podacima, na aukciji trezorskih zapisa ministarstva financija u utorak održana je aukcija u kunama te eurima, a plativa u kunama. Tako je planirani iznos izdanja u kunama iznosio 550 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio ukupno 679 milijuna kuna. Planirani je iznos izdanja u eurima iznosio 20 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio tek 5 milijuna eura, saopćeno je jučer iz Ministarstva. Na aukciji su s rokom dospijeća od 91 dan na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu 463 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 157 milijuna kuna. Najviša ponuđena cijena bila je 99,566 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, uz kamatu od 1,75 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 99,258 kuna, uz kamatu od 3 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 99,504 kune, pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 2 posto. Pritom je udio nebankarskog sektora u emisiji iznosio čak 100 posto.Također su na aukciji s rokom dospijeća od 182 dana na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 642 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 125 milijuna kuna. Najviša ponuđena cijena bila je pritom 98,575 kuna, uz kamatu od 2,90 posto. Najniža je pak cijena bila 98,044 kune, uz kamatu od 4,00 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 98,526 kuna, pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 3 posto. Pritom je udio nebankarskog sektora u emisiji iznosio čak 100 posto. Na aukciji je s rokom dospijeća od 364 dana na prodaju bilo ponuđeno zapisa u iznosu 978 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 397 milijuna kuna. Najviša ponuđena cijena iznosila je pritom 97,096 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 3 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 95,705 kuna, uz kamatu od 4,50 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 96,627 kuna, po kamatnoj stopi od 3,50 posto. Udio nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije je iznosio 24,43 posto. Ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo je 12,271 milijardu kuna. Od toga je 1,774 milijarde kuna upisano na rok od 91 dan, na rok od 182 dana upisano je 1,324 milijarde, na rok od 364 dana upisano je 6,520 milijardi, dok je na rok od 728 dana upisano 2,653 milijarde kuna trezorskih zapisa. Na aukciji u eurima su također upisani zapisi s rokom dospijeća od 364 dana u iznosu od 5 milijuna eura, dok je ukupan iznos pristiglih ponuda iznosio 5,35 milijuna eura. Najviša ponuđena cijena iznosila je 96,777 eura za 100 eura nominalnog iznosa zapisa, dok je kamatna stopa iznosila 3,34 posto. Najniža je pak ponuđena cijena bila 95,934 eura uz kamatu od 4,25 posto. Sukladno tome ostvarena je jedinstvena prodajna cijena iznosila 96,777 eura, dok je kamatna stopa bila 3,34 posto. (Petar Grabovac)


Bosna i Hercegovina: Podrška za javno-privatno partnerstvo

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mladen Zirojević naglasio je u utorak u Sarajevu značaj i prednosti javno privatnog partnerstva kao jednog od načina za privlačenja stranih direktnih investicija."Ne treba zaboraviti da javno privatno partnerstvo treba da bude i način angažiranja kapitala domaćih investitora'', rekao je Zirojević na otvaranju skupa pod nazivom "Javno-privatno partnerstvo kao formula za ekonomsku rehabilitaciju BiH"; Međunarodni ekonomski forum - Javno privatno partnerstvo''. On je istakao da je trenutak održavanja ovog skupa veoma bitan, jer je oblast javno privatnog partnerstva u BiH tek u početku primjene, odnosno tek se zakonodavno uređuje. ''Republika Srpska donijela je zakon u junu prošle godine, a u Federaciji BiH i Brčko distriktu u toku je procedura donošenja zakona'', precizirao je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. Prema njegovim riječima, BiH ima obavezu i spremna je da svima osigura iste zakonske uvjete za djelovanje. Zirojević je izrazio očekivanje da će Forum biti idealno mjesto na kome će se potencijalnim investitorima prezentirati oblasti koje se mogu ponuditi kao predmet ugovora o javno privatnom partnerstvu. ''Sa ovog mjesta treba da snažnije krenemo u donošenje i provođenje potrebnih zakona, jer najbitniji je rezultat, odnosno ugovori ili eventualno zajednička poduzeća javnih i privatnih partnera koje će upravo primjena zakona omogućiti'', zaključio je Zirojević. Pokrovitelji foruma su Ministarstvo financija i trezora BiH, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Ambasada Grčke u BiH. (Mirsad Ajnadžić)


Srbija: Bez odmrzavanja plaća

Ministar ekonomije Mlađan Dinkić izjavio je jučer kako će MMF-u predložiti da se u rujnu odmrznu plaće dok ministrica financija i guverner NBS smatraju kako ih ne treba povećavati. Dinkić je rekao da će predložiti da formula za povećanje plaća u javnom sektoru bude stopa inflacije plus jedna polovina rasta stope bruto domaćeg proizvoda (BDP). "To će državu maksimalno koštati 10 milijardi dinara" u ovoj godini, što je 0,3 posto BDP, rekao je Dinkić, ali će, istakao je, imati mnogo veći efekt na povećanje domaće potrošnje. Ministar ekonomije i potpredsjednik Vlade Srbije je dodao kako u ovoj godini moraju se povećati i najniže mirovine. Prema njegovim riječima, za ubrzavanje ekonomskog oporavka je neophodno povećanje domaće potražnje kroz javne investicije i povećanje kupovne moći stanovništva. „Te javne investicije trebaju biti ulaganja u infrastrukturu ali Srbija ne treba uzimati nove kredite budući da već ima 1,2 milijarde eura potpisanih ugovora sa međunarodnim institucijama", rekao je Dinkić. Ministrica financija Diana Dragutinović je rekla da bi plaće i mirovine u ovoj godini trebalo odmrznuti samo ako privredni rast i budžetski prihodi budu veći od planiranih, sa čime se složio guverner Narodne banke Srbije (NBS) Radovan Jelašić, upozoravajući kako bi bilo neodgovorno da se plaće i mirovine povećaju na temelju novog zaduživanja države. "Kada bi zaista privredni oporavak bio brži od očekivanog, možda bismo mogli dozvoliti neki rast, ali značajno manji od produktivnosti rada", rekla je Dragutinović i naglasila kako je njen osobni stav da bi i ovu godinu trebalo izdržati sa zamrznutim plaćama i mirovinama i o njihovom prilagođavanju razgovarati istovremeno kada i o budžetu za 2011. godinu. Dragutinović je istakla kako je ona uvijek prije za stimuliranje ponude, a ne potražnje, ali i dodala kako se mora priznati da je teško izdržati dvije godine sa zamrznutim zaradama, pri čemu cijene rastu. Jelašić je izjavio da bi bilo neodgovorno da se plaće i mirovine povećaju na temelju novog zaduživanja, jer bi za to trebalo da postoje realni prihodi. Prema njegovim riječima, jako je važno da se pri donošenju odluke o odmrzavanju plaća i mirovina zna iz kojih izvora će to biti plaćeno. Treba imati u vidu da rast mirovina i plaća utječe na inflaciju i kurs, a preko toga i na cijenu kredita, kazao je Jelašić. Ministar je najavio kako ministarstvo ekonomije u suradnji sa Narodnom bankom Srbije priprema model subvencioniranih gotovinskih kredita u iznosu do 3.000 eura, u dinarskoj protuvrijednosti, koji bi bili namijenjeni uglavnom srednjoj klasi i to u dinarima, sa rokom otplate na tri godine i godinu dana počeka. Također, Dinkić je rekao kako su potrebni krediti za javnu infrastrukturu i podsjetio da su za to već osigurani krediti od međunarodnih financijskih institucije od oko 1,2 milijardi eura. (Milijana Radulović)


Crna Gora: Pad na Upravnom sudu

Upravni sud Crne Gore presudio je da Vlada ne može držati u tajnosti odgovore na Upitnik Evropske komisije, postupajući po tužbi Asocijacije mladih novinara, koja je tražila da im se dostave kopije odgovora. Tako se može očekivati da, po istoj tužbi Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), o kojoj je vođena rasprava u sudu, Upravni sud donese istu presudu i poništi rješenje crnogorskog ministarstva za evropske integracije kojim se odgovori na Upitnik Evropske komisije proglašavaju državnom tajnom. U obrazloženju presude po tužbi Asocijacije mladih novinara navodi se kako se pristup informacijama može ograničiti samo ako bi njihovo objavljivanje ugrozilo određene odnose i napravilo veću štetu od javnog interesa za otkrivanje informacija. „Apstraktna konstatacija i oznaka 'povjerljivo' po Zakonu o tajnosti podataka, po ocjeni Suda, nije dovoljna za odbijanje podnesenog zahtjeva, posebno kada se ima u vidu priroda informacije koja se traži. Ne mogu se prihvatiti razlozi kako se radi o dijelu procesa evropskih integracija koji nije okončan, jer se traži pristup već predanom dokumentu Evropske Komisije”, navodi se u presudi Upravnog suda, kojim rukovodi Branislav Radulović. „Odgovori će biti dostupni javnosti kada se završi čitav proces odgovaranja. Ukoliko bi se u ovom trenutku izašlo u susret zahtjevu MANS-a, moglo bi doći do zloupotrebe odgovora. Proces odgovaranja na Upitnik i dalje je u toku, a odgovori još nisu dobili konačnu formu“, izjavila je pred vijećem Upravnog suda tajnica ministarstva za evropske integracije Nada Pavićević. Ona smatra kako bi objelodanjivanje dijela podataka iz odgovora moglo nanijeti štetu ugledu i povjerenju u rad organa vlasti. Pravni savjetnik MANS-a Milena Deletić nazvala je subjektivnom ocjenu ministarstva da se radi o povjerljivim informacijama, podsjećajući kako je u spremanju odgovora učestvovalo tisuću državnih službenika. „Građani imaju pravo znati kako je državna administracija napravila taj posao, posebno što je u pitanju tako ozbiljna stvar kao što su evropske integracije. Nesporan je interes građana da imaju punu informaciju o tome na koji način je Bruxellessu predstavljeno trenutno stanje u zemlji”, izjavila je ona. Deletić je pojasnila kako prema Ustavu, svako ima pravo pristupa informacijama u posjedu državnih organa i organizacija koje vrše javna ovlaštenja, dok se ono može ograničiti ako je to u interesu zaštite života, javnog zdravlja, morala i privatnosti, vođenja krivičnog postupka, sigurnosti i obrane, vanjske, monetarne i ekonomske politike. Vuk Maraš iz MANS-a je izjavio je da Vlada nije ponudila dokaze zašto su odgovori na Upitnik proglašeni tajnim dokumentom. „S druge strane, prvi put smo čuli pravi razlog zašto se kriju odgovori na Upitnik Evropske Komisije. Tajnica ministarstva rekla je da bi objavljivanje odgovora nanijelo štetu ugledu i povjerenju u rad vlasti, što je upravo stvar zbog čega su sakriveni odgovori”, naveo je on. Maraš smatra kako, ukoliko je u tim odgovorima slika o Crnoj Gori predstavljena na istinit način, onda ne postoji razlog kako bi to moglo utjecati na smanjenje povjerenja građana u rad crnogorske Vlade. (Vladimir Zeković)


Kosovo: Ignoriranje NATO uputa

Prema jučerašnjim medijskim napisima kod dužnosnika NATO-a najveću ljutnju zbog pojavljivanja garde Sigurnosnih snaga Kosova (BSK) na manifestaciji sa oružjem i pod zastavom NATO-a, izazvala je činjenica da je dan ranije KFOR upozorio i kosovsko političko rukovodstvo da se tako nešto ne smije dogoditi, objavili su jučer kosovski mediji. Mediji su prenijeli navode diplomatskog izvora zemlje članice NATO-a u Bruxellessu, da ukoliko su željeli zaoštriti odnose sa NATO-om, kosovski dužnosnici nisu mogli pronaći gori trenutka od trenutnog. Zapovjednik međunarodnih vojnih snaga na Kosovu Markus Bentler donio je odluku o privremenom prekidu suradnje KFOR-a i BSK-a nakon što je potvrđeno kako se pripadnici BSK nisu pridržavali obaveze da ne nose oružje na proslavi dana Oslobodilačke vojske Kosova u Prištini. Neimenovani diplomat je za medije kazao da su upravo sada diplomate zemalja NATO pojačali napore kako bi povećali pomoć i podršku Sigurnosnim snagama Kosova, ali i stimulirali pripadnike srpske zajednice da se priključe ovoj formaciji. U reakcijama dužnosnika NATO prema mjerama koje je poduzeo komandant KFOR-a, izraženo je razočarenje i prema, kako su rekli, nekolicini kosovskih političara, ne želeći ih pritom imenovati prenio je list. "Jedan dan ranije, na specifičan način je rečeno vrhu Sigurnosnih snaga, uključujući i politički nivo, da ne izlaze na manifestaciji sa oružjem kao i da ne koriste zastavu NATO-a. Usprkos tim prijateljskim sugestijama i uputama, oni su to ignorirali i mi to shvaćamo kao nepoštovanje. Zato, da bismo poslali jasnu političku poruku, komandant KFOR-a je donio ovu odluku", objasnio je diplomat zemlje NATO. On je rekao kako je odluka zapovjednika KFOR-a momentalna, ali je obznanjena tek u nedjelju nakon mnogih reakcija u vezi s ovim pitanjem". "Ovo je veoma pogrešan signal upućen i zemljama koje ne podržavaju Sigurnosne snage Kosova, niti Ahtisaarijev paket ali i nezavisnost Kosova koje nisu ometale NATO u stvaranju ove formacije. Ovo je bila greška od strane kosovske strane", rekao je diplomata zemlje članice NATO-a koja podržava SSK, naglasili su kosovski mediji. (Violeta Palaska)


Makedonija: Bolje procjene za ekonomiju

Prema jučer objavljenim podacima, Makedonska ekonomije neće rasti, deficit na tekućem računu će se smanjivati. Ovo je projekcija za makedonsku privredu, koju je dala prije nekoliko dana renomirana američka bonitetna kuća Dun&Bradstreet. Također, u njihovom izvještaju piše kako Makedonija ima umjereno rizičnu ekonomiju, a glavna preporuka se odnosi na fiksni devizni tečaj koji je istaknut kao jedan od razloga zbog kojeg će oslabjeti fleksibilnost ekonomije, odnosno njezina sposobnost prilagođavanja na vanjske šokove. Ovo je dijelom i razlog nedavnog vladinog donošenja novog, četvrtog paketa antikriznih mjera. Po tom pitanju poslovni sektor u Makedoniji se podijelio. Velike tvrtke su zadovoljne, a male imaju niz pritužaba. Makedonija je odlična destinacija za ulaganje zbog niza razloga: motivirane radne snage, visokih poticaja i povoljne strukture troškova, izjavio je u intervjuu za Voice of America, nekadašnji izvršni direktor telekomunikacijskih giganta Motorole i Nortela, Mike Zafirovski. Na pitanje hoće li kriza u Grčkoj odvratiti ulagače od Makedonije, Zafirovski je rekao da bi bilo mudro da Makedonija i Grčka postignu dogovor kojim bi obje strane bile na dobitku. „Ne očekujem da će obje strane biti u potpunosti zadovoljne ishodom, ali kao pragmatičan čovjek smatram kako će se ti problemi riješiti uskoro. Isto mislim i za pitanje spora oko ustavnog imena Makedonije“, izjavio je Zafirovski. Rast vanjske potražnje je dobar znak za makedonsku ekonomiju, stoji u posljednjem izvještaju Dun&Bradstreeta, gdje je i dalje državni rejting Makedonije ostaje na BD4b, što znači umjereni rizik.U izvještaju, dobivenom posredstvom Bonitetne kuće iz Ljubljane, zabilježeno je da Međunarodni monetarni fond objavio svoj najnoviji IV član, pregled makedonske ekonomije, prema kojem deficit na tekućem računu predstavlja najveći rizik za stabilnost ekonomije. Deficit je osobito značajan s obzirom na to da zemlja ima fiksni devizni tečaj, čime se smanjuje fleksibilnost ekonomije, a time i sposobnost za prilagođavanje vanjskim šokovima, primjerice, padu potražnje i narudžbi. (Vlado Naumovski)


Albanija: Liberalizacija viznog režima

Ravnatelj Vijeća Evrope (CoE) za pravosuđe i unutarnje poslove Ivan Bizjak izjavio je kako Albanija mora ispuniti još uvjeta kako bi joj bila ponuđena bezvizna putovanja u zemlje članice Evropske Unije. U intervjuu Deutsche Welleu Bizjak je izjavio: „Siguran sam kako i Albanija i Bosna i Hercegovina točno znaju koje kriterije moraju ispuniti", dodajući kako je ova faza samo početak dugog puta prema članstvu u Evropsku Uniju. Kao neka od područja na kojima je potrebno još raditi, Bizjak je naveo konsolidiranje institucija, jačanje vladavine zakona, borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, poštivanje ljudskih prava i jamčenje slobodne konkurencije. U međuvremenu, izaslanstvo Parlamentarne skupštine NATO-a, na čelu sa Sergiom De Gregoriom, saopćilo je kako nitko u Savezu ne sumnja u legitimitet sadašnje vlade i parlamenta. Promatrači NATO-a kazali su kako su opći izbori u lipnju 2009. godine predstavljali dobro organiziran proces, istaknuo je De Gregorio nakon sastanka s albanskim čelnicima. Dodao je kako bi Albanija trebala biti optimistična glede liberalizacije viznog režima Evropske Unije i svojeg cilja vezanog za konačno članstvo u EU. (Violeta Palaska)