Srijeda, 08.09.2010.

Slovenija: Upis dionica Gorenja
Kompanija Gorenje će u četvrtak objaviti prospekt za prodaju 1.876.876 novih dionica po cijeni od 13,32 eura, višoj od nominalne, objavili su slovenski mediji. Ukupna prodajna vrijednost izdanja iznosi 25 milijuna eura, objavilo je Gorenje na web stranicama Ljubljanske burze. Temeljni kapital Gorenja prije dokapitalizacije iznosi 66,3 milijuna eura i podijeljen je na 15.906.876 dionica. Dokapitalizacijom će se temeljni kapital povećati na 74,2 milijuna eura, razmjerno nominalnoj vrijednosti novoizdanih dionica, a broj dionica povećat će se na 17.783.752. Ponuda za upis i uplatu dionica otvorit će se četvrtog radnog dana nakon objave prospekta i provest će se u tri kruga. Prvi krug upisa trajat će 20 dana, od 15. rujna do 4. listopada ove godine. Dioničari koji su upisani u Knjigu dioničara imaju prednost pri upisu novih dionica razmjerno svom udjelu u dioničkom kapitalu. Dionice koje ne budu upisane i uplaćene uprvom krugu prenose se u drugi krug, koji će, ako ga bude, trajati od 8. do 22. listopada. U drugom krugu pravo upisa i uplate dionica imat će svi dioničari bez ograničenja. Dionice koje ne upišu i ne uplate sadašnji dioničari prenose se u treći krug u pravo upisa neće biti uvjetovano prethodnim vlasničkim udjelom u Gorenju. Treći krug također će trajati 20 dana, od 28. listopada do 16. studenoga. Knjiga upisa može biti zatvorena i ranije, ako sve dionice budu upisane u prvom ili drugom krugu. Dioničari Gorenja na skupštini društva u svibnju prihvatili su odluku o dvokratnom povećanju temeljnog kapitala za 7,8 milijuna eura. Prva dokapitalizacija provedena je u lipnju, kada je dionice upisalo međunarodno investicijsko društvo IFC koje posluje u okviru Svjetske banke. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Zbrinjavanje suvišnih radnika
U kompaniji Ina se, navodno, priprema izrada programa zbrinjavanja viška radnika uz poticajne otpremnine, koji bi mogao obuhvatiti oko 500 od 15.000 zaposlenih u Ina grupi, doznajemo neslužbeno iz dobro upućenih izvora. Prema neslužbenim informacijama, Ivan Šuker, ministar financija i predsjednik Nadzornog odbora Ine, navodno se protivi takvom smanjivanju broja zaposlenih s dodjelom stimulativnih otpremnina. U Ini su potvrdili da je nekoliko analiza pokazalo kako u toj tvrtki postoji višak zaposlenih, pogotovo u usporedbi s konkurentskim kompanijama. Ipak, u ovom je trenutku prerano reći o kolikom se točno broju radi, kažu u Ini. Napominju da su do sada znatno smanjivali sve druge troškove poslovanja. Međutim, kako bi sačuvali konkurentnost na tržištu, morat će, najavljuju, otvoriti i pitanje viška zaposlenika. Pritom su istaknuli kako im je iznimno važno da svaki eventualni program bude socijalno prihvatljiv te da podrži daljnji razvoj kompanije. Prema mišljenju stručnjaka, takva eventualna reakcija ministra Šukera ne čudi jer mu je u interesu da smanji pritisak na Zavod za zapošljavanje i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, kojem svaki mjesec mora osigurati značajan dio novca za mirovine iz državnog proračuna. Međutim, s druge strane, može se očekivati da se takav njegov potez neće svidjeti zaposlenima u Ini koji su, prema riječima njihovih sindikalaca, jako zainteresirani za uvođenje poticajnih otpremnina. Čak su od sindikata tražili da u pregovorima s Upravom Ine o kolektivnom ugovoru zatraže uvođenje takvih poticajnih mjera za odlazak iz tvrtke jer ih nije bilo već nekoliko godina. Po procjenama sindikata u Ini čak osam do deset posto zaposlenih ima neki od uvjeta za prijevremeno umirovljenje, pa očekuju da bi interes zaposlenih za poticajne otpremnine, ako ih bude, mogao biti prilično velik. Naime, sindikalci očekuju da bi to mogao biti jedan od najboljih takvih programa u Hrvatskoj. Prema njihovim riječima, nešto više o tome hoće li biti programa zbrinjavanja viška zaposlenih s poticajnim otpremninama, kolike bi one mogle biti i kriterijima za dobivanje, moglo bi se znati sljedeći tjedan. Vlada je prije ljeta zadužila Hrvatski fond za privatizaciju da putem svojih predstavnika u tvrtkama u državnom vlasništvu i javnim ustanovama (primjerice, HRT, Fina, Hrvatske vode) pokrene donošenje plana smanjenja broja zaposlenih za pet posto. Uprave i nadzorna tijela dobila su rok od 60 dana za izradu analize i kriterija za smanjenje broja zaposlenih i još 120 dana za provođenje programa zbrinjavanja. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Prijavu protiv ministra Heće
Transparency International Bosne i Hercegovine najavio je kako će podnijeti kaznenu prijavu protiv federalnog ministra energije, industrije i rudarstva Vahida Heće zbog makinacija u okviru promotivne kampanje 'Nije kasno za bolji život' koja je iskorištena za promociju Stranke za BiH, objavili su jučer bosansko-hercegovački mediji. Prijava će biti podnesena zbog zlouporabe položaja ili ovlaštenja, a konačna kvalifikacija djela biti će naknadno utvrđena, potvrdio je predsjedavajući Odbora direktora Transparency International BiH Emir Đikić. Mediji navode kako se Transparency International odlučio na ovakav potez nakon što je Hećo priznao da je pokrenuo kampanju na zahtjev menadžera pojedinih firmi koje su financirale kompletnu kampanju. Budući da Hećo tvrdi da su kampanju platili nepoznati biznismeni, nije jasno za što je potrošeno 729.641 KM koje je on izdvojio za takozvane ugovorene usluge, što je za 84 posto više nego prethodne godine. Istovremeno, u sektoru ministra Heće odlučeno je da se posao obnove distribucijske mreže dodijeli domaćem konzorciju. Obnovu i izgradnju 391 elektrodistribucijskog objekta na području pet elektrodistribucijskih podružnica sarajevske Elektroprivrede BiH radit će domaći konzorcij Malcom-Umel-Deling. Konzorcij je pobjednik međunarodnog natječaja, a posao će biti financiran kreditom Evropske investicijske banke, u okviru projekta Power 4. Ugovor je vrijedan 54,55 milijuna KM. Ugovor regulira obnovu i izgradnju 391 elektro-distribucijskog objekta na području svih pet distribucijskih podružnica: Bihać, Mostar, Sarajevo, Tuzla i Zenica. Rok za završavanje radova je tri godine, a očekivani učinci su izgradnja 140 kilometara novih distribucijskih vodova i niskonaponske mreže, obnova oko 600 km postojećih vodova, te izgradnja novih transformatorskih stanica 10(20)/0,4 kV kako bi se povećali instalirani kapaciteti u ovim objektima za više od 20 MVA. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Novi sistem za poboljšanje zaštite okoliša
U Termoelektrani (TE) Kostolac B jučer je otvoren novi sistem za prikupljanje, odlaganje i transport pepela i šljake koji će poboljšati zaštitu životne sredine, a u koji je uloženo ukupno 35 milijuna eura. „Za primjenu novog sistema u TE Kostolac Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) je osigurala 25 milijuna eura, a preostalih 10 milijuna Elekroprivreda Srbije (EPS) iz vlastitih sredstava", rekao je direktor Kostolca Dragan Jovanović. On je naglasio kako je to najveći projekt zaštite okoline u TE Kostolac i u EPS-u, kojim je stavljena točka na zagađenje vode iz zemljišta od pepela i šljake. Na deponiju od 15 hektara postavljena je vodonepropusna folija da bi se spriječilo zagađenje zemljišta i podzemnih voda, a do kraja provođenja projekta predviđeno je postavljanje folije u fazama na oko 130 hektara, što će biti dovoljno prostora za odlaganje pepela sa blokova Kostolca u slijedećih 20 godina. Također, planirana je izgradnja dva silosa za pepeo kapaciteta 3.000 kubnih metara i dva silosa od 500 kubnih metara za šljaku, koji će omogućiti utovar pepela u kamione za potrebe građevinske industrije i brodogradnje. Već je izgrađen cjevovod od 6,5 kilometara od kruga TE Kostolac do odlagališta pepela. Jovanović je om prilikom najavio da će do kraja 2012. biti zaokružen sistem zaštite životne sredine u TE Kostolac gdje će biti zaposleno 50 ljudi. Ministar energetike i rudarstva Petar Škundrić izjavio je da je otvoreni sistem zaštite životne sredine u TE Kostolac jedan od najznačajnijih projekata koji se realizira u sektoru energetike. U EPS je, prema njegovim riječima, u posljednjih nekoliko godina uloženo 1,5 milijardi eura, a u TE Kostolac, ne računajući današnju investiciju, 85 milijuna eura. Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić je rekao da je budućnost Srbije u razvojnim projektima, a najisplativija ulaganja su u energetiku, poljoprivredu, građevinarstvo i infrastrukturu. Dačić je podsjetio kako je sporazumom o političkom pomirenju Demokratske stranke i Socijalističke partije Srbije dogovoreno da EPS i neka druga javna poduzeća budu u vlasništvu države, jer je to od nacionalnog interesa. Jedan od najvećih problema sa kojima se Srbija danas suočava jeste neadekvatno odlaganje komunalnog otpada, izjavio je u Kostolcu ministar za zaštitu životne sredine Oliver Dulić. „Najveći problemi dolaze od komunalnog otpada koji je svuda oko nas, koji se baca u prirodu i koji na kraju završi u lancu ishrane“, rekao je ministar. On je dodao da tome mora stati na put, ne samo akcijama kao što je 'Očistimo Srbiju' i kampanjama, već i investiranjem velike količine novca. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Prazne općinske blagajne
Završni računi općinskih budžeta Crne Gore za 2009. godinu u velikoj su mjeri odraz snažne ekonomske krize koja se nastavlja. Izvještaji koji su objavljeni pokazuju pad tekućih prihoda, rast neizmirenih obaveza i nelikvidnosti, rast kreditnih zaduženja, slabu podršku ugroženim socijalnim subjektima, NVO sektoru, sportu i kulturi i u otežanom financiranju razvojnih projekata, izjavio je šef ekonomskog tima Pokreta za promjene i potpredsjednik općine Herceg Novi Mišo Baždar. Prema njegovim riječima, završni računi lokalnih budžeta ukazuju na potpunu iscrpljenost lokalnih samouprava, kako općina tako i njihovih javnih poduzeća, kada su u pitanju razvojne investicije. Sigurno je da većina općina ne može dovršiti ni započete kapitalne investicije, a kamoli osigurati sredstva za planirane nove. Čak ni Vlada nema namjeru planirati za narednu godinu neka sredstva za podršku Strategiji regionalnog razvoja i podršku neophodnim kapitalnim investicijama, pa se čini da će praktično jedina sredstva za razvojne projekte općine očekivati od pretpristupnih IPA fondova.Ovakav zaključak podupire i činjenica da su lokalne samouprave kreditno već prezadužene, rekao je Baždar. Općine su, prema njegovim riječima, primorane da neizmirene obaveze, u obliku budžetskog deficita prenose u slijedeću godinu, kako u dijelu kapitalnog tako i u operativnom budžetu. „Veličina općinskih deficita nije manja od 20 posto u odnosu na tekući budžet, što je ogledalo teške krize u lokalnim javnim financijama. Analizom tekućih prihoda uočava se rast udjela fiskalnih prihoda u odnosu na naknade i komunalne takse, posebno u sektoru direktnih lokalnih javnih prihoda (porez na imovinu). Ovo uzrokuje opća kriza i pad investicija, pogotovo u sektoru građevinarstva. Značajan je pad operativnog budžeta u odnosu na 2008. godinu – za oko 20 do 30 posto, a pad kapitalnog je drastičan: 50-90 posto.Veliki rast kreditne zaduženosti u 2010. godini (oko 170 milijuna eura je iznosio početkom godine) je direktna posljedica financijske neravnoteže koja se nastavlja i u ovoj godini. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Potvrda neovisnosti
Britanski veleposlanik u Prištini Andy Sparks ponovio je potporu međunarodne zajednice državnosti Kosova i odbijanju dovođenja u pitanje statusa i teritorija, objavili su kosovski mediji. „Postoje određeni limiti glede toga do koje mjere se može razgovarati o kompromisu, jer je naš čvrsto stajalište kako je Kosovo neovisno i suvereno", izjavio je Sparks beogradskoj tiskovnoj agenciji FoNet. Sparks, koji je nedavno imenovan za zamjenika šefa misije EULEX-a, istaknuo je kako je preko 80 posto zemalja Evropske Unije već priznalo neovisnost Kosova. Međutim, potvrdio je kako se službeni Beograd snažno protivi suverenitetu. „Nitko ne traži od Srbije da priznaje Kosovo sada“, kazao je. Srbijanski ministar vanjskih poslova Vuk Jeremić izjavio je kako Srbija ne planira povući nacrt rezolucije o Kosovu koji je podnijela Glavnoj skupštini UN-a. Taj dokument, kojim se osuđuje neovisnost Kosova i poziva na nove razgovore s Prištinom, treba biti razmotren u četvrtak. Jeremić je ukazao kako su u tijeku intenzivni razgovori o tom pitanju sa svim međunarodnim organizacijama, uključujući Evropsku Uniju, dodajući kako nacrt nije cilj, već sredstvo za otvaranje novih razgovora o Kosovu. Također je ponovio kako su vanjskopolitički prioriteti Srbije članstvo u EU i obrana teritorijalnog integriteta i suvereniteta zemlje, uz korištenje svih pravnih, političkih i diplomatskih sredstava. (Violeta Palaska)

Makedonija: Smanjene devizne rezerve
Prema jučer objavljenim podacima, na kraju srpnja ove godine devizne rezerve u Republici Makedoniji su se smanjile za 3,8 posto, u usporedbi s prethodnim mjesecom. Točnije, prema Narodnoj banci Makedonije, devizne rezerve u srpnju 2010. godine manje su za 64 milijuna eura. Nadalje, devizne rezerve u stranim valutama su smanjene za 2,5 posto, a za 12 posto su smanjene ukupne valute i depoziti koji se čuvaju u ostalim centralnim bankama, Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) i drugim financijskim institucijama, stoji u izvještaju NBM-a. Smanjuju se i sredstva: specijalna prava na korištene sredstva od MMF-a za 3,6 posto, kao i vrijednost rezervi koje se čuvaju u zlatu za 11,8 posto. Ostala devizna sredstva, koja su dio deviznih rezervi, bilježe smanjenje za oko 34 posto, ali njihov udio nije značajan. A u vanjskotrgovinskoj razmjeni u prvom polugodištu 2010. godine Republika Makedonija zabilježila je deficit od točno jedne milijarde dolara, objavio je makedonski Državni zavod za statistiku. Ovo predstavlja smanjenje deficita u usporedbi sa istim razdobljem lani, kada je trgovinski deficit iznosio 1,12 milijardi dolara. Istovremeno, obim robne razmjene Makedonije je nadišao 3,87 milijardi dolara, što je za 10,3 posto više nego u usporedbi s prošlom godinom. Dakle, ovo se objašnjava povećanim izvozom na 1,43 milijardi dolara, u odnosu na prošlogodišnjih 1,19 milijardi dolara, ali i povećanjem uvoza na 2,44 milijardi dolara, u usporedbi s 2,31 milijarde dolara u prvih šest mjeseci prošle godine. (Vlado Naumovski)

Albanija: Poziv na konsenzus u parlamentu
Albanski predsjednik Bamir Topi izrazio je razočaranje učinkom parlamenta ove godine. Kazao je zastupnicima kako je konsenzus jedini način za provedbu ključnih reformi. Topi je, u javnom obraćanju, kazao kako u tom razdoblju nije usvojen niti jedan zakon za koji je potrebna natpolovična većina. „Uloga parlamenta i doprinos izabranih predstavnika ne mjeri se brzinom usvajanja zakona i njihovim brojem, već načinom na koji su usvojeni i njihovom kvalitetom da služe građanima zbog europske budućnosti“, rekao je Topi. Podsjetio je tom prilikom članove parlamenta kako je konsenzus potreban u smislu izborne reforme, kako bi se jamčio glasački proces na izborima u jesen 2011. godine. Istovremeno, albanska vlada i opozicija uzajamno se optužuju za korupciju. Predstavnici opozicijske Socijalističke stranke (SP) optužuju vladine dužnosnike za korupciju i stjecanje koristi od državnih ugovora. S druge strane, zastupnici vladajuće Demokratske stranke (DS) optužili su čelnika SP i gradonačelnika Tirane Edi Ramu za korupciju i mito. U medijskim izvještajima obrazlažu se optužbe koje dolaze iz oba tabora. Članovi SP tvrde kako je 240 koncesija za izgradnju hidroelektrana u zemlji u proteklih pet godina dio privatnih dogovora kojima se pune džepovi vladinih dužnosnika i članova njihovih obitelji. Na meti su se našli ministar gospodarstva Dritan Prifti, ministrica integracija Majlinda Bregu i zastupnica Albana Vokshi. Reagirajući na napade, predstavnici DS optužili su Ramu za primanje mita u iznosu do 20 posto od vrijednosti nove četvrti sa stanovima u zamjenu za građevinske dozvole. (Violeta Palaska)


Utorak, 07.09.2010.

Slovenija: Pomoć od Vlade
Nakon što je u slovenskim medijima početkom prošlog tjedna objavljeno kako je poslovna grupa Tuš Holding - kojom upravlja celjski gospodarstvenik, u prošloj godini imala gubitak od 29 milijuna eura, Tuš se sastao sa slovenskom ministricom gospodarstva Darijom Radić. Problem je u tome što je Tuš Holding prošle godine, osim gubitka, imao i 670 milijuna eura financijskih i poslovnih obveza. Iako u medijima nije objavljeno o čemu su Tuš i ministrica Radić razgovarali, slovenski poslovni dnevnik Finance objavio je kako holding nema problema s novčanim tokom već mu problem radi nedostatak svježih sredstava za daljnji razvoj na već kupljenim zemljištima, a kako problemi postoje i prema dobavljačima izgleda da je Tuš tražio pomoć od Vlade. To ujedno znači da će doći do zastoja širenja Tuš Holdinga. Kako je već najavljena prodaja Tušmobila, ali i Engrotuša čini se da se najbogatiji Slovenac polako rješava gubitaša. Naime, za rujan je najavljena prodaja trećeg najvećeg mobilnog operatera Tušmobila za koji će, prema medijskim napisima, dobiti najmanje 150 milijuna eura. Iako kupac još nije poznat mediji špekuliraju da se radi o Orangeu ili Tele2. Interes su iskazivali i neki drugi operateri, poput Deutsche telekoma, ali ih je 'otjerala' previsoka cijena. Mišljenje analitičara je da će u slučaju da prodaja uspije Mirko Tuš napraviti jako dobar posao, jer je Tušmobil, koji ima tržišni udjel od osam posto, prema posljednjim poznatim podacima za 2009. imao gotovo 25 milijuna eura gubitaka. Godinu ranije je završio s 22 milijuna eura gubitaka. Zbog lošeg poslovanja Tuš Holding je prošle godine morao s 21,6 milijuna eura dokapitalizirati svoju telekomunikacijsku kompaniju, a novac je indirektno osigurao Engrotuš. Osim Tušmobila, mediji najavljuju i prodaju Engrotuša, jer je 'core business' Mirka Tuša maloprodaja, koja zbog ostalih članica holdinga počinje zaostajati za konkurencijom. I mada je Engrotuš prošle godine smanjio svoj financijski dug za 30 milijuna eura, na 128 milijuna eura, za isti iznos su se povećale kratkoročne poslovne obveze, tj. dug prema dobavljačima. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Rast nezaposlenosti
Prosječna neto plaća u prvih šest mjeseci ove godine iznosila je 5.287 kuna, što predstavlja realan pad za 1,3 posto u odnosu na 2009., a uzme li se u obzir utjecaj posebnog poreza, realan pad dostiže oko 4 posto, saopćili su analitičari PBZ-a u najnovijem broju Tjednih analiza. Iako je lipanj statistički prvi mjesec u kojem se, nakon devet uzastopnih mjeseci negativnih stopa, bilježi realno povećanje neto plaće (+0,1 posto na godišnjoj razini), uzme li se u obzir krizni porez, vidljivo je da će tek sa srpnjem biti zaista ostvaren porast plaća, smatraju analitičari. Kako su protekla tek dva mjeseca u kojima je ukinuta niža stopa poreza od 2 posto te primijenjene nove stope poreza na dohodak, kratko je razdoblje za ocijeniti učinke ovih promjena. Ipak, već podaci o prometu u trgovini na malo u srpnju pokazuju blagi porast potrošnje pa je moguće da je uz turiste dio rasta došao i od nešto viših dohodaka zaposlenih kod pravnih osoba te više razine zaposlenosti. U srpnju je ukupna zaposlenost povećana za 0,6 posto u usporedbi s lipnjem, a najveći broj novozaposlenih je registriran kod obrtnika i kod pravnih osoba u djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane što znači da je porast zaposlenosti uglavnom sezonskog karaktera, stoji u analizi. Na godišnjoj razini i dalje se bilježi pad broja zaposlenih od visokih 4,9 posto, a po završetku sezone analitičari PBZ-a očekuju ponovni rast broja nezaposlenih i stope nezaposlenosti prema razini od 18 posto. Neto plaće u drugoj polovici ove godine trebale bi rasti zbog zakonskih izmjena (iako će dijelu zaposlenih plaće njihovom primjenom biti i snižene) s obzirom da kretanje BDP-a sigurno ne bi rezultiralo njihovim rastom. Uz očekivanja slabih stopa rasta BDP-a i u sljedećoj i u idućim godinama, rast plaća bit će sporiji nego u prethodnim razdobljima. No, teško je procijeni kojim će se tempom odvijati u situaciji kada visoka nezaposlenost stvara protutežu rastu plaća pa je moguće i dulje razdoblje stagnacije plaća, ističu analitičari. Uz to, kretanja plaća bitno će se razlikovati među djelatnostima. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Poskupljenje ulja
Prema jučer objavljenim podacima, cijene ulja ponovo rastu u BiH, a nakon što su ih proizvođači i dobavljači u posljednje vrijeme podigli za 15 posto, najavili su novo poskupljenje narednih dana. Ulje je u pojedinim trgovinama već dostiglo cijenu i do 2,60 KM po litri, nakon što su se u prethodnih više od godinu stabilizirale na cijeni od oko 2,00 do 2,30 KM, ovisno od proizvođača. Poskupljenju ulja prethodile su akcijske ponude proizvođača i dobavljača, koji su, očigledno u očekivanju najavljene promjene cijena, nastojali da se riješe zaliha. " Milan Borota, direktor "Delta Maxija" za BiH, najavio je da bi u njihovim tržnim centrima moglo doći do blagog poskupljenja cijena ulja nekih dobavljača za oko četiri posto. „Do ovog blagog poskupljenja doći će zbog povećanja cijena ulja od strane naših dobavljača“, objašnjava Borota, dodajući da informacije o poskupljenju ulja u iznosu od čak 50 posto nemaju realnu osnovu, jer na tržištu postoje sasvim dovoljne količine ulja. S obzirom na to da je Bosna i Hercegovina dobrim dijelom oslonjena na uvoz ulja, uglavnom iz Mađarske, Srbije i Hrvatske, podložni smo kretanjima na tom tržištu na kojem su, također, prisutni poremećaji. Predstavnici uljara i Ministarstva privrede Srbije pregovaraju ovih dana u vezi s utvrđivanjem cijene ulja. Mesud Lakota, tajnik Udruženja potrošača BiH, izjavila je da se nova kriza s uljem može očekivati, ali ne onakva kakva nas je zadesila 2007. godine, kada je cijena po litru ovog osnovnog prehrambenog artikla, premašila tri marke. Lakota problem vidi u lobijima iz BiH i zemalja regije koji uređuju tržište u skladu sa svojim interesima. „Oni drže monopol na strateškim proizvodima kao što su brašno, ulje i šećer i to se reflektira na cijene. Na drugoj strani, država ne intervenira putem robnih rezervi niti pokušava da tržište dovede u stanje zdrave konkurencije", izjavila je Lakota. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Osuda prehrambenih kartela
Tržište prehrambene industrije Srbije pod kontrolom je desetak kartela, izjavila je za srbijanske medije predsjednica Komisije za zaštitu konkurencije Dijane Marković-Bajalović. Prema njenim riječima, karteli se zasnivaju na tajnim, nedozvoljenim sporazumima i dogovaranju o cijenama i uvjetima prodaje između prerađivača i trgovaca. Bajalović je naveo i da Komisija za zaštitu konkurencije ne samo da ima saznanja o djelovanju kartela na prostoru Srbije, već vodi i istrage protiv njih. „Istrage vodimo na osnovu insajderskih informacija i ponuđenih dokaza protiv kartela u prehrambenoj industriji koji drže pod kontrolom gotovo sve najvažnije prehrambene proizvode“, rekla je ona. Prema riječima Slobodana Milosavljevića, kontrole na tržištu imaju za cilj da se utvrdi da li ima zloupotreba. „O rezultatima će biti obaviješten premijer i Vlada, koji će na osnovu tih podataka poduzeti odgovarajuće mjere kako bi se spriječile manipulacije i osiguralo redovno, i po prihvatljivim cijenama, snabdijevanje svim osnovnim poljoprivredno-prehrambenim proizvodima građana na čitavoj teritoriji Srbije", dodao je on. „Da li je među ovih desetak kartela i onaj koji kontrolira tržište ulja? Jesu li najveći proizvođači ovog proizvoda sklopili tajni dogovor o ujednačenim cijenama, kao što je to tvrdilo Ministarstvo trgovine još prošle godine, zahtijevajući od Komisije za zaštitu konkurencije da to ispita? Nismo mogli da pronađemo dokaz. Ali, to ne znači da eliminiramo mogućnost postojanja dogovora. Ukoliko kartel postoji interventan uvoz ulja po nižim cijenama bi ga razbio i utjecao trenutno na sniženje cijena", kaže Bajalović. Kartel čini grupa proizvođača istog ili sličnog proizvoda koja sklapa sporazum, usmeni ili pismeni, o fiksiranju cijena. Fiksiranje cijena smatra se zavjerom ili dogovorom više trgovaca u cilju stjecanja uzajamne dobiti. Još 2009. godine Ministarstvo trgovine u ime države prvi put je podnijelo zahtjev za vođenje postupka protiv jednog kartela na tržištu Srbije. Od komisije je zahtijevano pokretanje postupka protiv Vitala iz Vrbasa, Sunca iz Sombora (zajednički vlasnik Invej), Dijamanta iz Zrenjanina (u vlasništvu hrvatskog Agrokora) i Banata iz Nove Crnje zato što su u dva navrata, u lipnju i srpnju, istovremeno ukinuli rabat trgovcima za po 11 posto i sporazumno utvrdili cijene svojih proizvoda. Još tada komisija je poručila da joj se iznošenjem u javnost ovakvih zahtjeva uskraćuje svaka mogućnost da dođe do dokaza jer svaki imalo inteligentan učesnik na tržištu prikriva dokaze nakon što biva upozoren na istragu. A postupak otkrivanja kartela trebalo bi da bude nalik kaznenom postupku, što podrazumijeva čitav niz istražnih radnji provedenih u tajnosti." (Milijana Radulović)

Crna Gora: Blokada tvrtki zbog poreza
Unija poslodavaca Crne Gore saopćila je kako nije zadovoljna postupcima socijalnih partnera, Vlade i Saveza sindikata tokom kriznog perioda, jer su izostali konkretni dogovori i aktivnosti koji bi pomogli poduzećima da se lakše izbore sa nagomilanim problemima i održe radna mjesta. Predsjednik Unije Predrag Mitrović u razgovoru za crnogorske medije naveo je kako je država imala na raspolaganju niz mehanizama kojima je mogla da podrži poduzeća, ali da ih nije iskoristila. „Iako postoji niz poznatih mehanizama za pomoć privredi da opstane, oni nisu iskorišteni. Moglo je, na primjer, da se pomaknu rokovi za plaćanje poreza i doprinosa, da se ima više tolerancije za poslodavce koji zapošljavaju više od 20 ili 30 radnika. Malim i srednjim poduzećima mnogo znači ako im država samo malo pomjeri rok za uplatu poreza i doprinosa, od kojih oni apsolutno ne bježe. Tko ima koristi od ovoliko blokiranih računa zbog neplaćenih poreza i doprinosa? Tko je taj ko ima koristi od 16 hiljada blokiranih firmi koje u nekom roku nisu uspjele uplatiti te obaveze. Dakle, nismo zadovoljni time što je Vlada do sada uradila za pomoć privredi i nakon godišnjih odmora mislim da svi moramo da uložimo zajednički napor i energiju i napravimo kratkoročni dogovor, koji će precizirati kako do kraja godine da prebrodimo probleme i da poduzeća koja su trenutno na ivici opstanka izguramo iz te situacije“, rekao je Mitrović. Zbog takve situacije, kako je dodao, Izvršni i Upravni odbor Unije priprema pismo kojim će ponovo upozoriti socijalne partnere, Vladu i sindikate na vrlo tešku situaciju, sa ocjenom da je jedini način za izlazak iz krize formiranje zajedničkog fronta i dogovora. On je ocijenio da je ekonomska kriza umorila sve učesnike na tržištu zbog čega je i dalje otežano poslovanje u Crnoj Gori. Dodao je da se ne smije zanemariti to da su poduzeća u Crnoj Gori bila pod pritiskom, osim globalne krize i vlastitih problema, prije svega zbog nerazumijevanja bankarskog sektora. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Policija za primjer
Ministar unutrašnjih poslova Kosova Bajram Rexepi izjavio je kako je Policija Kosova primjer izgradnje državnih institucija i da je u službi svih građana Kosova, objavili su lokalni mediji. Na svečanosti povodom 11 godina od osnivanja Policije Kosova, Rexepi je rekao da je cilj da policija pridobije veće povjerenje i pojača suradnju sa građanima. Kosovski ministar je tom prilikom ocijenio da je značajno opredjeljenje rukovodstva da se Policija iz snage koja reagira transformira u snagu prevencije. „Takvo opredjeljenje zahtijeva stalan angažman i povećanje kapaciteta. Mi ćemo nastaviti podržavati nove projekte za osposobljavanje i otvaranje nove perspektive za nove snage i energije, usklađujući ih sa svakodnevnim potrebama“, rekao je Rexepi. Vršitelj dužnosti generalnog direktora Policije Kosova Behar Selimi je rekao da su reforme i stalne promjene u policiji moguće zahvaljujući zalaganju njenih pripadnika i njihovoj smjelosti da se suoče sa bilo kojom situacijom. Proslavi 11-godišnjice formiranja Policije Kosova prisustvovali su i zapovjednik Kfora, general Erhard Biler, komandant Sigurnosnih snaga Kosova, general Sulejman Selimi, kao i predstavnici diplomatskih predstavništava akreditiranih u Prištini. (Violeta Palaska)

Makedonija: Plaćanje zateznih kamata na dugove
Građani Republike Makedonije žale se na nultu toleranciju države pri plaćanju obveza, kao i na visoke zatezne kamate, objavili su jučer makedonski mediji. S druge strane, kada država duguje ona moli za razumijevanje i ne plaća nikakve kamate. Ipak, najveći problem je kada država ne namiruje svoje obveze prema makedonskoj privredi pa ni građani i tvrtke ne mogu plasirati novac dalje kako bi servisirali svoje obveze. “Obveze treba plaćati, ali bi i država trebala biti uključena u iste sustave. Dakle, i ona bi trebala plaćati zatezne kamate, a izvršitelji bi se isto trebali ponašati prema njoj. Na taj način stvorio bi se ravnopravan odnos, a ovako su samo građani kažnjeni“, izjavio je Hristo Kartalov, ekonomski analitičar. U međuvremenu, konfederacija sindikalnih organizacija Republike Makedonije najavila je da će 8. rujna održati mirni prosvjed pred zgradom makedonske Skupštine, na kojoj će biti predstavljeno više zahtjeva, među kojima i zahtjev za susretom s predsjednikom Vlade i predsjednikom Skupštine. Iz KSOM-a će se tražiti izmjene u zakonima o stanovanju, o radnim odnosima, prihvaćanju sindikata, članica njihove konfederacije, od strane ministarstava obrane i unutarnjih poslova. „Tražit će se određene mjere i za pomoć građanima koji nisu u mogućnosti redovno podmirivati mjesečne račune pa će se tražiti njihovo uključivanje u socijalni dijalog“, izjavio je Marjan Ristevski, predsjednik KSOM-a. (Vlado Naumovski)

Albanija: Dva velika investicijska projekta
Albanski premijer Berisha predstavio je dva velika investicijska projekta ukupne vrijednosti 135 milijuna leka u regiji Fier za izgradnju cesta. U svojem govoru premijer Berisha rekao da će albanska Vlada investirati u završetak projekata te da će do kraja mandati regija biti s uređenom cestovnom infrastrukturom, vodovodnim sustavom. Premijer se osvrnuo i na liberalizaciju viznog režima te rekao da Vladini napori omogućavaju da albanski građani od jeseni slobodno putuju Evropom. Govoreći o ekonomskoj situaciji, Berisha je rekao da je stanje optimistično što daje mogućnost povećanja plaća više nego ikad prije, te da je izvjesno i povećanje mirovina, aktiviranje javnih radova poput asfaltiranja cesta, uređenje kanala, uređenje vodoopskrbe i kanalizacije u novim školama. (Violeta Palaska)


Ponedjeljak, 06.09.2010.

Slovenija: Tuš Holding u dugovima
Poslovna grupa Tuš Holding u prošloj godini zabilježila je gubitak od 29 milijuna eura. Krajem prosinca Grupa je raspolagala kapitalom od 73 milijuna eura, dok su joj obveze iznosile 670 milijuna eura, objavili su slovenski mediji, pozivajući se na podatke objavljene u godišnjim izvještajima ključnih kompanija u sastavu Tušova poslovnog imperija. Najveći teret za Tuš Holding u prošloj godini bio je Tušmobil, koji je udvostručio prihode na 72 milijuna eura, ali je usprkos tome zabilježio gubitak veći od 25 milijuna eura. Zbog gubitaškog poslovanja Tuš holding je prošle godine morao s 21,6 milijuna eura ponovo dokapitalizirati svoju telekomunikacijsku kompaniju. Sredstva za dokapitalizaciju je neizravno osigurao Engrotuš. Ta kompanija je Tuš Holdingu posudila 132 milijuna eura, a Tuš nepremičninama dodatnih 35,7 milijuna eura, pokazuje godišnji izvještaj Engrotuša. Grupa Engrotuš je krajem prošle godine imala 15-postotni udjel kapitala u sredstvima, što znači da su za svaki euro kapitala već imali 6,6 eura obveza. S EBITDA bi Engrotuš svoje financijske obveze otplatila za šest godina. Prošle godine je Grupa Engrotuš svoje financijske obveze uspjela smanjiti za 30 milijuna eura, na 128 milijuna eura. Istovremeno, za isti iznos povećala je kratkoročne obveze, što znači da su ulogu banaka preuzeli dobavljači. Krajem prosinca prošle godine Grupa Engrotuš imala je 151,8 milijuna ura kratkoročnih obveza, koje su za više od 100 milijuna eura nadmašile kratkoročna potraživanja. U 2009. Grupa Engrotuš prihodovala je 725 milijuna eura i ostvarila neto dobit od 4,4 milijuna eura. U ovoj godini planirani su prihodi od 847 milijuna eura uz neto dobit od 15,3 milijuna eura. Cijela Grupa Tuš Holding, koju sada vodi Matjaž Zadravec, u ovoj godini trebala bi ostvariti 947 milijuna eura prihoda i milijun eura neto dobiti. No, tome će pridonijeti vjerojatna prodaja Tušmobila i Engrotuša. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Skuplje grijanje
Cijenu toplinske energije ubuduće će određivati lokalna samouprava, odlučila je Vlada, jer se cijene energenata mijenjaju češće nego prije, a toplane koristi oko 250.000 kućanstava u Hrvatskoj. Ali, kako su objavili hrvatski mediji, o ovoj promjeni za koju je zainteresirano oko milijun građana, ništa ne zna većina vodećih ljudi gradova i šefova distributera toplinske energije. A cijene grijanja definitivno će rasti jer rastu cijene naftnih derivata. Usto, hrvatski građani ne plaćaju ekonomsku cijenu grijanja, pa se i na ime toga može očekivati rast cijena. Svjesni toga, na pragu izborne godine, u Vladi su odgovornost prebacili na lokalnu samoupravu. HERA zadržava savjetodavnu ulogu, ali kao što je to Vlada učinila u travnju, lokalna samouprava ne mora poštivati mišljenja regulatorne agencije. „Nisam vidio prijedlog niti znam što je njime omogućeno pa ne mogu komentirati. Ne znam ni kako HEP stoji s postojećim cijenama. Svi govore da bi tarife trebale biti više i da se neposkupljenjem kupuje socijalni mir“, izjavio je Boris Šprem, šef zagrebačke Skupštine. Osječki bi gradonačelnik Krešimir Bubalo svima dao da se besplatno griju: „Ako možemo utjecati na cijene, onda bismo najradije svim Osječanima dali besplatno. Ovo će biti teška i hladna zima i svima bi dobro došlo kad bi ih sama Vlada ugrijala“, kazao je Bubalo. Direktor Toplane Karlovac Denis Janžetić smatra kako je Vlada odluku trebala donijeti ranije. Prema njegovim riječima, takva odluka pomogla bi prije poskupljenja svih drugih energenata, a ne neposredno prije početka ogrjevne sezone. Ivan Kamrela iz vukovarskog Tehno stana smatra da će trebati niz predradnji u tarifnom sustavu te da će se tek vidjeti je li to bolje ili lošije za potrošače i za distributere. Marinko Slošić iz Vinkovačkog vodovoda i kanalizacije smatra da će grijanje poskupjeti. „HEP će se o mogućem poskupljenjem toplinske energije moći izjasniti tek nakon donošenja zakona koji će na nov način regulirati proceduru odobravanja cijena„, poručio je Radomir Milišić, glasnogovornik HEP-a. Prema nekim nesluženim informacijama, sadašnje cijene su neodržive za održavanje cijelog sustava te da treba riješiti razlike koje među gradovima dosežu i 300 posto. U HERA-i nisu željeli ništa komentirati osim da od Ministarstva gospodarstva nisu dobili nijedan zahtjev za poskupljenjem energije. Potkraj travnja Vlada smijenila šefa HERA-e Tomu Galića jer je odobrio poskupljenje u sedam gradova. Tada je premijerka Jadranka Kosor rekla da je HERA neovisno tijelo, ali da nije neovisna o stvarnom životu, prilikama u kojima se živi te ako donosi odluke o poskupljenju, mora prije toga informirati Vladu i o tome razgovarati mjesecima. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Manje direktnih inozemnih ulaganja
Prema posljednjim objavljenim podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) u 2009. zabilježen priliv izravnih inozemnih ulaganja u iznosu 346 milijuna KM, što iznosi 1,4 posto BDP-a, objavili su bosansko-hercegovački mediji. Ovaj iznos potvrđuje negativan utjecaj svjetske financijske krize na lokalnu ekonomiju u 2009. godini. Na ovakav ukupan iznos izravnih ulaganja, pored niske razine ulaganja u vlasnički kapital, svega 258 milijuna KM, te u ostali kapital u iznosu 311 milijuna KM, značajno su utjecale negativne zadržane zarade u neto iznosu 223 milijuna KM, saopćeno je iz Centralne banke BiH. Negativne zadržane zarade su rezultat negativnih poslovnih rezultata (gubitaka) pojedinih poduzeća s izravnim ulaganjima, a što nije bio slučaj u prethodnim godinama. Najveći neto prilivi ulaganja su iz Hrvatske (141 milijun KM), Rusije (129 milijuna KM), Srbije (105 milijuna KM) te Njemačke (91 milijun KM). S druge strane, najveće negativne vrijednosti (najveći odljevi) zabilježeni su kod Švicarske (-115 milijuna KM), Austrije (-105 milijuna KM) te Francuske (-12 milijuna KM). U pogledu raspodjele po djelatnostima, zabilježene su znatne razlike u odnosu na 2008. godinu. Dok je u 2008. najviše investirano u sektoru prerađivačke industrije (537 milijuna KM), u 2009. najviše ulaganja je zabilježeno u sektoru trgovine (179 milijuna KM). Sektor trgovine zabilježio je rast izravnih stranih ulaganja od oko 27 milijuna KM. Ulaganja u prerađivačku industriju zabilježila su znatan pad, te su iznosila 170 milijuna KM. Najviše negativnog utjecaja svjetska financijska kriza je imala na sektor financijskog posredovanja, što se ispoljava u negativnim vrijednostima izravnih ulaganja (odljevi) u iznosu -91 milion KM. Ukupno stanje izravnih ulaganja na kraju 2009. iznosilo je 10,38 milijardi KM. Ova statistika je rezultat izravnog istraživanja koje Centralna banka Bosne i Hercegovine provodi od 2004. godine, sukladno međunarodno priznatim statističkim standardima i metodologijama. U sklopu novih podataka za 2009. godinu uključeni su revidirani podaci za prethodne dvije godine, navedeno je u saopćenju Službe za odnose s javnošću Centralne banke BiH. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Procjene završetka radova
Srbijanski ministar za infrastrukturu Milutin Mrkonjić izjavio je prilikom obilaska radova na sjevernom kraku Koridora 10 i mosta kod Beške, da će rok za izgradnju te dionice auto-puta biti ispoštovan i da će 1. siječnja biti završena cijela dionica od Novog sada do Horgoša i od Subotice do Kelebije, a u ožujku 2011. godine i most kod Beške. Mrkonjić je izjavio da je zadovoljan dinamikom radova na tom dijelu Koridora 10 i ponovio da je to trenutno najveće gradilište u Evropi. Budući generalni direktor 'Koridora Srbije' Mihajlo Mišić je rekao da je kišno vrijeme usporilo radove, ali da se naporno radi kako bi taj dio prometnice bio pušten u promet u predviđenom roku. Mrkonjić je osim mosta kod Beške, obišao i radove na obilaznici kod Novog Sada i radove na 88 kilometru autoputa, a 'Y krak' Koridora 10 kod Subotice obišao je zajedno sa ministrom za životnu sredinu i prostorno planiranje Oliverom Dulićem. Izgradnja oko 110 kilometara polu-autoputa na Koridoru 10 obuhvaća dionicu od Horgoša do 28 kilometra od granice sa Mađarskom, zatim dionicu od 38 do 98 kilometra puta Horgoš-Novi Sad i dionicu između Kelebije i Subotice (24 kilometra). Ministar Dulić rekao je novinarima da su, uglavnom, svi problemi u vezi sa eskproprijacijom zemljišta rešeni i naglasio da je posjet ministra Mrkonjića dobra potvrda da će ipsilon 'Y' krak (obilaznica oko Subotice i izlazak na granični prijelaz Kelebija sa Mađarskom) sigurno biti završen. On je istakao da će taj prostor, koji je sada u njivama, uskoro postati velika industrijska zona gdje će biti izgrađena tvornica koja zapošljava 500 ljudi, a da bi do toga došlo potrebne su i financije. Mrkonjić je istakao da radovi na mostu kod Beške, obilaznici kod Novog Sada, 88 kilometar auto-puta i ipsilon krak teku besprijekorno i da angažirani radnici rade i u tri smjene, što je bio zahtjev samih izvođača, da bi do polovine studenog bilo završeno asfaltiranje cijelog autoputa Beograd-Horgoš. Ministar za infrastrukturu Milutin Mrkonjić i gradonačelnik Subotice Saša Vučinić potpisali su u tom gradu Sporazum o sufinanciranju infrastrukturnog opremanja privredno-komercijalnih zona u Subotici, vrijedan 100 milijuna dinara. Ministar Mrkonjić je potpisao Sporazum u ime Vlade Srbije, a to podrazumijeva da će Subotici tokom ove i slijedeće godine biti dodijeljeno po 50 milijuna dinara za opremanje industrijske zone u Malom Bajmoku, koja se nalazi na potezu ipsilon (y) kraka (obilaznica oko Subotice i izlazak na granični prijelaz Kelebija sa Mađarskom) i kod Druge kasarne. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Dodatni porezi
Kako je najavljeno iz crnogorskog ministarstva financija, općine će prema predviđenim izmjenama i dopunama zakona o porezu na nekretnine moći uvesti duplo veći porez za stanove u kojima vlasnik stana ne živi, za 50 posto veći porez za poljoprivredno zemljište koje se ne obrađuje i za 150 posto veći porez na građevinsko zemljište na kojem nije izgrađen građevinski objekt ili nije pokrenut postupak za dobivanje građevinske dozvole, izjavila je pomoćnica ministra financija za porezni i carinski sistem Biljana Šćekić. Izmjenama poreza općinama će biti omogućeno da povećaju porez na nekretnine na svojoj teritoriji. Općine su do sada mogle odrediti godišnji porez za nekretnine u opsegu od 0,08 do 0,8 posto od vrijednosti nekretnine, a sada će opseg iznositi 0,1 do jedan posto što je 25 posto više. „Prosječna porezna stopa na nivou svih općina za stambene objekte iznosi oko 0,20 posto tržišne vrijednosti nekretnine uz moguće olakšice do 50 posto. Novi raspon stopa ne znači da će općine automatski povećati porezne stope za sve kategorije nekretnina, već to ovisi od porezne politike općine da li želi povećati stopu i za koje kategorije nepokretnosti, da li je u pitanju poslovni ili stambeni objekt, da li se nalazi u centru grada ili na periferiji i slično. Predloženi zakon daje mogućnost općini da propiše više stope za određene kategorije nekretnina i to za poljoprivredno zemljište koje se ne obrađuje, sekundarni stambeni objekt (stan), objekt koji je izgrađen suprotno zakonu, ugostiteljski objekt koji se nalazi u zoni prioritetnog turističkog lokaliteta i građevinsko zemljište koje nije privedeno namjeni u skladu sa planskom dokumentacijom. Za poljoprivredno zemljište koje se ne obrađuje porezna stopa se može uvećati 50 posto u odnosu na utvrđenu poreznu stopu. Propis koji će definirati što se smatra poljoprivrednim zemljištem koje se obrađuje donijet će Ministarstvo poljoprivrede i biti će temelj za oporezivanje te kategorije poljoprivrednog zemljišta. Za građevinsko zemljište koje nije privedeno namjeni porezna stopa se može povećati 150 posto u odnosu na poreznu stopu koja je propisana za zemljište koje je privedeno namjeni. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Nova metodologija na sjeveru
Sve akcije KPS-a, pa i razmještanje specijalaca na sjeveru Kosova, odvijaju se po novoj metodologiji i na osnovu Ahtisaarijevog plana, izjavio je Baki Kellani iz KPS-a. Pripadnici interventne jedinice 'Rosa', koja je pod zapovjedništvom Kosovske policijske službe i broji oko 600 ljudi, sve češće su prisutni u općinama sjevernog Kosova. To je izazvalo negodovanje i zabrinutost stanovništva ovih općina, koji se plaše izbijanja incidenata. „Kretanje interventne jedinice 'Rosa', koja je pod zapovjedništvom Kosovske policijske službe, a koju nadgleda EULEX, ali i dugo najavljivane smjene među visokorangiranim službenicima policije, odvijaju se shodno novoj metodologiji ministarstva unutrašnjih poslova Kosova i u sklopu reformiranja KPS-a koji djeluje na cijelom teritoriju Kosova", rekao je Kellani. Predstavnici Srba sa ovih prostora plaše se da postoji mogućnost izbijanja incidenata, što je, kako kažu, 'Rosa' i inicirala prošlog mjeseca, kada su pripadnici ove jedinice upali u selo Rudare u općini Zvečan i kada je samo prisebnošću Srba izbjegnut sukob. Državni tajnik Srbije Ministarstva za Kosovo i Metohiju Oliver Ivanović rekao je da je ta jedinica sastavljena od Albanaca i da je, zbog ogromnog nepovjerenja između Srba i Albanaca, svaki put kad bi se negdje pojavila, izazvala pojačanu pažnju i tenziju. (Violeta Palaska)

Makedonija: Konfisciran ukraden novac
Republika Makedonija oduzela je dionice i nekretnine do kojih se došlo na nelegalan način, u vrijednosti od oko 20 milijuna eura. Ovo je na konferenciji za tisak u Skopju izjavio je makedonski ministar pravosuđa, Mihajlo Manevski, koji je rekao da je dosad konfisciran velik broj stanova, poslovnih objekata, dionica i drugih vrijednosnih papira. U većini slučajeva, imovina je oduzeta osobama osuđenima za pranje novca, kao i onima koji su zloupotrebljavali službenu funkciju. Manevski je dodao kako je imovina oduzeta i bivšem direktoru Carine, Draganu Daravelskom, te nekadašnjem financijskom direktoru Carine, Kirilu Docevskom. Novina u zakonu o konfiskaciji je da se oduzima, uz osobnu imovinu, i imovina koja je nelegalno stečena te poklonjena trećoj osobi. U međuvremenu se postavlja pitanje što je Makedonija 2025 napravila za lokalnu privredu. Makedonija 2025 je organizacija formirana od strane poznatih makedonskih biznismena koji žive i rade izvan Makedonije. Cilj organizacije je pomaganje ekonomskog razvoja zemlje. Direktori lobiraju dvije godine, ali učinci su slabi. Kažu da se Makedonija suočava s mnogo izazova; da ima ulagača, ali ne dovoljno. Nezaposlenost i dalje ostaje glavni problem makedonske privrede. „Posljednje dvije godine mnogo tvrtki nije ulagalo, ali je izuzetno važno da ni država ni biznis ne gube nadu. Bez izvoza i ulaganja u Makedoniju, budućnost neće biti dobra. Zbog toga smo se organizirali“, izjavio je Mike Zafirovski iz Makedonije 2025. Odbor direktora Makedonije 2025 se ovih dana sastao s makedonskim biznismenima kako bi podijelili iskustva. (Vlado Naumovski)

Albanija: Optužbe o korupciji
Bivši dužnosnik albanske vlade Almir Rrapo ostat će u pritvoru još tri mjeseca, saoopćio je sud u Tirani. Rrapa traže američke vlasti zbog njegove uloge u nizu kaznenih djela počinjenih u New Yorku: ubojstva, ucjene, namjerno izazivanje požara, otmice i iznude. Albanska policija uhapsila ga je početkom srpnja u američkom veleposlanstvu. U izvještajima se navodi kako je on bio visoki suradnik ministra vanjskih poslova Ilira Mete. Rrapovi odvjetnici zatražili su njegovo puštanje na slobodu, dok su tužitelji ustrajavali da ostane u pritvoru dok se čeka odluka o izručenju. U međuvremenu, između vlade i opozicije lete optužbe za korupciju. Predstavnici opozicijske Socijalističke stranke (SP) ponovno su optužili vladine dužnosnike za korupciju i stjecanje koristi od državnih ugovora. S druge strane, zastupnici vladajuće Demokratske stranke (DS) optužili su čelnika SP i gradonačelnika Tirane Edi Ramu za korupciju i mito. U medijskim izvještajima obrazlažu se optužbe koje dolaze iz oba tabora. Članovi SP tvrde kako je 240 koncesija za izgradnju hidroelektrana u zemlji u proteklih pet godina dio privatnih dogovora kojima se pune džepovi vladinih dužnosnika i članova njihovih obitelji. Na meti su se našli ministar gospodarstva Dritan Prifti, ministrica integracija Majlinda Bregu i zastupnica Albana Vokshi. Reagirajući na napade, predstavnici DS optužili su Ramu za primanje mita u iznosu do 20 posto od vrijednosti nove četvrti sa stanovima u zamjenu za građevinske dozvole. Tužitelji sada žele da neki od poduzetnika koji su spomenuti daju službene izjave vezane za takve tvrdnje. (Violeta Palaska)


Petak, 03.09.2010.

Slovenija: Veliki dugovi lokalne samouprave
Zaduženost općina i gradova bit će jedna od glavnih tema na lokalnim izborima na kojima će Slovenci 10. listopada birati 210 gradonačelnika i načelnika, te sazive isto toliko gradskih i općinskih vijeća, jer je dug lokalnih zajednica u zadnje četiri godine narastao na gotovo pola milijarde eura, objavili su jučer slovenski mediji. Najviše optužbi za prezaduženost dolazi tako na račun ljubljanskog gradonačelnika Zorana Jankovića i koparskog mu kolege Borisa Popoviča. Janković se bori za svoj drugi mandat, ponovno kao nezavisni kandidat ali uz potporu ljevice, a suočava se s optužbama političkih protivnika da je građane zadužio za 150 milijuna eura iako je ostvario mnoga od svojih obećanja, među ostalim i gradnju novog sportskog stadiona Stožice. Koparskog gradonačelnika Popoviča, koji s nešto manje izgleda od Jankovića želi osvojiti svoj treći mandat, protivnici optužuju da je koparska općina relativno najzaduženija u Sloveniji. „Popovič je dug koparske općine udeseterostručio“, rekao je za ljubljansko Delo Luka Juri, parlamentarni zastupnik Socijalnih demokrata (SD) koje vodi premijer Borut Pahor. Juri iznosi podatak po kojemu je koparski dug u dva Popovičeva mandata narastao s 3,14 na čak 34,5 milijuna eura zbog čega su građani Kopra po glavi stanovnika zaduženiji od Ljubljančana. Po podacima slovenskog ministarstva financija, krajem 2008. godine samo 47 od 210 slovenskih gradova ili općina nije imalo dugove, a poslovni list Finance tvrdi da sada dugovi mjesnih samouprava iznose oko pola milijarde eura. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Uspjeh drvne industrije
Sudeći prema podacima Hrvatske gospodarske komore i Hrvatskih šuma o pozitivnom trendu koji bilježi drvna industrija, još od kraja 2009. godine, a koliko oporavak stranih tržišta na koje Hrvatska plasira 70 posto svoje proizvodnje? „Drvna industrija je od svih industrijskih grana prva osjetila učinke gospodarske krize već sredinom 2008. godine. Smanjenje inozemnih narudžbi utjecalo je na smanjenje izvoza u 2009. godini, a njihovo povećanje krajem prošle godine rezultiralo je i pozitivnim trendovima u sektoru“, komentirala je trendove direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK Božica Marković. U prvih šest mjeseci izvoz drva, drvnih proizvoda i namještaja porastao je 12 posto u odnosu na isto razdoblje krizne 2009. i već je dosegao 401,4 milijuna dolara. Kriza u sektoru šumarstva i drvne industrije počela je početkom posljednjeg kvartala 2008. godine. Pokazatelji koji su upućivali na krizu bili su otežan plasman robe na inozemna tržišta, pad izvoznih cijena robe, rast zaliha, nelikvidnost unutar sektora, rast dugovanja i sve teže podmirivanje obveza proizvođača prema najvećim dobavljačima, osobito prema Hrvatskim šumama. Hrvatske šume su tijekom 2009. godine donijeli više mjera potpore drvoprerađivačkoj industriji. Smanjene su cijene pojedinih sortimenata, smanjena je cijena prijevoza i naknada za korištenje šumskih cesta, uveden je rabat drvoprerađivačima koji proizvode finalne proizvode te su produženi rokovi plaćanja. Prema procjeni Hrvatskih šuma sve te mjere umanjile su im prihod oko 112 milijuna kuna, odnosno toliko je više ostalo njihovim klijentima u drvnoj industriji. Da je drvna industrija u Hrvatskoj, osim što je među prvima pogođena krizom, bila i među najpogođenijima govori podatak da su Hrvatskim šumama prihodi od prodaje drvnih sortimenata u 2009. godini u odnosu na 2008. godinu pali 15 posto ili u apsolutnom iznosu za oko 230 milijuna kuna. Koliko je kriza bila duboka najbolje govori podatak o nenaplaćenim obvezama Hrvatskih šuma. U razdoblju prije krize uobičajena razina dospjelog duga drvne industrije kretala se u iznosu od 150 do 180 milijuna kuna i prosječna naplata je trajala od 80 do 85 dana. Na vrhuncu krize obveze kupaca prema Hrvatskim šumama dosegle su 420 milijuna kuna. Objektivan problem u to vrijeme je bila i kreditna (ne)sposobnost dijela drvoprerađivača, odnosno nedostupnost bankarskih kredita za financiranje zaliha i premošćivanje poteškoća uvjetovanih krizom, objašnjavaju u Hrvatskim šumama, no posljednjih mjeseci dospjeli dug Hrvatskim šumama stabilizirao se na brojci od oko 390 milijuna kuna. To znači da se otplata obveza stabilizirala te da se dug postupno počeo smanjivati s rastom proizvodnje. S obzirom na pozitivne trendove Hrvatske šume su kod određenih kupaca pokrenule mehanizme prisilne naplate — garancije banaka, hipoteke, založna prava i sl. Realno je očekivati da će naplata i novih i starih dugova idućih mjeseci imati pozitivne trendove, dakle daljnje smanjivanje, s obzirom na to da dolazi razdoblje jesenskih sječa, a potražnja za robom, čak i onom koja donedavno nije bila tražena, izrazito je velika, tvrde u Hrvatskim šumama. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Traže se radnici
'Nova drvna industrija Vrbas' iz Banjaluke raspisala je javni natječaj za prijem 50 novih radnika u cilju popunjavanja proizvodnih kapaciteta radi zadovoljavanja sve većih izvoznih narudžbi, čime bi broj zaposlenih bio povećan na ukupno 410. U Upravi tvornice saopćili su da su ugovorili značajne isporuke namještaja za njemačkog partnera koji ih dalje plasira na šire zapadnoevropsko tržište. „Proizvodnja je u punom kapacitetu i nedostaje nam radnika kako bismo ispunili ugovorene poslove“, izjavio je Dragiša Kalinić, direktor 'Nove DI Vrbas'. Luka Panić, rukovoditelj pogona za proizvodnju masivnog namještaja, kazao je da linija lijepljenih ploča, koju su pokrenuli prije 15 dana, otvara posao za 30 novih radnika. Rukovodstvo 'Nove DI Vrbas', naglašava da su nakon dvogodišnje sanacije i pokretanja proizvodnje, te uspješnog savladavanja ekonomske krize uz financijsku podršku vlasnika, kompanije 'Niskogradnja' iz Laktaša, u iznosu od 20 milijuna KM, došli u situaciju da započnu nove ambiciozne projekte. Prema riječima upravitelja, planira se uvođenje novih tehnologija kroz program za proizvodnju oplemenjene iverice koja se uglavnom koristi za opremanje kancelarijskog prostora. Druga značajna aktivnost je sanacija pogona primarne prerade u kojoj ćemo postojeće stare mašine sa malim učinkom zamijeniti visokoproduktivnim. Također, biti će promijenjena i dotrajala kotlovska postrojenja provođenjem programa kogeneracije koji podrazumijeva upotrebu otpadnog drvnog sortimenta za proizvodnju pare koja bi prolaskom kroz turbine instalirane snage dva megavata osigurala vlastitu proizvodnju struje. Nusproizvod bi se koristio za tehnološki proces i grijanje, za što je ukupno potrebno investirati između tri i četiri milijuna eura. Radnik Miladin Vučković, koji je bio zaposlen i u bivšoj DI "Vrbas" na čijim je temeljima nastala nova tvornica, kaže da mu je ponovno zaposlenje, nakon dvogodišnje pauze zbog provođenja stečajnog postupka, mnogo značilo pogotovo što je srednjovječnim radnicima teško pronaći posao. Menadžment 'Nove DI Vrbas' kaže da s planiranim prijemom 50 radnika neće biti kraj novom zapošljavanju, već da, naprotiv, već početkom iduće godine namjeravaju otvoriti još 50-60 radnih mjesta. „Ukoliko se poslovi budu razvijali predviđenom dinamikom, u 2011. godini imali bismo potrebu za prijemom čak 200-300 novih radnika, a tvornica bi, prema mojoj viziji, za pet godina mogla ukupno zapošljavati između 800 i 1.000 radnika uz godišnji prihod do 60 milijuna KM“, naglasio je Kalinić. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Ugovor o zajmu za brojila
Generalni direktor Elektroprivrede Srbije Dragomir Marković i direktor Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za Srbiju Hildegard Gacek potpisali su jučer ugovor o zajmu između EBRD-a i EPS-a, vrijedan 40 milijuna eura, za nabavku i uvođenje brojila za daljinsko očitavanje utrošene električne energije u Srbiji. Kako su objavili srbijanski mediji, ministrica financija Diana Dragutinović i direktorica EBRD-a za Srbiju potpisale su i ugovor o garanciji između Republike Srbije i EBRD-a za taj projekt. Ukupna vrijednost projekta iznosi 80 milijuna eura, a očekuje se da će za oko mjesec dana biti potpisan ugovor sa Evropskom investicijskom bankom (EIB), koja će kofinancirati taj projekt sa još 40 milijuna eura. Sredstva iz tih zajmova biće upotrijebljena za kupovinu, nabavku i ugradnju oko 250.000 "pametnih brojila", koji će doprinijeti smanjenju gubitaka električne energije u mreži EPS - a, povećati postotak naplate računa i smanjiti 'krađu' električne energije. Dragutinović je rekla da je riječ o povoljnom zajmu sa kamatnom stopom koja trenutno iznosi oko dva posto, (šestomjesečni Euribor uvećan za maržu od jedan posto), sa rokom otplate od 12 godina u koji je uključen grace period od tri godine. Marković je tom prilikom izrazio očekivanje da će za oko mjesec dana biti potpisan ugovor o zajmu između EPS-a i EIB-a za preostalih 40 milijuna eura neophodnih za realizaciju tog projekta. On je istakao značaj tog projekata zbog daljinskog očitavanja potrošnje struje, upravljanje sistemom potrošnje i gubicima na svim distributivnim nivoima, a predstavlja i podlogu za unapređenje sistema naplate struje i prepreka za neovlašteno preuzimanje električne energije. Marković je rekao da je to jedan od najprofitabilnijih projekata EPS-a koji vraća uloženo za četiri do pet godina i precizirao da se će se prva faza projekata realizirati u naredne dvije godine, a da će realizacija cijelog projekta trajati oko pet godina. Osim nabavke brojila, kako je rekao Marković, projekt obuhvaća i uspostavljanje jedinstvenog sistema upravljanja, softvera i opreme koja podržava cijeli sistem. Gacek je rekla da je EBRD srpskoj elektroprivredi već odobrila zajmove u iznosu od oko 460 milijuna evra, jer se radi o jednom od najznačajnijih sektora privrede u Srbiji. Ona je izrazila očekivanje da će realizacija tog projekta, koji treba doprinijeti i smanjenju emisije ugljen-dioksida u atmosferu za oko 200.000 tona godišnje, biti početni korak za unapređenje distributivne mreže i njeno pretvaranje u "pametne mreže" Gacek je navela da je ta financijska institucija, uključujući ovu pozajmicu, u ovoj godini u Srbiji uložila 322 milijuna eura, u prošloj godini oko 423 milijuna eura. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Naknada štete od države
Podgorička kompanija Tehnoput tužit će državu za nadoknadu štete od oko 16 milijuna eura, koliko iznosi vrijednost radova koji su im, odlukama Komisije za kontrolu postupka javnih nabavki, oduzeti na javnim natječajima na koje su konkurirali i uglavnom imali najbolju ponudu, saopćeno je iz te kompanije. Jednu od odluka Komisije oborio je i Upravni sud. Naime, nakon što je posao izgradnje treće trake u Kokotima dodijeljen podgoričkom Bemaksu, Tehnoput je uložio žalbu na odluku Komisije. Sud je presudio da je njihova ponuda bila najbolja, ali je u međuvremenu posao već bio zaključen sa Bemaksom koji je i završio posao. Tehnoput je podnio žalbu i za najnoviju odluku Komisije zbog koje je posao sanacije jalovišta kod Mojkovca dodijeljen također tvrtki Bemaks. Ta odluka je već podigla tenzije među učesnicima javnog natječaja, na koji se prijavilo 17 firmi, uglavnom renomiranih građevinskih kompanija iz Crne Gore, Srbije, Hrvatske i Češke. Nezadovoljni učenici natječaja su podnijeli više prigovora i žalbi, čije razmatranje je u toku, dok je Tehnoput tužio Komisiju Upravnom sudu i epilog se očekuje ovih dana. Tehnoput je na ovom tenderu bio najbolje rangiran od strane Direkcije za javne radove, kao investitor koji je ponudio najnižu cijenu, odnosno za 150 tisuća eura manju od ostalih. Komisija je utvrdila kako ni jedan od ponuđača, izuzev Bemaksa nije dostavio licencu za elektro-radove, što, kako navode ponuđači, nije traženo uvjetima tendera. Komisija je stavku koja se odnosila na moguće nadzemne instalacije na koje bi mogao naići izvođač u svom radu, protumačila kao radove za koje se traži licenca po zakonu o energetici. Obilaskom mjesta izvođenja radova, kako navode u Tehnoputu, ponuđači su se uvjerili da ne postoji takva vrsta instalacija na terenu. Bemaks je bio trećeplasirani na javnom natječaju, ali je Direkcije nakon odluke Komisiji ugovor sklopila sa njim. Osnovno zakonsko pravilo je da su ponuđači dužni da ponudu dostave u skladu sa uvjetima tendera i natječajnom dokumentacijom, kako bi ona bila ocijenjena ispravnom, što je i navelo pojedine učesnike tendera, prije svega Tehnoput da posumnja u mogućnost namještanja tendera za pojedine učesnike. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Novi zamjenik šefa EULEX-a
Britanski ambasador u Prištini Andy Sparks postavljen je za zamjenika šefa Misije vladavine prava Evropske unije na Kosovu (EULEX), objavili su kosovski mediji. Sparks će na tom mjestu naslijediti Roja Riva. On će svoje dužnosti u EULEX-u preuzeti sredinom listopada 2010, a naimenovan je na rok od godinu dana uz mogućnost produženja funkcije. Šef misije EULEX Yves de Kermabon rekao je da Sparks posjeduje neophodno iskustvo da služi kao zamjenik šefa velike operacije vladavine prava u teškom okruženju. „Njegovo iskustvo kao ambasadora Ujedinjenog Kraljevstva na Kosovu od 28. travnja 2008. godine daje mu saznanja o situaciji na terenu u periodu posle sukoba iz prve ruke, i prikladno je iskustvo za poziciju zamjenika šefa EULEX-a", rekao je Kermabon. On smatra kako je sada vrijeme kada će se EULEX suočiti sa velikim izazovima dok nastoji da ispuni suštinu svog mandata širom Kosova. Kermabon je kazao da će Sparks dobiti njegovu punu podršku u ispunjenju svojih zadataka. U saopćenju EULEX-a se ne navodi da li Sparks imenovanjem za zamjenika šefa EULEX-a završava mandat ambasadora na Kosovu. Andy Sparks je postao britanski ambasador na Kosovu 28. travnja 2008. godine. Prije toga je bio ambasador u Demokratskoj Republici Kongo i Republici Kongo (2004-2007), zatim zamjenik visokog komesara za Južnu Afriku (2001-2004) i zamjenik ambasadora u Republici Indoneziji (1999-2001). Ranije u svojoj karijeri bio je angažiran u Turskoj i Tajlandu. U Londonu je obavljao i funkcije pomoćnika direktora za ljudske resurse i direktora za usluge izvoza pri Agenciji UK za unapređenje trgovine i ulaganja. (Violeta Palaska)

Makedonija: Redovna aukcija blagajničkih zapisa
Na nedavno održanoj redovnoj aukciji prodaje blagajničkih zapisa Narodne banke Republike Makedonije (NBM), komercijalne, poslovne banke u zemlji potrošile su ukupno 4,5 milijardi denara. Dakle, država nastavlja s ovakvom vrstom zaduživanja, koje stručnjaci i ekonomski analitičari nikako ne preporučaju. Inače, ovi zapisi imaju kamatnu stopu od 4,5 posto. Nadalje, denarska razina blagajničkih zapisa se povećala za 0,7 milijardi denara. K tome, treba se uzeti u obzir da su prije nekoliko dana NBM-u došli na naplatu dosad uzeti blagajnički zapisi te da je Središnja banka RM trebala isplatiti ulagačima 3,8 milijardi denara. U međuvremenu, Narodna banka Makedonije (NBM) registrirala je 3.000 novih, blokiranih računa građana i tvrtki pa je ova brojka u srpnju nadišla 78.000. U istom mjesecu prošle godine, najtežoj kriznoj godini, broj blokiranih računa bio je za dva puta manji. Nadalje, računi su blokirani po različitim osnovama, po dospijećima, a neplaćenim potraživanjima prema bankama, državi, između samih tvrtki, prema fondovima. Samo od početka ove godine u Makedoniji je blokirano više od 10.000 žiro računa. Građani priznaju da u uvjetima krize teško podmiruju račune, a kažu i da njihova primanja nisu dovoljna da se namire sve obveze koje imaju jer pola plaće odlazi na stanovanje i račune. (Vlado Naumovski)

Albanija: Sukob oko hidroelektrana
Albanija i Kosovo možda se kreću ka svojoj prvoj bilateralnoj krizi, vezanoj za svoj oslabljeni sektor proizvodnje struje, objavili su jučer albanski mediji. Planirana je izgradnja hidroelektrane u Zhurru, na južnom Kosovu. Stručnjaci iz Prištine već su u završnim fazama provedbe projekta i blizu su dodjeljivanja ugovora nekoj investicijskoj tvrtki. Međutim, s druge strane granice, vlasti u albanskom gradu Kukesu, na sjeveroistoku Albanije, protive se projektu, jer bi mogao potencijalno skrenuti tok vode tamo gdje su planirane manje hidroelektrane za poticanje proizvodnje struje. Regionalno vijeće Kukesa odobrilo je ugovor sa skupinom privatnih ulagača koji će graditi hidroelektranu u vrijednosti 13 milijuna eura. Albanija i Kosovo obećali su kako će najmanje 20 posto proizvodnje struje doći iz 'čistih' izvora do 2020. godine, u skladu s međunarodnim standardima. (Violeta Palaska)


Četvrtak, 02.09.2010.

Slovenija: Gubitak Istrabenza
Grupa Istrabenz u prvoj polovici ove godine zabilježila je gubitak od 2,9 milijuna eura, objavili su jučer slovenski mediji Gubitak je velikim dijelom posljedica visokih troškova za plaćanje kamata, vidljivo je iz objavljenog polugodišnjeg poslovnog izvještaja. S gubitkom zbog financijskih obveza suočile su se ove godine sve Istranebzove divizije. Dobit iz poslovanja prije amortizacije (EBITDA) porasla je za petinu, na 39,9 milijuna eura, no gubici zbog financijskih obveza iznosili su 19 milijuna eura. Na rezultate su negativno utjecali i visoki troškovi poslovanja koji su premašili 100 milijuna eura. Neto prihodi od prodaje ostali su na razini prošle godine, pri čemu je Grupa Droga Kolinska zabilježila pad prihoda od 7 posto. Nešto niži pad prihoda je zabilježila Istrabenzova turistička divizija. No, Droga Kolinska u prvom polugodištu ostvarila je neto dobit od gotovo 5 milijuna eura, dok je turistička divizija ponovo zabilježila gubitak, koji je ovog puta iznosio 3,3 milijuna eura. Usprkos padu prodaje Grupa Droga Kolinska uspjela je poboljšati profitabilnost – operativna dobit je udvostručena, a EBITDA je povećana za 40 posto. Na poslovanje Grupe Istrabenz u drugoj polovici godine utjecat će prije svega prodaja Droge Kolinske, od koje bi Istrabenz trebao utržiti 240 milijuna eura. Prodaju su potvrdili dioničari na nedavnoj skupštini, a predsjednik Uprave Istrabenza Tomaž Berločnik očekuje da će posao biti zaključen u listopadu. Krajem lipnja matično društvo Istrabenz imalo je 51 milijun eura kapitala, dok su obveze Grupe za više od dva milijuna eura premašile imovinu. Financijske obveze matične kompanije Istrabenz na polugodištu iznosile su 460 milijuna eura, dok su obveze cijele Grupe nešto manje od 800 milijuna eura. Prodajom Droga Kolinske financijske obveze Grupe Istrabenz bi se prema neslužbenim procjenama snizile na oko 400 milijuna eura. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Factoring tržište u padu
Prema jučer objavljenim podacima, factoring tržište u Hrvatskoj ove je godine u padu, no ukupna je dobit svih društava koja se bave otkupom kratkoročnih potraživanja u usporedbi s prošlogodišnjim prvim polugodištem gotovo udvostručena. Prema podacima koje je objavila Hanfa, ukupno 18 aktivnih factoring društava u prvih su šest mjeseci 2010. ostvarila 57,7 milijuna kuna dobiti nakon oporezivanja, što je 45,44 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju kada je bilo 14 društava. „Moguće je da su inozemne banke koje su kreditori i vlasnici factoring društava u Hrvatskoj smanjile kamate na svoje kredite, pa se stvorila razlika, odnosno ta društva su ostvarila veću dobit, što se odrazilo na ukupne pokazatelje“, izjavio je predsjednik Uprave Croatia factoringa Mile Mihaljević. Ukupni prihodi od kamata factoringu su u prvom polugodištu donijeli 178,44 milijuna kuna (oko 15 posto manje nego prošle godine), prihodi od naknada i provizija smanjeni su oko 21 posto na 28,51 milijuna kuna, dok su ostali poslovni prihodi donijeli 178,38 milijuna kuna ili oko 50 posto manje nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. U odnosu na prošlu godinu smanjen je i volumen transakcija sa 5,53 na 4,64 milijarde kuna ili oko 16 posto. "Financijsko tržište općenito je palo, a njegovu sudbinu dijeli i factoring, no tu je pad manji nego kod plasmana banaka. Nema dovoljno kvalitetnih poslova, odnosno factoring društva nemaju što financirati, a i klijenti koji su preostali nisu više tako kvalitetni, pa se i factoring društva, kao što uostalom čine i banke, suzdržavaju od plasmana", pojasnio je Mihaljević. Od 6,49 milijardi kuna koliko iznosi ukupna aktiva factoring društava u Hrvatskoj čak oko 2,5 milijarde kuna čine depoziti u bankama. Odnosno factoring društva su kreditna sredstva koja su povukla iz inozemstva deponirala u banke jer ih nemaju kome plasirati, a to, napominje Mihaljević, i nije neki profitabilan posao, niti je prirodna situacija da se toliki udio aktive nalazi u depozitima. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Tek sad na nivou iz 2008. godine
Pokazatelji industrijske proizvodnje u prvih sedam mjeseci ove godine ukazuju na blagi oporavak lokalne privrede, ocijenio je u Mostaru Jago Lasić, potpredsjednik Privredne komore Federacije BiH. Kako su objavili bosansko-hercegovački mediji, iako je rast izvoza od siječnja do srpnja ove godine porastao za 30,7 posto u odnosu na isti period prošle godine, Lasić je napomenuo kako je, u odnosu na 2008. godinu, veći za samo 0,1 posto. „Ovi postoci dovoljno govore koliko je loša bila prošla godina. Dakle, mi smo se tek sada, kada je riječ o industrijskoj proizvodnji, vratili na nivo 2008. Blagi oporavak lokalne privrede ovisio je o pojačanim privrednim aktivnostima kupaca naših roba, odnosno vanjskotrgovinskih partnera“, rekao je Lasić. Predočio je i neke pokazatelje pojedinih industrijskih grana prema kojima je u srpnju ove godine akumulirana industrijska proizvodnja porasla za tri posto u odnosu na prošlu godinu. Rast je zabilježila prerađivačka industrija, i to za 13,9 posto. „Na polju smanjenja deficita te pokrivenosti uvoza izvozom možemo biti zadovoljni u odnosu na prošlu godinu. No, strukturom bh. uvoza ne možemo biti zadovoljni zbog toga što je uvoz opreme, strojeva, tehničkih roba koje stvaraju novu vrijednost smanjen, a dosta se, s druge strane, uvozi kapitalnih dobara. Zbog toga su i smanjene privredne aktivnosti unutar BiH“, istakao je Lasić.On je naglasio da je Bosna i Hercegovina zemlja koja nema dovoljno roba za svoje tržište pa je zato tržište koje ovisi od uvoza. „Činjenica je i da se sve više građana u ovoj ekonomskoj krizi ipak počinje okretati prema domaćim proizvodima. S druge strane, bez obzira na krizu, nisu zabilježena velika odstupanja u potrošnji. Državne vlasti moraju, međutim, shvatiti, ako imamo pad izvoza, to moramo nadoknaditi na domaćem tržištu. To znači da je potrebno uvesti privremene mjere zabrane uvoza nekih roba, kao što su to odavno učinile zemlje u okruženju“, rekao je Lasić. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Odmrzavanje plaća i mirovina
Misija Međunarodnog monetarnog fonda i srpske vlasti postigle su dogovor o završetku pete revizije 'stand by' aranžmana, koji podrazumijeva odmrzavanje mirovina i plaća u javnom sektoru od početka slijedeće godine, saopćio je MMF. Očekuje se da će Odbor MMF-a razmatrati taj zahtjev krajem ovog mjeseca, navedeno je u saopćenju. Ministrica financija Diana Dragutinović potvrdila je da su razgovori sa Međunarodnim monetarnim fondom ( MMF), povodom pete revizije aranžmana sa tom financijskom institucijom, uspješno završeni, a tokom njih dogovorena je dinamika povećanja plaća i mirovina u slijedećoj godini i usuglašen Zakon o fiskalnoj odgovornosti. Dragutinović je na konferenciji za novinare u Vladi Srbije navela da će plaće i mirovine ostati zamrznute u ovoj godini, a tokom 2011. biće tri puta usklađivane. U siječnju će plaće i mirovine biti povećane za šestomjesečnu inflaciju, u travnju za tromjesečnu inflaciju plus polovinu rasta bruto društvenog proizvoda (BDP), a u listopadu za šestomjesečnu inflaciju, rekla je ministrica. Dragutinović je navela i da u 2010. budžetski deficit neće biti iznad 4,8 posto BDP-a, a u 2011. biti će do četiri posto vrijednosti BDP. Ona je kazala i da će slijedeća revizija aranžmana biti u listopadu kad će se raspravljati o rebalansu budžeta za ovu i budžetu za 2011. godinu. Izvršni odbor MMF-a 27. rujna o 5. reviziji aranžmana Šef Misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za Srbiju Albert Jeger izjavio je da će Izvršni odbor te međunarodne financijske institucije odlučivati o odobravanju Pete revizije aranžmana sa Srbijom najvjerojatnije 27. rujan, a preduvjet za pozitivnu ocjenu je upućivanje Zakona o fiskalnoj odgovornosti u skupštinu. Jeger je na konferenciji za novinare u Vladi Srbije istakao da će, ukoliko revizija bude dobila pozitivnu ocjenu, Srbija moći da povuče 380 milijuna eura za podršku deviznim rezervama. On je istakao da MMF ostaje pri prognozi od 1,5 posto ekonomskog rasta u Srbiji u 2010. godini, dodajući da će ostatak 2010. i 2011. godina vjerojatno biti teški za građane Srbije. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Prvo otpuštanja, zatim zapošljavanja
U Željezari je odjeknula vijest kako je uprava izradila prijedlog socijalnog programa po kome bi svi radnici, njih 1.385, bili proglašeni tehnološkim viškom a zatim bi, u zavisnosti od potrebe tvrtke, bilo zaposleno do 750 radnika, objavili su crnogorski mediji. „Željezara će svim zaposlenim osigurati najmanje 15.000 eura i to tako što će preuzeti sve kreditne obaveze koje zaposleni imaju prema crnogorskim bankama na dan 30. lipnja 2010. godine tako da će svi zaposleni biti u potpunosti oslobođeni kreditnih obaveza prema bankama. Svi zaposleni će primiti iznos u gotovini od 15.000 eura umanjen za ukupnu vrijednost njihovog kredita koji će biti preuzet od strane Željezare. Iznos će biti isplaćen 50 posto unaprijed a 50 posto poslije 12 mjeseci. Ovo znači da će Željezara preuzeti kreditne obaveze svojih zaposlenih u ukupnom iznosu od oko 8 milijuna, dok će ukupna keš isplata zaposlenima iznositi oko 14, 2 milijuna, navodi se u prijedlogu socijalnog programa uprave. Što se tiče onih radnika koje će poslodavac, nakon proglašenja tehnološkim viškom, ponovo zaposliti prema spomenutom socijalnom programu za njih će minimalna cijena rada iznositi 125 eura, što je, kako tvrde, 66 posto više od trenutnog minimuma. „Dio zarade koji se odnosi na radni učinak će biti osmišljen tako da zarada po novom sistemu premašuje trenutnu. Željezara se obavezuje da će zaposliti oko 150 mladih ljudi iz Nikšića kako bi osigurala kontinuitet znanja i umijeća u poduzeću, kao i pomlađivanje svoje radne snage. Željezara i njeni dioničari će tokom 2011. godine uplatiti 800.000 eura u stambeni fond za zaposlene, a uplatit će i adekvatan doprinos u cilju organiziranja profesionalnih tečajeva za preobuku bivših zaposlenih koji će biti organizirani u suradnji sa lokalnom upravom i Evropskom Unijom. Željezara predviđa da će Sindikat upravljati stambenim fondom i voditi tečajeve preobuke u dolazećim godinama u cilju pružanja podrške bivšim zaposlenim Željezare i omogućavanje njihovog ponovnog zapošljavanja, stoji u prijedlogu poslovodstva. Prema tom prijedlogu Ugovor o privatizaciji će se morati poništiti kako bi se mogle provesti predložene promjene i kako bi Željezara imala fleksibilnost da se takmiči na međunarodnim tržištima. „Vrijednost socijalnog programa je 23 milijuna eura. Financijske implikacije ovog programa predstavljaju maksimum koji Željezara može izdržati. Brzina provođenja programa je od kritične važnosti za uspjeh Željezare budući da će se bilo kakva odlaganja negativno odraziti na poduzeće i smanjiti njene financijske resurse. Uskoro ćemo o ovom prijedlogu diskutirati sa Vladom, a naša je želja bila da prije toga obavimo razgovor sa Sindikatom, navedeno je u prijedlogu socijalnog programa koji nije potpisan već samo sadrži pečat Željezare i vlasnika. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Imenovan novi zapovjednik KFOR-a
Novoimenovani zapovjednik KFOR, njemački general major Erhard Biler, preuzeo je dužnost od dosadašnjeg zapovjednika, generala potpukovnika Markusa Bentlera. Svečanosti su prisustvovali predsjednik Kosova Fatmir Sejdiu i premijer Hashim Thaci. Odlazeći komandant Markus Bentler ocijenio je tom prilikom da je KFOR, iako je značajno smanjio snage, ostao potpuno spreman da se izbori sa svim izazovima, a najveći uspeh jeste prijenos ovlaštenja na Kosovsku policiju i Kosovske sigurnosne snage. Njemački general Erhard Buhler čelnu funkciju u NATO-voj mirovnoj vojnoj misiji preuzima sa prethodnim iskustvom sa Kosova, budući da je 2004. bio zapovjednik njemačkog sektora u sastavu KFOR-a na jugu Kosova. Govoreći na ceremoniji primopredaje dužnosti sa dosadašnjeg komandanta, njemačkog generala Markusa Bentlera na novog zapovjednika, generala Buhlera, zamjenik njemačkog ministra obrane, Rudiger Volf, rekao je da je sigurnost Kosova od velike važnosti za cijelu regiju. Zapovjednik NATO-vog južnog krila, američki admiral Mark Fitzgerald, kazao je da NATO ima još posla na Kosovu, usprkos procesu smanjivanja trupa na terenu. „Mogu garantirati svim građanima da će NATO i KFOR ostati posvećen Kosovu da bi osigurao da prava svih budu zaštićena“, rekao je on. Danas smo svjedoci integriranog EULEX-a, UNMIK, nacionalnih predstavnika, nevladinih organizacija, kao i povezanosti sa vojskom Srbije preko procesa združene implementacije, zaključio je Fitzgerald. Odlazeći komandant Markus Bentler ocijenio je da je KFOR, iako je značajno smanjio snage, ostao potpuno spreman se izboriti sa svim izazovima, a najveći uspeh je prijenos ovlasti na Kosovsku policiju i Kosovske sigurnosne snage. Govoreći na svečanosti, predsjednik Kosova Fatmir Sejdiju, predložio je da pripadnici Kosovskih snaga sigurnosti sudjeluju u NATO-ovim mirovnim misijama u svetu. „Kosovo je spremno preuzeti na sebe odgovornosti, kao i svaka druga suverena država”, poručio je on. Komentirajući aktualne političke događaje, Sejdiju je rekao da prijedlog rezolucije koju je Srbija uputila UN predstavlja jedan od destruktivnih pokušaja Beograda da opstruira međunarodno priznanje Kosova i da se on nada da će Srbija dobiti pravi odgovor na ovu inicijativu. (Violeta Palaska)

Makedonija: Pregovori vinogradara
Prijedlog rješenja aktualne situacije u proizvodnji grožđa bio je glavna tema susreta između makedonskog ministra poljoprivrede, Ljupče Dimovskog, i predstavnika Federacije farmera Makedonije (FFRM), objavili su jučer makedonski mediji. Susret su inicirali vinogradari koji su Dimovskom iznijeli alarmantnu situaciju s otkupom grožđa ove sezone. „Na susretu je bilo dogovoreno da će Ministarstvo poljoprivrede u sljedećem razdoblju ubrzati administrativne procedure za raniju isplatu Financijske podrške vinogradarstvu s ciljem da se ublaži loša financijska situacija proizvođača grožđa“, navodi se u priopćenju. Dvije strane dogovorile su novi susret za danas, na kojem se očekuju konkretna rješenja za problem između proizvođača i prerađivača. U strumičkim vinogradima se provodi berba desertnih sorti grožđa, trenutno se skuplja berba najranije sorte kardinal, a u sljedećih nekoliko dana započet će i berba sorte afus-ali, hamburg-muskat, ribier i talijanski muskat. Od ukupno 500 hektara nasada loze AD Grozda, najveće tvrtke za proizvodnju, otkup i preradu grožđa u regiji, desertne sorte su zastupljene na 30 do 35 posto, odnosno na više od 140 hektara. Nadalje od tih površina se ove godine očekuje urod između 1.300 do 1.500 tona desertnog grožđa. „Najveći dio uroda namijenjen je plasmanu u inozemstvo. Količine koje se neće prodati bit će prerađene u našoj vinariji“, rekao je direktor AD grozda, Vase Mitev. (Vlado Naumovski)

Albanija: Kritika zbog rasprave o izborima
Bivši albanski premijer Pandeli Majko kritizirao je vladu kako je pretvorila državne institucije u politička sredstva, te kako guši raspravu o izborima, objavili su albanski mediji. Sada član parlamenta iz opozicijske Socijalističke stranke (SP), Majko je izjavio kako su trenutačne rasprave o izborima potpuno političke prirode, te im cilj nije pridonijeti izbornoj transparentnosti. „Mi smo u političkom kolapsu i riskiramo stagnaciju“, dodao je. Majko je opetovao stajalište Socijalističke stranke kako opće izbore od lipnja 2009. godine mora istražiti povjerenstvo koje ima pristup svim izbornim materijalima. Istovremeno, Vlada je fokusirana na liberalizaciju viznog režima. Albanci će ove jeseni saznati hoće li moći putovati u većinu zemalja EU bez viza, izjavio je ministar unutarnjih poslova Lulzim Basha. On je pojasnio kako će njegove evropske kolege donijeti odluku nakon dvaju sastanaka planiranih za listopad i studeni. Basha je to izjavio nakon razgovora na konferenciji ministara unutarnjih poslova iz istočne Evrope u Salzburgu. Ukoliko odluka EU bude pozitivna, Albanci će imati pravo na bezvizna putovanja od siječnja. Basha je također istaknuo kako su kolege iz regije pozdravile inicijativu Tirane da se napravi balkanski Schengen. (Violeta Palaska)


Srijeda, 01.09.2010.

Slovenija: Povećanje dobiti Triglava
Slovenska osiguravateljnka grupa Triglav u prvih šest mjeseci ove godine povećala je dobit usprkos krizi, objavili su jučer slovenski mediji. Polugodišnja neto dobit grupe dosegnula je 17,9 milijuna eura, što je za 55 više u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem, navodi se u nerevidiranom polugodišnjem izvještaju o poslovanju objavljenom na internetskim stranicama Ljubljanske burze. Neto prihod od osiguravateljnih premija iznosi 467,4 milijuna eura i nominalno je za jedan posto niži nego u istom lanjskom razdoblju. Rashodi za likvidirane štete niži su za sedam posto i iznose 287,3 milijuna eura. Omjer rashoda za štete u odnosu na prihod od premija u godinu dana poboljšan je za 3,9 postotnih bodova, sa 65,4 na 61,5 posto. Grupa Triglav zaračunala je 5557,1 milijun eura bruto konsolidirane osiguravateljne i reosiguravateljne premije, što je za dva posto manje nego u istom lanjskom razdoblju. Ovakvi rezultati ostvareni su zahvaljujući jasnoj politici upravljanja rizicima, konzervativnoj ulagačkoj politici te primjerenim preuzimanjem rizika i primjerenom politikom reosiguravanja, navodi Uprava najvećeg slovenskog osiguravatelja u izvještaju. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Rast maloprodaje
Nakon 21 uzastopnog mjeseca u kojima je zabilježen pad trgovine na malo, u srpnju je prvi put zabilježen njezin realni i nominalni rast. U srpnju maloprodaja je porasla 0,7 posto realno odnosno jedan posto nominalno u odnosu na srpanj prošle godine, navodi se u analizi Raiffeisen Consultinga na objavljene preliminarne podatke Državnog zavoda za statistiku (DZS). Pretpostavlja se da je na rast maloprodaje zasigurno je utjecalo bazno razdoblje s obzirom na to da je u srpnju 2009. zabilježen pad od 14,5 posto. Međutim, pozitivnoj stopi rasta zasigurno su pridonijeli po svemu sudeći dobri rezultati turističke sezone. Naime, podaci turističkih zajednica za srpanj pokazali su razmjerno velik rast broja dolazaka i noćenja turista u odnosu na isti mjesec lani, pa se rast fizičkih pokazatelja vjerojatno odrazio i na bolju potrošnju u trgovini na malo. Uz to, u srpnju je ukinuta niža stopa posebnog poreza na plaće, što je zasigurno utjecalo na rast potrošačkog optimizma. Rezultati za kolovoz također bi trebali biti pozitivni s obzirom na to da bi i taj mjesec, što se fizičkih pokazatelja u turizmu tiče, mogao pokazati rast. Srpanj i kolovoz mjeseci su u kojima obično narastu parametri potrošnje u trgovini na malo zbog činjenice da se na hrvatskoj obali u to vrijeme prosječno nalazi i do milijun gostiju koji svakako utječu na taj segment potrošnje. Iako su dobri rezultati iz srpnja te vjerojatno dobri rezultati u kolovozu mali, ali pozitivni pomaci u kretanju trgovine na malo, o stvarnom oporavku maloprodaje još je prerano govoriti. Osim toga, Vladina najava da u ovoj godini ipak neće doći do poskupljenja električne energije mogla bi također imati pozitivan učinak na maloprodaju. Međutim, odustajanje od poskupljenja električne energije treba shvatiti kao privremeno, jer će se cijene električne energije, kao i ostale administrativno utvrđene cijene, u doglednom vremenu morati usklađivati s tržišnim kriterijima, odnosno s onima u Evropskoj uniji. Budući da potrošnja stanovništva najviše ovisi o situaciji na tržištu rada, bez oporavka tog segmenta ne treba očekivati ni stvarni oporavak trgovine na malo, bez obzira na kratkotrajne pozitivne učinke koje čimbenici poput ukidanja 'kriznog poreza' ili potrošnje turista mogu imati na maloprodaju. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Kaznena prijava direktoru
Predsjednik Samostalnog sindikata Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) Mehmedalija Osmić u utorak je Tužilaštvu BiH predao kaznenu prijavu protiv direktora Uprave Kemala Čauševića i njegovih suradnika, objavili su bosansko-hercegovački mediji. Osmić je ispred Tužilaštva BiH izjavio novinarima kako postoje dokazi da je Čaušević oštetio budžet BiH za više od 20 milijuna KM, a da je brojnim nezakonitim radnjama oštetio oko 1 000 radnika u UIO, što će biti predmet nove tužbe za naknadu štete u ukupnom iznosu od oko tri milijuna KM. On je naglasio da Čaušević, kojem je istekao mandat direktora, zajedno sa svojim najbližim suradnicima krši prava ogromne većine zaposlenih, postupajući, kako je rekao, nezakonito, samovoljno i apsolutistički. „Čaušević je sramota za bošnjački narod“, rekao je Osmić i dodao da se u kaznenoj prijavi navodi da je Čaušević, za što postoje dokazi, nezakonito interno premještao zaposlene, nezakonito isplaćivao stimulacije, nezakonito primao pripravnike kojima ističe ugovor i nezakonito zapošljavao na stotine radnika. Prema njegovim riječima, Čaušević je prije dva dana dao svojim pomoćnicima koji ga podržavaju povećanje od 40 posto na plaću do kraja godine. Ispred zgrade Tužilaštva okupilo se desetak radnika UIO BiH koji podržavaju Čauševića, za koje Osmić tvrdi da im Čaušević platio prijevoz i dnevnicu, što znači da zloupotrebljava novac građana Bosne i Hercegovine. „Mi radimo u ime građana BiH, jer se troši novac građana. Čaušević pokušava razbiti naš sindikat koji okuplja oko 1300 radnika", rekao je Osmić. Članica Upravnog odbora UIO BiH Ševkija Dacić rekla je novinarima ispred zgrade Tužilaštva da regionalni centri Uprave ne stoje iza Osmića i da je ovo njegov sukob sa direktorom. Dacić je naglasila da Osmić nikada nije predstavio te dokaze protiv Čauševića Upravnom odboru UIO, ističući da su oni jedna od rijetkih firmi u kojoj se radi normalnije nego u ostalim firmama u BiH. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Najavljeno poskupljenje struje
Generalni direktor Elektroprivrede Srbije (EPS) Dragomir Marković izjavio je jučer da će EPS do kraja ove godine zatražiti drugo poskupljenje struje u 2010., koje neće biti veće od 10 posto, jer je cijena struje u Srbiji među najnižima u Evropi. On nije mogao precizirati kada će EPS točno zatražiti drugo poskupljenje struje u ovoj godini, nakon poskupljenja u ožujku od 10 posto, podsjetivši da je za to poskupljenje neophodna suglasnost Vlade Srbije i regulatorne agencije za energetiku. „Ako naiđemo na suglasnost i u jednoj i u drugoj instituciji, zatražit ćemo poskupljenje struje. Koliko će ono iznositi, zaista u ovom trenutku ne znam, ali svakako neće biti više od 10 posto, jer je socijalni trenutak u Srbiji i dalje prisutan," rekao je Marković. Ističući kako je EPS u stalnom traženju nove cijene struje i približavanju minimalnom nivou ekonomske cijene, Marković je objasnio da je to dostizanje ekonomske cijene uvjet za investicijske projekte i restrukturiranje EPS-a, kao i za druge poslovne aktivnosti kompanije. Govoreći o javnim natječajima za izgradnju novih termoelektrana TENT B3 i Kolubara B, Marković je istakao da je cijela natječajna procedura značajno ubrzana i da se očekuje da natječajna dokumentacija bude završena do kraja listopada. Ponude strateških partnera i odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača biti će donesene do kraja ove godine, najavio je on. Natječajna procedura je, prema njegovim riječima, značajno ubrzana nakon zaključka Vlade Srbije, s kraja srpnja, čime je Vlada podržala cijeli posao i dala odgovore na čitav niz pitanja, koja su strateški partneri postavili, a na koja EPS sam nije mogao dati odgovore. Marković je rekao da su to pitanja koja se odnose na zakonsku regulativu u vezi sa tim projektima i na imovinu neophodnu za realizaciju tih projekata, koja je zaključkom vlade prenesena na EPS. On je rekao da se sada očekuju ponovljene posjete i serija sastanaka sa zainteresiranim investitorima i najavio da je moguće da zainteresirane kompanije zatraže produženje rokova za izradu ponuda, što može dodatno utjecati na produženje ukupnog roka za izbor strateških partnera. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Utrka sindikata
Obje crnogorske sindikalne centrale predale su zahtjev za utvrđivanje reprezentativnosti Odboru nadležnom na nacionalnom nivou. Savez sindikata Crne Gore (SSCG) i Unija slobodnih sindikata (USS) trebaju sakupiti najmanje 17.500 radničkih potpisa, odnosno 10 posto od ukupnog broja zaposlenih i to prema podacima Monstata za prethodnu godinu u odnosu na godinu kada se zahtjev podnosi, objavili su crnogorski mediji. „Te potpise imamo kod sebe i prikupljanje je još u toku. Očekujemo poziv Odbora za utvrđivanje reprezentativnosti i tada ćemo im ponijeti potpise na uvid, a oni imaju mogućnost da ih provjere. Potrebno je da svaki zaposleni dobrovoljno da svoj potpis, jedinstveni matični broj i podatak kod kojeg poslodavca radi. Uvjet za sindikate je da imamo najmanje pet granskih sindikata da smo registrirani, nezavisni od politike i mi sve te uvjete ispunjavamo“, izjavio je generalni tajnik USS Srđa Keković. On je podsjetio da je USS još ranije Odboru predala zahtjev za utvrđivanje reprezentativnosti za pet grana i to prosvjete, metalaca, zdravstva, crnogorskih telekomunikacija i banaka. Planirano je i da početkom rujna predaju dokumentaciju i za granske sindikate univerziteta i najvjerojatnije trgovine i za strukovni sindikat vatrogasaca. Prema podacima crnogorskih medija i SSCG je već predao zahtjev za utvrđivanje reprezentativnosti na nacionalnom nivou, ali zbog godišnjih odmora taj podatak se nije mogao provjeriti. Zakonom o reprezentativnosti sindikata je predviđeno da za utvrđivanje reprezentativnosti kod poslodavca, sindikalnu organizaciju treba podržati 20 posto zaposlenih kod poslodavca, na nivou grane djelatnosti 15 posto od ukupnog broja zaposlenih u grani, kao i na republičkom nivou 10 posto zaposlenih od ukupnog broja zaposlenih u Crnoj Gori. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Inflacija od tri posto
Projektirana inflacija na Kosovu u kolovozu će biti tri posto, što će biti 10 puta više nego prethodnog mjeseca, saopćeno je iz kosovskog Zavoda za statistiku. „Prikupljamo podatke za kolovoz i tek ćemo slijedećeg mjeseca moći objaviti točan indeks rasta cijena na Kosovu. Prema predviđanjima, ovoga mjeseca inflacija će biti do tri posto pošto su proizvodi robe široke potrošnje zabilježili veliki rast cijena", rekao je direktor Zavoda za statistiku i nacionalni proračun u Prištini Ilir Berisha. Cijene robe široke potrošnje porasle su za 0,3 posto u srpnju u odnosu na lipanj. Povećanje cijena je zabilježeno kod drveta, rezervnih dijelova za automobile, mlijeka, sira, jaja i duhana. Pad cijena je uočen kod povrća. U kolovozu je zabilježen rast cijena proizvoda od brašna i naftnih derivata što, po Berishinim riječima, najviše utječe na ukupan indeks rasta cijena stvarajući osjetnu inflaciju. Prema nekim predviđanjima, cijene svih prehrambenih proizvoda porasti će za oko 25 do 30 posto. Kao razlog za poskupljenje spominje se suša u nekim dijelovima Evrope i rast cijena žita. Drastičan rast cijena trgovci objašnjavaju nedostatkom domaćih proizvoda na tržištu i snabdijevanjem iz uvoza. Na Kosovu će se osjetiti i rast akciza na naftne derivate, a visoke cijene prati i osjetan pad kupovne moći. (Violeta Palaska)

Makedonija: Nekvalitetne ceste
U Republici Makedoniji sigurnost putnika je često ugrožena, a materijalne štete koje se svakodnevno nanose vozilima građana teško se mogu pokriti, objavili su makedonski mediji. Probušena guma ili razbijeni branik se u Makedoniji niti ne prijavljuje jer niti nitko ne zna koji broj bi se trebao nazvati u takvom slučaju. Neki od vozača odluče nazvati policiju, koja ih dalje upućuje koga nazvati. K tome, građani ne vjeruju da će dobiti odštetu ili kakvu drugu nadoknadu za štetu. Kada se nazove Auto moto savez Republike Makedonije na dežurni broj ni tamo nisu sigurni gdje se treba uputiti i koja je daljnja procedura. Oni preporučuju da se prvo nazove policija, kako bi napravila zapisnik, a da se tek onda podnese i tužba. Makedonski građani koji često putuju na relaciji Skopje-Ohrid traže da, za cijenu koju plaćaju, dobiju i dobre uvjete za putovanje. Tisuće vozila svakog vikenda voze, kako kažu, slalom da bi izbjegli rupe na najprometnijoj dionici regionalnog pravca Gostivar-Kičevo-Ohrid. Ni kolone automobila za vikende i povećan promet od skupljene cestarine u ovom ljetnom razdoblju nisu potaknuli nadležne da izvrše potpunu rekonstrukciju ceste, koja je prometna arterija do makedonskog turističkog centra. Građani koji često putuju baš tom cestom revoltirani su kako se ponašaju institucije. Iz lokalne Agencije na državne ceste kažu da to što je ta dionica dobar izvor prihoda, ne znači da ona i treba iskoristiti ta sredstva. (Vlado Naumovski)

Albanija: Pitanje vizne liberalizacije
Albanci će ove jeseni saznati hoće li moći putovati u većinu zemalja Evropske Unije bez viza, izjavio je ministar unutarnjih poslova Lulzim Basha. On je u pojasnio kako će njegove evropske kolege donijeti odluku nakon dvaju sastanaka planiranih za listopad i studeni. Basha je to izjavio nakon razgovora na konferenciji ministara unutarnjih poslova iz istočne Evrope u Salzburgu. Ukoliko odluka Evropske Unije bude pozitivna, Albanci će imati pravo na bezvizna putovanja od siječnja. Basha je također istaknuo kako su kolege iz regije pozdravile inicijativu Tirane da se napravi balkanski Schengen. Ideja jest da se građanima u regiji dozvole putovanja bez putovnica između Albanije, Srbije, Makedonije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Albanski ministar vanjskih poslova Ilir Meta prošlog je tjedna izjavio kako je Albanija bliža Evropskoj Uniji nego ikada. Meta je rekao da je će Albanija uskoro će dobiti status kandidata, a postignut je i nevjerojatan napredak u procesu liberalizacije viznog režima. Meta je također potvrdio kako integracija u EU i članstvo ostaju glavni vanjskopolitički prioriteti. (Violeta Palaska)