Utorak, 31.08.2010.

Slovenija: Povećana polugodišnja dobit
Petrol, slovenska naftna kompanija, ostvarila je u prvom polugodištu ove godine prihode od prodaje veće od planiranih te ukupni poslovni rezultat koji uprava ocjenjuje uspješnim, objavili su slovenski mediji. Kompanija je u prvih šest mjeseci imala ukupni prihod od prodaje u iznosu 1,29 milijarde eura što je 16 posto više u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Neto dobit je porasla u prvih šest mjeseci ove godine gotovo trostruko, s 8,7 na 22,4 milijuna eura. Naftna grupacija je u tom razdoblju prodala 1,1 milijun tona naftnih proizvoda, što je 4 posto manje nego u istom razdoblju 2009. godine. A nastavljajući strategiju regionalnog širenja i jačanja pozicije na plinskom tržištu, grupa Petrol preuzela je Butan d.o.o., tvrtku koja se bavi prodajom i distribucijom ukapljenog naftnog plina (UNP) sa sjedištem u Osijeku. Ovo je drugo Petrolovo preuzimanje u Hrvatskoj ove godine, nakon lipanjske akvizicije Jadranplina iz Drniša, navodi se u priopćenju. Tvrtka je sada u 100-postotnom vlasništvu grupe Petrol te je preimenovana u Petrol Butan Osijek. Na području Ernestinova posjeduje punionicu plinskih boca, skladište za UNP te punionicu autoplina. Cilj grupe Petrol je sljedeće godine dosegnuti prodaju od 20.000 tona, te svojom infrastrukturom, uz potporu maloprodajne mreže, podmirivati postojeće i buduće potrebe za UNP-om na području Slavonije i Hrvatske. „Akvizicija osječkog Butana sljedeći je logičan korak u jačanju naše tržišne pozicije na području veleprodaje i maloprodaje UNP-a, ali i na cijelom hrvatskom energetskom tržištu. Butan je tvrtka koja je svojom dokazanom desetogodišnjom kvalitetom priskrbila povjerenje brojnih korisnika i lokalne sredine, te ne sumnjamo kako ćemo kao novi vlasnik to povjerenje i opravdati, još više podižući razinu usluge“, povodom preuzimanja rekao je Aleksander Svetelšek, predsjednik Uprave Petrola d.d., Ljubljana. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Bez rasta potrošnje nema oporavka
Prema jučer objavljenim podacima, hrvatski je bruto domaći proizvod (BDP) u drugom tromjesečju ove godine realno smanjen za 2,5 posto u odnosu na drugo tromjesečje prošle godine, prva je procjena koju je objavio Državni zavod za statistiku (DZS). To je ista stopa pada kao i u prvom tromjesečju ove u odnosu na prvo tromjesečje prošle godine. Drugi kvartal ove godine ujedno je i šesti za redom u kojem se na godišnjoj razini bilježi pad BDP-a. Hrvatska negativne stope BDP-a bilježi od početka prošle godine i BDP je u prvom kvartalu 2009. na godišnjoj razini realno pao za 6,7 posto, u drugom za 6,3 posto, pad je u trećem tromjesečju usporen na 5,7 posto, u četvrtom na 4,5 posto. Prema podacima statističkog zavoda, BDP je u 2009. u odnosu na 2008. realno pao za 5,8 posto. U prvom i drugom tromjesečju ove godine BDP pada po stopi od 2,5 posto. Iako još nisu poznata kretanja sastavnica BDP-a, analitičari Raiffeisena pretpostavljaju kako je pad potrošnje, posebno osobne, najviše pridonio padu s obzirom na to da je njen utjecaj na kretanje BDP-a najsnažniji. Na to upućuju i podaci iz realnog sektora. Naime, trgovina na malo u drugom je tromjesečju zabilježila realan pad od 4,4 posto. Osim toga, osobna potrošnja determinirana je i još uvijek relativno visokim potrošačkim pesimizmom, zatim nepovoljnim kretanjima na tržištu rada (rast nezaposlenosti u odnosu na drugo tromjesečje 2009.), padom realnih plaća i raspoloživog dohotka te i dalje razmjerno slabom kreditnom aktivnošću banaka. Nadalje, investicije u fiksni kapital zasigurno su nastavile s padom, budući da je pod pritiscima smanjene potrošnje i negativnih kretanja država smanjila investicijsku aktivnost, a još uvijek nema naznaka o početku investicijskog ciklusa u privatnom sektoru. Štoviše, podaci u građevinarstvu za drugo tromjesečje pokazuju nastavak dvoznamenkastih stopa pada. Pozitivan doprinos očekuje se jedino od neto izvoza roba i usluga, što potvrđuju podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni, odnosno rastu robnog izvoza uz istodobni pad uvoza. Tako je u drugom tromjesečju na godišnjoj razini izvoz roba porastao 18,4 posto, a uvoz roba se smanjio 2,6 posto. Treće tromjesečje konačno bi moglo donijeti pozitivnu, ali blagu godišnju stopu rasta. Pozitivan utjecaj na osobnu potrošnju će imati glavna turistička sezona, koja obično pridonese rastu trgovine na malo. Iako će se vjerojatno robni uvoz približiti razinama iz trećeg tromjesečja prošle godine, rast izvoza bi još uvijek trebao biti znatno snažniji, što će i dalje pozitivno djelovati na BDP. S druge strane, rast će ograničavati slaba investicijska aktivnost te vjerojatni pad potrošnje države. U trećem tromjesečju stopa rasta BDP-a mogla bi iznositi oko 0,5 posto, a za cijelu godinu analitičari RBA očekuju pad od 1,5 posto. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Proizvod za evropsko tržište
Brojni bosansko-hercegovački poduzetnici dobili su certifikate pomoću kojih mogu izvoziti voće van Bosne i Hercegovine. Gradačac je poznat kao voćarski kraj u kojem je prije 40 godina osnovana turističko-privredna manifestacija Sajam šljive, kako bi široj javnosti skrenuli pažnju na problem otkupa i plasmana tržnih viškova. U posljednjih nekoliko godina broj novih voćnih zasada, a posebno šljive, ponovo je znatno povećan, pa se gradačački voćari susreću s problemom od prije četrdesetak godina. Ipak, zahvaljujući privatnim poduzetnicima koji su dobili certifikate za izvoz, ovoga ljeta otkup šljive je u punom jeku. Gradačačka šljiva se nalazi na trpezama zemalja Evropske unije i Rusije. Na gotovo 1.000 hektara berba šljive je u punom jeku i proizvođači mogu biti zadovoljni dinamikom otkupa. Iako se ne može sa sigurnošću reći koliko je šljive izvezeno van granica BiH, procjenjuje se da će više od polovine uroda biti plasirano na inozemno tržište. Ostalo će ići u industrijsku preradu, ali i domaću proizvodnju pekmeza i voćnih napitaka. U proizvodno-marketinškoj zadruzi PMG-Vip nalazi se otkupna stanica odakle je firma Fruits&More iz Gradačca u Austriju i Njemačku izvezla više od 1.500 tona šljive. „Nakon što smo dobili potreban certifikat zajedno s našim partnerom u inozemstvu krenuli smo u otkup šljive. Do sada smo izvezli više od 1.500 tona i ono što nas raduje jeste da je na tržištu šljiva jako dobro prihvaćena, jer je izuzetno dobrog kvaliteta. Jako je važno da se svi zajednički uključimo u promociju ovog bosanskog brenda koji se, pakovan u košarice od po kilogram, nalazi na policama velikih trgovačkih lanaca“, izjavio je Ibrahim Latifović iz zadruge Fruits&More. I pored organiziranog izvoza, u Gradačcu još nema dovoljnih skladišnih prostora, hladnjača i sušara za voće i povrće, čime bi se tokom cijele godine mogla vršiti prerada i distribucija tržnih viškova, a samim tim i dodatno ekonomski osnažiti ovo područje. Značajnu ulogu trebali bi imati novoformirana grupacija voćara pri Privrednoj komori Tuzlanskog kantona (TK). Dosadašnja podrška vlasti ogleda se u poticajima od deset pfeniga po kilogramu za poljoprivrednike koji imaju registrirana domaćinstva i koji predaju više od tone šljive, te 50 KM po toni za otkupljivače koji preuzmu najmanje 150 tona voća. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Javni natječaj za remont pruge
Javni natječaj za izradu projektne dokumentacije za rekonstrukciju pruge Beograd - Bar mogao bi biti raspisan za manje od mjesec dana, a remont pruge će koštati oko 340 milijuna eura, izjavio je direktor Saobraćajnog instituta (CIP) Milutin Ignjatović. On je naveo da studija tehničko - ekonomske opravdanosti, koju uz pomoć donacija talijanske Vlade od milijun eura izrađuje kompanija 'Ital fer', treba biti predana Srbiji i Crnoj Gori do 1. rujna i tada se može raspisati javni natječaj za izradu projektne dokumentacije, objavili su srbijanski mediji. Ignjatović je izjavio da izrada kompletne dokumentacije može biti završena za godinu dana, nakon čega će se raspisati tender za izvođača radova, objavili su jučer srbijanski mediji. „Ova studija pokazuje kako vrijeme putovanja treba da se skrati, da se poveća robni promet, vlakovi danas putuju od 12 do 15 sati, a do devedesetih godina stizalo se do Podgorice za šest sati, odnosno do Bara za sedam sati“, istakao je Ignjatović. Ignjatović je rekao da se na svakoj pruzi nakon 20-25 godina eksploatacije mora raditi remont, što u slučaju pruge Beograd - Bar nije bilo moguće zbog teške ekonomske situacije u Srbiji i Crnoj Gori. On je podsjetio da je CIP projektirao prugu Beograd - Bar i obavljao nadzor izgradnje i dodao da je sada, kao lokalni partner, sudjelovao i u izradi studije sa 'Ital ferom'. Kada je riječ o rekonstrukciji, Ignjatović je napomenuo da je 'Ital fer' odredio prioritetne radove, među kojima su otklon klizišta, sanacija šina i zamjena podloge, redovan remont i povećanje gabarita pojedinih tunela. „To je najteža pruga za izgradnju u Evropi po reljefu, topografiji i po litološkom sastavu“, istakao je Ignjatović i objasnio da pruga ima 254 tunela, ili 114 kilometara u tunelima, kao i 234 mosta ili 14,6 kilometara. „Najveću nadmorsku visinu pruga dostiže u Kolašinu na 1.022 metra, a u Baru nula. To mogu savladati samo vrhunski stručnjaci kao ovi u CIP-u, da se projektira, izgradi i vrši nadzor“, naglasio je Ignjatović. Uspoređujući brzine kretanja vozova na pruzi Beograd - Bar, Ignjatović je rekao da se danas odvija promet od oko 40 kilometara na sat, a kada je napravljena, projektirana brzina je dostizala i do 120 kilometara na sat, te da prugu treba osposobiti kako bi se vratila u početno vozno stanje. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Loši rezultati Agencije za radio-difuziju
Agencija za radio-difuziju (ARD) prvu polovinu ove godine imala je jako loše financijske rezultate, objavili su jučer crnogorski mediji. Prema posljednjem financijskom izvještaju, taj regulator ostvario je ukupan prihod u iznosu od 25.670 eura, dok su rashodi iznosili 281.098,32 eura, što znači da je ostvarena negativna razlika u iznosu od 255.427 eura. „Bez obzira na negativan rezultat, u ovom periodu, Agencija je uspjela osigurati efikasno funkcioniranje i ostvarivanje planiranih ciljeva kroz efikasno i racionalno trošenje akumuliranog novca iz ranijeg perioda tako da su ostvareni rashodi bili manji od planiranih. Ovakav rezultat ostvaren je zahvaljujući i stalnoj internoj kontroli, mjesečnoj analizi prihoda i rashoda i praćenja likvidnosti poslovanja - stoji u Izvještaju. Dalje se u saopćenju navodi kako je uzrok velikog gubitka izmijenjeni pravni okvir, zbog čega se financiranje Agencije bazira isključivo na akumuliranim sredstvima iz ranijeg perioda. „Ostali poslovni prihodi uključuju prihode od refundacija Centra za socijalni rad i Fonda za zdravstveno osiguranje i novčane kazne koju je Agencija za radio-difuziju izrekla Privrednom društvu 'Total TV Montenegro' iz Podgorice u iznosu od 5.000 eura, zbog kršenja uvjeta iz izdate dozvole za distribuciju radio i televizijskih programa. Navedeni prihodi se evidentiraju u periodu kada su nastali - stoji u Izvještaju. U strukturi rashoda Agencije u iznosu od 281.098 eura, kako se dodaje, najznačajniju stavku čine rashodi za zarade i ostali lični rashodi, od 66,2 posto, ili 186.081 euro. Za naknade Savjetu Agencije u prvih šest mjeseci utrošeno je ukupno 30.581 euro, ili 10,9 posto ukupnih rashoda, a slijede troškovi subvencija i kamata na stambene kredite za isti period od 10,9 posto ukupnih rashoda, troškovi subvencije kamate na stambene kredite (8,9 posto), službena putovanja i članarine međunarodnim organizacijama (5,3 posto), rashodi za materijal i usluge (3,4 posto), ostala poslovna terećenja (2,9 posto), trošak održavanja osnovnih sredstava (1,6 posto) i troškovi humanitarnih pomoći i sponzorstva (0,8 posto). Agencija je poslovala sa minusom i tokom prošle godine, a tada je gubitak iznosio 634.423 eura. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Izdvojeno 13 milijuna eura
Kosovska vlada je, pod pritiskom Međunarodnog civilnog ureda, odlučila izdvojiti 13 milijuna eura za općine naseljene pretežno Srbima, Pozivajući se na izvore iz kosovske vlade, lokalni mediji navode navodi da je Vlada u Prištini u odvojila taj novac nakon pritiska MCK, samo dan nakon što je za općinu Kosovska Mitrovica izdvojila pet milijuna eura. Dužnosnik kosovske vlade koji je želio ostati anoniman, izjavio je za kosovske medije da je veći dio od tih pet milijuna eura namijenjen za izgradnju albanskih kuća na sjeveru, što je izazvalo oštru reakciju predstavnika MCK i nekoliko ambasadora u Prištini. „Našli smo se u čudu kada nam je ponovo stigao poziv za sjednicu Vlade, ali smo shvatili da oni nisu s oduševljenjem prihvatili odluku da se za Mitrovicu izdvoji pet milijuna i zato su donijeli odluku da se za srpske općine izdvoji dodatnih 13 milijuna", rekao je jedan od zamjenika premijera. Prema izvoru prištinskog lista, kosovski premijer Hashim Thaci na sjednici nije spomenuo zahtjev međunarodnih predstavnika, ali je rekao da su nove odluke bile potrebne pred zasjedanje Generalne skupštine Ujedinjenih naroda. U Međunarodnom ciivlnom uredu nisu odgovorili na pitanje novinara da li su tražili od Vlade Kosova donošenje te odluke, ali su naveli da su neophodne dodatne investicije u srpskim općinama na Kosovu. „Mi pozdravljamo posljednje korake Vlade Kosova za poboljšanje života svih građana na Kosovu. Odluka za izdvajanje sredstava za javnu infrastrukturu u novim općinama i onim na sjeveru Kosova je u skladu sa procesom decentralizacije", rekao je glasnogovornik tog ureda Andy macguffy. Zamjenik premijera Kosova Hajredin Kuqi je rekao da ovim investicijama Vlada Kosova pokazuje svoju logiku razvoja. „I ranije smo rekli da ćemo biti 'atraktivni' za srpske građane u tim općinama. Rezultati ovih investicija će se vidjeti već tokom ove godine“, rekao je Kuqi. Na sjednici u četvrtak Vlada Kosova je odlučila izdvojiti 13 milijuna eura za srpske općine - pet milijuna za tri općine na sjeveru (Zubin Potok, Zvečane i Leposavić), po dva milijuna za Štrpce i Gračanicu i po milijun eura za općine Ranilug, Klokot, Parteš i Novo Brdo. (Violeta Palaska)

Makedonija: Davanje cesta u koncesiju
Premijer Republike Makedonije, Nikola Gruevski, negirao je da je posljednje smanjenje uvjeta za izbor tvrtke na natječaju za davanje cesta u koncesiju napravljeno tako da bi ga dobila čovjek-tvrtka ili stranačka tvrtka, objavili su makedonski mediji. „Nakon mijenjanja Zakona o koncesiji državnih cesta, Makedonija cesta trebat će preuzeti upravljanje cestama, a da bi se to napravilo, uvjeti su trebali biti spušteni. Ukoliko dođe do koncesije, u natječaju će biti navedeni mnogo viši uvjeti“, objasnio je premijer Gruevski. Upitan hoće li Vlada Makedonije odgovoriti na zahtjeve Makamtransa o smanjenju cijene zelenog kartona, premijer je rekao kako nekoliko ministarstava radi na tome i da se trenutno vrše detaljne analize. U međuvremenu, kritike stižu na račun premijera Gruevskog zbog sumnji da je pivovaru Bitola prodao na sumnjiv način. Sadašnji makedonski premijer, a 2000. godine tadašnji ministar financija, Nikola Gruevski, u krajnje sumnjivoj proceduri prodao je 75,62 posto Pivovare Bitola Ahmetu Iskenderu iz Švicarske. Dogovorena prodaja je bila vrijedna 1,620.000 eura. Iako obvezan po članu 6. Ugovora, kupac je odbio napraviti hipoteku na nepokretnu imovinu pivovare u ime Republike Makedonije. (Vlado Naumovski)

Albanija: Pridruživanje Uniji je prioritet
Albanski ministar vanjskih poslova Ilir Meta izjavio je kako je Albanija bliža Evropskoj Uniji nego ikada. Tijekom prvog dana konferencije u Tirani na kojoj sudjeluju albanski veleposlanici, Meta je prognozirao: „Naša zemlja uskoro će dobiti status kandidata, a postignut je i nevjerojatan napredak u procesu liberalizacije viznog režima“. Meta je također potvrdio kako integracija u EU i članstvo ostaju glavni vanjskopolitički prioriteti. U obraćanju veleposlanicima albanski predsjednik Bamir Topi zatražio je predanost i suradnju sa strukturama Evropske Unije, ističući značaj procesa. Kazao je kako svaka zemlja zapadnog Balkana treba postati dio NATO-a i EU. Topi je također pozvao diplomate da štite prava imigranata i potiču turizam. Helmuth Lohan, šef izaslanstva EU u Tirani u odlasku, pohvalio je nedavno rad albanskih institucija i iznio uvjerenje da je integracija u EU proces koji se sigurno pomiče naprijed. Evropska integracija Albanije zajednički je cilj Albanije i EU, izjavio je Lohan nakon sastanka s predsjednicom parlamenta Jozefinom Topalli. (Violeta Palaska


Ponedjeljak, 30.08.2010.

Slovenija: Dobri rezultati Gorenja
Slovenski proizvođač kućanskih aparata Gorenje u prvih je šest mjeseci ove godine ostvario 4,9 milijuna eura čiste dobiti, dok je u isto vrijeme prošle godine zabilježio 18 milijuna eura gubitka, objavljeno je iz kompanije. Grupa Gorenje je u prvih šest mjeseci ostvarila konsolidirani prihod od prodaje u iznosu 610 milijuna eura, što je 7,4 posto više nego u prvoj polovici prošle godine. Gorenje je u prvih šest mjeseci imao 19,7 milijun eura dobiti iz poslovanja (EBIT) dok je u isto vrijeme prošle godine imalo gubitak od 7,5 milijuna eura. Predsjednik Uprave Gorenja Franjo Bobinac na konferenciji za novinare u Velenju šestomjesečne rezultate ocijenio dobrim. U drugoj polovici godine u Gorenju očekuju da će stabilnosti poslovanja grupe pridonijeti učinci dokapitalizacije IFC-a (Međunarodna financijska korporacija, dio Grupe Svjetske banke) i restrukturiranja duga, a poslovanju će pridonijeti i jesenska dokapitalizacija, otvorena za sve postojeće dioničare, kao i uključivanje preuzete švedske tvrtke Asko. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Povećanje broja nezaposlenih
Prema posljednjim objavljenim podacima, u Hrvatskoj je u srpnju bilo ukupno 1.443.851 zaposlenih, što je 8.510 osoba ili za 0,6 posto više nego u lipnju, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). To je četvrti mjesec za redom u kojem se na mjesečnoj razini bilježi rast broja zaposlenih. Broj zaposlenih u pravnim osobama u srpnju je u odnosu na lipanj povećan za 3.716 osoba, tako da su pravne osobe krajem srpnja zapošljavale 1.166.718 osoba. U postotku je broj zaposlenih u pravnim osobama na mjesečnoj razini povećan za 0,3 posto. U obrtu i slobodnim profesijama u srpnju je bilo 245.022 zaposlena, što je 5.030 osoba ili 2,1 posto više nego u lipnju. Zaposlenih osiguranih poljoprivrednika bilo je u srpnju 32.111 ili 0,7 posto manje, pokazuju podaci koje je DZS preuzeo od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Broj nezaposlenih na mjesečnoj razini je smanjen za 1,1 posto te je u srpnju bilo ukupno 282.792 nezaposlena. Stopa registrirane nezaposlenosti smanjena je za 0,2 postotna boda, sa 16,6 posto u lipnju na 16,4 posto u srpnju. Statistika kretanja broja zaposlenih u pravnim osobama pokazuje da je u osam djelatnosti broj zaposlenih smanjen na mjesečnoj razini, a porastao je u njih devet, u postotku najviše u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, za 4,9 posto. Na godišnjoj razini broj zaposlenih u pravnim osobama smanjen je za 4,3 posto, a statistika pokazuje da izraženiji pad broja zaposlenih na godišnjoj razini bilježe prerađivačka industrija, trgovina te posebice građevinarstvo. U pravnim osobama koje se bave prerađivačkom industrijom u srpnju je bilo 218.024 zaposlenih, što je na godišnjoj razini pad za 6 posto. Sa 192.053 zaposlena trgovina na veliko i malo u srpnju bilježi pad broja zaposlenih u odnosu na prošlogodišnji srpanj za 5,8 posto. Djelatnost s najizraženijim padom broja zaposlenih je građevinarstvo - pravne osobe u građevinarstvu u srpnju ove godine zapošljavale su 89.347 radnika, što je za čak 15,3 posto manje nego u srpnju lani. Po podacima DZS-a broj zaposlenih u pravnim osobama u srpnju ove u odnosu na srpanj prošle godine porastao je u samo četiri djelatnosti, pri čemu je najveći rast zabilježen u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima, za 2,3 posto te u obrazovanju, za jedan posto. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Kontrola proizvođača brašna
Ministarstvo trgovine Federacije BiH najavilo je da će zatražiti inspekcijsku kontrolu proizvođača brašna kako bi bilo utvrđeno da li je opravdano njegovo poskupljenje zbog čega se uskoro očekuje i rast cijena kruha, objavili su bosansko-hercegovački mediji. Ministrica trgovine Federacije BiH Desnica Radivojević izjavio je da će maržu za brašno vratiti na utvrđeni na nivo ako se pokažu točnim sumnje da povećanje cijena brašna nije osnovano i da je marža prekoračena. Ibrahim Tirak, direktor Federalne uprave za inspekcijske poslove, tvrdi pak kako nema razloga za povećanje cijene branša niti kruha, ali da inspekcija ne može ući u kontrolu bez naloga Vlade Federacije BiH s obzirom na slobodno formiranje cijena. Vijeće za praćenje cijena pri Ministarstvu trgovine Federacije BiH zaključilo je da je neosnovan skok cijene brašna za 80 posto što su proizvođači pravdali rastom cijene pšenice na svjetskom tržištu. „Ovo je špekulativno povećanje cijena tvrtki koje se bave mljevenjem pšenice i uvozom. Skok cijene pšenice na svjetskom tržištu desio se u prvoj polovini kolovoza, a pšenica mora biti uskladištena 60 dana da bi se mljela u brašno tako da brašno koje je poskupjelo nije od te skuplje pšenice. Još se koriste zalihe pšenice iz 2009. godine“, izjavio je Marin Bago, član Vijeća za praćenje cijena i predsjednik Udruženja potrošača 'Futura' Mostar. Iz 'Žitozajednice BiH' koja okuplja firme mlinsko-pekarske saopćili su da je nužno povećanje cijena brašna i kruha u skladu sa porastom cijene pšenice. Radivojević je istakao da je nabavna cijena tone pšenice sada 350 KM, a prije dvije godine iznosila je više od 500 KM i na osnovu nje je formirana donedavna cijena u Federaciji BiH. „Na idućoj sjednici Vlade predložit ćemo donošenje odluke da se svi inspekcijski organi uključe u kontrolu proizvođača brašna kako bi se vidjelo porijeklo robe, kada je i po kojoj cijeni nabavljena. Ono što je opravdano prihvaćamo, a što nije vratit ćemo nazad“, rekao je Radivojević. Najavio je će Direkcija robnih rezervi Federacije BiH vjerojatno donijeti zaključak da dio pšenice iz rezerve da mlinovima. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Potreban strateški operater
Srbija će prodajom dionica 'Telekoma' dobiti velikog strateškog operatora, izjavila je ministrica za telekomunikacije i informacijsko društvo Jasna Matić, ističući kako će 'Telekom' tako postati dio multinacionalne kompanije koja će imati veliki utjecaj na tržištu, a samim tim će imati i mogućnost da neophodnu opremu za razvoj i modernizaciju nabavlja brže i povoljnije. Prema njenim riječima, nagađanja, neslužbene informacije i poluinformacije koje se ovih dana pojavljuju u medijima o tome kolika je vrijednost 'Telekoma' i koliko će dionici ići na prodaju, utječu na proces prodaje i na očekivanja potencijalnih kupaca i dodala da je sve bliže trenutak kada će privatizacijski savjetnik, 'City group',' iznijeti jasne stavove i preporuke na osnovu kojih će se vlada opredijeliti pri prodaji. Govoreći o samom modelu privatizacije, Matić je ocijenila da se on u Srbiji, pa i u slučaju "Telekoma',' zasniva na efikasnom upravljanju sistemima. „To je izuzetno bitno jer neefikasno upravljanje javnim poduzećima i velikim javnim ustanovama širi neefikasnost na cijelu zemlju, sva poduzeća i građane, dok suprotna situacije tj. efikasnost u tim sistemima prvenstveno doprinosi konkurentnosti cijele privrede“, naglasila je Matić. Ona je uvjerena da će strateški partner 'Telekoma' doprinijeti da se riješi i fenomen dvojnika u fiksnoj telefoniji koji ne dopušta da elektronske komunikacije u Srbiji dobiju značaj koji imaju u razvijenim zemljama, gdje je čak i Internet postao osnovno ljudsko pravo. „Novi operater bi trebao investirati kako bi ostvario veći profit, ali i da održi korak sa konkurencijom na lokalnom tržištu koja sada postoji u svim segmentima elektronskih komunikacija“, ocijenila je Matić. Ona je dodala da je do sada postojala jaka konkurencija u mobilnoj telefoniji, od nedavno ona postoji i u fiksnoj, i upravo će konkurencija tjerati novog vlasnika da investira, pruža nove usluge, podiže kvalitetu i traži nove kupce usluga. Ukoliko se na javnom natječaju za prodaju državnog dijela dionica 'Telekoma', koji se planira za početak rujna, ne postigne dobra cijena i od same prodaje ne bude ništa, Matić smatra da će u tom slučaju konkurencija učiniti svoje i da je pitanje kako će se 'Telekom' snaći u toj borbi. Iako je 2009. godinu 'Telekom' završio sa zaradom od ukupno 160 milijuna eura, Matić je istakla da je teško da se mali operater, u maloj zemlji bori na globalnom tržištu, ali i da zadrži profitabilno poslovanje. Kada je riječ o mogućnosti da se, u uvjetima svjetske ekonomske krize, za dionice 'Telekoma' dobije cijena koja je u skladu sa realnom vrijednošću kompanije, Matić je istakla da njihova vrijednost prvenstveno ovisi od stanja na svjetskom tržištu. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Pritužbe ministru turizma
Predsjednik sindikata HTP 'Onogošt' Janko Milatović, izjavio je za crnogorske medije da će, ukoliko zaposlenima ne bude povezan radni staž i ministar turizma Predrag Nenezić ne ispuni obećanje koje je dao još prošle godine, radnici toga poduzeća biti prisiljeno da nakon završetka svjetskog prvenstva u padobranstvu, koji je započelo u u Nikšiću, svoja prava traže ispred ministarstva. HTP Onogošt je odavno dužan Vladi oko milijun eura, zbog čega je Nenezić tada obećao kako će se Vlada odreći tog duga da bi radnicima bio povezan staž. „Mnoge naše sadašnje i bivše kolege ugrožene su zbog toga što im staž nije povezan zbog čega ne mogu regulirati mirovinu. Ovi radnici su više puta pokazali da znaju i mogu rade čak i kada su u teškoj materijalnoj situaciji. To su pokazali i sada kada su fenomenalno ugostili učesnike Evropskog prvenstva za juniore u rukometu. Sada je Svjetsko padobransko prvenstvo i nitko neće prekidati sa radom zbog našeg obraza. Ali, ako ministar ne ispuni obećanje čim se završi svjetsko prvenstvo eto nas pred ministarstvo“ obećao je Milatović. U hotelu 'Teuta' u Risnu održana skupština dioničara HTP 'Onogošt' na kojoj je izabran novi Odbor direktora koga čine Nikola Jovović, Vladan Vujović i Maksimo Antikoli koga je predložio Eurocem. Skupštini je prisustvovalo 62 posto dioničara i sve točke dnevnog reda, koje su uključivale financijski i izvještaj revizora za prošlu godinu kao i izbor revizora za ovu usvojeni su većinom glasova. „Iako nemam dionica uzeo sam punomoć i prisustvovao kao predsjednik sindikata kako bih mogao sudjelovati u radu skupštine. Bilo je prisutno i 20-tak sadašnjih i bivših radnika. Smetalo nam je zašto se sjednica nije održala u Nikšiću nego u Risnu, jer time se jasno stavilo do znanja da ne žele prisustvo radnika koji su ujedno i dioničari budući da su svjesni da bi oni postavljali mnogo škakljiva pitanja. Tražio sam da se sve buduće skupštine dioničara održavaju u Nikšiću dok god HTP postoji“, rekao je Milatović. On je izrazio nadu da će se Odbor direktora što prije konstituirati i početi sa radom jer sindikat ima sa njima da razgovara o mnogim stvarima. Prema njegovim riječima, ključne stvari o kojima treba razgovarati su o radnom odnosu na neodređeno vrijeme, o radnim mjestima i platama za ta radna mjesta kao i o otpremninama koje treba dati radnicima koji budu htjeli da idu kao i onim radnicima koji silom prilika odu, ukoliko se objekti budu morali prodavati. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Bez promjene imena carine
Prijedlog iz Srbije da se Carina Kosova preimenuju u Eulex -Kosovo carina je neprihvatljiv, istakao je glasnogovornik Vlade Kosova Memli Krasniqi, objavili su kosovski mediji. „Kosovo je nezavisna i suverena država i Carina Kosova je institucija koja je predviđena Ustavom i zakonima Kosova i funkcionirati će kao takva", rekao je Krasniqi. Kosovo, prema njegovim riječima, neće prihvatiti niti činiti bilo kakve kompromise ili ustupke koji se odnose na suverenitet. Ministar za Kosovo u Vladi Srbije Goran Bogdanović izjavio je tokom posjete šefa Unmika Lamberta Zaniera Beogradu da je Srbija spremna za kompromis u ostvarivanju CEFTA sporazuma pod uvjetom da se umjesto pečata Carina Kosova, koristi pečat Eulex - Kosovo carina. Od 1. prosinca 2008. godine dotadašnje Unmik carine su promijenile naziv u Carina Kosova i od tog perioda Srbija je zabranila uvoz i tranzit robe sa Kosova na čijim je dokumentima pečat sa nazivom Carine Kosova. (Violeta Palaska)

Makedonija: Spor ekonomski oporavak
Makroekonomska stabilnost se odvija na stabilnoj razini; sačuvana je fiskalna stabilnost, a ekonomska aktivnost polako oživljava, izjavio je guverner Narodne banke Makedonije, Petar Gošev. Prema njegovim riječima, razlog sporom oživljavanju je inozemna potražnja i narudžbe, a Makedonija uvelike ovisi o tome koliko može prodati na svjetskim tržištima. K tome, u ovom razdoblju je smanjena i makedonska potražnja. Gošev je dodao, na Parlamentarnoj komisiji za financiranje i proračun održanoj prije nekoliko dana, da u Makedoniji još uvijek postoje rizici koji mogu destabilizirati lokalnu privredu. Inače, članovi spomenute Komisije podržali su godišnje izvještaje NBM-a o poslovanju u 2009. godini. A izvještaj o izvršavanju proračuna u srpnju pokazao je kako je od naplate PDV-a u Republici makedoniji skupljeno 66 milijuna eura, što je rekordna suma u proteklih godinu i pol. Vlada Makedonije premašuje rekorde u naplati poreza na dodanu vrijednost u razdoblju kada makedonski poduzetnici postojano apeliraju na nadležne institucije da na vrijeme osiguraju novac za povrat ovih sredstava. U lipnju ove godine u državnu blagajnu se slilo 46 milijuna eura, što je za 20 milijuna eura manje nego u srpnju. Spomenuti izvještaj pokazuje kako makedonska ekonomija daje određene znakove života, ako se uzme u obzir da je usred ljeta postojalo povećanje priljeva u svim poreznim aspektima, osim kod poreza na dobit. (Vlado Naumovski)

Albanija: Razbijena kriminalna skupina
Albanska policija u sjevernom gradu Skadru razbila je kriminalnu skupinu osumnjičenu za krijumčarenje oružja i narkotika i ilegalni uvoz vozila. Kako mediji navode, uhapšeno je sedam osoba koje su djelovale u Skadru, Lezhi i Draču. Policija kaže kako je također zaplijenjen kilogram heroina, 4 kilograma marihuane, oružje, streljivo, ukradeni automobili i naprave za krivotvorenje isprava i vaganje droge. Policija je prošli tjedan u Gjirokastri zaplijenila 60 kilograma marihuane u nedjelju (22. kolovoza) u automobilu u blizini sela Nepravishta i traga za dvjema osumnjičenim osobama. Jedna od njih navodno je iz sela Lazarat, središta uzgoja marihuane u južnoj Albaniji. Također, policija u Gjirokastri uništila je 600 stabljika marihuane na poljima u okolini Lazarata. Policija je uhitila osumnjičenog vlasnika polja i traži još dvije osobe. Operacija, pod nazivom Svanuće, prva je izvedena u tom selu, u koje čak niti policijske vlasti nisu mogle ulaziti godinama. (Violeta Palaska)


Petak, 27.08.2010.

Slovenija: Rast dobiti Mercatora
Slovenska trgovačka grupacija Mercator u prvom je ovogodišnjem polugodištu ostvarila 1,3 milijarde eura prihoda od prodaje, što je za 3,2 posto više u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, objavili su jučer slovenski mediji. Neto dobit grupacije je u prvih šest mjeseci povećana za 56,7 posto na 17,7 milijuna eura, prenose Finance. Prihodi Mercatora na slovenskom su se tržištu smanjili za 3,1 posto, što u tvrtki objašnjavaju nepovoljnim gospodarskim okolnostima. U inozemstvu Mercator je ostvario rast prihoda od 15,9 posto. Tržišna kapitalizacija grupe krajem lipnja je iznosila 594,4 milijuna eura. Matična tvrtka Poslovni sistem Mercator d.d. je u prvoj polovici ove godine ostvario neto dobit u iznosu od 25,1 milijun eura što je povećanje od 175 posto. Prihodi navedene tvrtke su iznosili 840 milijuna eura i manji su za 2,9 posto na godišnjoj razini. Od 17. veljače, kada je Mercator preuzeo hrvatski Getro ta je tvrtka zabilježila gubitak od 1,2 milijuna eura i 47,3 milijuna eura prihoda. Gubitak Getroa posljedica je troškova integracije preuzetih trgovačkih objekata i preuzimanja zaposlenika, objasnili su u Mercatoru. Grupa je u šest mjeseci realizirala 45 milijuna eura investicija, od toga 26,9 milijuna na inozemnim tržištima, a najviše, odnosno 20 milijuna eura, Mercator je uložio u Hrvatskoj. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Povećanje kapitala Hrvatske poštanske banke
Vladina odluka da kroz rebalans proračuna dokapitalizira Hrvatsku poštansku banku (HPB) s 450 milijuna kuna osigurava povećanje adekvatnosti kapitala te banke s graničnih 12,25 posto na 16,8 posto. Očekuje se da će dokapitalizacija biti provedena u posljednjem kvartalu ove godine. Ulagač će vjerojatno biti Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) koji sad ima udjel u HPB-u od 33 posto. Odluke o tome tek slijede (ne zna se ni po kojoj će se cijeni upisivati dionice), a Čedo Maletić, predsjednik Uprave HPB-a, najavio je i ponudu imateljima hibridnih depozita da ih pretvore u temeljni kapital banke. Nakon što je nova Uprava HPB-a s Maletićem na čelu u proteklih godinu dana riješila gubitke i stabilizirala poslovanje na dnevni je red morala doći dokapitalizacija. S obzirom na to da pregovori o ulasku Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) zasad ne daju rezultat (ali se nastavljaju), vlasnik je odlučio osigurati neophodni kapital kako bi banka mogla ojačati tržišnu poziciju. „Zahvaljujući kapitalu planiramo novi kreditni potencijal od 4 milijardi kuna, a do kraja godine vjerojatno ćemo plasirati oko 500 milijuna. Također, nakon dokapitalizacije možemo se adekvatnije natjecati s konkurencijom“, kazao je Maletić. On je izjavio kako očekuje novi kreditni ciklus sljedeće godine, pa su u skladu s time u banci pripremili strateške scenarije razvoja HPB-a do 2014. godine. Prvi je scenarij obrana stečenih pozicija, a drugi rast s tri predložene varijante - blagi (rast udjela za 0,1 pp godišnje), brzi (na 5 posto do 2014.) i agresivni (na 6 posto do 2014.) U skladu s određenom strategijom trebat će tijekom narednih godina osigurati kapital bilo od sadašnjih vlasnika, novih strateških investitora i kroz IPO. Vlasnik se zasad 'izjasnio' odlukom o jačanju kapitala kako bi se banka 'odlijepila' od minimalne adekvatnosti kapitala i nesmetano nastavila poslovati. Banka sad može sniziti kamatne stope, pa će od 1. listopada to snižavanje iznositi od 0,5 postotnih poena do 1,5 posto. Povoljniji uvjeti se odnose na stambene kredite (kamate se snižavaju na 6,49 posto, pritom će krediti za mlade biti odobravani uz 5,99 posto), a gotovinski krediti umirovljenicima imat će kamatnu stopu od 8,49 posto, 1,5 pp niže nego sad. Maletić tvrdi da će HPB s tim promjenama imati najpovoljnije kamate na kredite. U banci također najavljuju blago snižavanje kamata na štednju koji inače iznosi 6,2 milijardi kuna. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Jeftinije gorivo
Distributeri naftnih derivata u Federaciji BiH od danas će na svojim benzinskim pumpama prodavati gorivo jeftinije od dva do 4,5 pfeninga, izjavio je za bosansko-hercegovačke medije tajnik Udruženja distributera naftnih derivata u Federaciji BiH Amela Kečo. „Gorivo pojeftinjuje zbog nižih cijena naftnih derivata u rafinerijama, od kojih distributeri u Federaciji BiH nabavljaju gorivo. Osim toga, na korekciju cijena utjecao je i pad vrijednosti barela nafte na svjetskom tržištu, kao i kretanje vrijednosti dolara u odnosu na euro“, izjavio je Kečo. Prema njenim riječima, radi se o pojeftinjenju derivata koje je veće od smanjenja rafinerijskih cijena, ali su distributeri uvažili cjelokupno stanje u BiH, posebno u svjetlu najavljenih poskupljenja osnovnih namirnica. Cijena eurodizela 4 na benzinskim pumpama velikih distributera u Federaciji BiH iznosila je 2,06 KM prije ovog smanjenja, eurodizel 5 koštao je 2,02, BMB 95 bio je nešto skuplji, 2,08 maraka, dok je BMB 98 bio najskuplji, 2,12 maraka po litru. Istovremeno, Agencije su prenijele izjavu predsjednika Upravnog odbora Udruženja vlasnika benzinskih pumpi RS Vojina Mitrovića da se i na pumpama u manjem bh. entitetu od slijedećeg tjedna očekuje blago pojeftinjenje goriva. Vijeće ministara BiH predložio je produženje primjene Odluke o kvalitetu tečnih goriva do naredne sjednice jer se tokom današnjeg dana o tome nije moglo raspravljati zbog izostanka Sadika Ahmetovića, ministara sigurnosti BiH dok Selmo Cikotić, ministar odbrane BiH, nije bio spreman da se izjasni po ovoj točki dnevnog reda. Predsjedavajući Komisije za reviziju Odluke o kvalitetu tečnih goriva Ljubiša Ćosić, u ranijoj izjavi za medije, izrazio je očekivanje da će ministri u Vijeću ministara pozitivno ocijeniti rad Komisije i podržati produženje rokova iz Odluke, bez ikakvih uvjetovanja. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Bez mlijeka do prosinca
Mlijeka već danima nema u dostatnim količinama u trgovinama, a kako su saopćili prerađivači, neće ga ni biti sve do prosinca. Država do sada nije uspjela riješiti da riješi problem nestašice u Srbiji, a ako se nešto dramatično ne promijeni, neće ni nadalje. Da će do nestašica doći, mljekare su javnost upozorile krajem prošlog mjeseca. 'Imlek' je tada saopćio da je zbog loših vremenskih prilika i smanjenja stočnog fonda u Srbiji došlo do pada proizvodnje sirovog mlijeka za više od 20 posto. „Mi smo u međuvremenu povećali otkupne cijene za 10 posto, ali i pozvali državu da pomogne farmerima. Ali to nije pomoglo. Sada bez obzira na cijene i na pomoć države, normalizaciju stanja sa domaćim mlijekom ne treba očekivati prije prosinca. Jer u rujnu i listopadu inače dolazi do pada laktacije pošto se u tom periodu krave tele. Rast mliječnosti kreće tek od studenog, pa normalizaciju na domaćem tržištu mlijeka ne treba očekivati prije prosinca", izjavio je Slobodan Petrović generalni direktor 'Imleka'. Izlaz iz ove situacije, kaže on, mogao bi se tražiti u uvozu, ali i u povećanju subvencija koje bi trebalo podijeliti svim proizvođačima. Uroš Šećerov, lider Konzorcija proizvođača mlijeka pita se, međutim, kako to da je do nestašice mlijeka došlo baš u kolovozu, a u srpnju je mlijeka, kratkotrajnog i dugotrajnog, bilo dovoljno, da li su to krave naglo smanjile količine mlijeka koje daju. Prema njegovim riječima, rješenje ovog problema treba tražiti u tijelu, koje bi bilo formirano pri Vladi, u kom bi se našli predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva trgovine, prerađivača mlijeka i vlasnika farmi. Za sve ovo vrijeme, država se povodom pitanja mlijeka nije nijednom oglasila, niti je pokušala da nađe rešenje za ovaj problem. Izuzev ministra poljoprivrede Saše Dragina, koji je ponovio da je nestašica mlijeka vještačka i da je za nju kriv „Imlek”, koji je monopolist. „Nije točno da država do sada nije ništa napravila. Sve količine mlijeka koje se proizvedu isporučuju se mljekarama. Ministarstvo poljoprivrede uredno ispunjava sve svoje obaveze prema farmerima. A odgovorno ponašanje trebalo bi da važi za sve učesnike u lancu proizvodnje mlijeka“, izjavio je Dragin. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Hotelijeri nude popuste
Priljev većeg broja gostiju iz Srbije na Crnogorsko primorje, zabilježen u posljednjim danima srpnja i prvim kolovoza, bit će nastavljen i u postsezoni, ako je suditi prema posljednjim podacima beogradskih turističkih agencija. Iz nekoliko agencija je potvrđeno da je interes turista iz Srbije za postsezonu u Crnoj Gori ili na istom nivou kao prošle godine ili čak povećano. Turisti, kada je u pitanju postsezona, uglavnom interesiraju za prve tjedne rujna, kada i treba očekivati veći broj gostiju u hotelima i odmaralištima. „Prvi dani rujna su atraktivni i zbog vremenskih prilika, ljeto još traje, što svakako motivira goste da nađu vremena da provedu još koji dan odmora, ocijenili su crnogorski hotelijeri. Iz srbijanske agencije Jolly saopćili su da su ove godine zabilježili izvanredan interes za aranžmane u Crnoj Gori, kako u sezoni, tako i za postsezonu. „Svakako da će interes za odmor u postsezoni biti niži nego u špicu, ali mi ni u jednom momentu nismo osjetili da je interes turista iz Srbije za Crnu Goru splasnulo, naveo je Branko Tucakov iz Džolija. On je kazao da u toj agenciji ne bi mogli potvrditi da je ukidanje viza za građane Srbije smanjilo interes za putovanje u Crnu Goru tokom ljetnih odmora. Naprotiv, bilježimo veliko interesovanje, a najveći rast imamo za Slovensku plažu i Plave horizonte, rekao je Tucakov, dodajući da u njihovoj ponudi za Crnu Goru prevladavaju hotelijeri. Ostale agencije u manjoj mjeri nude aranžmane za Crnu Goru, s obzirom na to da su se posljednjih godina na srpsko turističko tržište snažno probile destinacije poput Grčke, Turske, Egipta. Srpska štampa, inače, piše da je većina turističkih aranžmana za ljetovanje u postsezoni već rasprodana te da u turističkim agencijama poručuju svima koji žele da na ljetovanje odu u septembru ili početkom oktobra, da požure sa rezeviranjem željene destinacije. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Pet milijuna za sjever
Kosovska vlada izdvojila je ukupno pet milijuna eura za integraciju Srba na sjeveru Kosova, objavili su jučer kosovski mediji. Sa fondom od pet milijuna eura, Vlada Kosova pokušava potaknuti povratak Srba na sjever. Vlada je na jučerašnjoj sjednici najavila da će ova sredstva orijentirati na poboljšavanje infrastrukture u sjevernom dijelu Mitrovice, Zvečanu, Leposaviću i Zubin Potoku, općinama naseljenim uglavnom Srbima, a koje ne priznaju kosovsku vlast. Formiranje fonda je predložio kosovski premijer Hashim Thaci, koji je izrazio uvjerenje da će on utjecati na ekonomski razvoj ovog dijela Kosova. U međuvremenu, kosovski ministar vanjskih poslova Skender Hiseni izjavio je da je Kosovo osiguralo podršku „na desetine“ zemalja protiv rezolucije Srbije. Hiseni je rekao da je djelovanje u suradnji sa pet utjecajnih zapadnih država donijelo prve plodove, što će, Srbiji donijeti poraz u još jednoj bici za Kosovo“. Hiseni je na sjednici Vlade Kosova , kazao da u za sve akcije protiv glasanja za nacrt rezolucije Srbije u UN kosovske institucije u koordinaciji sa zemljama „Kvinte“ (SAD, Velika Britanija, Njemačka, Francuska, Italija). Hiseni je rekao da je mnogo zemalja obećalo da će glasati protiv ovog nacrta rezolucije. „Koordinirano djelovanje mogu da tvrdim sa potpunom sigurnošću je počelo davati prve plodove. Imamo obećanja na desetine zemalja članica UN da će se suprotstaviti srpskom nacrtu rezolucije", rekao je Hiseni. (Violeta Palaska)

Makedonija: Ulaganje u štipsku ekonomsku zonu
Dvije inozemne tvrtke zainteresirane su za ulaganje u novu tehničko-tehnološku zonu kod prigradskog naselja Tri češme u Štipu. Prema gradonačelniku Zoranu Aleksovu, zainteresirani ulagači ostvarili su susrete s njime, ali sklapanje ugovora realizirala je središnja vlast Republike Makedonije. „Radi se o dvije tvrtke koje su otišle najdalje u pregovorima o izgradnji tvornica u ovoj zoni. Jedna se bavi s izradom specifičnog građevinskog materijala, a druga, njemačka, proizvodi tekući deterdžent“, izjavio je Aleksov. On je istaknuo, prema planovima, da će obje tvrtke zajedno uložiti do deset milijuna eura. Svjetski bankari tvrde da su projekti, kako kažu, lijek za anemiju siromaštva makedonskog istoka. Dodaju da tamošnju ekonomiju mogu maknuti od sjene deficita tek održive studije i ekonomske analize projekata. Mislim da će ovo ohrabriti biznismene da reaktiviraju lanac protoka novca. Dobivena sredstva, nakon odobravanja projekata, oživjet će i ostale proizvodno-trgovačke te uslužne djelatnosti, a općine će riješiti problem neredovitog namirenja poreza, izjavila je prije nekog vremena Cristina Kesidis iz Svjetske banke. Ipak, neki analitičari su skeptični da će oživljavanje malih biznisa kreditnim injekcijama biti dovoljno za postizanje kakvog većeg koraka u rastu ekonomije. (Vlado Naumovski)

Albanija: Težnje ka priključenju Evropskoj Uniji
Dužnosnik Evropske Unije Lohan ponovio je predanost težnjama Albanije za prijam u Uniju, objavili su albanski mediji. Helmuth Lohan, šef izaslanstva EU u Tirani u odlasku, pohvalio je rad albanskih institucija i iznio uvjerenje da je integracija u EU proces koji se sigurno pomiče naprijed. Europska integracija Albanije zajednički je cilj Albanije i Evropske Unije, izjavio je Lohan u utorak (24. kolovoza), nakon sastanka s predsjednicom parlamenta Jozefinom Topalli. "Uvjeravam vas u maksimalnu predanost EU ubrzavanju integracije Albanije u njezine strukture", kazao je Lohan, koji završava svoj četverogodišnji mandat u toj zemlji. U međuvremenu, Socijalistička stranka (SP) predložila je da se izborna reforma usredotoči samo na lokalne izbore, umjesto na cjelokupan sustav. Zastupnik SP Damian Gjiknuri izjavio je kako vjeruje da bi reforme trebalo sastaviti povjerenstvo u roku od nekoliko mjeseci. Gjiknuri je predložio da bilo kakve potencijalne reforme vezane za opće izbore uslijede nakon lokalnih izbora sljedeće godine. Prema SP, povjerenstvo je najbolji način da se radi na reformama koje je predložio OESS odmah nakon spornih općih izbora u lipnju 2009. godine. OESS preporučio je depolitiziranje članova izbornih povjerenstva, pružanje prigode biračima za bolje upoznavanje kandidata, eliminiranje umiješanosti političkih stranaka u odabir sudaca koji se bave žalbama vezanim za izbore i pružanje prava svakom biraču da se pojedinačno žali kada se prekrši njegovo pravo na glasovanje. (Violeta Palaska)


Četvrtak, 26.08.2010.

Slovenija: Odljevi iz uzajamnih fondova
Uzajamni fondovi, kojima upravljaju domaće tvrtke za upravljanje, imali su u srpnju čak 13,6 milijuna eura neto odljeva. Radi se o najvećem neto odljevu nakon ožujka 2009. godine i drugom neto odljevu u posljednjoj godini. Usprkos srpanjskom neto odljevu sredstava, ulagači u domaće uzajamne fondove ove godine neto uložili su 36,5 milijuna eura, od toga glavninu sredstava u dioničke i obvezničke fondove. Iako obveznički fondovi imaju već više od godinu dana konstantni neto priljev, slovenski ulagači u obvezničkim fondovima još uvijek imaju uloženo 62 milijuna eura. Prosječni slovenski ulagač tako ima veliku većinu novca još uvijek uloženu u riskantnijim dioničkim i uravnoteženim fondovima, a u obveznicama štedi samo 6000 ulagača. Istovremeno, Obrtno-poduzetnička komora Slovenije (OZS) izrazila je razočaranje ulogom države u socijalnom dijalogu te smatra da država ne djeluje u smjeru smanjivanja sive ekonomije, naprotiv, nekim je mjerama čak i potiče. Pomoćnik generalnog direktora OZS-a Dušan Krajnik predstavio je projekt Socisklad koji ističe u svibnju, a čiji je cilj smanjenje rada na crno i što skorije osnivanje fonda za otpremnine i namijenjen je jačanju socijalnog dijaloga na području radno pravnog zakonodavstva. Krajnik je istaknuo da čak 28 posto slovenskog BDP-a predstavlja siva ekonomija, što znači 10 milijardi eura neevidentiranog prometa godišnje. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Bez obračuna s utajivačima poreza
Prema jučer objavljenim podacima, inspekcije tijekom godine uspiju provjeriti poslovanje tek malog dijela poduzeća registriranih u zemlji, pa je u razdoblju od sedam mjeseci, od prosinca prošle godine do kraja lipnja ove godine financijski nadzor obavljen je u 62 poduzeća. A tijekom tih nadzora otkriveno je da su poduzeća pokušala zakinuti državu i radnike za čak 97 milijuna Inspektori rada nerijetko su "okidač" na koji reagiraju poreznici Samo od ožujka do lipnja ove godine obavili su 8,3 tisuće nadzora, iz čega proizlazi da je u ta tri mjeseca pregledano svako 16. poduzeće kako bi se provjerili propisi iz radnog odnosa ili zaštite na radu. Inspektori rada istovremeno su uputili 1.218 različitih obavijesti drugim nadležnim tijelima zbog toga što su tijekom nadzora iz svoje nadležnosti došli do saznanja o mogućim nepravilnostima koje su u ovlasti Ministarstva financija, MUP-a, centara za socijalna skrb, prosvjetne inspekcije ili pravobraniteljstva za djecu. U Hrvatskoj je registrirana čak 271.111 pravna osoba, pa proizlazi da su u promatranom razdoblju inspekcijske službe uspjele zaviriti u poslovanje samo 0,023 posto registriranih poduzeća, odnosno ući u otprilike svaku 4.000. tvrtku. Od ukupno registriranih pravnih osoba u zemlji, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, aktivno je njih tek 50,6 posto. Brojkom, od 271.111 registriranog poduzeća, stvarno radi njih 137.079 pa su, gledajući aktivne tvrtke, financijski nadzori obavljeni u samo njih 0,045 posto, odnosno u svakom 2.210. poduzeću Državni inspektorat ostale službe redovito izvještava o nepravilnostima koje su inspektori rada ili zaštite na radu uočili u poduzećima, a koje su zapravo izvan njihove djelatnosti. Tako je Državni inspektorat prošle godine drugim tijelima uputio gotovo četiri tisuće različitih obavijesti, bilo da je riječ o neplaćanju doprinosa, nezakonitom obračunu plaća, prekovremenog rada ili da je riječ o isplatama "na ruke". Sama radna inspekcija lani je obavila 24.027 inspekcijskih nadzora, od čega 15.044 iz područja rada. Pritom je otkriveno i procesuirano 16.249 prekršaja. Državni inspektorat lani je provjerio primjenu radnih propisa u gotovo svakom šestom aktivnom poduzeću u zemlji. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Poskupljenje grijanja
Većina toplana u BiH najavila je kako će od predstojeće sezone cijene grijanja morati biti više i do 35 posto zbog velikih poskupljenja energenata na svjetskom tržištu, objavili su jučer bosansko-hercegovački mediji. Branka Ružević, direktorica 'Toplane' Banjaluka, izjavila je da su iako oni ne odlučuju o višim cijenama grijanja, već grad Banjaluka, uputili zahtjev za više cijene grijanja zbog velikih poskupljena mazuta. Nijedna toplana u BiH ne posluje dobro, imamo ogromne gubitke. Naša trenutna cijena iznosi 1,35 maraka po metru kvadratnom, a tražimo da ta cijena bude viša za 20 posto, navela je Ružević. Ona je precizirala da cijena mazuta na svjetskom tržištu trenutno iznosi 1.054 marke po toni, dok je prošle godine u istom periodu iznosila 970 KM. Dušan Ilić, direktor bijeljinske Gradske toplane, je kazao da cijene grijanja nisu rasle već četiri godine, dok su cijene energenata stalno rasle. U prijedorskoj 'Toplani' takođe traže više cijene za svoje usluge. Ljiljana Despotović, izvršna direktorica prijedorske 'Toplane', je kazala da su i oni uputili takav zahtjev općini s obzirom na velika poskupljena energenata. Ona je navela da je općina prvo planirala da za 'Toplanu' izdvoji 625.000 maraka, ali da je to kasnije smanjeno na 300.000, od čega su do sada dobili tranšu od samo 50.000. Sead Haknjo, direktor poduzeća 'Grijanje' iz Zenice, je kazao da će situacija u ovom sektoru u svim toplanama BiH biti ista sve dok ne bude osnovana državna regulatorna agencija za energetiku, koja će kao nezavisna institucija određivati cijenu grijanja. „U Zenici je cijena grijanja ispod svih ekonomskih kriterija i iznosi 0,96 maraka po metru kvadratnom, a da bismo mi poslovali ekonomski potrebno je povećanje za minimalno 20 posto", naveo je Haknjo. On je kazao da s obzirom na trenutnu socioekonomsku situaciju u BiH, a posebno u Zenici, još nije odlučeno da li će i za koliko biti viša cijena grijanja. Dragovan Petrović, predsjednik Udruženja potrošača Republike Srpske, rekao je da osnova za više cijene grijanja nema. „Kada je grad Banjaluka cijenu podigao za 70 posto prije pet godina, cijena barela nafte je bila 78 dolara, koliko ona iznosi i danas. Dakle, toplane bi generalno trebalo da rade na poboljšanju poslovanja, a ne da udaraju na džep građana kojima pada platežna moć“, rekao je on. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Rekordan urod kukuruza
Srbijanski ministar poljoprivrede Saša Dragin izjavio je da očekuje da će ove godine u Srbiji biti ostvarena rekordna proizvodnja kukuruza, kao i da će ukupan izvoz domaćih poljoprivrednih proizvoda zabilježiti najveću vrijednost do sada. „Ove godine očekujemo urod kukuruza od čak sedam milijuna tona, što će biti rekordna proizvodnja te žitarice u našoj zemlji", kazao je Dragin, dodajući da će ta ratarska kultura donijeti najveću zaradu poljoprivrednicima. Srbija može ostvariti prihod od izvoza kukuruza od 300 milijuna eura na godišnjem nivou, sa cijenom od 145 eura po toni, istakao je Dragin i napomenuo da to znači da će vrijednost prošlogodišnjeg rekordnog eksporta kukuruza biti premašena za 100 milijuna eura. Ministar je podsjetio da je prošlogodišnji rod kukuruza iznosio oko 6,3 milijuna tona, sa cijenom od 80 eura do 120 eura po toni, kao i da je "prethodna godina bila dobra, jer je Srbija opet ušla u deset najvećih izvoznika ove kulture. Usprkos nekim lošim prognozama, ova godina će biti zaista dobra što se tiče poljoprivrede u cjelini, istakao je Dragin, ukazujući da se očekuje da će, pored kukuruza, odlično ići i plasman na inozemno tržište soje, pšenice i suncokreta. Što se tiče suncokreta, očekuje se da će cijena te uljarice ove godine biti znatno veća i može da doseći cijenu čak do 30 dinara po kilogramu, prema prošlogodišnjih 17 dinara za istu količinu. „Ono što je najvažnije, očekujemo prihod u našoj zemlji samo od izvoza suncokretovog ulja u vrijednosti oko 20 milijuna eura, dodao je Dragin. Soja će, također, imati rekordan rod od oko 500 tona, sa cijenom koja će se kretati između 27 i 28 dinara po kilogramu, a prošle godine rod je bio 400.000 tona sa cijenom od 23 do 24 dinara, rekao je ministar. Dragin je precizirao da će Srbija od izvoza soje imati zaradu od nekih 50 milijuna eura, što je otprilike duplo više nego prošle godine. On je kazao i da smo, kada je riječ o pšenici, usprkos tome što su vremenske neprilike uzrokovale smanjenje roda te žitarice 10 i 20 posto, zahvaljujući značajno boljoj agrotehnici nego prethodnih godina ostvaren je prosječan prinos od 3,5 tone (po hektaru). On je podsjetio da je Srbija prošle godine izvezla 450.000 tona hljebnog žita, a prosječna cijena po toni je prošle godine bila 100 eura. "Za ostale kulture, prije svega voćarske, ovu godinu je okarakterizirao manji urod nego u 2009, ali je kvaliteta voća neusporedivo bolja", rekao je Dragin. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Prijetnja novom blokadom
U Boksitima je održana je sjednica sindikalnog povjereništva i radnici su iznijeli niz primjedbi na način pozivanja zaposlenih na posao, posebno na način pozivanja radnika Sektora OTP. Trenutno se provjeravaju spiskovi radnika koji su pozvani da rade jer zaposleni tvrde da su uglavnom pozvani radnici koji nisu protestirali i koji se nisu prijavili za socijalni program. U toku tjedna bis e zato trebalo organizirati sastanak sa izvršnim direktorom i upraviteljima Sektora i da se ispitaju prijave radnika i isprave nepravilnosti, izjavio je za crnogorske medije vršitelj dužnosti predsjednika Sindikata Borisav Bojanović i dodao da je počeo dovoz rude na Zagradu i da je manji dio radnika Tunelogradnje počeo s radom. Budući da su radnici neslužbeno čuli da poslodavac neće biti u mogućnosti da za 32 rudara do 25. kolovoza isplati otpremnine, kako je dogovoreno sporazumom, najavili su da će od danas vrata upravne zgrade ponovo biti zatvorena za poslodavca. Načinom organiziranja početka rada nezadovoljan je i upravitelj magazina Rašo Čivović koji je na protestima optužio upravnika transporta Milenka Vukmira za razne nezakonitosti. „Otišao sam na posao mada me nitko nije zvao, iako je između Sindikata i izvršnog direktora Igora Kisenkova dogovoreno da jedan dan radim ja, a drugi moj kolega. Kada sam došao na posao, našao sam promijenjenu bravu na magazinu što se nije smjelo napraviti jer ja odgovaram za sve što se u njemu nalazi rekao je Čivović, dodajući da je brava promijenjena da bi se prikrili tragovi. Prema njegovim riječima, Vukmir je njegovom kolegi kazao da ga nije pozvao na posao i da je bravu promijenio zato što se pisao za prodaju radnog mjesta, iako je on radnik Boksita sve do onog trenutka dok ne potpiše sporazum o prestanku radnog odnosa. Bojanović je potvrdio da je brava na magazinu promijenjena i da Čivović nije pozvan na posao. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Posjet Zaniera Beogradu
Šef civilne misije UN na Kosovu Lamberto Zanijer razgovarao je u Beogradu sa ministrom policije Ivicom Dačićem i ministrom za Kosovo Goranom Bogdanovićem. Državni tajnik Oliver Ivanović, uoči posete Zanijera, izjavio je za srbijanske medije da srpska strana očekuje da UNMIK omogući statusno neutralan dijalog sa kosovskim Albancima. Ivanović je napomenuo da je UNMIK nezaobilazni faktor i da bez njegovog učešća međunarodna civilna kancelarija Petera Feitha, ne može doći do srpske zajednice. „Očekuje se da UNMIK i Zanier izraze spremnost da omoguće medijaciju, tj. taj kontakt između Srba i Albanaca na nekakav statusno neutralni način“, objasnio je državni tajnik Ministarstva za Kosovo. „Očekuje se da sa naše strane dobije nekakve naše prioritete. Dobit će ono što je za nas veoma bitno. Koja tehnička pitanja mogu odmah i kad bismo mogli da dođemo do statusnih pitanja", naveo je Ivanović. Prema njegovim riječima, UNMIK je dobrodošao i on je jedina legitimna međunarodna organizacija na tom prostoru. Jedina koja se može baviti političkim pitanjima, UNMIK-ov autoritet i kredibilitet zavisi uglavnom od ponašanja njihovog osoblja. Sa srpske strane njihov kredibilitet neće biti potkopan, rekao je Ivanović. Smatra se da se od posjete Zaniera može očekivati, prije svega, daljnji razgovori o tehničkim pitanjima. U međuvremenu, šef kosovske diplomacije Hyseni izjavio je kako neće biti proturezolucije srbijanskom dokumentu. Ministar vanjskih poslova Skender Hyseni izjavio je kako Kosovo neće podnijeti proturezoluciju na dokument koji je Srbija podnijela Glavnoj skupštini UN na raspravu sljedećeg mjeseca. Kosovske institucije ne smatraju potrebnim podnijeti proturezoluciju, kazao je Hyseni tijekom predavanja na 29. Međunarodnom seminaru o albanskom jeziku, književnosti i kulturi u Prištini. Dodao je kako je glavni cilj Kosova i njegovih međunarodnih pristaša da srbijanska rezolucija doživi neuspjeh. (Violeta Palaska)

Makedonija: Ipak u zajedničku željeznicu
Makedonija je potvrdila da želi biti dio željezničke alijanse, koju 20 godina poslije raspada bivše Jugoslavije formiraju Slovenija, Hrvatska i Srbija, tako da će 31. kolovoza direktor Makedonskih željeznica Oliver Derkovski otputovati u Sloveniju na razgovore oko detalja priključivanja, prenijela je makedonska štampa. Derkovski je za lokalne medije izjavio da je u javnosti prenesena pogrešna slika da Makedonija nije zainteresirana da postane dio tog projekta, čiji je cilj, prema njegovoj ocjeni, efikasniji, rentabilniji i brži prijevoz robe i putnika u regiji. „Istina je da u početku nije bilo poziva da se Makedonija uključi u projekt čija je prvobitna zamisao bila povezana sa Koridorom 4, koji preko Mađarske i Rumunjske, povezuje evropske zemlje sa Bugarskom i Turskom. Ali je kasnije shvaćen značaj Koridora 10 koji prolazi kroz Makedoniju, nakon čega je i uslijedio poziv", objasnio je Derkovski. On je izjavio da je Makedonija pozitivno odgovorila na poziv i da će sada naknadno biti dogovoren način na koji će se ta zemlja uključiti u novu željezničku alijansu. Derkovski je rekao da će sjedište novog pravnog subjekta najvjerojatnije biti u Sloveniji jer je to jedina zemlja članica Evropske Unije u toj alijansi. Zajedničko željezničko poduzeće Srbije, Hrvatske i Slovenije, koje će značajno smanjiti vrijeme transporta robe na Koridoru 10, započet će s radom 9. rujna, najavio je ranije srbijanski ministar za infrastrukturu Milutin Mrkonjić. „U Beogradu će 8. rujna biti završni sastanak i već 9. rujna imat ćemo potpisan sporazum o formiranju zajedničkog poduzeća, koje će početi raditi istog dana sa sjedištem u Ljubljani", izjavio je Mrkonjić i dodao da bi prvi vlak zajedničkog poduzeća trebao početi voziti početkom slijedećeg mjeseca. (Vlao Naumovski)

Albanija: Uspješna policijska akcija
Policija u Gjirokastri zaplijenila je 60 kilograma marihuane u automobilu u blizini sela Nepravishta i traga za dvjema osumnjičenim osobama, objavili su albanski mediji. Jedna od njih navodno je iz sela Lazarat, središta uzgoja marihuane u južnoj Albaniji. Također, policija u Gjirokastri uništila je 600 stabljika marihuane na poljima u okolini Lazarata. Policija je uhapsila osumnjičenog vlasnika polja i traži još dvije osobe. Operacija, pod nazivom Svanuće, prva je izvedena u tom selu, u koje čak niti policijske vlasti nisu mogle ulaziti godinama. Lokalna policija je također najavila kako neće tolerirati blokiranje cesta od strane građana kao oblik prosvjeda, izjavio je ministar unutarnjih poslova Lulzim Basha. Čak i oni koji podupiru prosvjede kojima se narušava promet sučeljavaju se s uhićenjem, kazao je Basha tijekom posjeta sjedištu policije u Vlori. U okolici tog grada na jugu često su se održavali takvi prosvjedi iz različitih razloga, uključujući i nedavni izgred kada je pripadnika grčke manjine usmrtio vozač koji je potom pobjegao. To je dovelo do 14-satne blokade ceste zbog koje je bio zagušen promet na vrhuncu turističke sezone. Violeta Palaska


Srijeda, 25.08.2010.

Slovenija: Odluka o prodaji Droga Kolinske
Dioničari Istrabenza na skupštini su odlučivali o prodaji kompanije Droga Kolinska tvrtki Atlantic Naložbe, koja je u vlasništvu hrvatske Atlantic Grupe. Vodstvo Istrabenza ugovor o prodaji svih dionica Droga Kolinske za oko 235 milijuna eura potpisalo je još 30. lipnja, objavili su slovenski mediji. Istrabenz je s Atlantic grupom sklopio ugovor o kupoprodaji 100-postotnog udjela u Droga Kolinskoj, a u svom vlasništvu ima 88,95 posto dionica te tvrtke. Iz poziva za skupštinu vidljivo je da će Istrabenz prije prodaje dionica Atlanticu na osnovu dvaju terminskih ugovora s Factor bankom i Probankom reotkupiti 6,05 posto dionica Droga Kolinske, dok će pet posto otkupiti od tvrtke NCA Investment Group. S obzirom da vlasnički udjel u Droga Kolinskoj predstavlja više od 25 posto ulaganja tvrtke Istrabenz, prodaju moraju odobriti njegovi dioničari. Dogovorena vrijednost Droge Kolinske iznosi 382 milijuna eura, a otkupna cijena je umanjena za neto financijski dug Droga Kolinske na dan zaključenja posla. Ako dioničari odobre dogovorenu transakciju, posao bi trebao biti zaključen do kraja godine. Atlantic će ugovor isplatiti u gotovini, a u Istrabenzu očekuju da će prihodovati oko 235 milijuna eura. Kapital Istrabenza će se povećati za 6,5 milijuna eura. Prodaja Droge Kolinske se nakon potvrde prisilnog poravnanja u veljači ove godine pokazala kao najvjerojatniji mogućnost da se osigura novac za plaćanje obvezana temelju prisilnog poravnanja, navodi su u pozivu za skupštinu koji su potpisali predsjednik uprave Tomaž Berločnik i predsjednik Nadzornog odbora Janez Grošelj. Istrabenz mora do kraja godine platiti 18,6 posto potraživanja vjerovnika nastalih do 8. srpnja prošle godine. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Novi standard za leasing
Novi nacrt standarda o leasingu, koji je pripremao Odbor za međunarodne računovodstvene standarde, odrazit će se na sva društva, a promjene u vođenju knjiga, vezanih uz leasing, koje su predložile međunarodne računovodstvene institucije, presudno će utjecati na sve tvrtke koje se financiraju leasingom, jer će se izmijeniti metode vrednovanja imovine u bilanci. Prema nacrtu novog knjigovodstva, operativni leasing, koji tvrtke dosad nisu morale prikazivati kao obvezu u bilanci, sad u nju ulazi. „Svaki najam koji se financira putem operativnog leasinga povećava dugove tvrtke, pa je i banke drukčije tretiraju, kao kompaniju koja ima puno više duga nego dosad“, objasnio je za hrvatske medije Goran Horvat, partner u revizorskoj i konzultantskoj tvrtki KPMG. Najmoprimci koji se financiraju putem operativnog leasinga morat će zabilježiti značajno povećanje imovine i obveza u svojim izvještajima, a čak i za financijski leasing, koji je u ekonomskom smislu izjednačen s kupoprodajom, obveze mogu biti veće. Dosadašnji računovodstveni sustav, kad je u pitanju leasing, stručnjaci su smatrali preliberalnim i doživio je brojne kritike, ponajviše stoga što su se vrlo rastezljivo tumačile iste obveze u različitim tvrtkama. – Sad se operativni leasing mora ujednačeno i konzistentno prikazivati u bilanci. No, ni novi “draft” nije to do kraja uspio provesti, jer postoji niz kompleksnih kriterija za knjiženje pojedinih stavki. Promjene će se najviše odraziti na društva koja operativnim leasingom financiraju imovinu koja ima veliku vrijednost, primjerice avione. No, na udaru će se naći i tvrtke u rudarskoj industriji, građevini i prijevozu, kao što je zagrebački ZET te kompanije čije su zgrade financirane leasingom. Trgovci na malo morat će, primjerice, procijeniti sadašnju vrijednost najma na temelju prihoda od prodaje ili inflacije za svaku trgovinu pojedinačno kroz razdoblje od 10 do 20 godina za vrijeme trajanja ugovora te prilagođavati procjene na svaki datum izvještavanja. To je veliko područje za potencijalne špekulacije, jer sada te procjene rade za razdoblje od tri godine. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Zajam naftnih spremnika
Četiri milijuna eura godišnja je cijena najma rezervoara firme Naftni terminali Federacije BiH (NTF) Ploče, potvrdio je jučer Ibrahim Bećirbegović, generalni direktor Terminala Federacije BiH, koji su firma majka terminala u Pločama. Istakao je da će ugovori o izdavanju rezervoara u Pločama švicarskoj kompaniji 'Glorys Finance Corporation' i malezijskoj 'Suriji' danas biti spremni i upućeni Vladi Federacije BiH. Prema njegovim riječima, na sastanku s predstavnicima Vlade rečeno je da se nastave aktivnosti oko najma četiri spremnika. Nigdje u zakonu nije rečeno da Vlada mora dati direktno suglasnost na ugovore, ali će oni biti upućeni na narednu sjednicu Vlade i potpisani nakon što ona da mišljenje, kazao je Bećirbegović. Na sastanku, kojem su prisustvovali premijer Federacije BiH Mustafa Mujezinović, resorni ministar Vahid Hećo, predsjednik NO Terminala Federacije Dževad Paradžik, te Bećirbegović, dogovoreno je i da se van snage stave sve odluke o smjenama i imenovanjima u ovoj, ali i u firmi u Pločama. Bećirbegović je prije skoro mjesec dana smijenio sva tri člana NO i dva člana Uprave NTF u Pločama, a Nadzorni odbor Terminala Federacije je prije dvije sedmice smijenio Bećirbegovića. „Ljudi koje je Bećirbegović smijenio u NTF biti će vraćeni nazad da bi se krenulo dalje oko najma. Da li će biti ponovo imenovani ili će njihova smjena biti poništena, pitanje je procedure. Vlada Federacije BiH će se očitovati o najmu terminala kada dobije informaciju o tome", kazao je savjetnik premijera Federacije BiH Meho Rekić. Bećirbegović je naglasio da ne može poništiti svoje odluke o smjenama, jer bi to bilo neozbiljno i zakonski nemoguće, ali da je pokrenuo postupak za nova imenovanja u NTF. Kada je riječ o zakupu terminala, rekao je da su 'Surija' i 'Glorys Finance Corporation' ponudili cijenu od osam eura po kubiku goriva, te dva eura po kubiku za gorivo koje prodaju iz rezervoara. 'Surija' treba zakupiti tri spremnika i obavezala se da će ih pet puta godišnje isprazniti i puniti, a švicarski 'Glorys' će jedan spremnik obnoviti 12 puta. Ugovori su na pet godina, ali se svake godine obnavljaju. Veoma je bitno što prvi put imamo bankovne garancije, istakao je Bećirbegović. Na pitanje o informacijama da švicarska firma ne postoji, ustvrdio je da postoji i radi, dok je Rekić napomenuo da su sve firme koje su dale ponudu bile obavezne dostaviti svoj bonitet i legitimirati se. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Bez uplaćenog staža
Radnicima industrije odjeće 'Prvi maj' u Pirotu uplaćeno je zdravstveno osiguranje i ovjerene su knjižice, ali radni staž za prošlu i ovu godinu još nije povezan. Predsjednik Samostalnog sindikata u tvornici Zoran Živković rekao je da je reguliranjem zdravstvene zaštite riješen veliki problem, ali da su ostala otvorena pitanja zarada i isplate ranijih dugovanja prema radnicima, objavili su jučer srbijanski mediji. Industrija 'Prvi maj', gdje je prije tri mjeseca raskinut kupoprodajni ugovor, ima neregulirane obaveze prema radnicima, dugovanja prema dobavljačima i problem s nedostatkom obrtnih sredstava. Zalihe robe u 40 prodajnih objekata u zemlji postoje, a novo rukovodstvo planira da snabdijeva prodavaonice dodatnom količinom robe za predstojeću sezonu jesen-zima. Privremeni zastupnik kapitala i vršitelj dužnosti direktora 'Prvog maja' Veljko Krstić rekao je da su uposleni gotovo svi kapaciteti u tvornici, da su ugovoreni poslovi za rujan i da se ovih dana ugovaraju poslovi planirani do kraja godine. „Obnavljaju se periodični ugovori sa stalnim partnerima, od kojih su trenutno najveći partneri iz Irske i Njemačke. Razgovaramo sa mnogim starim inozemnim partnerima s kojima smo imali dugogodišnju uspješnu suradnju, a ugovaraju se i poslovi za domaće tržište", rekao je on. Krstić je rekao da je u 'Prvom maju' počeo proces restrukturiranja, deblokiran je žiro račun, ali je blagajna i dalje prazna. Zato Krstić očekuje pomoć od države da bi se tvornica ponovo pokrenula. Agencija za privatizaciju raskinula je 11. lipnja ugovor o prodaji 'Prvog maja' koga je 2007. godine kupio beogradski biznismen Đorđije Nicović. Privatizacijski ugovor je raskinut jer kupac nije ispunio investicijske obaveze za drugu godinu u iznosu od milijun eura. Nicović, koji je preko svojih firmi 'Irva investicije' i 'Jabuka' iz Beograda kupio 'Prvi maj' za 1,75 milijuna eura, bio je u obavezi da u to poduzeće investira četiri milijuna eura. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Izmjene zakona
Rasprava o Izmjenama i dopunama Zakona o radu, na inicijativu ministarstva rada i socijalne skrbi, započet će u rujnu a predstavnici sindikata očekuju da će konačno biti izmijenjeni instituti koji su postavljeni na štetu radnika. Radna grupa koja će se baviti izmjenama i dopunama je formirana prije desetak dana i čine je predstavnici ministarstva, Unije slobodnih sindikata (USS), Saveza sindikata Crne Gore (SSCG) i Unije poslodavaca. Za sada se zna da se u taj posao ulazi zbog usuglašavanja Zakona o radu sa međunarodnim konvencijama i Evropskom socijalnom poveljom, koje je Crna Gora ratificirala, a sindikati i poslodavci će iskoristiti priliku da pokušaju izmijeniti odredbe sa kojima nisu zadovoljni i koje su se u praksi pokazale kao loše. Generalni sekretar USS Srđa Keković smatra da je Zakon neoliberalan, te da ne ispunjava evropske standarde. „Jedino mi u Evropi imamo normu koja omogućava poslodavcu da zaposlenog drži u ugovornom radnom odnosu na određeno vrijeme od prvog radnog dana do mirovine. To omogućava poslodavcu da mijenja strukturu radne snage, da je prilagođava tržištu, da nema neke velike barijere, ali sa druge strane nema sigurnosti za radnike. Radnik koji mora svaki mjesec misliti da li će dobiti produženje ugovora o radu ne može nigdje da ostvari bankarski kredit, nikada ne može dati puni doprinos ni kompaniji, ni obitelji, ni društvu. To je veliki problem i mislim da je to jedan od ključnih razloga za izmjene Zakona“, rekao je Keković i podsjetio da je Zakon o radu donesen prije dvije godine, a da mu već trebaju izmjene. Aneks ugovora o radu je određen tako da poslodavac može jednostrano, bez suglasnosti volje radnika, da mu da otkaz ukoliko ne pristane na uvjete koje je on naknadno ponudio. On smatra da je neophodno usuglasiti i norme koje se tiču disciplinskog postupka. Za USS problem predstavlja i pravo na roditeljsko odsustvo, jer je važeći Zakon u odnosu na prethodni ukinuo to pravo ocu i postavio nove uvjete. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Odgovornost za zaštitu manastira
Kosovska policija je počela osiguravati manastir Gračanicu nakon što je preuzela ovu dužnost od KFOR-a, saopćeno je iz zapovjedništva međunarodnih vojnih snaga na Kosovu. Gračanica je prvi od četiri srpska manastira čije će osiguravanje obavljati kosovska policija, objavili su jučer lokalni mediji. Vrijeme predaje odgovornosti čuvanja još tri manastira, odobreno ovom odlukom, Budisavci, Gorioč i Zočište – nije još uvijek određeno. Predaja nadležnosti za manastir Gračanica je prvi korak u realizaciji važne odluke koju je Savjet Sjeverno- atlantskog Saveza donio početkom srpnja, saopćio je KFOR. „Predaja Gračanice je veliki korak u procesu čiji je cilj da se postepeno ojača odgovornost sigurnosnih institucija na Kosovu, pošto će one čuvati jedno od najvrednijih kulturnih i vjerskih mjesta na Kosovu, ističe se u saopćenju. Također se navodi kako ova akcija odražava poboljšanu sigurnosnu situaciju na Kosovu i povjerenje koje KFOR ima u sposobnost kosovske policije da izvodi ovaj važan zadatak. KFOR dodao da su predstavnici svih zajednica i relevantnih institucija na Kosovu informirani o primopredaji, a KFOR će nastaviti informirati Srpsku pravoslavnu Crkvu o narednim koracima vezanim za manastire Budisavci, Gorioč i Zočište, dok se ne steknu odgovarajući uvjeti za prijenos odgovornosti osiguravanja tih manastira. KFOR neće poduzeti nikakve ishitrene korake, navodi se u saopćenju i podsjeća da Savjet sjeverno-atlantskog saveza nije donio nikakve odluke vezane za Pećku Patrijaršiju i manastire Visoki Dečani i Sveti Arhangeli. Ova mjesta će i dalje čuvati KFOR, koji ostaje posvećen pružanju podrške kosovskoj policiji u garantiranju sigurnosti ovih mjesta, u skladu sa svojim mandatom za osiguravanje sigurnog okruženja, čak i posle prijenosa odgovornosti, navodi se u saopćenju. (Violeta Palaska)

Makedonija: Konkurentni u tekstilnom sektoru
Najbolje mjerilo konkurentnosti makedonskog biznisa s razvijenim ekonomijama na zapadu jest ekonomska kriza. Pomalo je neobično da se priznanja za uspješnost, u uvjetima kada se stupovi svjetske ekonomije ozbiljno njišu, sve češće nalaze u rukama makedonskih tvrtki. Uvjeti u tekstilnom sektoru Republike Makedonije su na osobito visokoj razini, od samog proizvoda do načina poslovanja, ocijenio e za makedonske medije Stojče Samardžiev, ekonomski analitičar. „Izuzetno važan faktor je visoka kvaliteta usluge koju nudimo našim klijentima u inozemstvu, sve u svrhu da njihov troškovnik u vrijeme krize bude što manji“, objasnio je Trajan Angelov, menadžer Logvin-Logistic-Makedonija. Potkraj travnja je u lokalnim medijima objavljena informacija kako desetak britanskih modnih giganta traži poslovne partnere u Makedoniji. Mogućnost da se upravo njihove kolekcije izrađuju u štipskim pogonima je već realnost, uvjereni su biznismeni iz Štipa. Nakon Njemačke, Engleska je drugo najveće tržište odjeće u Evropi. Britanci su na glasu kao izuzetno probirljivi partneri i zato se pregovorima treba pristupiti s najvećim oprezom, smatraju stručnjaci. Britanci su Štip odabrali jer u njemu postoji 80 konfekcija s više od 7.000 zaposlenih, a prije krize štipski konfekcionari su bili stavka u makedonskom izvozu u visini od 500 milijuna dolara, odnosno 12 posto od bruto domaćeg proizvoda. K tome, Britanci smatraju da su kapaciteti u Štipu dobro uhodani te da imaju dobru prijevoznu logistiku. (Vlado Naumovski)

Albanija: Problematično približavanje Uniji
Prema posljednjim objavljenim podacima, oko 89 posto Albanaca podupire integraciju u Evropsku Uniju, a 82 posto kaže kako je put zemlje ka EU važan, navodi se u istraživanju albanskog Instituta za međunarodne studije. Međutim, brz napredak ka tom cilju nije vjerojatan ukoliko zemlja ne uvjeri Brussels u sazrijevanje njezina političkog sustava. „Ukoliko albanski parlament ne funkcionira dobro, pozitivna procjena EK vezana za put Albanije ka EU mogla bi biti ugrožena", upozoreno je od strane Unije. „Opozicija neće glasovati o bilo kojem nacrtu zakona u parlamentu dok ne vidimo izbornu transparentnost“, izjavio je Gramoz Ruçi iz parlamentarne skupine Socijalističke stranke. „Sve što želimo otvaranje je glasačkih kutija. Postoje nepravilnosti. Mi to stalno govorimo Demokratima. Glasačke kutije trebaju se otvoriti, barem u jednoj izbornoj zoni. Ukoliko su naše tvrdnje pogrešne, spreman sam odustati od svojeg zastupničkog mandata“, izjavio je Ruci. Oporba želi ustroj parlamentarnog povjerenstva koje će istražiti navodne izborne zloupotrebe, ali vladajuća Demokratska stranka (DS) tvrdi kako je takav korak protuzakonit. Međunarodna zajednica pokušala je riješiti krizu. Čelnici dviju vodećih stranaka sastali su se u svibnju, u Strasbourgu, uz posredovanje povjerenika EU za proširenje Stefana Fuelea. Sastankom je okončan 19-dnevni štrajk glađu 20 zastupnika SP i preko 200 njihovih pristaša, koji su postavili šatore ispred Berishina ureda. Opozicija je okončala svoj bojkot i vratila se u parlament, ali je odbila glasovati o zakonima. Mnogi zakoni za čije je usvajanje potreban konsenzus stavljeni su na čekanje do daljnjeg. Predstavnici EU, od kojih se Albanija nada dobiti poziv za članstvo, kažu kako je to neprihvatljivo. U međuvremenu nastavljaju se napori iza kulisa usmjereni na pronalaženje rješenja. (Violeta Palaska)


Utorak, 24.08.2010.

Slovenija: Odstupanje direktorice tvrtke Vegrad
"S obzirom na to da je povjerenje u direktoricu tvrtke Vegrad Hildu Tovšak do kraja poljuljano, u ovom bi trenutku najbolje rješenje za Vegrad bilo da gospođa Tovšak odmah odstupi s mjesta direktorice i odlučivanje o daljnjim mjerama u tvrtki prepusti novoj upravi. Samo nova uprava može vjerodostojno ocijeniti je li moguće prisilno mirenje u tvrtki Vegrad moguće realno obaviti, a u slučaju pozitivne ocjene mora ga i izvesti", saopćili su za slovenske medije predsjednik Vlade Slovenije Borut Pahor i ministrica gospodarstva Darja Radić povodom događaja u Vegradu, u kojem je kao manjinski vlasnik zastupljena i jedna tvrtka u državnom vlasništvu. Sjednica nadzornog odbora Vegrada u petak bila je puna preokreta, no Hilda Tovšak je ostala na položaju predsjednice uprave tvrtke. „Ako predsjednica uprave Vegrada Hilda Tovšak neće odstupiti u ponedjeljak kada će se nastaviti sjednica nadzornoga odbora, odstupit ću ja", rekao je tom prilikom Klemen Boštjančič, predsjednik Vegradovih nadzornika, koji u nadzornom odboru zastupa interese državne tvrtke PDP. Boštjančič je odstupanje nadzornog odbora na sjednici u petak već najavio, a kako bi odstupanje važilo izjavu mora predložiti još u pisanom obliku. Nakon sjednice odbora, koja se nakon pet sati završila oko 14 sati, Boštjančič je s Tovšak nastavio pregovore o njezinom odstupanju. Tovšak je do kraja dana popustila i pristala na prijedlog da će odstupiti. Prema neslužbenim informacijama, izjavu o odstupanju nije htjela izručiti Boštjančiču, već je obećala da će ju poslati poštom. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Smanjena dobit poduzetnika
Prema jučer objavljenim podacima, prošle godine poduzetnici u Hrvatskoj su ostvarili ukupni prihod od 613,4 milijarde kuna, što je za 10,6 posto manje nego 2008. godine, a ukupni rashodi iznosili su 603,9 milijardi kuna i u odnosu na godinu prije manji su za 8,9 posto, pokazuju podaci Fine. U ukupnim je prihodima i rashodima, po podacima FINA-e, najveći udio imao trgovački sektor sa 215,6 milijardi kuna prihoda i 212,8 milijardi kuna rashoda. Slijede prerađivačka industrija sa 148,6 milijardi kuna prihoda i 148,4 milijarde kuna rashoda i građevinarstvo (61,4 milijarde kuna prihoda i 60,5 milijardi kuna rashoda). Sve te tri djelatnosti također su zabilježile i veći pad prihoda od rashoda, a prednjači prerađivačka industrija s padom prihoda za 14,3 posto, a rashoda za 13 posto. Kao glavnu karakteristiku poslovanja poduzetnika po djelatnostima u prošloj godini iz FINA-e navode nastavak negativnog trenda započetog još 2008. godine sa smanjenjem dobiti uz istodobno povećanje gubitaka tako da je znatno smanjena i ukupna neto dobit. U odnosu na 2008. poduzetnici u Hrvatskoj smanjili su dobit za 20,6 posto, na 26,4 milijarde kuna, ali i povećali gubitke nakon oporezivanja za 29,8 posto, na nešto više od 22 milijarde kuna. Tako je ukupna neto dobit smanjena za 73 posto, odnosno na 4,4 milijarde kuna. Među značajnijim djelatnostima trgovina je smanjila dobit za 19,7 posto (na 5,5 milijardi kuna), a povećala gubitak za čak 86,1 posto (na 4,2 milijarde kuna), pa je i njena ukupna neto dobit smanjena za 70 posto (na 1,4 milijarde kuna). Veoma značajna prerađivačka industrija u prošloj je godini smanjila dobit za 12,3 posto (na 6,1 milijardu kuna), a povećala gubitak za 23,3 posto (na 6,6 milijardi kuna). Tako je konsolidirani financijski rezultat (saldo dobiti i gubitka) za prerađivačku industriju gubitak od 513 milijuna kuna, dok je u 2008. godini ta djelatnost imala neto dobit. Takvim je rezultatima prerađivačka industrija dala najveći doprinos pogoršanju ukupnih rezultata svih poduzetnika u 2009. godini, navodi se u analizi FINA-e. S druge pak strane, najveću neto dobit među sektorima imale su informacije i komunikacije sa 3,5 milijardi kuna dobiti i 1,3 milijarde kuna gubitka te tako 2,3 milijarde kuna neto dobiti. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Na dnu po lakoći poslovanja
U publikaciji 'World Bank's Doing Business 2010 report' koja analizira koliko je lako obavljati posao u određenoj zemlji u izdanju Svjetske Banke, BiH je na 116 mjestu od ukupno 183 zemlje, objavili su jučer bosansko-hercegovački mediji. BiH stoji relativno dobro u smislu odobravanja kredita, izvoza te sklapanja poslova. Također je zabilježen značajan napredak kod plaćanja poreza, a 116 mjesto zauzima zbog toga što je potrebno u prosjeku potrošiti čak 422 sata godišnje u administrativnim i poreznim obvezama za razliku od prosjeka razvijenih zemalja koji iznosi 194 sata. Najsvježiji statistički podaci pokazuju kako se nastavlja ekonomski oporavak nakon pada uzrokovanog krizom. Prema podacima ove statističke agencije, izvoz je u prvih 5 mjeseci ove godine rastao za 30,6 posto u odnosu na godinu ranije. Rezultat toga je povećanje potražnje za metalima i mineralima koji su jedni od glavnih izvoznih proizvoda Bosne i Hercegovine. Usprkos rastu inozemne potražnje, domaća potražnja ostala je slaba sa godišnjim rastom od samo 3,3 posto. Bonitetna kuća D&B najavila je kako očekuje da će izvoz nadomjestiti deficit platne bilance sa 8,9 posto BDP-a na 6,5 posto BDP-a. Očekuje se da će BiH premostiti ovaj kratkoročni ekonomski pad daljnjim zaduživanjem u inozemstvu (Međunarodni monetarni fond, Svjetska Banka ili od EU). Povećanje izvoza utjecalo je i na povećanje industrijske proizvodnje koja je porasla za 12,1 posto u prvih pet mjeseci. Također, zabilježeno je i malo povećanje kredita (za 0,5 posto u svibnju u odnosu na travanj) te povećanje depozita za 0,8 posto. Pozitivno, bankarski sektor je prebrodio krizu iako su banke nešto strože pri odobravanju kredita što bi moglo kočiti napredak malih i srednjih poduzeća. Zbog pozitivnih pokazatelja D&B je revidirao procjene rasta BDP-a, te tako predviđa rast od 2,0 posto u ovoj godini te 3 posto u 2011 godini. U izdanju Dun & Bradstreetove mjesečne publikacije 'International Risk and Payment Review' za tekući mjesec, najveća bonitetna kuća na svijetu Dun & Bradstreet dodjeljuje Bosni i Hercegovini i dalje rejting DB6a, što ju svrstava u zemlje s vrlo visokim rizikom poslovanja. Rejting se promijenio u samo četiri države a to su Kuba (sa DB6b na DB6c), Mađarska (sa DB3d na DB4a), Španjolska (sa DB3b na DB3c) te Uganda (sa DB4d na DB5a). U regiji i dalje najviši rejting ima Slovenija (DB2c), a slijede ju Hrvatska (DB3d), Mađarska i Albania (DB4a), Makedonija (DB4b) i Srbija (DB4d). (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Banke povećale profit
Banke u Srbiji su u prvoj polovini ove godine ostvarile profit od 15,4 milijardi dinara, što je za 76 posto više nego u istom periodu 2009, pri čemu su dobit veću od milijardu dinara, ostvarile Banka Intesa, AIK banka, Unicredit, Raifeissen, Komercijalna banka i EFG eurobanka. Kao što je usporedbom postignutih rezultata banaka u 2008. i 2009. godini bilo očito da je svjetska ekonomska kriza ostavila jak pečat na njihovo poslovanje, sada se usporedbom rezultata u prvoj polovini 2009. i 2010. godine može jasno potvrditi da su najgori dio krize poslovne banke u Srbiji ostavile iza sebe, navedeno je u saopćenju. Od 34 poslovne banke prisutne na tržištu Srbije, 12 je ostvarilo gubitak u ukupnom iznosu od 2,3 milijarde dinara, dok su 22 poslovne banke ostvarile pozitivan poslovni rezultat od 17,7 milijardi dinara. U istom periodu 2009. godine 13 banaka je ostvarilo negativan rezultat od čak sedam milijardi dinara, dok je profit 21 banke sa pozitivnim rezultatom bio oko 15,7 milijardi dinara. Apsolutni lider po visini ostvarenog profita je 'Banka Intesa', sa nešto manje od četiri milijarde dinara ostvarene dobiti, dok je, uzimajući u odnos ostvaren profit i bilancnu aktivu, niška 'AIK banka' najprofitabilnija u bankarskom sektoru. U odnosu na poslovanje u prvih šest mjeseci 2009. godine, 'Privredna banka Pančevo' i 'Alfa banka' su ostvarile najveći napredak, unapređujući svoj rezultat za dvije milijarde dinara, odnosno 1,3 milijardi dinara. 'Vojvođanska banka', 'OTP banka', 'Raiffeisen', 'Hypo Alpe Adria' i 'Procredit banka' su ostvarile značajnije pogoršanje rezultata smanjujući svoje profite, ili povećavajući gubitke od 410 do 870 milijuna dinara. Ostvareni rezultati, međutim, kako se ukazuje, još nisu dostigli nivo iz 2008. godine, ali su na dobrom putu da do kraja godine možda čak i nadmaše ove rezultate. Ono što bi trebalo da zadrži menadžment poslovnih banaka u Srbiji na oprezu je činjenica da su na pozitivno poslovanje banaka značajno uticale mjere Narodne banke Srbije i Vlade Srbije, kako u pogledu relaksiranja uvjeta kreditiranja stanovništva i privrede, tako i kroz programe subvencioniranja kredita. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Bez gradnje prije podmirivanja računa
Kako je saopćeno iz općine Budva, nijedan investitor više neće moći graditi u metropoli turizma, kao što je to do sada bio slučaj, ako prije dobivanja građevinske dozvole ne izmiri komunalije, propisano je novom odlukom o komunalnom opremanju građevinskog zemljišta koja će se u utorak naći pred odbornicima. Prethodno je izmijenjen Zakon o izgradnji objekata, a na izmjenama je insistirala upravo općina Budva, jer je smatrala da je nevjerojatno da investitor plaća komunalije tek kada izgradi zgradu, odnosno prije dobivanja upotrebne dozvole, što je značilo da investitor može odugovlačiti izmirivanje komunalija. Ovakvo rješenje do sada je puno koštalo prijestolnicu građevinskog biznisa, i upravo zbog takve stavke, općini su godinama unazad bile svezane ruke da naplati komunalije od brojnih građevinskih tajkuna, koji su, gradeći stanove za tržište, imali običaj da ih prvo rasprodaju, a tek onda, u rijetkim slučajevima, izmire obaveze. Podaci pokazuju da je više od 100 stambenih zgrada koje su useljene nisu izmirene komunalije, a neke od njih su izgrađene i prije deset godina. Novom odlukom i dalje se zadržavaju sve one povoljnosti koje smo imali u prethodnoj, odnosno za sve one koji u kešu izmire komunalije, dozvoljen je popust i do 30 posto. Također, stimulira se izgradnja hotelskih kapaciteta, gdje se komunalije umanjuju za petinu, a građanima, koji duguju komunalije omogućeno je da u periodu od pet godina izmire svoja dugovanja. Ono što je također bitno je da će općina uzimati u obzir i umanjenje komunalija po osnovu izgrađenih infrastrukturnih objekata, koje je u okviru svoga projekta realizirao investitor, od trafo-stanice do puta, i ostalih javnih dobara, saopćeno iz rukovodstva općine. Da su dosadašnji propisi gotovo paralizirali općinare, svjedoči i podatak da je samo tokom prošle godine, od planiranih 80 milijuna, jedva naplaćeno 30 milijuna eura na osnovu komunalija, što se svakako odrazilo na usporavanje investicijskog ciklusa, te lošije izmirivanje plata radnicima i dugovanja izvođačima radova. Označena kao najatraktivnija na Crnogorskom primorju, godinama unazad, naročito tokom tranzicijskog perioda, Budva je bila i ostala stjecište, a i sjedište glavnog građevinskog lobija u regiji. Gotovo da nema ozbiljne građevinske firme u Crnoj Gori ili okruženju, poduzetnika ili građevinskog magnata koji svoj biznis nije pokušao da razvije u Budvi. Osim, njih, nema ni građanina koji u godinama koje su za nama nije proširio, dogradio ili nadzidao svoj stan, kuću. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Više siromašnih
Prema posljednjim prognozama ekonomista nova poskupljenja dodatno pogađaju najsiromašnije građane, objavili su jučer kosovski mediji. Na Kosovu 18 posto stanovništva živi ispod granice siromaštva. Preko pedeset posto potrošača ima potrebu za intervencijom iz budžeta. U posljednjih mjesec dana na Kosovu je poskupio kruh i to je najveći udar na budžet potrošača. Porasle su i cijene voća i povrća, kako na tržnicama u Prištini, tako i na improviziranim tezgama u srpskim sredinama. Kupaca i kod jednih i kod drugih je malo. Rijetko se tko može pohvaliti dobrim poslom. Prosječna plaća na Kosovu je između 150 i 250 eura. Mirovine su oko 55 eura. U Ministarstvu za rad i socijalnu skrb staranje imaju podatke da je na Kosovu nezaposleno oko 250 tisuća ljudi, ali ističu da je ta brojka gotovo dvostruko veća. U ministarstvu najavljuju povećanje plaća i mirovina tek slijedeće godine. Mjesečni obrt u trgovini na Kosovu je oko tri milijarde eura. Od toga najveću dobit ima vlada, a najmanju potrošači. (Violeta Palaska)

Makedonija: Posebna kategorija nezaposlenosti
U Makedoniji stopa nezaposlenosti nije samo malo viša od onih u evropskim zemljama. U usporedbi sa zemljama, teško pogođenima nezaposlenošću, Makedonija je u posebnoj klasi. Prema, Uredu za statistiku Evropske Unije, Eurostatu, prošle godine je u Makedoniji, od ukupne radne snage, bez posla bilo 32,2 posto. Situacija je očajna što se tiče mladih ljudi, naime, 50 posto njih traži posao bez uspjeha. Stručnjaci nisu optimistični da će Makedonija naći lijek za smanjenje nezaposlenosti. Radna mjesta koja je Makedoniji stvarala donedavno ne odražavaju ekonomski dinamizam, već više povećanje javne potrošnje i specijalne administrativne efekte strogih pravila. Evropska komisija saopćila je da očekuje da će nezaposlenost u Makedoniji ostati na jednakoj razini i sljedeće godine. U međuvremenu, konfederacija sindikalnih organizacija Republike Makedonije traži odgađanje primjene zakona o stanovanju od šest do dvanaest mjeseci. Nadalje, ona je reagirala i na zakon o izvršavanju, koji predviđa prisilnu naplatu dugova za komunalije. Zbog, kako kažu, cjelokupne loše situacije u državi, Konfederacija najavljuje štrajk za 8. rujna. „Zahtjevi će biti mnogo veći, ne znači samo oko ova dva zakona, već će se među njima naći zakon o radnim odnosima, rješavanje problema s profesionalnim vojnicima. K tome, najavljuju se nova otpuštanja radnika u svim sektorima pa bismo htjeli pitati Vladu Makedonije što će poduzeti u vezi s tim“, izjavio je Marjan Ristevski, predsjednik KSOM-a. (Vlado Naumovski)

Albanija: Usmjerivanje na turizam
Albanski premijer Sali Berisha pozvao je vladu da postavi turizam kao visok prioritet kada se budu sastavljali pojedinačni proračuni. Berisha želi da vlada podupre razvitak na turističkim područjima, uključujući arheološke parkove. Prvi puta do sada broj turista koji su posjetili Albaniju ove godine bit će veći od broja stanovnika, sudeći po vladinim prognozama, koje pokazuju kako se broj turista povećao 12 puta od 2004. godine, uglavnom zbog ulaganja u iznosu od oko milijardu eura duž obale. Međutim, opozicijska Socijalistička stranka izrazila je suzdržanost oko turističkih brojki, kazavši kako premijer smatra turistom svakog albanskog imigranta koji dolazi kući. U međuvremenu, glavna luka u Draču povećava svoje kapacitete dok promet doseže svoj godišnji vrhunac. Lučke vlasti saopćile su kako je terminal sa 12 novih punktova pridodan postojećim 23, čime je skraćeno vrijeme koje putnici provode u redu čekajući carinsku proceduru. Brojke pokazuju kako je oko 237.000 putnika prošlo kroz punktove u srpnju, dok su trajekti prevezli oko 62,000 vozila. (Violeta Palaska)


Ponedjeljak, 23.08.2010.

Slovenija: Blokada poduzeća
U Sloveniji je u srpnju bilo ukupno 4.683 poduzeća s dospjelim nepodmirenim obvezama, a gotovo četvrtina ih je iz građevinskog sektora, saopćila je državna Agencija za javnopravnu evidenciju i usluge. Broj poduzeća kojima je žiro-račun bio blokiran barem pet dana, porastao je u odnosu na isto razdoblje prošle godine za 8,2 posto. Prosječni dnevni iznos nepokrivenih obveza poduzeća u srpnju ove godine bio je gotovo na istoj razini kao i u lipnju. U srpnju je iznosio 272,16 milijuna eura, a u lipnju 270,83 milijuna eura. Samo u građevinskom sektoru nepodmirene obveze iznosile su 83,5 milijuna eura. Po visini dospjelih potraživanja građevinarstvo su slijedile prerađivačka djelatnost, financijska industrija i osiguranja, kao i trgovina. Na ta poduzeća je u lipnju otpadalo oko tri četvrtine dospjelih obveza. Podaci Agencije obuhvaćaju sva poduzeća osim samostalnih poduzetnika i odnose se samo na blokadu bankarskih računa koja je trajala više od pet dana. Podaci se odnose samo na nepokrivene obveze za koje su već bile izdane izvršne odluke o prisilnoj naplati od strane porezne uprave ili suda. U Sloveniji je u lipnju bilo evidentirano 98.187 nezaposlenih osoba, a stopa nezaposlenosti iznosila je 10,5 posto, te nije promijenjena u odnosu na prethodni mjesec. Radno aktivnih osoba u Sloveniji je u lipnju bilo 839.333, od toga je 751.280 zaposlenih i 88.053 samozaposlenih. Najveći pad zaposlenosti od početka godine bilježi se u prerađivačkoj industriji, te građevinarstvu i djelatnosti obrazovanja, dok su povećanja broja zaposlenih zabilježena u financijskom sektoru, znanosti, te socijalnim i zdravstvenim službama. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Povećanje prosječne plaće
Prema posljednjim objavljenim podacima, prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj isplaćena za lipanj ove godine iznosila je 5.415 kuna, pokazuju podaci koje je objavio Državni zavod za statistiku (DZS). Na mjesečnoj razini, u odnosu na prosječnu neto plaću za svibanj ove godine, koja je iznosila 5.277 kuna, prosječna neto plaća za lipanj bila je nominalno veća za 2,6 posto ili za 138 kuna. Taj se rast plaća za lipanj, a koje se isplaćuju u srpnju, vjerojatno u većem dijelu može pripisati promjenama u sustavu poreza na dohodak i ukidanju niže stope kriznog poreza od dva posto na plaće od tri do šest tisuća kuna. Od 1. srpnja na snagu su stupile izmjene Zakona o porezu na dohodak kojima je smanjen broj i visina stopa tog poreza, a ukinuta je i niža stopa posebnog poreza na dohodak, mirovine i druga primanja. Iz Državnog zavoda za statistiku je saopćeno kako će podatke o utjecaj posebnog poreza na prosječnu mjesečnu isplaćenu neto plaću po zaposlenome u pravnim osobama za lipanj ove godine objaviti u redovnom priopćenju o plaćama krajem kolovoza ove godine. Usporedba podataka o prosječnoj neto plaći za lipanj ove godine s podacima za lipanj prošle godine pokazuje kako je neto plaća za šesti mjesec ove godine bila nominalno viša za 0,8 posto ili za 45 kuna. Po prvim podacima DZS-a, prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama za lipanj ove godine iznosila je 7.763 kune. U usporedbi s prethodnim mjesecom, prosječna je bruto plaća za lipanj veća za 101 kunu ili nominalno za 1,3 posto. No, na godišnjoj je razini prosječna bruto plaća niža i to nominalno za 0,6 posto ili za 45 kuna. Istraživanja su pokazala kako je u Hrvatskoj najbolje biti zaposlenik kod velikog poduzetnika u državnom sektoru u Gradu Zagrebu. Financijska agencija (FINA) u Analizi financijskih rezultata poduzetnika u Hrvatskoj u 2009. godini navodi da su u 2009. godini prosječne plaće u državnim tvrtkama bile gotovo 40 posto veće nego u privatnom sektoru, a jedino je u Zagrebu prosječna plaća bila veća od državnog prosjeka, 19,6 posto. Po obrađenim podacima 91.320 poduzetnika s ukupno 889,4 tisuće zaposlenih, prosječna je neto plaća u 2009. godini iznosila 4.634 kune, što je nominalno više 0,6 posto, a realno manje 1,8 posto nego u 2008. godini. Pritom su zaposleni u državnom sektoru za svoj rad lani, kao uostalom i proteklih godina, primili najveće prosječne neto plaće, u iznosu od 5.974 kune, što je za 28,9 posto ili za 1.340 kuna više nego kod svih poduzetnika, a za 1.704 kune više nego zaposlenika kod poduzetnika u privatnom sektoru. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Ulaganje u banke i osiguranje
Vlada Republike Srpske dala je suglasnost na nova pravila plasmana Investicijsko-razvojne banke (IRB) RS koja će ubuduće financijski moći podržati komercijalne banke i osiguravajuća društva u RS. IRB će tako imati mogućnost da kupovati i prodavati dionice društava iz financijskog sektora isključivo posredstvom burze uz propisana pravila, pa tako, primjera radi, nije dozvoljeno da kupuje dionice banaka ili osiguravajućih društava koja su prethodnu godinu završila gubitkom. Predviđeno je da IRB sudjeluje u kupovini vrijednosnih papira iz javne ili privatne emisije običnih redovnih dionica uz uvjet da ako kupi više od 10 posto dionica banke ili osiguravajuće kuće dobije svoje predstavnike u Nadzornom odboru tog emitenta. „Investicijsko-razvojna banka je ovom odlukom, ali i predviđenim mjerama Vlade Republike Srpske, dobila zadatak da pruži podršku financijskom sektoru i tržištu kapitala RS kroz ulaganja u vrijednosne papire, s namjenom kapitalnog jačanja financijskog sektora“, rekao je Zoran Popović, glasnogovornik IRB. Prema njegovim riječima, IRB će na ovaj način, a na osnovu iskustva evropskih zemalja, očuvati stabilnost i povećati efikasnost financijskog sektora i stvoriti pretpostavke da pozitivno utječe na osiguravanje financijske podrške privrednoj ekspanziji RS. Radovan Bajić, predsjednik Udruženja banaka BiH, podržao je nova pravila IRB ukazujući da su i druge evropske zemlje ranije poduzimale slične mjere s ciljem podrške svojim bankama. Bajić je ocijenio da je dobro da banke imaju domaće izvore kapitala napominjući da je bankama u RS trenutno važno ubrzavanje privrednog razvoja kako bi mogle raditi na što kvalitetnijem kreditnom plasmanu prema poduzećima. U Udruženju osiguravajućih društava Republike Srpske, također, pozdravljaju nove mogućnosti plasmana sredstava, navodeći da je to dobra i pozitivna vijest koja će i IRB i osiguravajućim društvima donijeti korist. IRB je u periodu od 1. siječnja 2008. do 18. kolovoza ove godine odobrila više od 536,8 milijuna KM za kreditiranje razvojnih projekata u privredi, lokalnim zajednicama i za rješavanje stambenih problema stanovnika, rekao je njen direktor Milenko Pavlović. On je objasnio da je od toga najviše novaca izdvojeno za kreditiranje privrede i poduzetnika. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Odustali od obustave isporuke mlijeka
Konzorcij proizvođača sirovog mlijeka u Srbiji odustao je od najavljene obustave isporuke prerađivačima, jer je u dosadašnjim pregovorima dobio uvjeravanja da će do listopada dobiti traženo povećanje cijene te sirovine, izjavio je predstavnik konzorcija Uroš Šećerov. Na pitanje kako to da se u većini dućana više od tjedan dana teško može kupiti kratkotrajno i dugotrajno mlijeko, Šećerov je rekao kako to nije krivica proizvođača jer oni isporuku ni u jednom trenutku nisu prekidali ili smanjivali, već da je to rezultat nečije nebrige. „Smatramo da je ovo pobjeda za sve jer su građani shvatili da su prerađivači mlijeka jedinstveni i da zajednički žele ostvariti svoje ciljeve. Građanima želim poručiti da mi nikada nismo imali namjeru prosipati mlijeko i da bismo ih u slučaju obustave obavijestili na koji način da nabave naše mlijeko", rekao je Šećerov. Prema njegovim riječima, proizvođači će na jesen do tada pripremiti platformu prema prerađivačima i državi u kojoj će se naći jasni prijedlozi Konzorcija o načinu plaćanja i svim ostalim spornim pitanjima u sektoru mljekarstva. On je napomenuo da konzorcij podržava i drugo osnovano udruženje proizvođača sirovog mlijeka, jer su im ključni ciljevi isti, ocjenjujući da je stvaranje udruženja proizvođača u domaćem agraru veoma dobro. Članice Konzorcija, koje isporučuje oko 400.000 litara mlijeka dnevno, ranije su najavile da će, ukoliko mljekare ne prihvate prijedlog proizvođača da otkupna cijena mlijeka bude 32 euro-centa za litru, 22. kolovoza prestati isporučivati mlijeko prerađivačima. Članice Konzorcija traže i da se izmjeni uredba ministarstva poljoprivrede i propisani iznos subvencije po grlu stoke poveća na 20.000 dinara, kao i da se ona primjenjuje i na fizička osobe i na registrirana poljoprivredna domaćinstva. Konzorcij je zatražio i da se poveća iznos premije po litri otkupljenog mlijeka sa sadašnjih 1,5 na 5,5 dinara, a da se republičkim budžetom za 2011. godinu ona uskladi sa prosječnim iznosom premije za mlijeko u državama CEFTA regije. S druge strane, predstavnici 22 velika proizvođača mlijeka, koji ukupno godišnje isporuče 150 milijuna litara mlijeka, osnovali su udruženje da bi se riješili problemi u tom sektoru i omogućio održivi razvoj proizvodnje. Osnivači Udruženja proizvođača mlijeka Srbije su Velvet farm, Topola iz Banatske Topole, Napredak iz Stare Pazove, PIK 'Bečej', Ničoagrar iz Bantskog Brestovca, Almeks iz Pančeva, Klas, BD Agro iz Dobanovaca, Budućnost iz Bačke Palanke. Među osnivačima su i farme 'Lazar', 'Šarulja' 'Kuč', 'Irmovo', RES trejd, 'Dimitrije Lučar', Graničar, Jedinstvo iz Odžaka Agrodunav, 'Miletić', Agrolika i PKB 'Beograd'. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Pomaganje invalidima bez dodatnih opterećenja
Crnogorska Vlada formirala je radnu grupu za pripremu prijedloga izmjena i dopuna Zakona o mirovinsko-invalidskom osiguranju (PIO), koji će, između ostalog, razmatrati pitanja u vezi sa položajem invalida, saopćeno je iz ministarstva financija. Radnu grupu čine predstavnici tog i Ministarstva rada i socijalnog staranja, kao i Fonda mirovinsko-invalidskog osiguranja. „Radna grupa će posebno razmatrati zahtjeve udruženja invalida. Radna grupa treba predložiti rješenje koja će osigurati dugoročnu održivost Fonda PIO, odnosno redovno izmirivanje svih obaveza“, navodi se u saopćenju ministarstva financija. Savez invalida najavio je za 1. rujan protest ispred zgrade Vlade zbog teškog materijalnog i socijalnog položaja u kojem se nalaze. Predsjednik Udruženja invalida rada Nikšića, Jovo Minić, izjavio je da ih na nikšićkom Birou rada ima više od 300, sa primanjima od 30 do 100 eura i da su mnogi bez stana. On je rekao kako su invalidi u Crnoj Gori dovedeni u bezizlazan položaj, jer su mnogi od njih na zavodu za zapošljavanje završili bez otpremnina i naveo da ih je čak 1,47 hiljada bez povezanog radnog staža. „Posebno smo pogođeni činjenicom da su pregovori Saveza invalida rada i Ministarstva rada i socijalne skrbi propali, iako je bio načelno postignut dogovor da će kroz buduće izmjene i dopune Zakona, invalidima biti omogućeni povoljniji uvjeti za umirovljenje i povezivanje radnog staža“, naveo je Minić Prema njegovim riječima, dogovor je propao uz objašnjenje nadležnih iz Vlade da bi na taj način budžet bio dodatno opterećen. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Kritika 'deklaracije nezavisnosti'
Kosovski ministar Rexhepi kritizirao je u svojem obraćanju lokalnim medijima takozvanu 'deklaraciju o neovisnosti' sjevera, a institucije u Prištini nazvale su navodno proglašenje neovisnosti od strane srpskih općina na sjeveru Kosova provokacijom. Iako su autori deklaracije nepoznati, ministar unutarnjih poslova Bajram Rexhepi okrivio je bivšeg srbijanskog premijera Vojislava Koštunicu i njegovu Demokratsku stranku Srbije. „To je prijetnja i provokacija i očekivali su da reagiramo na nezreo način. Međutim, mi smo pozorno pratili stanje i zajedno s međunarodnom zajednicom bili smo spremni reagirati na svaku situaciju“, kazao je Rexhepi. EULEX je u međuvremenu pokušao umanjiti značaj tog pitanja, kazavši kako misija ostaje usredotočena na borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije. "EULEX nema komentara o bilo kakvom navodnim ili predloženim jednostranim proglašenjima neovisnosti", izjavio je glasnogovornik EULEX-a Nicholas Hawton. Međunarodni civilni ured također je odbio komentirati to. A albanski ministar vanjskih poslova Ilir Meta reagirao je na izvještaje kako je u sjevernoj Mitrovici pušten u javnost dokument kojim se poziva na neovisnost sjevera, gdje su Srbi većina, od ostatka Kosova. Suverenitet i teritorijalni integritet nedodirljiv je, kazao je Meta. Također je pozvao na izolaciju svih ekstremističkih krugova koji dovode u pitanje granice na Balkanu. 'Deklaracija o neovisnosti' "Saveza općina autonomne pokrajine Kosovo", koja se nedavno pojavila, nije potpisana, niti je poznat identitet njezinih autora. (Violeta Palaska)

Makedonija: Sve veća dugovanja
Prema posljednjim objavljenim podacima, vrijednost kredita koje građani ne mogu vratiti povećana je s 1,5 milijardi denara u 2006. godini na 5,5 milijardi denara u 2009. godini. Također, ovaj trend nastavlja rasti. Makedonski građani i tvrtke sve teže vraćaju svoje dugove, a njihova zaduženost istovremeno raste. U situaciji kada tvrtke i stanovništvo traže kredite, ne da bi ulagali, već otplaćivali obveze, Narodna banka Makedonije (NBM) u posljednjem izvještaju je upozorila kako rast dugova može narušiti financijsku stabilnost ekonomije. Prema izvještaju NBM-a, zaduženost korporativnog sektora u 2009. godini nastavlja rasti i to tempom kao i 2008. godine. Stabilnost korporativnog sektora narušava i povećan broj tvrtki u stečaju za 30 posto prošle godine. Makedonski premijer, Nikola Gruevski, pozdravio je smanjenje referentne kamatne stope za pola postotnog boda od strane Narodne banke Makedonije (NBM). Točnije, NBM je prošlog tjedna smanjila kamatnu stopu za pola posto, na 4,5 posto. „Središnja banka je napravila dobar potez i ja ga pozdravljam. To će, nadalje, pomoći, postepenom smanjenju kamatnih stopa, što je već i započelo u bankama“, izjavio je Gruevski. On je izrazi nadu da će se Narodna banka Makedonije uskoro odlučiti smanjiti sveukupnu zalihu blagajničkih zapisa, kao i obvezne rezerve, a to je mjera koju komercijalne, poslovne banke u Makedoniji najviše traže. Sve ovo zasigurno će se pozitivno odraziti na privrednu sliku Makedonije. (Vlado Naumovski)

Albanija: Poziv na reforme
Socijalistički pokret za integraciju (SMI) pozvao je sve albanske političke stranke na rad na izbornim reformama. Potpredsjednik stranke Petrit Vasili izjavio je kako će svaki pokušaj unaprjeđenja izbornih standarda biti beskoristan ukoliko se ne poboljša izborni zakon. Podsjetio je političare kako stalno govore o visokim izbornim standardima, ali kako njihovo unaprjeđenje zahtijeva političku volju. SMI kaže da bi reforme trebale započeti u rujnu. Istovremeno, Socijalistička stranka (SP) predložila je da se izborna reforma usredotoči samo na lokalne izbore, umjesto na cjelokupan sustav. Zastupnik SP Damian Gjiknuri izjavio je kako vjeruje da bi reforme trebalo sastaviti povjerenstvo u roku od nekoliko mjeseci. Gjiknuri je predložio da bilo kakve potencijalne reforme vezane za opće izbore uslijede nakon lokalnih izbora sljedeće godine. Kako je saopćila Socijalistička stranka, povjerenstvo je najbolji način da se radi na reformama koje je predložio OESS odmah nakon spornih općih izbora u lipnju 2009. godine. OESS preporučio je depolitiziranje članova izbornih povjerenstva, pružanje prigode biračima za bolje upoznavanje kandidata, eliminiranje umiješanosti političkih stranaka u odabir sudaca koji se bave žalbama vezanim za izbore i pružanje prava svakom biraču da se pojedinačno žali kada se prekrši njegovo pravo na glasovanje. Vladajuća Demokratska stranka obećala je potporu svakoj inicijativi za unaprjeđenje izbornog zakona. (Violeta Palaska)


Petak, 20.08.2010.

Slovenija: Prosječna plaća 965 eura
Prosječna neto plaća u Sloveniji u lipnju iznosila je 965,71 eura, jedan posto više nego u svibnju, objavljeno je iz statističkog zavoda te zemlje. Na godišnjoj razini, prosječna neto plaća porasla je za 4,4 posto, priopćio je Državni zavod za statistiku. Prosječna bruto plaća je u lipnju iznosila 1.491,57 eura što je 1,1 posto više nego u svibnju i 4,4 posto nego u lipnju pošle godine. U prvih šest mjeseci ove godine zaposleni Slovenci primali su u prosjeku 952,73 eura neto što je 3,9 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, dok je prosječna bruto plaća porasla za četiri posto na 1.471 eura. U Sloveniji je u lipnju bilo evidentirano 98.187 nezaposlenih osoba, a stopa nezaposlenosti iznosila je 10,5 posto, te nije promijenjena u odnosu na prethodni mjesec, objavio je slovenski državni statistički zavod. Radno aktivnih osoba u Sloveniji je u lipnju bilo 839.333, od toga je 751.280 zaposlenih i 88.053 samozaposlenih. Najveći pad zaposlenosti od početka godine bilježi se u prerađivačkoj industriji, te građevinarstvu i djelatnosti obrazovanja, dok su povećanja broja zaposlenih zabilježena u financijskom sektoru, znanosti, te socijalnim i zdravstvenim službama. Slovenski ministar rada i socijalne skrbi Ivan Svetlik izjavio je kako unatoč problemima u pojedinim djelatnostima u Sloveniji na kraju godine ne bi smjelo biti više od 105.000 nezaposlenih i da su projekcije od 120.000 možda pretjerane iako su ih početkom godine iznijele neke državne ustanove. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Tvrtke bez zaposlenih
Objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku o broju i strukturi poslovnih subjekata krajem lipnja ove godine pokazuju kako je tek nešto više od polovice registriranih pravnih osoba aktivno, a više od polovice aktivnih nema ni jednog zaposlenika. U Hrvatskoj je krajem lipnja bilo registrirano 271.111 poslovnih subjekata od kojih je 137.079 ili 50,6 posto aktivnih. Usporedba s podacima iz statistike za prvo polugodište prošle godine pokazuje kako je broj registriranih i aktivnih poslovnih subjekata porastao, a porastao je i udio aktivnih. Ta usporedba pokazuje da je krajem lipnja ove godine u Hrvatskoj bilo 1,6 posto ili 4.376 više registriranih poslovnih subjekata, dok je broj aktivnih porastao za 10,8 posto ili za njih 10.471. Tako je i udio aktivnih poslovnih subjekata porastao za više od tri postotna boda, sa 47,5 posto krajem lipnja prošle na 50,6 posto krajem lipnja ove godine. No, istodobno je čak i nešto više, za 4,6 postotnih bodova, na 50,7 posto porastao broj aktivnih poslovnih osoba koje nemaju zaposlenih. Krajem lipnja ove godine od ukupno 137.079 aktivnih pravnih osoba njih čak 69.501 nije imala zaposlenih. Broj nezaposlenih je za 3.048 osoba ili 1,1 posto manji nego prethodnog mjeseca, a za 34.206 osoba ili 13,8 posto veći nego u srpnju prošle godine, objavio je HZZ U srpnju su 16.944 osobe iz evidencije Zavoda ostvarile zapošljavanje, bilo po ugovoru o radu, ugovoru o djelu ili drugim oblicima rada, od čega je više od trećine zaposleno na sezonskim poslovima. Broj osoba koje su se zaposlile u srpnju za 25,7 posto je veći nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, a 1,5 posto manji nego prethodnoga mjeseca. Temeljem ugovora o radu zaposleno je ukupno 16.587 osoba, što je 26,3 posto više nego u prošlogodišnjem srpnju te 1,4 posto manje nego u mjesecu prije. Najviše ih je zaposleno u pružanju smještaja te pripremi i usluživanju hrane (4.093 osobe ili 24,7 posto od ukupnoga broja zaposlenih u srpnju), trgovini (19,8 posto), prerađivačkoj industriji (16,4 posto), građevinarstvu (7,3 posto). Na sezonskim poslovima zaposleno je 6.066 osoba, što čini 36,6 posto ukupno zaposlenih po ugovoru o radu. Broj sezonskih radnika smanjen je u odnosu na prethodni mjesec za 12,9 posto, ali je povećan u odnosu na srpanj 2009. za 1.762 ili 40,9 posto. U srpnju su 10.143 osobe izašle iz evidencije zbog ostalih razloga osim zapošljavanja, npr. neredovitoga javljanja ili odjave s evidencije, nepridržavanja zakonskih odredbi, umirovljenja i sl. Tako je iz evidentirane nezaposlenosti u srpnju otišlo ukupno 27.087 osoba (2,5 posto manje nego prethodnog mjeseca te 13,5 posto više nego u srpnju prošle godine). (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Uspješna proizvodnja
Prema jučer objavljenim podacima, tuzlanska firma Elektroagent je postigla velik uspjeh u lokalnom proizvodnom sektoru. Firma koja se bavi proizvodnjom i obradom metala, drveta i plastike upošljava 45 radnika, a uz to ih je još 15 na probnom radu. U početku je, prema riječima vlasnika i direktora Ibrahima Ibrahimagića, i Elektroagent bio trgovačka firma. „Međutim, kada sam vidio što se sve uvozi u našu državu, odlučio sam promijeniti djelatnost. Otišao sam na carinu i uzeo podatke o tome što se najviše uvozi u Bosnu i Hercegovinu te odlučio to proizvoditi. Kada čovjek vidi što se sve uvozi na lokalno tržište ubrzo shvati da i lokalni proizvođači to mogu proizvesti i to po puno nižim cijenama“, izjavio je Ibrahimagić za bosanskohercegovačke medije. Prema njegovim riječima, metalni nosači koji uvezeni iz Mađarske na lokalnom tržištu koštaju 27 KM, dok se Elektroagentovi mogu kupiti za sedam maraka. Sličan je odnos cijena i kod drugih proizvoda. Elektroagent danas proizvodi praktično sve što se može napraviti od metala. Ibrahimagić prati tržište i ima dobar osjećaj kada je vrijeme za koji proizvod. Prilagodljive mašine i proces proizvodnje omogućili su da uz serijsku proizvodnju rade i predmete po narudžbama. Danas imamo godišnju proizvodnju veću od četiri milijuna KM i ne možemo stići proizvesti koliko to tržište od nas traži. Naše proizvode kupuju svi veliki trgovački lanci u BiH. Imamo evropsku kvalitetu, a s cijenama možemo parirati čak i Kinezima. Uz to, naši radnici imaju prosječnu plaću između 800 i 900 maraka, rekao je Ibrahimagić. Direktor Elektroagenta umjesto u uredu, radni dan provodi u šest pogona poduzeća, komunicirajući direktno s radnicima na proizvodnoj liniji, što, prema njegovim riječima, povećava produktivnost. Osim na domaće, Elektroagent manji dio svojih proizvoda plasira i na evropsko tržište. U Njemačku izvoze metalne poklopce za šahtove, a u Nizozemsku milijun metara gibljivih plastičnih cijevi. Ibrahimagić kaže kako od države nikada ništa nije tražio, već se uzda u vlastite snage. „Kada bih imao priliku, jedino što bih zatražio je 20 dunuma zemlje za proizvodnu halu. S tim bih mogao zaposliti još 100 radnika“, rekao je. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Počeli pregovori s različitim stavovima
Misija Međunarodnog monetarnog fonda, koju predvodi Albert Jeger, započela je jučer u Beogradu razgovore sa predstavnicima srpskih vlasti o petoj reviziji aranžmana, potvrđeno je za srbijanske medije. Do kraja tjedna razgovori predstavnika MMF-a i srpske vlade će se voditi se na tehničkom nivou, a u ponedjeljak, 23. kolovoza, započet će i službeni razgovori, plenarnom sjednicom u Narodnoj banci Srbije. Delegacija MMF-a doputovala je u Beograd i trebala bi ostati u Srbiji do 31. kolovoza. Pred početak pregovora povodom pete revizije stand-by aranžmana koji Srbija ima sa Međunarodnim monetarnim fondom, srpski ministri financija i ekonomije Diana Dragutinović i Mlađan Dinkić iznijeli su različita mišljenja o tome da li bi vlada trebala odmrznuti plaće u javnom sektoru i mirovine prije isteka aranžmana sa tom financijskom institucijom u travnju 2011. godine. Prema Dinkićevim tvrdnjama, u budžetu Srbije ima 20 milijardi dinara više nego što je to očekivao MMF, i taj novac bi, prema njegovom mišljenju, trebalo izdvojiti za dodatne poticaje privredi i građanima, a ostatak za pomoć umirovljenicima i odmrzavanje plaća od listopada. Ako se ispostavi da je točno da je višak u budžetu oko 20 milijardi dinara, za poticaje privredi, za infrastrukturu i poljoprivredu trebalo bi izdvojiti oko 14 milijardi dinara, a šest milijardi bi bilo raspoređeno tako da tri milijarde ide umirovljenicima, izjavio je Dinkić. Nasuprot njemu, ministrica Dragutinović zalaže se da se višak novca u budžetu, ukoliko ga bude, iskoristi za smanjenje budžetskog deficita sa 4,8 na 4,5 posto bruto domaćeg proizvoda. Ona je istakla će poštovati postignuti dogovor s MMF-om, prema kojem će plaće i mirovine u Srbiji biti odmrznute tek u 2011. godini, ali i nagovijestila mogućnost da se ukupna suma jednokratne pomoći za umirovljenike poveća sa dvije, na oko 3,5 milijardi dinara. Ministrica financija je ocijenila da neće biti ništa neobično što će Dinkić, za razliku od nje, izaći pred MMF sa vlastitim prijedlogom za odmrzavanje plaća i mirovina i naglasila da će na kraju razgovora s predstavnicima Fonda biti postignut dogovor iza kojeg će stati cijela Vlada Srbije, koja će po tom pitanju biti jedinstvena. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Radnici napustili upravnu zgradu
Nakon više od dva mjeseca radnici Rudnika boksita nakon sporazuma koji je potpisan u Podgorici napustili su upravnu zgradu, uz napomenu da će se vratiti ako ne bude poštovano dogovoreno. Potrudili su se da sve iza njih ostane u najboljem redu – o svom trošku radnici i Sindikat su sredili, očistili i okrečili prostorije u kojima su boravili i zamijenili ulazna vrata koja su prilikom ulaska u zgradu 3. lipnja polomljena, objavili su crnogorski mediji. Iako se na potpisivanje sporazuma čekalo, kako su obje strane navodile, samo dolazak ministra ekonomije Branka Vujovića posao je završen tek nakon nekoliko sati jer je spomenuti dokument trebalo prevoditi na ruski a zatim na crnogorski jezik „Trenutno ima 462.000 eura raspoloživih i to je dovoljno samo za osnovni socijalni program. Poslodavac se obavezao da do 25. rujna isplati sindikalni dio otpremnina. Kako su kazali njima će 10. rujna novac biti operativan, ali je zadnji rok za isplatu 25. rujan. Što je najvažnije isplaćivat će se oba socijalna programa istovremeno“, izjavio je je v.d. predsjednika Sindikata Borisav Bojanović. Prema njegovim riječima odmah će sa radom početi Sektor tunelogradnje, kop na Zagradu i transport rude sa Štitova dok se ne odveze ruda koja se tamo nalazi, a nakon toga će i taj kop početi sa radom. Sindikalci su naveli kako će to trajati samo dok traje socijalni program, a poslije toga tražili smo da svi koji ostaju da rade u Boksitima budu uposleni. Bojanović je istaknuo da će održavanje jame na Seocima koja ne radi biti organizirano po Zakonu o rudarstvu i da će taj posao obavljati od pet do deset radnika u dvije smjene, dok će ostali jamski radnici, u domenu njihovih kvalifikacija, biti raspoređeni na površinske kopove ili u Tunelogradnji. Radnici koji su se prijavili za odlazak iz poduzeća radni odnos će raskinuti tek onda pošto im se uplati novac, kazao je predsjednik Sindikata. Podsjetio je da će 32 jamska radnika, koji su se ranije pisali za odlazak i koji su novac trebalo da dobiju do 10. lipnja, biti isplaćeni do 25. kolovoza, dok će ostali radnici, njih 201, otpremnine dobiti od 15. do 25. rujna. „Plaća za svibanj će biti isplaćena do 31. kolovoza a što se tiče drugih plaća sindikalci su o tome odvojeno pričali sa direktorom Igorom Kisenkovim i on je rekao da će vidjeti, ako radnici povuku tužbu i on će protiv nas i to ćemo se ovih dana dogovoriti. Dali smo im poruku koja piše i u sporazumu a to je - da će se u slučaju nepoštovanja sporazuma taj dokument raskinuti i onda ćemo raditi po našem“, poručio je Bojanović. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Obrana teritorijalnog integriteta
Kosovski ministar unutrašnjih poslova Bajram Revepi, izjavio je da je Vlada Kosova, u slučaju eventualnog proglašenja nezavisnosti sjevera Kosova, spremna da svoj teritorijalni integritet brani i oružano. Sigurno je da ćemo hapsiti one koji ni se odlučili na takav korak i proglasili nezavisnost sjevera, rekao je Revepi. Novi povod za spekulacije u vezi sa sjeverom Kosova je, posle najava specijalnog statusa i kosovske varijante Južnog Tirola, fantomska deklaracija o nezavisnosti saveza općina Autonomne pokrajine Kosovo. Ova deklaracija, čiji je autor nepoznat, prethodnih dana bila je udarna tema u kosovskim medijima i među kosovskim političarima. Premijer Kosova Hashim Thaci izjavio je da se Kosovo priprema, zajedno sa svojim međunarodnim partnerima, za predstojeće zasjedanje Generalne skupštine Ujedinjenih naroda. „Nakon Međunarodnog suda pravde očekujemo još jednu potvrdu našeg prava na nezavisnost i otvaranje novog poglavlja integracija u euro-atlantske strukture i UN", rekao je Thaci. „Mi ćemo pažljivo pratiti situaciju i bit ćemo, u dogovoru sa međunarodnom zajednicom, spremni reagirati ukoliko ta stvar bude dalje napredovala“, zaključio je Rexepi. On je izjavio je da najava da su Srbi na sjeveru Kosova spremni proglasiti nezavisnost dolazi iz DSS Vojislava Koštunice, odnosno Milana Ivanovića, označivši je kao prijetnju i provokaciju, objavila je kosovska štampa. Rexepi je najavio da će Kosovo u rujnu dobiti strategiju za liberalizaciju viznog režima. Rexepi je napomenuo kako je dobio uvjeravanja iz Bruxellessa da neće biti dodatnih uvjeta za kosovske institucije koji bi proces vizne liberalizacije usporili. (Violeta Palaska)

Makedonija: rastući gospodarski problemi
Ljupčo Georgievski, nekadašnji predsjednik VMRO-a, izjavio je za makedonske medije da ukoliko bi ga guverner Narodne banke Republike Makedonije (NBM), Petar Gošev, poslušao prije tri ili četiri mjeseci i pretvorio državne devizne rezerve u zlato, već bi dosad Makedonija imala zaradu u iznosu od oko 400 milijuna eura, ako ne i više. Po Georgievskom, još se treba razmotriti opcija smjene državnih rezervi jer se vrijednost eura nalazi u postojanom padu, što nije slučaj sa zlatom, čija vrijednost na svjetskim burzama sve više raste, dodao je Georgievski. Istovremeno, Savez sindikata Makedonije (SSM) uskoro očekuje novi val otpuštanja u industriji jer slijedi razdoblje usuglašavanja ljetne i zimske sezone. Prema predsjedniku sindikata tekstilne industrije, Angelku Angelkovskom, najava o otpuštanjima ima i ona se mogu očekivati tijekom rujna i listopada, kada bi se broj zaposlenih mogao smanjiti za 10 do 15 posto. „U industriji radi oko 40.000 osoba i u ovim uvjetima ekonomske krize ne mogu svi oni dobiti ugovor o radu“, objasnio je Angelkovski. Iz SSM-a kažu da će poduzeti odgovarajuće mjere da ne dođe do direktnih otpuštanja, ukoliko su u tome spremni pomoći poslodavci. Angelovski je rekao da će biti zatvaranja manjih tvrtki, dok će kod velikih biti smanjenja broja zaposlenih. A makedonski ministar ekonomije, Fatmir Besimi, izjavio je da nema službenih promjena o smanjenju projicirane stope od strane makedonske Vlade od dva posto BDP-a za ovu godinu. Ova izjava je uslijedila nakon smanjenja stope BDP-a od strane Narodne banke Makedonije (NBM), gdje očekuju smanjenje na 0,6 posto s projiciranih jedan posto. Nadalje, tu spadaju i posljednje prognoze Evropske banke da će BDP ove godine iznositi 0,5 posto, nasuprot njezinoj prethodnoj prognozi koja je iznosila 2,2 posto. „Ove projekcije su očekivane poradi globalne ekonomske situacije, a zbog toga je došlo i do rebalansa proračuna. Ipak, zasad, od strane Vlade nema službenih promjena“, objasnio je Besimi. (Vlado Naumovski)

Albanija: Otvoren novi putnički terminal
Glavna luka u Draču povećava svoje kapacitete dok promet doseže svoj godišnji vrhunac, objavili su albanski mediji. Lučke vlasti saopćile su kako je terminal sa 12 novih punktova pridodan postojećim 23, čime je skraćeno vrijeme koje putnici provode u redu čekajući carinsku proceduru. Brojke pokazuju kako je oko 237.000 putnika prošlo kroz punktove u srpnju, dok su trajekti prevezli oko 62,000 vozila. Broj inozemnih turista koji su ušli u Albaniju od početka kolovoza dvostruko veći nego u istom razdoblju prošle godine. Stručnjaci kažu da je razlog rekordnog rasta broja inozemnih turista uglavnom nova infrastruktura, a pogotovo nova autocesta koja povezuje Albaniju i Kosovo. Lučki grad Drač suočava se cijelo ljeto se s velikim valom putnika, s obzirom da se tisuće ljudi vraćaju u domovinu s odmora u zemljama Evropske Unije. Val ljudi koji se vraćaju u domovinu s odmora nastavit će se, kako se očekuje, do kraja kolovoza. (Violeta Palaska)


Četvrtak, 19.08.2010.

Slovenija: Platili manje od očekivanog
Predsjednik Uprave Gorenja Franjo Bobinac otkrio je kako je kompanija za preuzimanje švedske Aske platili 4,5 milijuna eura, što je značajno niže od dosadašnjih procjena o vrijednosti ove kompanije. Švedski proizvođač velikih kućanskih aparata s tvornicama u Švedskoj i Finskoj do sada je bio u vlasništvu talijanske skupine Antonio Merloni Group, a potpisivanjem ugovora o preuzimanju slovensko Gorenje postalo je vlasnik sto posto dionica. Obzirom da su u pregovorima uspjeli smanjiti obveze prema bivšim vlasnicima, društvo će u drugom dijelu godine imati tri milijuna eura izvanredne dobiti, najavila je šefica financija Mirjana Dimc Perko. Slovenski mediji procjenjivali su da je visina preuzimanja između 10 i 15 milijuna eura. Rezultate poslovanja Gorenje će predstaviti sljedeći tjedan. Preuzimanje neće utjecati na zaposlene i proizvodnju Gorenja u Sloveniji, jer proizvodnja Aska dopunjuje paletu ponude Gorenja, navode iz kompanije iz Velenja objašnjavajući da je Askov program strojeva za pranje i sušenje rublja, strojeva za pranje posuđa te za glačanje drugačiji od programa proizvoda koji se rade u Velenju. Ističu i kako će preuzimanje švedske kompanije imati pozitivne sinergijske učinke s obzirom da je Gorenje do sada bilo malo prisutno na tržištima skandinavskih država te Sjeverne Amerike i Australije, a gdje je Asko zastupljeniji. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Brašno već poskupjelo
Rast cijena sirovina, plina, struje i komunalija neizbježno vodi do poskupljenja kruha, peciva, keksa, izjavio je za hrvatske medije S. Bilić, donedavni prvi čovjek HUP-a za poljoprivredu. Teško da će išta, usprkos nedavnim obećanjima Vlade, spriječiti najavljeno jesensko poskupljenje kruha. I prije planiranog poskupljenja energenata, koje će uz visoke cijene pšenice pekare samo učvrstiti u nakani da cijene kruha dignu oko 10 posto, već je poskupjelo brašno. Sa srpanjskih 1,45 do 1,80 kuna, mlinari su potiho veleprodajne cijene “krušnog” brašna u kolovozu digli 21,7 do 36,9 posto – na 2,30 do 2,40 kuna za kilogram. A u odnosu na svibanj, kada je cijena brašna bila 1,15 kuna – manje nego kilogram pšenice za koju su seljaci na kraju dobili traženih 1,20 kuna – brašno je poskupjelo i više od 100 posto, potvrđeno je u Žitozajednici, čije članice pokrivaju 80 posto hrvatskog tržišta mlinarsko-pekarskim proizvodima. Gubici mlinara prošle godine su iznosili više od 240 milijuna kuna. Za to najviše okrivljuju trgovce, s kojima su, optužuju, bili natjerani poslovati na granici prostitucije. „Situacija u mlinarskoj industriji doista je teška i pitanje je tko će preživjeti“, izjavio je Hrvoje Filipović, vlasnik i direktor Granolija, koji je, kao i Čakovečki mlinovi, brašno pokupio na 2,40 kuna, dok Belje i PIK Vinkovci drže veleprodajnu cijenu od 2,30 kuna, doznajemo u Žitozajednici. Filipović ne želi špekulirati hoće li poskupljenje brašna pokrenuti lavinu među pekarima i trgovcima. Nada Barišić, direktorica Žitozajednice, izjavila je da zasad nitko od pekara nije decidirano najavio kada će i koliko će poskupjeti. To će biti samostalna odluka svake od članica, u čemu će prevagnuti nove cijene energenata, ali poskupljenje ne bi trebalo biti znatno, niti svugdje jednako jer su se cijene kruha i dosad razlikovale diljem Hrvatske. Pritom ne treba zanemariti ni činjenicu da brašno u cijeni pekarskog proizvoda čini 18 do 23 posto cijene, a rabat i povrat kruha, kojega police trgovaca moraju biti pune do zatvaranja dućana, i 40 posto, da bi vraćeni kruh – u vrijednosti 600 milijuna kuna godišnje – išao isključivo na teret pekara, objasnila je. Neki ekonomisti tvrde kako će cijene kruha rasti samo zato što proizvođači i trgovci u ‘divljanju’ cijena na svjetskim burzama žitarica vide priliku za ekstraprofit. Stipan Bilić, donedavni prvi čovjek HUP-a za poljoprivredu, smatra pak da rast cijena sirovina, plina, struje i komunalija neizbježno vodi do poskupljenja kruha, peciva, keksa. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Bez povlačenja zakona
Vlada Federacije BiH, usprkos upozorenjima međunarodnih institucija u BiH, neće povući nekoliko zakona iz parlamentarne procedure koji joj daju mogućnost da sama bira i imenuje rukovoditelja federalnih institucija, njihove pomoćnike i sekretare. Potvrdio je to Mustafa Mujezinović, premijer Federacije BiH. Objašnjava kako su vlasti Federacije BiH odgovorne prema ovom entitetu i niko im ne može ništa naređivati i nametati, jer je u ovom slučaju riječ o obavezama, odgovornostima i ovlastima isključivo domaće vlasti. Vlada Federacije BiH je 22. srpnja izmijenila pet zakona kojima je ograničila mandat za tridesetak direktora i rukovodilaca službi, uprava, zavoda i agencija na četiri godine. Predviđeno je da ih ubuduće imenuje Vlada na prijedlog resornog ministarstva. Izmijenjeni su zakoni o organima uprave, državnoj službi, inspekcijama, Agenciji za privatizaciju i Financijskoj policiji Federacije BiH. Izmjene zakona po hitnom postupku upućene su u parlamentarnu proceduru. Ured visokog predstavnika (OHR) i Svjetske banke, te Delegacije Evropske komisije u BiH upozorili su predstavnike vlasti u Federaciji BiH da će ovim zakonima biti uspostavljena politička kontrola nad imenovanjima čelnika institucija čiji je izbor do sada bio nezavisan, te im sugerirali da ih povuku iz parlamentarne procedure. Premijer je izjavio da ove izmjene zakona nisu prioritet vlasti u Federaciji BiH, koja uskoro odlazi, nego i samih građana. „Nećemo birati nove ljude. Iz reda postojećih državnih službenika birat ćemo rukovodioce i rotirat ćemo ih. Na takav način dobit ćemo najbolje", kazao je Mujezinović. Safet Softić, predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH, tvrdi kako sam ne može zakone vratiti Vladi, ali da kolegij može donijeti odluku da oni ne budu uvršteni u dnevni red. Stavovi zastupnika vladajućih političkih stranaka u Federaciji BiH su podijeljeni, ali su složni u tome da baš i nije najbolje vrijeme za izmjene ovih zakona. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Odgovorno ispunjavanje obaveza
Međunarodni monetarni fond je u dosadašnjim pregovorima imao dosta razumijevanja, ali moramo biti spremna da će sada zauzeti čvršći stav, izjavio je jučer guverner Narodne Banke Dejan Šoškić. Povodom posljednje najave ministra ekonomije Mlađana Dinkića da će tražiti povećanje plaća i dati jednokratnu pomoć umirovljenicima, Šoškić je naglasio kako nije dobro slati signale kako se od nekih dogovora namjerava odstupati. „U pitanju je nekoliko mjeseci i važno je da pokažemo jednu vrstu kredibilteta prema onome što smo prethodno dogovorili, a u narednom periodu da vidimo, nadamo se i sa novim zakonom o fiskalnoj odgovornosti, da ukupne javne rashode konačno stavimo pod kontrolu i da oni budu suglasni sa bruto domaćim proizvodom“, ocijenio je Šoškić. Srbija mora zbog nje same dovesti svoje javne financije u potpuni balans u što je moguće većoj mjeri, rekao je on, ističući kako je taj zakon u obliku nacrta i steći će finalnu formu posle razgovora sa MMF. Prema njegovim riječima, interes obiju strana je da se ovaj krug razgovora uspješno okonča i da Srbija ostane postojana u tvrdim obavezama koje je preuzela u dosadašnjim pregovorima sa tom međunarodnom financijskom institucijom. Šoškić je ocijenio i da predstojeći pregovori, povodom pete revizije kreditnog aranžmana sa MMF-om, neće biti laki, ali da se nada da će se uspješno završiti. Guverner je također rekao kako podaci pokazuju kako je stopa inflacije u Srbiji niska. On je rekao je da je zbog procjena da će u slijedećem periodu jačati inflatorni pritisci povećana referentna kamatna stopa.Ta odluka je bila usmjerena na obuzdavanje pretjeranih inflatornih očekivanja i inflatornih pritisaka, dodao je Šoškić. Promjena deviznog tečaja može utjecati na promjenu cijena, ali i tokom 2006.. 2007., i 2008. godine, kada je rasla vrijednost dinara, bila je i nominalna i realna aprecijacija dinara u odnosu na euro i nije bila deflacija, nego inflacija. Upitan o procjenama da li će inflacija na kraju trećeg tromjesečja iznositi 5,4 posto, on je odgovorio kako je zabilježeni iznos inflacije, u skladu sa očekivanjima, da se inflacija kreće oko ciljane i da nema razloga za nestabilnost ili očekivanje da će dinar po pitanju cjenovne stabilnosti izaći iz unaprijed definiranih koridora. Najave u javnosti o poskupljenjima treba ozbiljno tretirati, ali je od najave do realnog poskupljenja dug put i važno je da li je tržište spremno da apsorbira te više cijene, rekao je Šoškić. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Prodaja atraktivnih parcela
Općina Budva saopćila je kako planira prodati dvije atraktivne parcele od ukupno 914 kvadrata u strogom centru grada, na samo stotinjak metara od Starog grada, od čega očekuje najmanje milijun eura, objavili su crnogorski mediji. O tome bi se tek trebali izjasniti odbornici slijedeći tjedan, za kada je predsjednik Skupštine općine Krsto Ljubanović zakazao sjednicu lokalnog parlamenta. Opozicija je već najavila da će se suprotstaviti najavljenoj prodaji, navodeći da je riječ o zemlji - legatu starobudvanske obitelji Luketić, koja je dana za izgradnju biblioteke. Na javnoj licitaciji će se, kako je najavljeno, naći po početnoj minimalnoj cijeni od 900 eura po kvadratu. Prodaju zemlje odobrila je i crnogorska Vlada, koja je, nakon razmatranja zahtjeva općine Budva, dala suglasnost za prodaju dvije parcele. U dokumentu, koji je Ljubanović dostavio odbornicima, navodi se da će postupak javnog nadmetanja provesti komisija od pet članova koju će imenovati gradonačelnik Rajko Kuljača. Nakon licitacije, prvorangirani ponuđač, odnosno onaj koji bude ponudio najveću cijenu, dužan je sa općinom zaključiti kupoprodajni ugovor. Dvije parcele nisu privedene namjeni, odnosno predstavljaju zelene parkovske površine, a Detaljnim urbanističkim planom 'Budva centar', na tom lokalitetu predviđena je izgradnja objekta do pet katova. Pored te točke dnevnog reda, odbornici će na sjednici, koja će biti održana u sali Akademije znanja, razmatrati i prijedloge odluka o etičkim komisijama za izabrane predstavnike i dužnosnike i za lokalne službenike i namještenike. Predložene su izmjene i dopune odluke o naknadi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta i odluke o izboru strateškog partnera za izgradnju zabavnog parka na brdu Spas. Na dnevnom redu će biti i izvještaj o poslovanju Vodovoda u 2009. godini i izvještaj o realizaciji programa rada i financijskom poslovanju Turističke organizacije općine Budva za 2009. godinu sa prijedlogom za davanje suglasnosti na plan i program rada i financijski plan za 2010. Za predstojeću sjednicu predloženo je davanje suglasnosti na odluku o osnivanju mjesne zajednice Bečići i za donošenje odluke o izmjenama odluke o osnivanju KSJP Budva. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Važna pomoć Evropske Unije
Ministar financija Kosova, Ahmet Shalla razgovarao je u Bruxellessu sa evropskim komesarom za financije, Olijem Renom, o financijskoj podršci Evropske unije Kosovu, ali i o efektima nedavnog mišljenja Međunarodnog suda pravde. Evropska unija, iako je dosad redovno izbjegavala zauzimanje političkog stava po pitanju kosovske nezavisnosti, još redovnije je naglašavala kako će Prištinu podržavati u izgradnji ekonomije i demokratskog društva. Sada je to potvrđeno, nakon što su se u Bruxellesu susreli evropski komesar za financije i kosovski ministar financija. „Kao što znate, za vrijeme moje prethodne dužnosti, kao komesar za proširenje, imao sam veoma aktivnu ulogu u političkom razvoju Zapadnog Balkana i Kosova. Zato sam posebno zadovoljan da vidim ministra financija Kosova ovdje i da nastavim suradnju sa kosovskom vladom. Dobio sam vrlo koristan pregled ekonomske i financijske situacije na Kosovu. Izgleda da je započeo ekonomski opravak, sa predviđenim rastom od pet posto za ovu godinu. Naravno, međunarodna, posebno pomoć Evropske unije ostaje važan dio socijalnog i ekonomskog oporavka Kosova", izjavio je Rehn. U tom je svjetlu komesar Rehn iskazao zadovoljstvo nedavnim zaključenjem pregovora Kosova sa Međunarodnim monetarnim fondom o stand by aranžmanu, što je bio ključni preduvjet i za 40 milijuna eura evropskog novca iz posebnih fondova pomoći Evropske Unije. Za kosovskog ministra je riječ o ohrabrujućim procesima, koje je značajno potaklo i nedavno mišljenje Međunarodnog suda pravde. „Odluka Međunarodnog suda pravde je otvorila novu eru na Kosovu, novu ekonomsku i političku situaciju na Kosovu i u cijeloj regiji. U svemu tome, uloga Evropske Unije i Komisije je uvijek bila važna u podršci Kosovu, a posebno je to došlo do izražaja sada. Razgovarali smo o mogućnostima kako bi financijska pomoć mogla biti najbolje upotrijebljena, kako bi pomogla Kosovu da dostigne ciljeve gradnje demokracije, pomirenja i boljeg života za sve stanovnike Kosova". (Violeta Palaska)

Makedonija: Bez interesa za turističke kredite
Zbog sve većeg trenda upotrebljavanja kreditnih kartica i brze i jednostavne procedure za odobravanje potrošačkih kredita, udio turističkih kredita u Republici Makedoniji je neznačajan, objavili su makedonski mediji. Kada je u pitanju godišnji odmor, kažu bankari, makedonski građani se teško odlučuju na zaduživanje kako bi desetak dana proveli na nekoj obali. Iz Stopanske banke kažu da je u razdoblju od lipnja do srpnja dvostruko uvećan broj građana koji su se aplicirali za potrošački kredit do 5.000 eura, s rokom otplate od sedam godina. I druge banke u Makedoniji odobravaju zajmove u formi turističkih, potrošačkih ili nenamjenskih kredita. NLB Tutunska banka daje poseban turistički kredit s maksimalnim iznosom do 320.000 denara i rokom otplate do 72 mjeseca. A prema posljednjim objavljenim podacima, tvrtka Makedonija turist je u prvom polugodištu ove godine ostvarila bruto-dobitak od 108 milijuna denara. Dakle, kao što je objavljeno na službenoj internetskoj stranici Makedonske burze za vrijednosne papre, vrijednost neto-profita tvrtke je, prema nerevidiranom financijskom izvještaju, deset puta veća u usporedi sa istim razdobljem prošle godine. Nadalje, ukupni prihodi Makedonija turista u prvih šest mjeseci ove godine dostigli su 278 milijuna denara, koji su, pak, uspoređeno sa istim mjesecom prošle godine, niži za tri posto. S druge strane, ukupni troškovi tvrtke Makedonija turist iznose 169,9 milijuna denara i u odnosu na 2009. godinu bilježe smanjenje od četiri posto. (Vlado Naumovski)

Albanija: Vraćen zakon o imovini
Albanski predsjednik Bamir Topi poslao je natrag parlamentu zakon o povratu i naknadi imovine, ističući kako je potrebno još raditi na njemu, objavili su lokalni mediji. U pojašnjenju na više od dvije stranice, Topi je pozvao parlamentarne zastupnike da približe zakon Ustavu i standardima ljudskih prava. Njegova glavna primjedba odnosi se na takozvano 'imovinsko pravo'. Prema sadašnjem zakonu Državna agencija za povrat imovine nadležna je voditi slučajeve vezane za imovinske sporove. Predsjednik Topi tvrdi kako bi takve slučajeve trebali obrađivati sudovi. Opozicijska Socijalistička stranka pozdravila je Topievu reakciju, dok je vladajuća Demokratska stranka, koja je osigurala većinu za usvajanje tog zakona u srpnju, izrazila uvjerenje kako će na koncu zakon biti usvojen uz samo neznatne izmjene. Stručnjaci smatraju kako će Evropski sud za ljudska prava u Strasbourgu biti preplavljen žalbama Albanaca ukoliko taj zakon stupi na snagu. (Violeta Palaska)


Srijeda, 18.08.2010.

Slovenija: Stopa nezaposlenosti 10,5 posto
U Sloveniji je u lipnju bilo evidentirano 98.187 nezaposlenih osoba, a stopa nezaposlenosti iznosila je 10,5 posto, te nije promijenjena u odnosu na prethodni mjesec, objavio je slovenski državni statistički zavod. Podaci pokazuju da radno aktivnih osoba u Sloveniji je u lipnju bilo 839.333, od toga je 751.280 zaposlenih i 88.053 samozaposlenih. Najveći pad zaposlenosti od početka godine zabilježen je u prerađivačkoj industriji, te građevinarstvu i djelatnosti obrazovanja, dok su povećanja broja zaposlenih zabilježena u financijskom sektoru, znanosti, te socijalnim i zdravstvenim službama. Slovenski ministar rada i socijalne skrbi Ivan Svetlik izjavio je na konferenciji za novinare da unatoč problemima u pojedinim djelatnostima u Sloveniji na kraju godine ne bi smjelo biti više od 105.000 nezaposlenih i da su projekcije od 120.000 možda pretjerane iako su ih početkom godine iznijele neke državne ustanove. „Slovenija još uvijek čvrsto drži mjesto na dnu ljestvice prema stopi nezaposlenosti u Evropskoj uniji“, izjavio je Svetlik. Prosječna plaća u Sloveniji u lipnju je iznosila 965,71 eura, 1 posto više nego u svibnju. Na godišnjoj razini, prosječna neto plaća porasla je 4,4 posto, saopćio je slovenski Državni zavod za statistiku. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Stopa inflacije 1 posto
Prema jučer objavljenim podacima, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u srpnju su u odnosu na lipanj u prosjeku bile niže za 0,4 posto, dok su na godišnjoj razini, u odnosu na srpanj prošle godine više za 1,0 posto, a u godišnjem prosjeku više su za 1,1 posto, objavio je jučer Državni zavod za statistiku. Stopa inflacije na godišnjoj je razini u srpnju tako bila za 0,3 posto viša nego u lipnju kada je iznosila 0,7 posto. Iznad jedan posto stopa inflacije na godišnjoj je razini zadnji put bila u siječnju ove godine (kad je bila 1,1 posto), da bi sljedećih pet mjeseci, odnosno od veljače do lipnja, neprestance bila ispod jedan posto. U godišnjem prosjeku stopa inflacije i u srpnju je, kao i u lipnju, iznosila 1,1 posto. Najveći doprinos sniženju indeksa potrošačkih cijena u srpnju u odnosu na lipanj imale su cijene odjeće i obuće koje su, zbog sezonskih sniženja, bile niže za 8,1 posto. Na pad indeksa na mjesečnoj razini utjecale su i cijene prehrane i bezalkoholnih pića koje su, objašnjavaju statističari, zbog nižih cijena povrća u prosjeku u srpnju u odnosu na lipanj bile niže za 0,2 posto, a niže cijene dizelskog goriva utjecale su i na pad cijena prometa koje na mjesečnoj razini bilježe pad za 0,2 posto. No, cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva na godišnjoj razini bilježe najviši rast, u odnosu na srpanj prošle godine za 7 posto. Procjenjuje se da je to posljedica rasta cijene goriva i energije s obzirom da su cijene zagrijavanja stana porasle za 75,9 posto, tekućih goriva za 22,1 posto, a plina za 17,1 posto. Cijene prometa u ovogodišnjem su srpnju u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec više za 3,7 posto, a na to su najviše utjecale cijene goriva i maziva za osobna vozila koje su porasle za 10,2 posto. Na godišnjoj su razini porasle i cijene zdravstva (2,5 posto), rekreacije i kulture (3 posto), ugostiteljskih usluga (2,1 posto), ostalih dobara i usluga (1,3 posto) i obrazovanja (1,0 posto). Istodobno su pak cijene prehrane i bezalkoholnih pića, koje u strukturi indeksa potrošačkih cijena imaju najveći udio od 31,25 posto, u prosjeku smanjene za 1,0 posto. Statistika pokazuje da su u srpnju ove u odnosu na srpanj prošle godine najviše pale cijene ulja i masti, za 11,7 posto, cijene mesa niže su za 6,2 posto, dok su cijene voća porasle za 7,8 posto, a cijene povrća u ovogodišnjem su srpnju u prosjeku bile za 13,2 posto više nego u istom lanjskom mjesecu. Pad cijena na godišnjoj se razini bilježi i kod cijena odjeće i obuće (6 posto), pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje (0,7 posto), komunikacija (0,6 posto) te cijene alkoholnih pića i duhana (0,4 posto). (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Kampanja za preuzimanje Bosnalijeka
Američka farmaceutska kompanija Alvogen u drugi pokušaj preuzimanja Bosnalijeka ušla je širokom medijskom i promidžbenom kampanjom, objavili su jučer bosansko-hercegovački mediji. U plaćenom oglasu Alvogena, kojega su objavile dnevne novine u BiH, stoji kako ta tvrtka vodi završne pregovore o kupnji dionica s Vladom Federacije Bosne i Hercegovine koja je ujedno i najveći dioničar Bosnalijeka. „Formalna prodaja vladinih dionica očekuje se uskoro, a Alvogen je izrazio zanimanje te cijelu transakciju financira vlastitim sredstvima", stoji u izjavi. Robert Wessman, nekada glavni direktor Actavis Grupe, najavio je kako Alvogen namjerava od Bosnalijeka načiniti centar izvrsnosti za Središnju i Istočnu Europu. Bosnalijek je dioničko društvo u većinskom vlasništvu malih dioničara s najvećim dijelom zaposlenih radnika i investicijskih fondova i oni kontroliraju 63,5 posto dionica. Vlada Federacije BiH ima 19 posto vlasničkog udjela, a 9 posto dionica u vlasništvu je IFC-a, investicijskog fonda u sklopu Svjetske banke. Libijski fond za ekonomski i socijalni razvoj ima 8,8 posto dionica. U travnju ove godine nakon višemjesečnih pregovora s Alvogenom federalna je vlada na burzi ponudila na prodaju svoje dionice u Bosnalijeku, a dio dogovora trebala je predstavljati i prodaja paketa dionica IFC-a. Cijeli aranžman na kraju je propao jer Alvogen nije ponudio očekivanu cijenu za vladine dionice. Vlada je u svibnju ponudila svoj paket od oko milijun i pol dionica dionice po cijeni od 22,03 konvertibilnih maraka po dionici planirajući kako će od toga dobiti 33 milijuna KM no očekivana ponuda Alvogena je izostala". Robert Wessman, direktor Alvogena, bivši je generalni direktor jednog od ogranaka Actavis Grupe, jednog od najvećih proizvođača generičkih farmaceutskih proizvoda u svijetu. “Naš cilj je da se nađemo u grupi deset najvećih svjetskih proizvođača, a Bosnalijek ima veoma važnu stratešku ulogu u našem širenju na teritoriji Europe”, rekao je Wessman. Alvogen je izrastao na jakim temeljima Norwich Pharmaceuticals-a u New York-u i u ovoj oblasti je aktivan više od 120 godina. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Nestašica mlijeka
Direktor Instituta za ekonomiku poljoprivrede Drago Cvijanović izjavio je za srbijanske medije da problem nestašice mlijeka ne može u ovom trenutku riješiti ni resorno ministarstvo, ni 'Imlek', jer je nastao privatizacijom domaćeg prehrambenog sektora. Nekadašnji repro-lanac, koji je postojao od njive do tržišta, odnosno trpeze, funkcionirao je, uvažavajući sve cijene ili učešće troškova u proizvodnji, od primarne do prerade, dorade i pakovanja, istakao je Cvijanović. Konzorcij individualnih proizvođača mlijeka u Srbiji koji traže povećanje otkupne cijene, odlučio je da 22. kolovoza potpuno obustavi isporuku mlijeka prerađivačima - mljekarama. Predsjednik Konzorcija Uroš Šećerov je kazao da će isporuka mlijeka biti obustavljena dok ne budu ispunjeni zahtjevi proizvođača. Šećerov je ponovio da proizvođači zahtijevaju da otkupna cijena mlijeka bude 32 euro-centa umjesto sadašnjih prosječnih 28,7 dinara za litru mlijeka. Sada su takvi proizvodni lanci pokidani, tako da su odnosi između primarnih proizvođača i prehrambene industrije na niskom nivou, rekao je Cvijanović. Prema njegovim riječima, primarni proizvođači žele veću cijenu svojih poljoprivrednih proizvoda, koju bi prehrambena industrija željela sniziti. Nepotrebna privatizacija je stvorila monopol pogotovu kod respektabilnih proizvođača, a sa druge strane, ostao je veliki broj malih proizvođača koji nisu uspjeli izvršiti diferencijaciju, ocijenio je Cvijanović. On je ocijenio da su Ministarstvo poljoprivrede i ministar Saša Dragin korektno nastupili i da je tržišni sektor više u nadležnosti Ministarstva trgovine. Ministarstvo trgovine bi moglo da utiče na poticaje za diferencijaciju gazdinstava, da ojačaju, da budu profitabilna i konkurentna u odnosu na najavu uvoza sirovog mlijeka iz drugih zemalja, smatra Cvijanović. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Završena kupoprodaja
Crnogorski premijer Milo Đukanović izjavio je za lokalne medije da je nedavno završen kupoprodajni aranžman između HLT fonda i HTP Primorje sa jedne i vodećeg arapskog investicijskog fonda Qatari Diar sa druge strane, čime su investitori iz Katara i formalno postali vlasnici hotelskog kompleksa Plavi horizont kod Tivta. Veliki zemljišni kompleks u jednoj od najljepših uvala Crnogorskog primorja sa pješčanom plažom dugom nekoliko stotina metara, prodat je Arapima za 24 milijuna eura. Budući da je cijeli kompleks površine oko 250 hiljada kvadrata, ispada da su kupci za turistički biser Primorja i Tivatske rivijere, netaknutu uvalu sa zaleđem u borovoj šumi i maslinjacima, opremljenu svom infrastrukturom i sa generalnom planskom dokumentacijom koja omogućava izgradnju hotelskih kompleksa najveće kategorije, platili samo 96 eura po kvadratnom metru. Novi vlasnici namjeravaju u uvali Pržna izgraditi elitni hotelski kompleks koji će vrlo vjerojatno raditi u poslovnom lancu Hiltona, ali će stari hotel Plavi horizont koji je trenutno prepun gostiju mahom iz Srbije, raditi sigurno još najmanje jednu sezonu. Pored Plavog horizonta, Qatari Diar je za 3,5 milijuna eura kupio i veliki zemljišni kompleks koji HTP Primorje posjeduje na izuzetno atraktivnoj lokaciji u Bonićima, a na kome se po prijedlogu Državne-studije lokacije Župa - Bonići planira izgradnja hotela, apartmanskog naselja i manje marine. Budući da je riječ o velikom projektu, može se očekivati da će se za izradu sve potrebne dokumentacije potrošiti godinu-dvije dana, kao što je to bio slučaj sa recimo projektom Porto Montenegro za koji je ugovor potpisan krajem 2006, a njegova fizička realizacija je praktično otpočela 2009. godine kazao je novinarima premijer Milo Đukanović. On je naglasio da ga je informacija o zatvaranju transakcije sa Qatari Diarom veoma obradovala. „Nedavno sam imao priliku razgovarati sa predsjednikom Vlade Katara koji je nakratko svojom jahtom boravio u Kotoru. Tada smo nastavili razgovore započete prije nekoliko mjeseci u Dohi i nazdravili prvom poslu između naše dvije države koji je realiziran, a to je kupovina hotelskih kapaciteta u kompleksu Plavi horizont. Imajući u vidi da je Katar jedna od najbogatijih država svijeta i da je u pitanju jedan od najvećih investicionih fondova uopće, nema nikakve sumnje da će se veoma brzo krenuti u realizaciju projekta na Plavom horizontu“, izjavio je premijer. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Bez promjene plana
Glasnogovornik Međunarodnog civilnog ureda Kai Miller Berner izjavio je da neće biti modifikacije Ahtisaarijevog plana u dijelu koji se odnosi na sjever Kosova. On je rekao da plan Ahtisaarija predviđa široka ovlaštenja za novu općinu Sjeverna Mitrovica u kojoj Srbi imaju većinu, kao i konstruktivnu ulogu Beograda. Prema njegovim riječima, plan nudi široke aranžmane za lokalnu samoupravu u Sjevernoj Mitrovici, što uključuje znatna ovlaštenja u sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti i obrazovanju i visokom obrazovanju Druge općine na sjeveru će imati koristi od proširenja ovlaštenja i snažno opredjeljenje za prava manjina. On je ocijenio da je plan Marttija Ahtisaarija ostvaren, ali da ostaju neispunjena značajna pitanja kao što su proces decentralizacije i stvaranje nove općine Sjeverna Mitrovica, ocijenivši da su i na ovom planu napravljeni značajni pomaci. Istovremeno, Komesar Savjeta Evrope za ljudska prava Tomas Hamarberg rekao je da zapadnoevropske zemlje trebaju obustaviti prisilno vraćanje Roma na Kosovo. On je ukazao na probleme koji ti ljudi imaju sa ličnim dokumentima. „Veliki broj Roma sa Kosova bio je primoran da pobjegne kako bi preživjeli, što je dovelo do gubitka i uništavanja njihovih dokumenata", podsjetio je Hamarberg u tekstu objavljenom na web stranici Vijeća Evrope. On je ukazao da mnogi Romi zbog neposjedovanja nikakvih dokumenata i neupućenosti imaju probleme da dobiju neophodne osobne isprave da bi mogli živjeti i ostvare prava u zemlji koja ih je primila. Prema izvještaju Unicefa, 38 posto Roma deportiranih iz Njemačke jesu apatridi. (Violeta Palaska)

Makedonija: Informatizacija poljoprivrednog sektora
Makedonsko Ministarstvo poljoprivrede prikuplja informacije o cijenama za početne grupe proizvoda: voće, povrće, živu stoku, meso i žito, objavili su jučer makedonski mediji. Stalno praćenje tržišta poljoprivredno-prehrambenih proizvoda preko evidencije i obrade tržišnih cijena te količina robe, ciljevi su Poljoprivrednog tržišnog informativnog sustava kojeg Makedonija treba u potpunosti provesti do uključivanja u Evropsku uniju. Inače, aktivnosti za uvođenje ovog sustava započele su prije dvije godine, a sljedećeg mjeseca, suglasno predviđenoj dinamici, ući će u završnu fazu. K tome, predpristupni uvjet je da zemlje kandidati za EU redovno dostavljaju tržišne poljoprivredne podatke Europskoj komisiji. Do ulaska u Evropsku Uniju, Makedonija treba uvesti poljoprivredni tržišni informativnu sustav (ZPIS). Kako je saopćeno iz makedonskog ministarstva poljoprivrede RM, ZPIS je komponenta integriranog poljoprivrednog informativnog sustava (ZIS), koji slijedi učinke agrarne i politike ruralnog razvoja. „Njegova uspostava je propisana kao obveza u regulativama EU-a, koji se odnose na Zajedničke osnove za uređenje tržišta (CMO)“, objasnili su iz ministarstva. Te aktivnosti Makedonija je započela prije dvije godine, a sada ulaze u finalnu fazu. (Vlado Naumovski)

Albanija: Smanjenje tenzija
Albanska policija je saopćila kako se predao mladić koji je optužen za kobnu prometnu nesreću koja se dogodila krajem prošlog tjedna i izazvala međuetničke napetosti. Kako su objavili lokalni mediji, svjedoci kažu kako je 20- godišnji Ilir Muka iz Vlore namjerno udario 35-godišnjeg Aristida Gumu, pripadnika grčke manjine u Himari, koji se vozio kući na motociklu, nakon što se prepirao s Mukom i ostalim mladićima koji su bili u automobilu, od kojih je nekolicina kasnije uhićena. Nakon tog izgreda oko 100 pripadnika grčke manjine blokiralo je autocestu u petak 14 sati, izazvavši time kaos i kolone turista koje su se protezale kilometrima. Mukina izjavila je kaže kako se radilo o prometnoj nesreći te kako tu stvar ne treba politizirati. Međutim, predstavnici grčke manjine i pravoslavne crkve kažu kako bi se to moglo odraziti na veze između albanske većine i grčke manjine. Grčka vodeća opozicijska stranka, Nova demokracija, uputila je pismo Evropskoj komisiji u Brusselsu tražeći da albanska vlada pojasni stanje, navodeći da kada se krše prava manjina, to utječe na evropske izglede Albanije. (Violeta Palaska)


Utorak, 17.08.2010.

Slovenija: Selidba proizvodnje
Prema neslužbenim informacijama, Pivovarna Laško (PL) razmišlja o preseljenju proizvodnje Pivovarne Union iz Ljubljane u Laško, a potom i prodaju Unionove lokacije u Ljubljani, izvijestili su slovenski mediji. Prema navodima medija, riječ je o udruživanju kapaciteta sa ciljem smanjenja troškova. Direktor Pivovarne Laško Dušan Zorko demantirao je te informacije, istaknuvši da lokacija u Unionu ima svoju vrijednost, a tvrtka Union znatno višu vrijednost. Dodao je da zgrada, proizvodnja i marka Union do daljnjega ostaju u Ljubljani. Union će dugoročno pokušati ostaviti na toj lokaciji, odnosno puniti na najracionalnijoj lokaciji. Već neko vrijeme među slovenskim političarima vlada suglasnost oko prodaje Pivovarne Union (PU). Za prodaju se navodno najviše zalaže ministar razvoja Mitja Gaspari, koji na tu temu nije želio dati komentar. Pivovarna Laško, u čijem je vlasništvu PU, u Novoj Ljubljanskoj banci (NLB) ima oko 190 milijuna eura kredita koji su u velikoj mjeri osigurani dionicama PU-a. Prodaja tih dionica osigurala bi dovoljno sredstava za otplatu kredita, a ujedno i poboljšala kapitalnu adekvatnost NLB-a. Da bi NLB mogla prodati neku od investicija, najavio je i Gaspari prije određenog vremena. U NLB-u tvrde da svoja potraživanja ne namjeravaju podmiriti prodajom Uniona. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Novi vlasnici Badela
Najveći hrvatski proizvođač žestica, te ostalih alkoholnih i bezalkoholnih pića, Badel 1862 dogovorio je sa ministarstvom financija, Poreznom upravom i Carinom daljnju odgodu duga za PDV i trošarine do lipnja 2011. godine, objavili su jučer hrvatski mediji. Badelov dug prema državi iznosi ukupno 80 milijuna kuna i odnosi se na period od 2007. do jeseni prošle godine. Kompanija čitavo vrijeme državi na ime tog dugovanja plaća kamate od osam posto. Kao što je već najavljeno, dug s državom će se prebijati njezinim ulaskom u suvlasništvo kompanije o čemu bi konačnu odluku trebala donijeti skupština društva koja je zakazana za 31. kolovoza. Predlaže se da država postane suvlasnik 27 posto dionica kompanije, dakle da preuzme kontrolni paket. Badel 1862 već je ministru poljoprivrede Petru Čobankoviću, uz zahtjev za daljnjom odgodom duga za PDV i trošarine, predao i model restrukturiranja kompanije prema kojem se čim prije treba prodati proizvodnja vode (tvrtka Kalničke vode Bionatura, koja je u velikim gubicima), zatim proizvodnja bezalkoholnih pića (tvrtka Eurobev, koja je prije nekoliko godina kupljena od Lure zajedno sa licencom za Pepsi) kao i dio nekretnina kompanije. Iako je više inozemnih kupaca već iskazivalo interes za Badelovu proizvodnju vode – poput britanskog Salforda, koji upravlja velikim brojem prehrambenih tvrtki u Srbiji ili talijanskog proizvođača vode San Benedetto – trenutno je najizvjesniji preuzimač Atlantic grupa, u većinskom vlasništvu poduzetnika Emila Tedeschija. Atlantic grupa inače već neko vrijeme sa Kalničkim vodama surađuje na punjenju njihove Cedevite Go. Ukoliko plan restrukturiranja uspije a država u konačnici uđe u Badel 1862, ta će kompanija primarno biti orijentirana na proizvodnju žestokih pića i vina. Nekada respektabilna tvrtka i jedna od lidera u tom sektoru proizvodnje, u financijskim poteškoćama nalazi se već duže vrijeme. Nakon čišćenja bilance za prošlu godinu, Badel 1862 je iskazao gubitak od čak 220 milijuna kuna. Najveći dio tog gubitka odnosi se na investicije u Kalničke vode, koje već godinama proizvode minus. Prema pak polugodišnjim rezultatima za 2010. godinu, Badel 1862 je ostvario prihode od 190,2 milijuna kuna, što je smanjenje u odnosu na isti period prethodne godine od 30 posto. Gubitak tvrtke je za prvih šest mjeseci ove godine iznosio 29 milijuna kuna. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Sve više siromašnih
Prema jučer objavljenim podacima, broj gladnih u BiH u ovoj godini veći je za 20 posto u odnosu na prethodnu i s jednim obrokom dnevno iz narodnih kuhinja preživljava oko 20.000 građana. Prema podacima Svjetske banke, stanje u BiH se pogoršalo, a humanitarne organizacije, koje hrane siromašne građane, imaju prilično duge liste čekanja onih koji traže da dobiju pravo na jedan ručak. Iz pučkih kuhinja humanitarnih organizacija u BiH upozoravaju kako se broj gladnih iz dana u dan povećava i strahuju da zbog trenda porasta siromašnih neće moći zadovoljiti potrebe onih kojima je neophodna njihova pomoć. Da je siromaštvo uzelo maha u BiH potvrđuju i svjetske statistike prema kojima je ova zemlje, u usporedbi s ostalim državama u regiji, na vrhu po broju gladnih i siromašnih. Prema posljednjim analizama, u BiH živi gotovo milijun siromašnih, od oko 3,5 miliona stanovnika. U Bosnu i Hercegovinu se također vratio veliki broj državljana koji su radili vani. Strane kompanije su im dale otkaz, a njihova plata bila je jedini izvor financiranja obitelji. Nije zanemariv ni broj radnika koji su dobili otkaze u domaćim kompanijama. Sve ovo je utjecalo na porast broja gladnih i siromašnih, a i javne kuhinje jedva opstaju jer je sve manje donacija, ali i pomoći države. Prema podacima Svjetske banke, BiH i Albanija su u vrhu kada je riječ o siromaštvu. Albanija, Kosovo i Rumunjska, prema analizama Svjetske banke, spadaju u zemlje s izrazito velikom stopom siromaštva. BiH zauzima prvo mjesto u kategoriji zemalja s visokom stopom siromaštva. Iza nje su Bugarska, Srbija, Makedonija i Crna Gora, dok je u Hrvatskoj niska stopa siromaštva. Podaci pokazuju da je u BiH 18,9 posto ili milijun građana ispod generalne linije siromaštva. Svi čija su mjesečna primanja niža od 238,10 KM su ispod generalne linije siromaštva. Oni čija mjesečna primanja ne prelaze 83,6 KM su u ekstremnom siromaštvu i takvih je u BiH oko 20.000. Prema analizama, prosječna mjesečna potrošnja domaćinstva je od 1.364 KM do 1.650 KM, podaci su Svjetske banke. Od siromaštva u BiH nije pošteđena nijedna kategorija stanovništva. Prema podacima Svjetske banke, ugrožena su i djeca do 15 godina starosti. U BiH su najviše pogođene obitelji sa dvoje i više djece, nezaposleni, starije i osobe s invaliditetom, kao i niskoobrazovani građani. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Povećanje putarina?
Kako su jučer objavili srbijanski mediji, cijena putarine biti će podignuta na osnovu prijedloga Puteva Srbije, koji traže povećanje od 11 posto, tek ukoliko Vlada da pristanak za taj zahtjev. U Putevima Srbije kažu kako još nemaju informacije kada će vlada razmatrati to pitanje. Sa povećanjem iznosa putarine od 11 posto za sve kategorije vozila prosječna cijena za putnički automobil iznosila bi 0,036 eura po kilometru. U usporedbi sa cijenom putarine u okruženju, na primjer u Hrvatskoj, gdje se plaća 0,05 eura po kilometru, u Srbiji bi i posle povećanja od 11 posto cijena putarine bila niža za oko 28 posto nego u Hrvatskoj, saopćili su u 'Putovima Srbije'. „Putarina u Srbiji neće biti povećana i o tome Vlada Srbije uopće neće raspravljati“, izjavio je pak nedavno ministar za infrastrukturu Milutin Mrkonjić i dodao kako ne može Srbija podignuti putarinu, a da to nitko nije napravio u regiji. „Ne možemo riskirati i tjerati ljude da obilaze našu zemlju, a to bi se sigurno postiglo povećanjem putarina. Sjetite se kako je bilo posle posljednjeg povećanja cijena kada su Grci odmah blokirali granicu", rekao je Mrkonjić. U prvoj polovini ove godine, prema podacima tog javnog poduzeća, na svim dionicama pod naplatom (autoputovima i polu-autoputovima) u zemlji, evidentirano je ukupno 14,695 milijuna vozila i ostvaren je prihod od 4,349 milijardi dinara i 18,077 milijuna eura. U 2009. godini, na svim dionicama pod naplatom je evidentirano ukupno 32,648 vozila i ostvaren je prihod od 9,617 milijardi dinara i 43,147 milijuna eura. Upravni odbor Putova Srbije je 17. svibnja ove godine donio odluku o prijedlogu poskupljenja putarine za 11 posto za sve kategorije vozila uz obrazloženje da je u veljači 2009. izvršeno smanjenje iznosa putarine za vozila sa inozemnim tablicama u prosjeku za 40 posto. Time je izvršeno izjednačavanje putarine za vozila sa domaćim i inozemnim registarskim oznakama, što je, kako je navedeno, izazvalo negativne efekte- pad prihoda u 2009. za 3,4 milijarde dinara. Tokom formiranja prijedloga visine poskupljenja cijena putarine uzet je u obzir rast cijena na malo samo za 2009, koji je tada iznosio 10,1 posto, a ne i za 2008. godinu kada je posljednji put izvršena promjena cijena putarine. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Kontrola i ispitivanje od jeseni
Komisija za praćenje i kontrolu privatizacije od rujna će ispitivati prodaju Kombinata aluminija (KAP), najavio je predsjednik tog parlamentarnog tijela Andrija Mandić. Kako se navodi u saopćenju, pažnja će se usmjeriti na detaljnu provjeru (ne)poštovanja kupoprodajnog odnosa Vlade i većinskog vlasnika, ruske Centralno-evropske aluminijske kompanije (CEAC). Mandić je napomenuo da je praksa Komisije da detaljno razmotri dokumentaciju koju dobije od Savjeta za privatizaciju, pa pozove predstavnike Sindikata, većinskog vlasnika, Vlade, manjinske dioničare Kombinata da prenesu stavove o efektima te privatizacije. Zabrinjavajuće je što se u Crnoj Gori ne raskidaju privatizacijski ugovori, a očigledno je da se nigdje manje ne poštuju, naglasio je Mandić. Predstavnici nevladinog sektora, koji prate privatizacijski proces, smatraju kako je ugovor sa ruskim CEAC-om trebalo raskinuti čim nije ispoštovao obavezu investiranja u modernizaciju tvornice i zaštitu životne sredine na nivou od oko 60 milijuna eura od početka 2006. godine do kraja 2009. godine. Umjesto toga, vlasnici KAP-a su kršili zakone države, nisu plaćali poreze i doprinose, niti poreze na dobit, a napravili su dugove koji se mjere desetinama milijuna eura. Vlada je i sama mogla osigurati vlastitim sredstvima opstanak kompanije, bez potrebe da novac iz budžeta presipa u blagajnu ruskog vlasnika koji očigledno neodgovorno upravlja tvornicom i sve dublje je tjera u dugove, dovodeći u pitanje njen opstanak – stav je Mreže za afirmaciju nevladinog sektora. Iz Vlade su na upozorenja da imaju osnova da raskinu ugovor sa firmom ruskog tajkuna Olega Deripaske odgovarali da su u ekonomskoj krizi morali pomoći opstanak kompanije. Saopćavali su da bi zatvaranje tvornice bilo pogubnije za crnogorsku ekonomiju, budući da je najveći učesnik po proizvodnji i izvozu. Da nisu poštovane ugovorene obaveze, potvrđivali su i iz Ministarstva ekonomije početkom prošle godine, kada je objašnjeno da vlasnik KAP-a ne smije dugovati Elektroprivredi više od deset milijuna, a dug je u tom periodu bio dvostruko veći. Prema posljednjim objavljenim podacima, crnogorski porezni obveznici samo ove godine pomogli su ovu privatnu kompaniju sa 20 milijuna eura za električnu energiju. KAP-u su otpisivani višemilijunski iznosi za poreze i doprinose, Vlada se obavezala da izda garancije za kredite KAP-a do 135 milijuna i osigura pet milijuna za socijalni program u dijelu garantiranih otpremnina za tehnološke viškove. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Problematične vize
Predsjednik Evropske Unije Herman Van Rompuy posjetio je Prištinu prošlog mjeseca kako bi ukazao na kriterije za viznu liberalizaciju. Premijer Kosova Hashim Thaci izjavio je u međuvremenu kako kosovska vlada očekuje dobivanje službenih uputa što skorije. Kosovski analitičar Belul Beqaj jedan je od mnogobrojnih građana Kosova koji su nekad normalno putovali izvan bivše Jugoslavije sa starom jugoslavenskom putovnicom. To se promijenilo kada se zemlja raspala devedesetih godina. Za Beqaja, glavna zabrinutosti sada je kako bi Kosovo moglo ostati izolirano dok njegovi susjedi dobivaju pravo za slobodno kretanje unutar Schengenske zone. „Standardizacija potrebnih kriterija zahtijeva duže vremensko razdoblje i učinkovitiji rad, što je bolje od neposrednih posljedica, ako Kosovo ostane izolirano. Bolna ilustracija takvih posljedica tragedija je na graničnom prijelazu na rijeci Tisi", kazao je. Prema njegovim riječima, prošle godine, oko 15 kosovskih državljana poginulo je pokušavajući ilegalno prijeći rijeku Tisu na granici između Srbije i Mađarske, predvođeni prekograničnim krijumčarima. Visoki dužnosnici Evropske Unije koji posjećuju Kosovo smatraju kako postoje uvjeti koji moraju biti ispunjeni kako bi se proces vizne liberalizacije za Kosovo mogao pomaknuti naprijed. Tijekom posjeta Prištini prošlog mjeseca, predsjednik EU Herman Van Rompuy izjavio je kako proces liberalizacije viznog režima ima tehničke preduvjete. Premijer Kosova Hashim Thaci očekuje kako će njegova vlada uskoro dobiti službena uputstva za liberalizaciju viznog režima. Na srpanjskom sastanku Dijaloga o procesu stabilizacije i pridruživanja u Prištini, Thaci je kazao kako je njegova vlada poduzela mjere i konkretne korake na ispunjenju potrebnih uvjeta i usvajanju potrebnih zakona. Kosovski analitičar Muharrem Nitaj izjavio je za lokalne medije kako bi izostavljanje zemlje iz procesa integracije, dok su zemlje koje okružuju Kosovo dio istog procesa, bilo besmisleno. „Činjenica da je na Kosovu misija Evropske Unije s nekoliko tisuća ljudi, misija UN-a i mirovna vojna misija NATO-a, a da je zemlja ostavljena po strani u procesu vizne liberalizacije, više govori o neuspjehu Evrope nego o neuspjehu Kosova", izjavio je Nitaj. (Violeta Palaska)

Makedonija: Očekuje se minimalan gospodarski rast
Posljednjih nekoliko dana Narodna banka Republike Makedonije smanjila je projekcije o rastu makedonske ekonomije s jedan posto na najviše 0,6 posto, objavili su makedonski mediji. Prema guverneru Središnje banke Makedonije, Petru Goševu, postoje jasne indikacije o sporijem rastu ekonomije ove godine, kao što je pad BDP-a u prvom kvartalu od 0,9 posto, trend smanjenja zaposlenosti i niža razina inozemne potražnje. Također, NBM je revidirao i predviđeni rast BDP-a za drugi kvartal 2010. godine na 0,5 posto, nasuprot prethodnoj projekciji od 1,5 posto. „Oporavak privrede je ispod očekivanja; prisutan je pad domaće potražnje, ali ipak nema pritiska na devizne rezerve“, izjavio je guverner Gošev. U međuvremenu, guverner je saopćio da se kamatna stopa smanjuje za 0,5 posto, dakle, s pet posto na 4,5 posto. Smanjenje, objasnio je Gošev, ide u smjeru podrške bankarskog sektora i za općenito poboljšanje makedonske ekonomije uopće. Iato tako, Središnja banka će nastaviti slijediti kretanja u makedonskoj i svjetskoj ekonomiji na temelju čega će i u nastavku raditi korekcije i intervencije. Guverner Gošev ocijenio je kako su najveći rizici za makedonsku ekonomiju trenutno događaji i kretanja u svjetskoj ekonomiji te vanjska potražnja robe i usluga. Državni zavod za statistiku Republike Makedonije izračunao je porast od 7,5 posto za cijene industrijskih proizvoda, što se objašnjava porastom cijena svih energenata za 11 posto u prosjeku. Zbog toga se velik broj značajnijih poskupljenja maloprodajnih cijena očekuje u rujnu. Ministar ekonomije, Zoran Stavreski, ipak je izjavio za lokalne medije da situacija u tom smislu nije alarmantna. Ipak, ministar Stavreski priznaje da cijene postojano rastu i da se pravo poskupljenje tek očekuje, ali naglašava da u uvjetima tržišne ekonomije, Vlada Makedonije ne može određivati cijene, ali da razmišlja o djelomičnoj intervenciji u cijenama. (Vlado Naumovski)

Albanija: Šumski požari prouzročili veliku štetu
Albanske vlasti su izvijestile kako su šumski požari uništili desetke hektara šume u sjevernoj regiji Shkodra. Potaknuta visokim temperaturama i snažnim vjetrovima, vatra se brzo širila i počinila veliku štetu. Planinski teren dodatno je ometao napore vatrogasaca i vojske da priđu mjestu požara, kojeg su uspjeli obuzdati kasnije tijekom dana. Još jedan šumski požar izbio je u južnim regijama Tepelena i Mallakastra. Stanovništvo i vatrogasci intervenirali su prije no što je požar zahvatio područja na kojima se nalaze vinogradi. Vlasti kažu kako su većinu požara ovog ljeta izazvali poljoprivrednici koji pale travu prije sjetve. (Violeta Palaska)


Ponedjeljak, 16.08.2010.

Slovenija: Preuzimanje Terma Topolšica
Zdravilišče Rogaška, nekadašnji 51,6-postotni vlasnik Terma Topolšica, prodalo je 24,5-postotni vlasnički udio u spomenutom društvu koji je kupio ljubljanski ACH, objavili su slovenski mediji. Najveći vlasnici Terma su i dalje Društvo multiple skleroze Slovenija i Modra linija holding koji zajedno imaju 33 posto vlasništva. Slijedi novi vlasnik ACH, dok 24-postotni udio pripada velenjskom poduzetniku Tomažu Ročniku, vlasniku društava Toming Consulting i Igem. Ročnik je svoj vlasnički udio kupio u travnju 2009. od Zdravilišča Rogaška koje je zadržalo 3,2 posto dionica Terma Topolšica. Terme Topolšica su ove godine zabilježile 5 posto manje noćenja nego prošle godine, no i veći broj kupača. Ove godine očekuju nešto manje od 100.000 noćenja, a zauzetost je trenutno 68-postotna. Zahvaljujući slovenskim gostima Terme ostvaruju 60 posto prihoda, a od stranaca najčešće ih posjećuju Nijemci, Austrijanci i Talijani. Ponudi hotela društvo je pridružilo i najam 19 apartmana s ukupno 90 postelja (4 zvjezdice). Vrijednost te investicije iznosi 5 milijuna eura, od čega je 1,2 milijuna eura nepovratnih evropskih sredstava. Najesen će biti dovršena gradnja novog wellness centra, čija vrijednost iznosi 8 milijuna eura (2 milijuna eura nepovratnih sredstava). (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Pad mobilne i fiksne telefonije
Prema posljednjim objavljenim podacima, u nepokretnim (fiksnim) i u pokretnim (mobilnim) hrvatskim telekomunikacijskim mrežama i u prvih šest mjeseci i u drugom tromjesečju ove godine utrošeno je manje minuta nego u istim mjesecima prošle godine, što je prvi put nakon niza godina u kojima je ta potrošnja bar u jednoj vrsti mreža rasla, a nastavljen je i pad SMS-ova te MMS-ova u mobilnim mrežama. Podaci Državnog zavoda za statistiku za prvih šest mjeseci ove godine pokazuju i kako se potrošnja minuta u obje vrste mreža prvi put u Hrvatskoj približila istoj brojci, odnosno u pokretnim je mrežama utrošeno nešto malo više minuta, 2,88 milijardi, a u nepokretnim je utrošeno 2,63 milijarde minuta. Time su obje vrste mreža po prvi put zabilježile i jednak pad utrošenih minuta, od po 1,8 posto u odnosu na prvo polugodište prošle godine. Gotovo polovica ukupnih polugodišnjih minuta u obje vrste mreža utrošena je samo u drugom ovogodišnjem tromjesečju i to u pokretnim 1,49 milijardi ili 2 posto manje nego u istom prošlogodišnjem tromjesečju, a u nepokretnim 1,26 milijardi ili 3,3 posto manje. U obje vrste mreža pritom je većina minuta i u pola godine i u drugom tromjesečju utrošena u unutarnjem prometu, i to manje nego prošle godine. U pokretnim je mrežama tako u unutarnjem prometu u šest mjeseci i u drugom tromjesečju utrošeno po 98,6 posto ukupnih minuta, a u nepokretnim nešto malo više od po 95 posto ukupnih minuta. Osim u minutama pokretne (mobilne) mreže zabilježile su i nastavak pada SMS (tekstualnih) te MMS (multimedijalnih) poruka, pri čemu je postotak pada MMS-ova prvi put manji od pada SMS-ova, ali treba imati u vidu da je MMS poruka ukupno uvijek znatno manje nego ovih drugih. SMS-ova je u šest mjeseci ove godine bilo 1,5 milijardi ili 17,6 posto manje nego u lanjskih šest mjeseci, dok ih je u drugom ovogodišnjem tromjesečju bilo 17,1 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju ili 749 milijuna. MMS poruka u šest je mjeseci bilo 10,5 milijuna ili 12,4 posto manje, dok ih je u drugom tromjesečju bilo 5,37 milijuna ili 13,3 posto manje u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Optužena uprava
Udruženje malih dioničara banjalučkog "Autoprevoza" priprema tužbu protiv sadašnje i bivše upravljačke strukture ovog poduzeća zbog toga što su, kako tvrde, u proteklih sedam godina iz nje nelegalno izvukli između 55 i 60 milijuna KM. Kako su objavili bosansko-hercegovački mediji, sitni dioničari 'Autoprevoza' su na press konferenciji kazali da dosadašnja rukovodstva tvrtke nisu prikazivala pravu dobit, te da je na godišnjem nivou u privatnim džepovima završavalo između 2,5 i tri milijuna KM. Kako je najavljeno, tužbu također namjeravaju podići iz zbog, kako kažu, nelegalnog uvoza, uz falsificiranu dokumentaciju, 13 autobusa iz Danske i Rusije u 2003. godini i niza drugih nezakonitosti. „Od 2004. godine u ‘Autoprevozu’ su otuđeni veliki iznosi što je lako zaključiti, jer, iako je cijena gradskog prometa tada skočila za 62 posto, a međunarodnog i prigradskog prometa između 20 i 25 posto, u godišnjim financijskim izvještajima ovog perioda nisu prikazivani prihodi iz čega se jasno vidi da je novac završavao u privatnim džepovima“, izjavio je Branko Predragović, predsjednik Udruženja malih dioničara tog poduzeća. On tvrdi kako se iz 'Autoprevoza' iznosio 'živ novac', dok su se tekuće likvidnost ove tvrtke pokrivala nepovoljnim kratkoročnim kreditnim sredstvima. U Udruženja malih dioničara ističu kako su na sjednicama skupština akcionara maksimalno ometani u radu, te da ih veći dioničari, iako su registrirani zajedno, ne priznaju pa su primorani da istupaju pojedinačno. Predragović je rekao da su radnici 'Autoprevoza' već godinama pod pritiscima da prodaju svoje dionice i prolaze kroz različite vrste šikaniranja. „Udio radnika je pod pritiscima i malverzacijama sa 52 posto iz 2002. godine pao na 44 posto", tvrde u Udruženju malih dioničara firme i ističu da dodatnom pogoršanju njihove teške pozicije doprinosi i sindikalno nejedinstvo. Živko Babić, najveći dioničar banjalučkog ‘Autoprevoza" sa oko 25 posto vlasničkog udjela, negirao je sve optužbe Udruženja malih dioničara te je istaknuo da je najavljena tužba malih dioničara u potpunosti neosnovana. On je rekao da je uvjeren da te tužbe neće nikada biti realizirane te da će tužiti ovo udruženje za klevetu i lažno predstavljanje, jer Predragović prema njegovim riječima nije legalni predstavnik tog udruženja. "Autoprevoz", jedna od najvećih drumskih prijevozničkih kompanija u Republici Srpskoj, a privatizirana je 2002. godine. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Demantiranje ministra
Grupa velikih farmi koje se bave proizvodnjom mlijeka saopćila je kako njihovi predstavnici nisu bili na sastanku s ministrom poljoprivrede Srbije Sašom Draginom, na kome su individualni proizvođači mlijeka dogovorili suradnju sa državom, objavili su srbijanski mediji. „Želimo demantirati ministra poljoprivrede koji je izjavio kako su riješeni problemi između proizvođača mlijeka i države, s obzirom da problemi sa kojima se sreću proizvođači već dvije godine nisu ni počeli se rješavati“, izjavio je za srbijanske medije generalni direktor farme BD Agro iz Dobanovaca Ljubiša Jovanović. Individualni proizvođači mlijeka su se dogovorili u četvrtak, 12. kolovoza, u Novom Sadu sa ministrom poljoprivrede Sašom Draginom da budu uključeni u pisanje uredbi o visini premija za mlijeko i subvencija u stočarstvu u budžetu za 2011. godinu. Srpska radikalna stranka (SRS) ocijenila je nakon reakcije mljekara da je srbijanska Vlada odgovorna zbog kaosa na tržištu mlijeka, jer je dozvolila monopolizaciju mljekarsko prerađivačke industrije. U saopćenju SRS se navodi kako se, dok se cijene mlijeka u prodavaonicama povećavaju, otkupne cijene ne mijenjaju gotovo dvije godine", a zaradu od toga ima samo mljekarska industrija. Proizvođači mlijeka sve češće prodaju krave klaonicama, čime se postepeno smanjuje stočni fond, navodi se u saopćenju. Jovanović je tom prilikom podsjetio da veliki proizvođači mlijeka, koji su registrirani kao pravne osobe, već dvije godine nemaju nikakve subvencije, premije za mlijeko ili bilo kakvu pomoć države, zbog čega se nalaze u neravnopravnom položaju u odnosu na male farmere. „Veliki proizvođači mlijeka žele da se vrati sistem državnih subvencija“, naglasio je Jovanović i dodao kako smatra da je reguliranje lokalnog tržišta moguće samo ako u dogovoru s državom sudjeluju svi proizvođači i prerađivači mlijeka. Osnivački odbor udruženja velikih tvrtki, pored BD Agra koji ima 3.000 grla goveda, od čega 1.600 krava muzara i dnevno proizvodi 30.000 litara mlijeka, čine i Velvet farm, PIK Bečej, Banatski Brestovac, Napredak, Banatska Topola i Agroplus, rekao je Jovanović. Prema njegovim riječima, u Srbiji se godišnje proizvede 1,1 milijarda litara mlijeka, a da je prošle godine mljekarama isporučen oko 850 milijuna litara, od čega su oko 20 posto isporučile velike farme. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Loše vođenje knjiga
Dobit crnogorske Elektroprivrede je za prošlu godinu podcijenjena je za 10,81 milijun, dok je akumulirani gubitak iz ranijih godina precijenjen za isti iznos, ocijenio je revizor PricewaterhouseCoopers (PWC). Revizorska kuća je usvojila mišljenje sa rezervom na financijske izvještaje nikšičke kompanije, upozoravajući kako ti dokumenti ne prikazuju položaj, rezultate poslovanja i tokove gotovine EPCG u skladu sa međunarodnim principima. Neto dobit je podcijenjena, saopćila je revizorska kuća PWC, jer je EPCG u financijskim izvještajima evidentirala troškove za amortizaciju i zarade iz prethodnog perioda. „Elektroprivreda je u izvještajima za prošlu godinu evidentirala troškove od osam milijuna eura za amortizaciju i 2,81 milijun za zarade, koji se odnose na ranije periode. Takva praksa, kako su ocijenili revizori, nije u skladu sa međunarodnim računovodstvenim standardima koji propisuju korekciju usporednih podataka za predstavljene prethodne periode u kojim je greška nastala. Elektroprivreda je završila prošlu godinu neto dobitkom od 4,14 milijuna eura, ili 3,55 centa po dionici. Poslovni prihodi iznosili su 306,16 milijuna, a aktiva kompanije je vrijedila na kraju prosinca 2009. 1,04 milijarde eura. Revizor također nije mogao utvrditi vlasništvo nad zemljištem i građevinskim objektima vrijednim 235,75 milijuna eura, odnosno 258,71 milijun, koji su iskazani u bilanci stanja. Revizor nije mogao niti verificirati potraživanja kupaca, vrijedna 13,88 milijuna eura i 25,92 milijuna obaveza prema dobavljačima, jer je ih je uprava EPCG tada usuglašavala. Elektroenergetska kompanija, precizirao je PWC, nije navela točne niti pouzdane podatke u okviru rezerviranja za naknade zaposlenima, u iznosu od 8,28 milijuna eura. Nije bilo moguće utvrditi niti neto prodajnu vrijednost zaliha, na kojim nije bilo promjena više od godinu, a uprava nikšićke kompanije nije ispravila njihovu vrijednost, zbog sporog obrta. Talijanska kompanija A2A je preuzela ove godine izvršni menadžment EPCG, gdje ima 44 posto dionica. PWC mišljenje s rezervom pravda i time što se nije mogao uvjeriti u knjigovodstvenu vrijednost investicija koje traju, jer u EPCG nemaju informaciju o očekivanom datumu njihovog završetka. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Preuzimanje aerodroma
Kosovska vlada i francusko-turski konzorcij Limak-Aerodrom Lion potpisali su u petak u Prištini ugovor o koncesiji za prištinski međunarodni aerodrom na 20 godina. Kosovski ministar za promet Fatmir Ljimaj je, nakon potpisivanja ugovora, rekao da će konzorcij platiti u prosjeku 39,42 posto bruto prihoda u zamjenu za prava koja se odnose na upravljanje (aerodromom) u narednih 20 godina. Limak-Aerodrom Lion će modernizirati i proširiti međunarodni aerodrom u Prištini kroz ulaganje od više od 100 milijuna eura u infrastrukturu, pre svega u izgradnju novog terminala i novog kontrolnog tornja, rekao je Ljimaj. Ugovor se odnosi i na izgradnju nove stajanke i sistema za reciklažu vode. Aerodrom u Prištini jedini je kosovski međunarodni aerodrom, kroz koji godišnje prođe oko 1,2 milijuna putnika. Ovo je prvi sporazum koji su vlasti na Kosovu potpisali sa međunarodnim poslovnim partnerima, ocijenivši ga kao prvu ozbiljnu stranu investiciju. Zamjenik direktora upravnog odbora Limak-Lyon Sezai Basaksiz je rekao da projektom namjeravaju povećati broj putnika na četiri miliona godišnje sa sadašnjih milijun i pol. „Međunarodni Aerodrom Priština će biti luka koja će povezati Kosovo i Balkan s Evropom. Ovaj je projekt je vrlo važan za Republiku Kosovo, jer je i prva ozbiljna investicija. Također je važan i za Tursku, jer će unaprediti odnose dvije zemlje“, rekao je Basaksiz. (Violeta Palaska)

Makedonija: Uređivanje poljoprivrednog sektora
Ciljevi Makedonije su stalno praćenje poljoprivredno-prehrambenog tržišta preko evidencije i obrade tržišnih cijena i količina te osiguravanja transparentnog pregleda kretanja poljoprivrednih tržišta, a do ulaska u Evropsku Uniju, Makedonija treba uvesti poljoprivredni tržišni informativnu sustav (ZPIS). Kako je saopćeno iz makedonskog ministarstva poljoprivrede, ZPIS je komponenta integriranog poljoprivrednog informativnog sustava (ZIS), koji slijedi učinke agrarne i politike ruralnog razvoja.“Njegova uspostava je propisana kao obveza u regulativama Evropske Unije, koji se odnose na Zajedničke osnove za uređenje tržišta (CMO)“, objasnili su iz ministarstva. Te aktivnosti Makedonija je započela prije dvije godine, a sada ulaze u finalnu fazu. Prema posljednjim procjenama agroekonomistima nedostatak pšenice na globalnoj razini prouzročit će poskupljenje cijena hrane, ali ono ne bi trebalo biti drastično. Budući da Makedonija sa svojim urodom pokriva pola potreba, sada će poljoprivrednici diktirati tempo cijena, ali i oni trebaju biti oprezni jer u ovakvim slučajevima, da se smanji cjenovni udar, država mora reagirati s robnim rezervama. Prvi čovjek makedonske Agencije za robnu razmjenu, Sašo Trpovski, izjavio je da se trenutno čeka vladina odluka o tome koji će joj biti sljedeći koraci. Sada se nameće i pitanje je li prije otprilike nekoliko tjedana država, u pogrešno vrijeme, donijela restriktivnu mjeru o uvozu pšenice i brašna iz susjednih zemalja. Trenutna slika ruralnih sredina u Makedoniji je loša, a novoformirana mreža za ruralni razvoj, u kojoj su članovi udruženja građana, ima cilj promijeniti ovakvu sliku. Njihova misija j poboljšanje uvjeta života u makedonskim selima i da zastupaju interese stanovništva iz ruralnih sredina. “Interes stanovništva je velik i uključene su mnoge strane. Ruralni turizam je segment cjelokupnog razvoja Makedonije i zato treba podržati sve zainteresirane strane. Razlika između poljoprivrednih udruženja i ove mreže jest u tome što mreža ima više polja djelovanja“, izjavio je Petar Đorgievski, predsjednik mreže za ruralni razvoj koja također participira u razvoju ovog sektora. (Vlado Naumovski)

Albanija: Najtraženiji kriminalac
Popis koji je objavljen u dnevniku New York Post otkrio je kako su dvojica Albanaca među najtraženijim kriminalcima od strane FBI. Prema pisanju američkih medija, FBI identificirao ih je kao ubojice i narko šefove. Jedan od njih jest 37-godišnji Plaurent Dervishaj, koji je i u Albaniji najtraženiji kriminalac. FBI navodi da je on ubio jednog pripadnika suparničke skupine i ranio dvojicu 1998. godine u Albaniji. Također se za njim traga za navodnog ubojstva vođe suparničke skupine protutenkovskim oružjem 22. kolovoza 1999. godine u Draču. Vlasti vjeruju da je Dervishaj pobjegao u Sjedinjene Američke Države 2006. godine, te sada živi u New Yorku. Drugi bjegunac je Dukagjin Nikollaj, za kojim se traga zbog sudjelovanja u kriminalnoj organizaciji. On je glavni osumnjičenik za lanac krijumčarenja droge iz Kanade u New York. (Violeta Palaska)


Petak, 13.08.2010.

Slovenija: rast manji od postotka
Slovenski ekonomist Davorin Kračun ocijenio je da će slovenski BDP u drugom kvartalu iskazati skroman rast, manji od postotka. Najveći će pozitivan utjecaj imati izvoz budući da su važnije trgovinske partnerice, prvenstveno Njemačka, zabilježile živahan gospodarski rast, što će se očitovati i u narudžbama slovenskih poduzeća. S druge strane, gospodarski će rast Slovenije sputavati građevinski sektor i Prevent, smatra Kračun. Slovenski je BDP u 1. kvartalu u odnosu na zadnje tromjesečje 2009. zabilježio pad od 0,5 posto, dok je u usporedbi s prethodnim kvartalom njegov pad bio 0,3-postotan. Slovenija je bila jedna od rijetkih zemalja Evropske Unije koja je ponovno ušla u recesiju. Prema posljednjim objavljenim podacima, industrijska proizvodnja u Sloveniji povećana je za 5 posto na godišnjoj razini u prvoj polovici ove godine, priopćio je slovenski statistički zavod. Proizvodnja je samo u lipnju porasla za 0,5 posto u usporedbi s istim mjesecom prošle godine, dok je na godišnjoj razini taj rast iznosio 10,4 posto, objavili su slovenski mediji. Rastu u prvom polugodištu najveći je doprinos dalo povećanje proizvodnje u tvorničkim pogonima - za 5,8 posto i rudnicima - 2,6 posto, dok je istovremeno proizvodnja električne energije i plina pala za 1,9 posto. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Smanjen dug Sunčanog Hvara
Porezna uprava je prisilnom naplatom uspjela podmiriti sva preostala potraživanja Sunčanog Hvara u iznosu od 12,3 milijuna kuna i tom je naplatom hvarska tvrtka u potpunosti podmirila obveze prema Poreznoj upravi za razdoblje do 30. lipnja 2010., objavljeno je jučer na internetskim stranicama Zagrebačke burze. Inače, ukupan dug Sunčanog Hvara prema bankama, kratkoročni i dugoročni, iznosi 395 milijuna kuna, a u tijeku su razgovori vezani za restrukturiranje postojećeg duga. U 2005. godini dug je iznosio 105 milijuna kuna. Preliminarni plan restrukturiranja predložen je u ožujku 2010. godine od strane Uprave tvrtke i načelno je podržan od strane banaka i Orco property grupe (Orco), no preduvjet za njegovu realizaciju bila je suglasnost Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP). S obzirom da HFP nije prihvatio plan o tome će se raspravljati na skorom sastanku između HFP-a, Orca i banaka, a trenutačno se ugovara njegov termin, priopćeno je iz Sunčanog Hvara. Dugovanja Sunčanog Hvara prema dobavljačima na kraju prvog polugodišta iznosila su ukupno 33 milijuna kuna. Od tada je dug tvrtke prema dobavljačima smanjen za 5 milijuna kuna. Dug prema Orcu kroz pozajmice iz 2008. i 2009. iznosi 62 milijuna kuna. Te su pozajmice korištene prvenstveno za podmirenje plaća i operativno poslovanje tvrtke, a uz to Orco je prošlog tjedna odobrio još dodatnih 7 milijuna kuna. Dug prema HFP-u iznosi 15 milijuna kuna i on je na naplatu dospio početkom 2010., a dogovara se produljenje roka otplate. Obaveze prema zaposlenicima na kraju prvog polugodišta su iznosile 15 milijuna kuna s tim da je dio tih zaostatka isplaćen, a sredstva za isplatu preostalih obveza su osigurana. Iznos neto plaća za lipanj u financijskom izvješću 30. lipnja iznosi 3.5 milijuna kuna i isplaćen je u redovnom terminu 10.srpnja 2010. Rezervacije i vremenska razgraničenja iznose 7,3 milijuna kuna. Obračunate kamate iznose ukupno 36,4 milijuna kuna. Obaveze za PDV iznose 8,2 milijuna kuna. Dakle, ukupne obaveze Sunčanog Hvara na kraju prvog polugodišta iznosile su 587 milijuna kuna, od čega 323 milijuna kuna dugoročnih i 264 milijuna kuna kratkoročnih obaveza. Dug tvrtke u posljednjih 40 dana smanjen je za više od 20 milijuna kuna, priopćeno je iz tvrtke. Ne treba zaboraviti da tržišna vrijednost materijalne imovine Sunčanog Hvara prema posljednjoj procjeni iz prosinca 2009. iznosi 900 milijuna kuna, što značajno nadmašuje dugove tvrtke. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Halal certifikat priznat u cijelom svijetu
Agencija za certificiranje halal kvaliteta iz Tuzle, specijalizirana ustanova Islamske zajednice u BiH koja se bavi certificiranjem proizvoda po Halal standardu BAS 1049:2007, tokom naredne godine predsjedavat će Evropskom asocijacijom halal certifikatora (AHC-EUROPE), što je značajno priznanje za tu agenciju, koja osim u Bosni i Hercegovini, certificiranje vrši i na području Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Makedonije. „Bitno je naglasiti da halal certifikat koji izdaje naša agencija vrijedi u cijelom svijetu“, izjavio je predsjednik Agencije Nermin Hadžić. Sve više kompanija iz BiH i regije, s obzirom na to da raste i potražnja na tržištu za takvim proizvodima, nastoji dobiti halal cetifikat. Da bi se dobio halal certifikat potrebno je ispuniti precizne i rigorozne uvjete ove agencije. To uz standardne higijenske i sanitarne uvjete podrazumijeva i da proizvod ne sadrži sirovine zabranjene muslimanima. Utvrđuje se i da li su sirovinska osnova i proces proizvodnje čisti od sastojaka koji su muslimanima zabranjeni, a taj proces se odvija na osnovu ustaljene procedure za halal certificiranje koja je jedinstvena za sve kompanije bez obzira na njihovu veličinu. Među kompanijama iz BiH koje su dobile halal ceritifikat su, Gavrilović iz Petrinje, Meggle Bihać, sarajevska mljekara Milkos, Jukan Eko-hrana Gračanica, Vindija Varaždin, Vispak Visoko. Zanimljivo je, također, da se među certificiranim ne nalazi jedna od najvećih mesoprerađivačkih kompanija Lijanovići iz Širokog Brijega. „Firma Lijanovići do sada se nije obraćala Agenciji sa zahtjevom za halal certificiranje svojih proizvoda. Imali smo jedan upit od firme Farmer iz Velike Kladuše koja se nalazi u vlasništvu Lijanovića. Međutim, nakon predočavanja zahtjeva Halal standarda, firma nije ušla u proces certificiranja“, rekao je Hadžić. Bilo je još slučajeva, dodaje, da kompanija izrazi želju za dobivanjem halal certifikata, međutim, nakon predočavanja zahtjeva Halal standarda BAS 1049:2007 kompanija uvidi da nije u stanju ispuniti zahtjeve, te svojevoljno odustane od halal certificiranja. Halal tržište najbrže raste na svijetu s godišnjom stopom od 40 posto. Vrijednost svjetskog halal tržišta u 2004. godini bila je 423 milijarde eura, dok je prošle godine iznosila 456,4 milijarde. Svjetsko halal tržište zadovoljava potrebe 1,8 milijardi kupaca muslimana, dok postoji veliki broj kupaca nemuslimana koji konzumiraju ovu vrstu proizvoda. U Velikoj Britaniji od šest miliona potrošača halal hrane četiri milijuna nisu muslimani. U BiH halal proizvode konzumira 75 posto stanovništva koji prepoznaju prednosti korištenja halal proizvoda. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Problem sve veća nelikvidnost
Kako je jučer objavljeno u srbijanskim medijima, nelikvidnost je najveća teškoća sa kojom se privrednici suočavaju, a tvrtke u Srbiji u prosjeku čekaju i do 128 dana kako bi dobile novac za prodanu robu ili usluge. Ministar trgovine Slobodan Milosavljević izjavio je kako je naplata potraživanja sastavni dio tržišne utakmice i da ne treba biti zakonski regulirana. Na problem nelikvidnosti, upozorio je i Boris Tadić, predsjednik Srbije, koji je rekao da trgovinski lanci ne smiju živjeti na uštrb proizvođača jer to dovodi do kraha snabdijevanja. Potrebno je, naglašava on, da postoji komplementarnost između proizvođača i trgovaca i da rokovi plaćanja ne smiju biti predugi. „Rokove treba smanjivati do 90 dana. Svi duži rokovi isplate su vrlo opasni za proizvođače“, istaknuo je Tadić. „Vlada Republike Srbije i druge financijske institucije osim subvencioniranih kredita nisu provele nikakve druge mjere da se najveći dužnici natjeraju na plaćanje svojih dugova. Rezultat ovakvog nepostupanja je da se na naplatu potraživanja u Srbiji čeka 128 dana, a time smo na dnu evropske ljestvice sa Albanijom, saopćeno je u Uniji poslodavaca. Usprkos problemima u naplati, kao i nemogućnosti da poduzeća u razumnom roku dobiju novac za prodanu robu ili usluge, zakon koji bi regulirao maksimalni rok za naplatu potraživanja ne treba očekivati. Slobodan Milosavljević, ministar trgovine, izjavio je da je naplata ugovorni odnos dvije strane, kupca i prodavača, i to ne bi trebalo nikada i nigdje biti regulirano zakonom. Sudeći prema rezultatima ankete Unije poslodavaca, 58,11 posto privrednih subjekata u Srbiji naplaćuje svoja potraživanja u roku dužem od 120 dana. Zabrinjavajuće je to što su poduzeća navela da nikada ne naplate sedam do 10 posto u ukupnoj masi potraživanja, zato što njihovi dužnici odu u stečaj ili im daju nenaplative mjenice. Pojedini dužnici umjesto novca nude da dug isplate u robi i uslugama, što je sve češći slučaj od kada se kriza potraživanja produbila. Podsjećajući kako je problem nelikvidnosti izražen u posljednjih dvadeset godina, Nemanja Popov, generalni direktor 'Centroproizvoda', ukazuje na to da niko nije pošteđen, ni mali ni veliki, s tim da ga neki teže, a neki lakše rješavaju. Međutim, pitanje je zašto je nelikvidnost baš tolika i zašto je neplaćanje na vrijeme postalo uobičajena poslovna praksa. „Prisutna je velika neracionalnost, ali i određena osionost, da neko smatra da ne mora da plati robu i tako vas na neki način ucjenjuje ili koristi za vlastitu dobrobit. Dolazite u situaciju da vi trgovca financirate sa negativnom kamatom, pošto se trgovac naplati u gotovini, a vama plaća kad hoće. Zato naša privreda i ne može zaživjeti", istaknuo je Popov i dodao da u prosjeku naplata potraživanja u 'Centroproizvodu' iznosi 100 dana. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Kontrola javnih nabava
Podgorička kompanija Tehnoput najavila je kako će Komisiju za kontrolu javnih nabavki ponovo tužiti Upravnom sudu, ovaj put zbog odluke da posao sanacije mojkovačkog jalovišta dodijeli trećeplasiranom Bemaxu iz Podgorice iako su oni bili prvorangirani na tom javnom natječaju, objavili su jučer crnogorski mediji. Komisija za kontrolu javnih nabavki je već u nekoliko velikih poslova javnih nabavki svojim odlukama eliminirala tvrtku Tehnoput, nakon čega su ugovori o izvođenju dodijeljeni drugoj kompaniji, a nakon toga uslijedile su sudske tužbe. „Posljednji slučaj se odnosi na posao sanacije jalovišta u Mojkovcu, u kojem je Komisija eliminirala već prvorangirani Tehnoput, zaobilazeći i drugog na listi, a posao je nakon takve odluke dodijeljen trećeplasiranoj tvrtki Bemax iz Podgorice, čija je ponuda viša za oko 150 hiljada eura u odnosu na Tehnoput“ navodi se u tužbi ove kompanije. Način na koji je crnogorska državna komisija odlučivala u slučajevima Tehnoputa, već je imala jedan sudski epilog i to, nakon tužbe koju je prije pola godine podnesena. Upravni sud nedavno je poništio jedno rješenje Komisije za javne nabavke i to ono koje se odnosi na izgradnju treće trake u Kokotima kod Podgorice kojom je elimiran Tehnoput iz cijelog posla iako je njegova ponuda, kako je navedeno u toj tužbi, bila za 400 hiljada eura niža od ostalih ponuđača. Poništenim rješenjem posao izgradnje treće trake u Kokotima bio je dodijeljen kompaniji Bemax. Tehnoput je tako pokrenuo pred sudom tužbe i za sve ostale poslove javnih nabavki u kojima je rješenjima državne komisije eliminirana i u kojim su joj oduzeti gotovo dodijeljeni poslovi. Vrijednost radova koji su odlukama komisije oduzeti Tehnoputu, kako navode u toj kompaniji, iznose oko 16 milijuna eura, a cijena koju je ova firma ponudila na tim tenderima bila je ukupno niža za oko dva miliona eura od ostalih ponuđača. U Tehnoputu još razmatraju mogućnost da podnesu i tužbu za naknadu štete u slučaju dodjeljivanja posla za izgradnju treće trake, čime će državnim financijama biti nanijeta još veća šteta. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Preuzimanje aerodroma
Kosovska vlada i francusko-turski konzorcij Limak-Aerodrom Lion potpisali su u Prištini ugovor o koncesiji za prištinski međunarodni aerodrom na 20 godina. Kosovski ministar za promet Fatmir Limaj je, nakon potpisivanja ugovora, rekao da će konzorcij platiti u prosjeku 39,42 posto bruto prihoda u zamjenu za prava koja se odnose na upravljanje (aerodromom) u narednih 20 godina. Limak-Aerodrom Lion će modernizirati i proširiti međunarodni aerodrom u Prištini kroz ulaganje od više od 100 milijuna eura u infrastrukturu, pre svega u izgradnju novog terminala i novog kontrolnog tornja, rekao je Ljimaj. Ugovor se odnosi i na izgradnju nove stajanke i sistema za reciklažu vode. Aerodrom u Prištini jedini je kosovski međunarodni aerodrom, kroz koji godišnje prođe oko 1,2 milijuna putnika. Predstavnici kosovske nevladine organizacije 'Cohu' (Ustani) ocijenili su prije nekoliko mjeseci da su davanje koncesije za Prištinski aerodrom pratile mnoge neregularnosti i istakli da je upravo to doprinijelo poboljšanju odnosa Vlade Kosova i Euleksa. Avni Zogiani, koji predvodi organizaciju rekao je da neobjavljivanje javne ponude u vezi sa koncesijom aerodroma ostavlja mjesta za sumnju u velike neregularnosti. Po riječima Zogianija, ova vrsta koncesije čini proces vrlo lakim za manipuliranje. On je ocijenio da su se odnosi između Vlade Kosova i Euleksa vidno poboljšali, budući da je upravo davanje koncesije za Aerodrom jednom francusko-turskom konzorcij doprinijelo tome. Samo prošle godine, Prištinski aerodrom je ostvario profit od 15 milijuna eura i ovo praktično znači da profit koji je dobiven može pokriti samo troškove u naredne tri godine ukoliko je 45 milijuna eura predviđeno za ulaganje. Za tri godine, investitori će moći realizirati obećana ulaganja. U međuvremenu, aerodrom će raditi 17 godina bez ijednog ulaganja od strane ulagača. Drugim riječima, koncesionar je dobio na poklon aerodrom, a mi ćemo dobiti 40-50 odsto od onoga što izjavi ulagač, ocijenio je Zogiani. (Violeta Palaska)

Makedonija: Dostavljanje novih sredstava
Tijekom druge polovice rujna ove godine bit će objavljen javni poziv za dostavljanje zahtjeva za korištenje financijskih sredstava pete komponente Instrumenta za predpristupnu pomoć za ruralni razvoj Evropske unije, IPARD. Iz Agencije za financijsku podršku poljoprivredi saopćili su da će se na raspolaganju Makeodniji naći 40 milijuna eura, objavili su jučer makedonski mediji. Ova sredstva su namijenjena ulaganjima poljoprivrednih gospodarstava, s ciljem njihovog prestrukturiranja te nadgradnje za postizanje EU-standarda. Nadalje, novac će se iskoristiti za ulaganja u preradu i marketing poljoprivredni i proizvoda od ribe, kao i za diverzifikaciju i razvoj ruralnih ekonomskih aktivnosti. Inače, dosad se na prvi oglas javilo 133 aplikanata, a potpisano je tek 27 ugovora za korištenje sredstava. Istovremeno, po pitanju dugovanja makedonske države tvrtkama, ministarstvo financija se proglasilo nenadležnim jer nema podataka o ukupnim dugovima koje je država nakupila prema tvrtkama i privrednom sektoru. U službenom dopisu medijima stoji da spomenuto ministarstvo ne raspolaže s podacima o dugovanjima jer svaki proračunski korisnik ima vlastitu evidenciju o obvezama prema dobavljačima. Neki procjenjuju kako bi se ova dugovanja mogla kretati oko 600 milijuna eura. Na to, makedonski premijer Nikola Gruevski, rekao je da je ta suma potpuno netočna te da je daleko od istine. “Trudimo se plaćati svima na vrijeme. Nekada ima kašnjenja, ali ubrzo servisiramo svoj dug“, izjavio je premijer Makedonije. (Vlado Naumovski)

Albanija: Spremni istražiti izbore
Albanski premijer Sali Berisha opetovao je kako je vladajuća većina spremna provesti rezoluciju Evropskog parlamenta o istrazi spornih izbora iz lipnja 2009. godine. U rezoluciji, objavljenoj u lipnju, poziva se na rješavanje tekućeg političkog zastoja između vlade i opozicije, objavili su albanski mediji. To se vuče već više od godinu dana, utječući na reformske napore Albanije. Opozicjska Socijalistička stranka ustrajava kako je glasovanje bilo zlorabljeno i želi ponovno prebrojavanje glasova. Skupina građana u Tirani nedavno je podnijela zahtjev Središnjem izbornom povjerenstvu (CEC) da organizira referendum trebaju li glasovi s izbora u lipnju 2009. godine biti ponovno prebrojani. Skupina predlaže da se na sljedeća pitanja odgovori jednostavno sa DA ili NE -- trebaju li se glasovi s parlamentarnih izbora 2009. godine ponovno prebrojavati? Treba li ponovno prebrojavanje predvoditi građansko društvo, i treba li ponovno prebrojavanje obaviti CEC? Jedan od inicijatora referenduma, Andi Gjoliku, izjavo je tom prilikom kako je vrijeme da građani odluče za sebe glasovanjem, pravom zajamčenim ustavom. (Violeta Palaska)


Četvrtak, 12.08.2010.

Slovenija: Pad dobiti banaka
Slovenske banke su u prvoj su polovici godine ostvarile ukupno 80,1 milijun eura dobiti prije oporezivanja, što je za 43,8 posto manja bruto dobit nego u istom razdoblju prošle godine kada je iznosila 142,7 milijuna eura, objavila je slovenska središnja banka. Prema jučer objavljenim podacima Banke Slovenije, na takvo smanjenje dobiti najviše su utjecala izdvajanja za rezervacije za već odobrene kredite s problematičnom mogućnošću servisiranja. Slabijim rezultatima doprinijela je Nova Ljubljanska banka (NLB), koja je kao najveća banka u Sloveniji, za prvih šest mjeseci ove godine registrirala gubitak od 36,4 milijuna eura, pri čemu je 164 milijuna eura izdvojila na ime rezervacija za problematične kredite velikim poduzećima. Ukupna izdvajanja banka u Sloveniji za rezervacije u prvih šest mjeseci ove godine iznosila su 272 milijuna eura, što je za 46 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Time se banke osiguravaju od mogućnosti nevraćanja već odobrenih kredita. Pritom 60 posto rezervacija otpada na Novu Ljubljansku banku koja ima tržišni udio veći od 40 posto. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Pad BDP-a
Hrvatska narodna banka u posljednjem izvještaju navodi kako će pad BDP-a u Hrvatskoj u ovoj godini iznositi do 1,6 posto, procjenjuje se u publikaciji središnje banke Financijska stabilnost. Iz HNB-a su upozorili da kriza na hrvatskom tržištu državnog duga u eurozoni povećava rizik slabljenja oporavka međunarodnog gospodarstva. Iz tog razloga su oslabljeni izgledi za oporavak hrvatske ekonomije zasnovan na rastu izvoza. Također, dodatno je naglašena potreba usmjeravanja ekonomske politike na jačanje konkurentnosti gospodarstva i osiguravanje solventnosti javnog sektora, zaključuju stručnjaci HNB-a. Pretpostavljajući izostanak znatnije dinamike rasta u eurozoni te, kao posljedicu toga, izostanak izvozne potražnje, u HNB-ovoj publikaciji je ocijenjeno da će se prema osnovnom scenariju rast BDP-a u Hrvatskoj u 2010. kretati u umjereno negativnoj zoni, s padom do 1,6 posto. Istodobno očekuju da će se nastaviti smanjivati vanjska neravnoteža u obliku manjeg manjka na tekućem računu platne bilance (oko 4 posto BDP-a) i sporijeg rasta inozemnog duga. Radi jačanja konkurentnosti, kako su saopćili iz HNB-a, važno je povećati fleksibilnost tržišta rada te politikom plaća osigurati pad jediničnih troškova rada u odnosu na Evropsku Uniju. Istodobno treba poboljšati investicijsku klimu kako bi se nužno rebalansiranje ekonomije prema izvoznim sektorima odvijalo što lakše i brže. Kako bi se osigurala solventnost javnog sektora, fiskalna politika treba nastaviti s konsolidacijom u smjeru postizanja održive razine javnog duga. Takav zahtjev, napominje se, dodatno dobiva na težini u kontekstu očekivanja više cijene kapitala i niže potencijalne stope rasta u odnosu na prethodno razdoblje. To zahtijeva svođenje ukupnoga strukturnog manjka opće države na nulu, što podrazumijeva višak u primarnoj bilanci. Osim osiguravanja fiskalne solventnosti, takvo bi pravilo omogućilo da se u uvjetima recesije umjerenim manjkom pomogne stabilizirati ekonomija, a u uvjetima natprosječnog rasta formiraju viškovi koji bi sprječavali 'pregrijavanje' ekonomije, pojašnjavaju iz HNB-a. Također, u HNB su ocijenili kako su za vjerodostojnost fiskalne politike od velike važnosti i reforme mirovinskoga i zdravstvenog sustava koje trebaju osigurati dugoročno održivu razinu manjkova tih sustava, a time i implicitnoga javnog duga. Osim toga, politikom restrukturiranja javnih poduzeća potrebno je osigurati stabilnost potencijalnoga javnog duga nastalog na osnovi državnih jamstava tim poduzećima. U HNB-u je ocijenjeno da Vladin program gospodarskog oporavka sadržava dobre smjernice, te istodobno naglašavaju da će dosljedno provođenje programa biti važno za percepciju financijskih tržišta. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Najava tužbe
Udruženje malih akcionara tvornice duhana Banjaluka najavilo je podnošenje banjalučkom Osnovnom sudu tužbu protiv većinskog vlasnika i poslovodstva tog poduzeća zbog nelegalno usvojenog novog statuta i dosadašnjih nezakonitosti u tvrtki, potvrdio je za bosansko-hercegovačke medije predsjednik Sindikalne organizacije u tvornici Miroslav Marinković. Prema njegovim riječima, u ponedjeljak navečer je održana izvanredna sjednica Skupštine dioničara tvornice duhana Banjaluka nelegalna zbog nezakonitog usvajanja novog statuta poduzeća. „Većinski vlasnik tvornice Nebojša Antonić je u skladu sa Zakonom o privrednim društvima išao na to da se usvoji statut, što je nezakonito napravljeno iz razloga što su Fond PIO i Fond za restituciju njemu dali punomoć da glasa protiv radnika", istakao je Marinković. On je rekao da su mali dioničari demonstrativno napustili sjednicu Skupštine dioničara, zbog niza nezakonitosti, od samog utvrđivanja dnevnog reda pa nadalje. „Novim statutom se daje za pravo Antoniću da bude predsjednik Upravnog odbora i direktor tvornice duhana, zbog čega se bojimo da će 60 radnika dobiti otkaze“, dodao je Marinković. Prema njegovim riječima, tvornica duhana Banjaluka više nije proizvodno, već više trgovačko poduzeće, jer su tokom tri godine privatizacije otvarani maloprodajni objekti na štetu firme. Na posljednjoj održanoj izvanrednoj sjednici Skupštine dioničara tvornice duhana Banjaluka na dnevnom redu je, između ostalog, bio i prijedlog novog statuta Društva koji je usklađen sa Zakonom o privrednim društvima Republike Srpske. Usvajanje ovog statuta omogućava da sud izvrši promjenu odgovorne osobe u poduzeću, odnosno da registrira novog direktora umjesto Dubravka Prstojevića kome je mandat istekao 1. srpnja. Upravni odbor tvornice duhana Banjaluka ranije je za v.d. direktora imenovao Slobodana Latinčića, direktora maloprodaje. Većinski vlasnik Fabrike Nebojša Antonić raspolaže sa 55,1 posto dionica, Fond PIO RS sa šest posto, Fond za restituciju sa tri posto, Tatjana Erzić sa 2,3 posto, Polara invest fond sa 1,8 posto, dok su ostali vlasnici kapitala sitni dioničari. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Krivnja za nestašicu mlijeka
Ministarstvo poljoprivrede okrivio je kompaniju Salford za nestašicu mlijeka, objavili su jučer srbijanski mediji. Nestašica mlijeka na tržištu Srbije je rezultat špekulativnih radnji investicijskog fonda Salford, u čijem sastavu posluju Imlek i Subotička mlekara, saopćilo je jučer ministarstvo poljoprivrede. U saopćenju se također navodi kako je Komisija za zaštitu konkurencije već dva puta utvrdila monopolski položaj Salforda na lokalnom tržištu i naglašava kako je ministarstvo poljoprivrede ponovilo zahtjev Komisiji (o utvrđivanju monopola) i da očekuje hitnu reakciju nadležnih organa. Kako je istaknuto, ministarstvo poljoprivrede će i u buduće podržavati poljoprivrednike koji se bave stočarstvom i nema namjeru sredstva iz budžeta stavlja u džep investicijskim fondovima, čiji je cilj samo zarada, a ne razvoj i strateško vezivanje za mljekarski sektor. Ministarstvo poljoprivrede ima svakodnevne kontakte sa Centralnom asocijacijom proizvođača mlijeka, te su u svom saopćenju naglasili kako su sve uredbe vezane za razvoj mljekarskog sektora za 2010. godinu pisane su zajedno sa predstavnicima te asocijacije, navodi se u saopćenju. Naglašeno je da se sve subvencije redovno isplaćuju i za razliku od zemalja u okruženju, pored premije za mlijeko, ministarstvo godišnje daje 12.500 dinara po kvalitetnoj muznoj kravi. Omogućena je i nabavka kvalitetnog priplodnog materijala, što znači da od kupljenih 10 junice Ministarstvo plaća tri ili četiri junice, a za kupovinu opreme i izgradnju objekata Ministarstvo daje od 30 do 50 posto bespovratnih sredstava, navodi se u saopćenju i dodaje da je ove godine i program veterinarskih mjera besplatan. Kompanija Imlek, u čijem sastavu posluju tri mljekare, najavila je da će od sredine kolovoza podići otkupne cijene sirovog mlijeka za 10 posto i maloprodajne cijene mlijeka i mliječnih proizvoda za pet procenata. Kao razlog za povećanje cijena je navedena veća cijena stočne hrane, kao i smanjena isporuka mlijeka od proizvođača za 20 posto. Cijenu proizvoda su, zbog povećanja troškova proizvodnje, podigle i niška i loznička mljekara. Kako su prenijeli srbijanski mediji, u mnogim gradovima Srbije, posljednjih dana došlo je do nestašice mlijeka, jer su farmeri prestali isporučivati mlijeko zbog niske otkupne cijene i malih državnih subvencija koje po litri iznose 1,5 dinara. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Kamate kao prvi kriterij
Crnogorska Vlada je pozvala komercijalne banke da se do 27. kolovoza prijave za učešće u projektu dodjele kredita za domaćinstva koja nemaju riješeno stambeno pitanje, pod nazivom 'Hiljadu plus', objavili su jučer lokalni mediji. Projekt je vrijedan 50 milijuna eura, od čega polovinu osigurava država preko aranžmana sa Bankom za razvoj Savjeta Evrope (CEB), a 22,5 milijuna domaće komercijalne banke. Građani će vlastitim minimalnim učešćem osigurati 2,5 milijuna eura. U pozivu se navodi kako će Vlada prenijeti polovinu novca komercijalnim bankama u skladu sa učešćem u projektu, na način i pod uvjetima koji su već definirano kreditom sa CEB-om. Banka se može prijaviti za učešće ukoliko posjeduje odobrenje Centralne banke da može odobravati hipotekarne kredite građanima s rokom dospijeća od 20 godina, i ima filijale u najmanje tri različite crnogorske općine. Ponuda koju banke dostavljaju mora sadržavati ponuđenu kamatnu stopu, administrativne troškove, iznos novca koji namjerava financirati i izjavu o uvjetima kreditiranja. Vlada će nakon završetka poziva razmotriti ponude i pozvati na pregovore banke koje su podnijele prijavu, kako bi se definirali konačni uvjeti i kriteriji za njihovo učešće u projektu. Vlada će zaključiti ugovore sa bankama koje prihvate konačno definirane uvjete i kriterije za učešće u projektu, dodaje se u pozivu. Banke koje se uključe u projekt trebaju osigurati administriranje svakog pojedinačnog slučaja, zatim financiranje do 45 posto kupovne cijene iz vlastitih izvora po ponuđenoj kamatnoj stopi zavisno od visine učešća građana, kao i da pruži savjetodavne usluge zainteresiranim domaćinstvima. One trebaju, između ostalog, osigurati primanje ponuda i prikupljanje podataka, procjenu kreditnog rejtinga prijavljenih domaćinstava, ali i da aktivno sudjeluju tokom kupovine i pruže opće informacije o hipotekarnom financiranju korisnicima. Banke trebaju dati procjenu da li izabrani stan odgovara izdanom vaučeru, povoljnosti kupovine, procjenu nacrta kupoprodajnog ugovora, dostavljanje registracije u katastru, naročito u vezi sa prioritetom hipoteka i zabranom prodaje. Dokumentacija će se moći preuzeti u kancelarijama Jedinice za implementaciju projekta u Podgorici. Građevinske kompanije ponudile su u okviru projekta “Hiljadu plus” više od 1,2 hiljade stambenih jedinica u 11 crnogorskih gradova. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Kritike na račun UNMIK-a
Ministar unutrašnjih poslova Kosova Bajram Redzepi ocijenio je da UNMIK otežava život na Kosovu, objavili su jučer kosovski mediji. Na sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda o Kosovu vidjeli smo da postoje zemlje koje i dalje hvale rad UNMIK, što je u potpunom sukobu sa realnošću, ocijenio je Redzepi. Predstavnici tih zemalja pripisuju sav uspeh UNMIK, a ne znaju da ta misija više nema što raditi, nema operativne zadatke, već je opstruktivna, pogotovo na sjeveru Kosova, izjavio je Redzepi. A glavni zapovjednik Združenih snaga NATO, admiral Mark Fitzgerald, ponovio je da se Kfor zalaže za sigurnost na Kosovu i daje podršku za to. On se jučer za vrijeme jednodnevnog posjeta Kosovu sastao u Prištini sa kosovskim predsjednikom Fatmirom Sejdiuom. U saopćenju iz kabineta kosovskog predsjednika je navedeno kako su Fitzgerald i Sejdiu razgovarali o zbivanjima na Kosovu, pogotovu nakon mišljenja Međunarodnog suda pravde o nezavisnosti Kosova. Kosovski predsjednik se tom prilikom zahvalio što NATO nastavlja da pruža Kosovu podršku da sačuva integritet i stabilnost, kao i za obuku i profesionalizaciju Kosovskih sigurnosnih snaga. Sa admiralom Fitzgeralsnom bio je i komandant Kfora, general Markus Bentler. (Violeta Palaska)

Makedonija: Šverc cigareta
Prema jučer objavljenim podacima, šverc cigareta iz Makedonije u Bugarsku nikada nije bio toliko atraktivan, a ni zarada od toga nikada nije bila toliko velika. Naime, po jednoj šteki može zaraditi i do šest eura, odnosno dvostruko više od cijene cigareta po kojoj ih se može nabaviti. Iz RM se švercaju i makedonske i inozemne cigarete. U Bugarskoj se tako može prodati bilo koja marka jer su cijene koje Makedonci nude Bugarima niske. Primjerice, makedonski Rodeo, koji u RM košta 500 denara, u Bugarskoj se može bez problema plasirati po 1.000, pa čak i po 1.400 denara. Visoki skok cijena cigareta u Bugarskoj, primjerice najjeftinije cigarete, koje su koštale 1,2 leva, sada koštaju čak 4 leva, dobar su razlog da Bugari kupuju cigarete od makedonskih švercera. A usprkos optimističnim očekivanjima, u Prilepskoj regiji je ubrano više od pola uroda duhana. Proizvođači očekuju smanjeni urod zbog visokih temperatura iako je ova kultura tamo zasađena na 20 posto više površina ove godine. „Duhan cvjeta, ali nema mnogo listova. Prinosi će se smanjiti i očekivanja se neće ispuniti. Najbolji duhan bit će onaj iz Crnilišta, gdje nije bilo nepovoljnih vremenskih prilika“, izjavio je Dančo Mileski, predsjednik Saveza duhanskih udruženja Makedonije. Komisija Saveza bila je ne terenu i procijenila je da će u regiji Prilepa, Krivogaštana, Dolnena i Kruševa biti skupljeno oko 14.500 tona duhana. Inače, procjenjuje se da će ukupni urod duhana ove godine biti 26.000 tona. (Vlado Naumovski)

Albanija: Traži se referendum o glasovima
Skupina građana u Tirani podnijela je zahtjev Središnjem izbornom povjerenstvu (CEC) da organizira referendum trebaju li glasovi s izbora u lipnju 2009. godine biti ponovno prebrojani. Skupina predlaže da se na sljedeća pitanja odgovori jednostavno sa DA ili NE -- trebaju li se glasovi s parlamentarnih izbora 2009. godine ponovno prebrojavati? Treba li ponovno prebrojavanje predvoditi građansko društvo, i treba li ponovno prebrojavanje obaviti CEC? Jedan od inicijatora referenduma, Andi Gjoliku, izjavo je tom prilikom kako je vrijeme da građani odluče za sebe glasovanjem, pravom zajamčenim ustavom. Središnje izborno povjerenstvo mora odgovoriti na zahtjev u roku od 20 dana. Glasovanje i istraga koja je uslijedila podijelila je vladu i opoziciju više od godinu dana, usporivši reforme vezane za Evropsku Uniju. (Violeta Palaska)


Srijeda, 11.08.2010.

Slovenija: Interes za spor potrošača i elektrodistributera
Za najavljenu tužbu slovenskih potrošača protiv elektrodistributera zbog preplaćenih računa za struju počela se zanimati i Evropska komisija, tvrde zastupnici potrošača. „Evropska komisija počela se zanimati za ovaj slučaj jer je riječ o presedanu u Evropi.", izjavio je za slovenske medije ekonomist Rado Pezdir koji zajedno s odvjetnikom Francijem Matozom zastupa potrošače u javnosti, ali i u vjerojatnoj tužbi pred sudom. Pezdir je rekao da bi za Bruxelles mogao biti presedan ako slovenski elektrodistributeri pristanu na nagodbu s potrošačima, iako je tužba na sudu ipak vjerojatnija jer elektrodistributeri nisu pristali na zahtijevane odštete za potrošače. Svi lokalni distributeri u Sloveniji prije dvije godine zajedno su povećali cijene struje, što je državni regulator proglasio monopolnim ponašanjem, a time je dao i pravni temelj da potrošači dobiju odštetu odnosno vraćene iznose za preplaćenu struju. Elektrodistributeri nude izvansudsku nagodbu u kojoj bi u prosjeku vratili 15 eura po kućanstvu, što Matoz i Pezdir smatraju nedovoljnim i najavljuju da će protiv prvih distributera za manje od tjedan dana podnijeti sudske tužbe. Slovenska lokalna poduzeća za distribuciju električne energije obećala su potrošačima vratiti preplaćeni iznos uplata struje ako odustanu od kolektivne tužbe, potkrijepljene rješenjem državnog regulatora za tržišno natjecanje da su podizanjem cijena za 6 posto 2008., elektrodistributeri kršili pravila konkurencije i radili kao kartel. Protiv svih lokalnih distributera električne energije određena je zbog toga globa od 10 milijuna eura, ali još nije plaćena jer je distributeri osporavaju u sudskom postupku. Direktor vladina ureda za tržišno natjecanje Jani Soršak izjavio je za Slovensku televiziju da bi sud u svojoj presudi o tom slučaju mogao uvažiti činjenicu da su distributeri vratili preplaćeni iznos potrošačima, ako oni doista ispune svoje usmeno, ali javno dano obećanje. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Rekordni rast kredita
Povećanje kredita građanima mjesecu lipnju povećano je za gotovo 1,3 milijarde kuna, što je najveći mjesečni porast u zadnjih godinu dana, ujedno je utjecalo da je negativna godišnja stopa rasta kredita stanovništvu prešla u blago pozitivnu. Prema jučer objavljenim podacima Hrvatske narodne banke krediti stanovništvu krajem lipnja na godišnjoj razini su porasli za 0,25 posto, dok su u svibnju zabilježili godišnji pad za 1,6 posto. Krediti građanima iznosili su ukupno 124,1 milijardu kuna i bili su za 1,26 milijardi kuna veći nego u mjesecu prije, a za 311 milijuna kuna veći nego krajem lipnja prošle godine. Lipanjsko povećanje kredita hrvatskim građanima odnosi se na stambene kredite, koji su iznosili ukupno 55,1 milijardu kuna, a njihov je udio u ukupnim kreditima stanovništvu povećan na 44,4 posto. U odnosu na mjesec prije stambeni su krediti povećani za 1,28 milijardi kuna, dok su na godišnjoj razini stambeni krediti građanima povećani nominalno za 5,9 posto ili za nešto više od tri milijarde kuna. Istodobno se bilježi nastavak pada kod kredita za kupnju automobila i kredita po kreditnim karticama. Tako su krediti za kupnju automobila, prema podacima iz mjesečnog statističkog izvještaja banaka, na kraju lipnja ove godine iznosili ukupno 6,99 milijardi kuna, što je za 1,5 milijardi kuna manje nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Krediti po kreditnim karticama krajem lipnja iznosili su ukupno nešto više od 4,5 milijardi kuna i bili su za 595 milijuna kuna manji nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. A Nezavisni hrvatski sindikati objavili su podatke o potrošačkoj košarici za srpanj. Ističu da prosječna neto plaća i dalje ne može pokriti oko 30 posto prosječne košarice za četveročlanu obitelj. Prosječna potrošačka košarica četveročlane obitelji za srpanj prema izračunu NHS-a iznosi 6.635,22 kune. Prosječna neto plaća za svibanj isplaćena u lipnju pokriva 79,53 posto prosječne košarice. Ujedno upozoravaju da neto plaću zbog kriznog poreza treba umanjiti za prosječno 2,8 posto pa je realna pokrivenost košarice plaćom 77,3 posto. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Država protiv države
Tri javne tvrtke u državnom vlasništvu smatraju kako je međusobna potraživanja najlakše rješavati sudskim putem, pa je tako Radio-televizija Republike Srpske (RT RS) tužila javne servise BHRT i RTV Federacije BiH zahtijevajući isplatu oko 5,5 milijuna KM zbog nezakonite podjele marketinških prihoda i zateznih kamata za posljednje četiri godine. Prema tužbi RT Republike Srpske, nije ispoštovan članak 23 Zakona o javnom RTV sistemu BiH po kojemu se prihodi od marketinga uplaćuju na zajednički račun, a dijele tako da 50 posto pripada BHRT-u, a po 25 posto RTV Federacije BiH i RT Republike Srpske. Prije pola godine menadžment BHRT zbog istih razloga tužio je entitetske emitere, a procjenjuje se kako je ova tužba vrijednosti oko 100 milijuna KM. Marija Putica, predsjedavajuća Upravnog Odbora BHRT, izjavila je pak za bosansko-hercegovačke medije je kako je veseli što je menadžment RT RS konačno podnio tužbu. „To je jedini način da se odnosi među emiterima raščiste. Kamo sreće da su tužbe podnesene ranije, jer smo iz Upravnog odbora apelirali na menadžment da se to tako riješi, jer nije bilo drugoga načina. Zakon se ne primjenjuje i ignorira se članak 23. Imamo informacije kako je RT Republike Srpske jedini emiter koji je prvog mjeseca po donošenju zakona uplatio oko 30.000 KM po osnovu marketinga, ali to nikada nisu učinila druga dva emitera i tako je ostalo do danas", izjavila je Putica. Ona tvrdi kako se neće dodatno zakomplicirati odnosi među javnim emiterima, jer se problemi ovako rješavaju, a ne zataškavaju. U tužbi RT Republike Srpske navodi se kako je od marketinga naplaćen 86,1 milijun KM za 2006, 2007, 2008. i 2009. godinu. Prema procjenama, kada bi se prihod od marketinga dijelio sukladno spornim članom 23, RTV Federacije BiH izgubila bi osam milijuna KM godišnje, dok bi BHRT dobila šest i po milijuna, a RT Republike Srpske oko milijun KM više. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Četvrtina zaposlenih u državnoj službi
Jučer objavljeni statistički podaci pokazuju kako više od četvrtine zaposlenih u Srbiji radi za državu, kao i da se u državnoj službi radi upola manje nego u privatnim. Evropska komisija i MMF kritiziraju Srbiju zbog prevelike javne potrošnje, dok neki srpski ministri traže povećanje plata za državni aparat. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, samo u državnoj upravi, zdravstvu i obrazovanju zaposleno je oko 370.000 ljudi. Iako točnih podataka nema, procjena je da u Srbiji za državu – kada se uračunaju državne i općinske službe, javna poduzeća i sve razne agencije – radi oko 550.000 zaposlenih. S obzirom na to da je ukupan broj zaposlenih, po podacima s kraja prošle godine, a računajući tu i samozaposlene, bio nešto manji od 1,9 milijuna, jasno je da od države plaću prima više nego svaki četvrti zaposleni. Zaposleni koji plaće dobivaju iz budžeta države Srbije isto tako znatno više prosperiraju od onih koji taj budžet pune radeći kod privatnika. Prošle godine je, prema objavljenim podacima ekonomskog biltena 'Mjesečne analize i trendovi', prosječna plaća u Srbiji bila 31.291 dinar. Pri tom je ona isplaćena u javnom sektoru bila 38.433 dinara, a u državnim kompanijama 38.484 dinara. S druge strane, zaposleni u privatnim firmama imali su mjesečnu prosječnu neto zaradu od 28.952 dinara. Veći problem od veličine javnog sektora u Srbiji i relativno visokih plaća je njegova neefikasnost. Podaci Unije poslodavaca pokazuju kako efektivno radno vrijeme u državnim službama tjedno traje 18 sati i 20 minuta, dok u privatnim poduzećima zaposleni tjedno efektivno u poslu provedu 36 sati i 15 minuta. Istovremeno, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Srbije (SSSS) Ljubisav Orbović izjavio je da će se mirovini u Srbiji do 2015. godine smanjiti za 25 posto. On je zatražio da u Zakonu o mirovinama zato ostane takozvani „zaštitni član“ koji umirovljenicima garantira mirovinu ne manju od 60 posto prosječne zarade. On je dodao da će SSSS, ako te aktivnosti ne budu dale očekivane rezultate, donijeti odluka o daljim načinima sindikalne borbe. Orbović je rekao da će se prvi u nizu planiranih protesta širom Srbije, povodom izmjena i dopuna Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, održati početkom rujan u Boru. Savez samostalnih sindikata Srbije (SSSS) smatra neprihvatljivim utvrđivanje izmjena i dopuna Zakona o mirovinsko invalidskom osiguranju bez njegovog razmatranja na socijalno-ekonomskom savjetu i uvažavanja prijedloga i zahtjeva sindikata. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Ponude za gradnju hidroelektrane
Kako je najavio crnogorski ministar ekonomije Branko Vujović, poziv za dostavljanje ponuda za gradnju hidroelektrana na Morači biti će objavljen za četiri kvalificirane kompanije krajem rujna ili početkom listopada, najavio je. U Vladi tvrde da i izabranim učesnicima odgovara alternativno rješenje za Moraču, koje predviđa nižu HE Andrijevo. Od pet prijavljenih, kvalificiranim ponuđačima su proglašeni talijanska kompanija Enel, kineska Sinohidro, talijansko-crnogorski konzorcij koji čine A2A i Elektroprivreda (EPCG) i njemački Strabag. Većina primjedbi na javnoj raspravi o nacrtu detaljnog prostornog plana i strateškoj procjeni utjecaja na životnu sredinu odnosilo se na planiranu kotu HE Andijevo od 285 metara sa zahtjevom da padne na 250. Iz Vlade je objavljeno da je obrađivač plana prihvatio alternativno rješenje i biti će ponovljena javna rasprava 15 dana. Rasprava o gradnji četiri elektrane je završena sredinom travnja. Predstavnici nevladinog sektora su tražili da se plan za Moraču popravi, uz obavezno spuštanje brane Andrijevo, jer je planirana prijetnja manastiru. U Ministarstvu ekonomije su upozorili da ponuđači neće moći dati rješenje sa godišnjom proizvodnjom ispod 600 gigavat-sati električne energije. Jedna od opcija, umjesto četiri kaskadne hidroelektrane, može biti dvije HE (niže Andrijevo i Zlatica) sa još nekoliko elektrana u gornjem slivu rijeke koje bi predstavljale dopunu kapacitetima racionalnog korištenja vodotoka. Vlada još nije završila koncesijski akt, glavni dokument po kojem će Moraču prepustiti strancima najmanje 30 godina. Država je dosad odredila učešće tako što će oko 57 milijuna eura usmjeriti na eksproprijaciju zemljišta i tri za sanaciju platoa manastira Morača. Još nisu saopćene projekcije kolika bi mogla biti koncesijska naknada, a riješena je dilema troškova povezivanja HE sa prijenosnom mrežom. To spajanje, prema procjeni sadržavati sadrži početni iznos naknade, način određivanja tarifa za pružanje usluga, dozvole, odobrenja i suglasnosti koje treba pribaviti prije početka gradnje, vlasničku strukturu i način rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, uvjete koje je dužan da ispunjava koncesionar u pogledu tehničke opremljenosti, financijske sposobnosti i ostale reference i dokaze o ispunjavanju tih uvjeta. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Prodaja Telekoma
Ministarstvo za ekonomiju i financije kosovske vlade objavilo je poziv za sudjelovanje na natječaju za prodaju dionica Telekoma Kosova. U pozivu se navodi kako je cilj natječaja prodaja većinskog vlasničkog udjela u Telekomu koji je trenutno u 100-postotnom vlasništvu države. Vlada je odlučila prodati 75 posto dionica Telekoma Kosova, dok će poštansku službu zadržati u potpunosti u svom vlasništvu. Stručnjaci u Prištini su procijenili kako bi se za 75 posto dionica Telekoma s fiksnom i mobilnom mrežom moglo dobiti između 300 i 600 milijuna eura. „Vladin Odbor za privatizaciju poziva sve zainteresirane strane, a posebno operatere Telekoma i investitore sa iskustvom na području telekomunikacija, da pošalju svoje pisane zahtjeve u vezi s procedurom i kriterijima za pretkvalifikaciju za sudjelovanje na natječaju“, navodi se u pozivu.Krajnji rok za slanje dokumentacije za pretkvalifikaciju je 13. rujan 2010. godine. Vladin odbor za privatizaciju poziva sve zainteresirane strane, a pogotovo operatere Telekoma i investitore sa iskustvom na polju telekomunikacija, da pošalju svoje pisane zahtjeve u vezi sa procedurom i kriterijima za predkvalifikaciju za učešće na javnom natječaju", navodi se u pozivu. (Violeta Palaska)

Makedonija: Korištenje sredstava bez plana
Ukoliko bi Makedonija sada ušla u Evropsku uniju, najveći problemi bi bili nezaposlenost, reforma administracije, sigurnost na radnom mjestu te ekološka struktura, saopćio je Makedonski centar za evropsko obrazovanje (MCEO). „Ukoliko Vlada ne iskoristi ovo razdoblje za postepeno integriranje tvrtki i poboljšanje ekonomije, ulaz u Evropsku Uniju bi bio još teži za građane“, izjavila je Nataša Jovanova, programski direktor MCEO-a. Pristupno partnerstvo predstavlja dokument koji definira kratkoročne i dugoročne parametre države, koje treba ispuniti u određenom roku, a EK svojim Izvještajem o napretku mjeri koliko je Makedonija uznapredovala u eurointegracijama. Istovremeno, Makedonija priprema timove koji će biti u potpunosti sposobni odmah započeti pregovore s Evropskom unijom, čim se riješi spor oko ustavnog imena. U tu svrhu angažirano je oko 850 osoba zaposlenih u javnoj administraciji iz različitih područja. Taj kadar uči na iskustvima Hrvatske, a savjetuje se i sa Slovenijom te drugim zemljama, rekao je makedonski premijer Nikola Gruevski. „Intenzivno se pregovara s Grčkom i savjetuje s medijatorom u sporu, Matthewom Nimitzom. Čeka se trenutak kada će se službeno riješiti to pitanje, a naši timovi će biti već odabrani i obučeni“, izjavio je Gruevski. Također, premijer nije isključio mogućnost angažiranja inozemnih savjetnika kako bi se proces pristupanja ubrzao. (Vlado Naumovski)

Albanija: Unaprjeđenje kvalitete mora
Albanska državna policija podupire ministarstvo životnog okoliša u koracima na rješavanju zagađenja mora izazvanog ilegalnim sustavima kanalizacije, objavili su lokalni mediji. Unatoč vrhuncu turističke sezone, vlasti u Draču započele su uništavanje svih sustava koji vode izravno u more. Plaže u Draču proglašene su najzagađenijim u nedavnom izvještaju koje su objavili Zdravstveni institut i ministarstvo životnog okoliša. Razina zagađenja daleko je iznad standarda Svjetske zdravstvene organizacije. U međuvremenu, premijer Sali Berisha posjetio je južni grad Himaru kako bi promicao vladina ulaganja u razvitak turizma. Tijekom ceremonije otvaranja ruralne ceste, Berisha je kazao kako je vlada mobilizirana za izgradnju moderne infrastrukture, uključujući 40 kilometara ruralnih cesta u regiji Himari, kao i 22 kilometra državne ceste što će ojačati turizam na jugu. „S tom infrastrukturom u godinama koje dolaze Albaniju će posjeti milijuni turista iz cijelog svijeta", prognozirao je Berisha. (Violeta Palaska)


Utorak, 10.08.2010.

Slovenija: rast gubitka Nove ljubljanske banke
Nova Ljubljanska banka (NLB) imala je u prvih šest mjeseci ove godine 36,4 milijuna eura gubitka, dok je u istom razdoblju prošle godine taj gubitak iznosio 5,1 milijun eura, objavili su jučer slovenski mediji. Riječ je o rezultatu cijele grupe NLB dok je sama NLB u Sloveniji bez podružnica u inozemstvu imala 20,1 milijun eura gubitka u odnosu na 35,7 milijuna eura dobiti u prvoj polovici prošle godine. Komentirajući objavljene poslovne rezultate, direktor NLB-a Božo Jašovič izjavio je kako bi poslovni rezultat najveće slovenske financijske grupe inače bio solidan, ali da je gubitak cijele grupe uzrokovan potrebnim rezervacijama na ime slabljenja njezinog kreditnog portfelja. Drugi uzrok je pad vrijednosti dionica tvrtki koje je NLB kreditirala, a onda te vrijednosne papire dobila na ime nepodmirenih dospjelih obveza. Za rezervacije je NLB je u prvih šest mjeseci ove godine izdvojila čak 164,4 milijuna eura, što je 43 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Istovremeno, Nova Ljubljanska banka (NLB) povećala je vlasništvo u Pivovarni Laško (PL) stekavši 343.053 dionice, odnosno 3,92-postotni udio. NLB je tako povećala svoj udio u PL-u na 23,51 posto. Isti je broj dionica NLB lani prodala društvu Publikum Fin nakon što ih je zaplijenila Infond Holdingu. Spomenuti je broj dionica PL-a bio dio paketa od 2.056.738 dionica, odnosno 23,51-postotnog udjela PL-a koji je NLB zaplijenila Infond Holdingu i prodala preko burze 5. kolovoza 2009. Preostalih 1.713.685 zaplijenjenih dionica (19,59 posto) NLB je prodala kćerinskom društvu Fin-Do koji je navedeni udio 1. listopada 2009. prenijelo natrag NLB-u. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Pad plaća i do 10 posto
Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku za svibanj, prosječna neto-plaća iznosila je 5.277 kuna. Padu prosječne plaće na godišnjoj razini doprinio je poseban porez, ali dok se u kunama na godišnjoj razini bilježi pad, prosječna plaća preračunata u eure porasla je za pola postotka, što je posljedica aprecijacije kune. Osobni su dohoci unazad devet godina u Hrvatskoj povećani za više od 40 posto, ali pretežno na račun uvoza i kreditnog napuhavanja domaće potrošnje, a ne zbog tigrastog povećanja domaće proizvodnje, inovativnosti i izvoza. Zato i najnovija usporedna slika visine plaća u Hrvatskoj i u svim joj susjednim zemljama prikazuje lokalnu ekonomiju kao znatno uspješniju od svih balkanskih zemalja, pa čak i od europske Mađarske ili gotovo uz bok Sloveniji, donedavno najstabilnijoj i najuspješnijoj ekonomskoj priči iz 'druge' Evrope. Međutim, kako ocjenjuju stručnjaci, Hrvatska je potonula u gospodarsku depresiju i visoku vanjsku zaduženost, iz kojih kao da više nitko ne vidi izlaz na rok kraći od idućih 15 godina. U hrvatskoj javnosti zato već postoji načelna suglasnost da su za izlazak iz depresije nužne bolne reforme, a za početak i duboki rezovi u državnu i javnu potrošnju, ali – kao što sve češće spominje i premijerka Jadranka Kosor – ni jedna od značajnijih adresa nije voljna prihvatiti svoj dio tereta, niti u odricanju, niti u osposobljavanju za konkurentsku utakmicu na domaćem i svjetskom tržištu. Zasad se ključna rješenja uredne otplate sve većih obroka inozemnih i domaćih zajmova svode na otkaze (u srpnju je oko 50.000 zaposlenih manje nego što ih je bilo u istom mjesecu lani) i na nova zaduživanja u zemlji i inozemstvu, ali je BDP i dalje u slobodnom padu, te će u prvom polugodištu ove (kad se saberu podaci) biti najvjerojatnije čak osam posto manji nego u istom razdoblju prije dvije godine. Depresija i dalje najsnažnije trese promet u maloprodaji, koji nosi glavninu poreznih prihoda, zbog čega je već u prvih sedam mjeseci ostvaren proračunski manjak planiran za cijelu godinu. Plaće u državnom i javnom sektoru su ključne stavke u državnom proračunu i u državnoj potrošnji: značajniji rebalans državnog proračuna teško je zamisliti, bez značajnijeg (jednokratnog ili u više manjih »obroka«) smanjivanja plaća. Privatni sektor je unazad dvije godine zatvorio više od 40.000 stalnih radnih mjesta, ali uz to i prosječne plaće smanjio za više od pet posto. Alternativa nužnom smanjivanju mase državnih i javnih plaća za najmanje deset posto može biti i u mješavini, u kojoj će uz početno zamrzavanje plaća ići smanjivanje broja zaposlenih za najmanje pet posto, ali ubrzo i smanjivanje plaća svim preživjelima za početnih pet posto. Prije ili kasnije to će za sobom povući i ponovno smanjivanje mirovina, od kojih bi većina mogla biti u iznosima ispod egzistencijalnog minimuma. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Inzistiranje na jednakim plaćama
U Kantonu se polako otkriva misterija u vezi sa tumačenjem donesenog Zakona o plaćama u Federaciji BiH, objavili su jučer lokalni mediji. I, kako sada stvari stoje, plaće budžetskim korisnicima ipak bi trebale biti manje za deset posto, a o povećanjima nema ni riječi. Tako je novu regulativu shvatio ministar unutrašnjih poslova Željko Mijatović. „Zakon je tek donesen, još ga nisam pročitao jer sam na odmoru do ponedjeljka, ali sam o tome razgovarao s kolegama. Ne znam hoće li Kantona Sarajevo donositi zaseban propis i kako će sve to ići, ali znam da neću dozvoliti da se pravi ovakva razlika među policajcima na federalnom i kantonalnom nivou. I prije i poslije izbora, dok budem u tehničkom mandatu, insistirat ću da njihove plaće budu jednake. To je jedino korektno. Ovo je moj stav, a kako će Vlada reagirati tek ćemo da vidimo“, izjavio je Mijatović. Ministar obrazovanja i znanosti Safet Kešo kaže da nema potrebe za smanjivanjem plaća. „Tako mi je, barem, rekao ministar financija Muhamed Kozadra. Ako i bude potrebe da se izbalansiraju ili neznatno korigiraju primanja uposlenih u obrazovanju, svakako ćemo o tome razgovarati sa sindikatima. Ne bi imalo smisla da Ministarstvo ili Vlada sami odlučuju o tome. Ipak, mi smo s radnicima potpisali kolektivne ugovore“ rekao je Kešo. „Ako se ovakav Zakon zaista bude primjenjivao u Kantonu Sarajevo, onda s plaćama idemo dole za 10 posto. Ali nisam radio nikakve usporedbe, niti sam vidio taj dokument, budući da sam na odmoru. Doduše, situacija u zdravstvu je malo specifična. Zdravstveni radnici plaće primaju iz prihoda Zavoda zdravstvenog osiguranja, što se ne tretira kao direktni novac iz budžeta. Tako da smo na granici Zakona i ne znam kako će tretirati plaće radnicima u ovom sektoru“, izjavio je Mustafa Cuplov, ministar zdravstva. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Poništena svaka peta privatizacija
Od početka privatizacije u Srbiji raskinuti su ugovori za više od 20 posto prodanih tvrtki , a samo ove godine do kraja lipnja poništeno je 86 takvih dokumenata, objavili su jučer srbijanski mediji. To je najviše u proteklih deset godina, a prema posljednjim objavljenim podacima Agencije za privatizaciju, do kraja lipnja ove godine od početka privatizacije raskinuto je ukupno 563 ugovora. Podaci Agencije za privatizaciju ukazuju da je, regionalno promatrano, najviše ugovora o privatizaciji raskinuto na teritoriji Vojvodine a zatim slede regija Niša, Kraljeva, Beograda i Kragujevca. Razlozi raskida ugovora sa novim vlasnicima poduzeća su tokom cijelog dosadašnjeg perioda privatizacije ostali nepromijenjeni - neispunjavanje obaveza koje se odnose na investiranje i poštovanje socijalnog programa, prestanak proizvodnje, neisplaćivanje kupoprodajne cijene i prodaja imovine tvrtke mimo ugovorenih uvjeta. Fiktivno osnivanje tvrtki, prikazivanje lažnih potraživanja i prebacivanje novca na račune tih tvrtki - klasična je shema po kojoj se "ispumpava" novac u privatizaciji. Također, kako se navodi u izvještaju Agencije vlasnicima tih poduzeća nije strano ni otuđivanje imovine u procesu privatizacije i njeno opterećivanje hipotekom i različitim vrstama kredita. Prema važećem propisima svakim pojedinačnim ugovorom Agencija za privatizaciju određuje visinu dozvoljenog otuđenja imovine a svaki prelazak tog praga moguć je samo uz njenu suglasnost. Sindikati su više puta ukazivali kako u Srbiji trenutno oko sto tisuća radnika ne prima plaću i da ih je većina zaposlena u privatiziranim tvrtkama. Privatizacija u Srbiji, kako su ukazivali u više navrata stručnjaci, imala je neke svoje specifičnosti koje su je u negativnom kontekstu razlikovale od privatizacija u drugim zemljama. Naša privatizacija prije svega predugo traje, jer se obavlja u roku od bezmalo 20 godina. Osim toga, prihodi dobiveni prodajom poduzeća (oko tri milijarde eura), odlazili su mahom u tekuću potrošnju umjesto u investicijske projekte. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Zaposleni domaći sezonski radnici
Prema jučer objavljenim podacima, Zavod za zapošljavanje (ZZZ) osigurao je ove godine preko pet tisuća radnika iz Crne Gore za sezonske poslove, od čega većinu u sektoru turizma i ugostiteljstva. „Na vrijeme započete i realizirane brojne aktivnosti Zavoda i biroa rada sa područja svih crnogorskih općina na pripremi osoba za sezonsko zapošljavanje, omogućile su ostvarenje plana sezonskog zapošljavanja od 5,34 tisuća ljudi za ovu godinu, čime možemo biti zadovoljni“, saopćeno je za crnogorske medije su iz Zavoda. Najviše sezonske radne snage, kako se navodi u izvještaju Zavoda, radi u sektoru turizma i ugostiteljstva, njih 2,92 hiljade. Sektor trgovine zapošljava ukupno 1,32 hiljade radnika, građevinarstva i poljoprivrede 291 odnosno 198 osoba, dok je u ostalim djelatnostima zaposleno 302 osobe. U Zavodu smatraju da su rezultati posebno značajni jer su ostvareni u vrijeme globalne ekonomske krize i smanjene potražnje za radnom snagom i do 40 posto. Za potrebe turističko-ugostiteljske privrede najviše nedostaju radnici ugostiteljskih zanimanja i to kuhari, njih 1,5 tisuća, kao i četiri hiljade konobara, saopćeno je iz Zavoda. U nedostatku radne snage nalaze se i zanimanja sobarica, recepcionar, slastičar i šanker. Najveće potrebe za tom radnom snagom, kako navode iz Zavoda za zapošljavanje, imaju Budva oko 4,5 tisuća, Herceg Novi dvije hiljade i Bar 1,8 tisuća. Iz Zavoda su saopćili da je najviše sezonske radne snage do sada zaposleno sa evidencije Biroa rada Podgorica, zatim Herceg Novog, Bara, Nikšića, Bijelog Polja, Berana i Pljevalja i da su poslodavci do sada potraživali 12,9 tisuća sezonskih radnika. U Crnoj Gori je, prema analizi tržišta rada koju provodi Zavod, u sektoru ugostiteljsko-turističke privrede na sezonskim poslovima moguće je angažirati do 15 tisuća sezonskih radnika. „Zavod uspijeva osigurati domaćem tržištu oko pet tisuća radnika ili jednu trećinu ukupnih potreba, tako da je poslodavcima ostavljena mogućnost da nedostatak potrebnog kadra osiguraju zapošljavanjem đaka i studenata iz Crne Gore ili dovođenjem radne snage iz okruženja do visine kvote koju Vlada određuje krajem tekuće godine za narednu sezonu, objasnili su iz Zavoda. Poslodavci su, kako se dodaje, koristeći odobrene kvote i Zakon o zapošljavanju i radu stranaca u Crnoj Gori, za sedam mjeseci ove godine zaposlili blizu devet tisuća radnika iz inozemstva. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Porast i nezaposlenosti i plaća
Evropska komisija navodi kako je nezaposlenost na Kosovu u prvim mjesecima 2010. porasla i da sad na Kosovu ima 339.000 nezaposlenih, objavili su kosovski mediji. Prosječne neto plaće u javnom sektoru su, kako se navodi u izvještaju Evropske komisije, u prvom kvartalu ove godine iznosile 272 eura, što je 16,4 posto više nego u istom razdoblju 2009. Izvoz je za prvih četiri mjeseca porastao 121 posto, a uvoz 8,1 posto, iako je vanjskotrgovinski deficit uglavnom ostao u istoj ravni i u razdoblju od siječnja do travnja i iznosio je 487 milijuna eura.Deficit platne bilance Kosova je uvećan do kraja 2009, dostigavši 645,9 milijuna eura, što je 16,7 posto bruto domaćeg proizvoda. Do kraja 2009. je vladin dug Kosova Svjetskoj banci bio 252 milijuna eura, odnosno 6,5 posto BDP-a. Evropska komisija navodi kako su za ekonomsku situaciju na Kosovu najvažniji načelni sporazum Prištine s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) i pokrenute istrage EULEX-a o korupciji. U ekonomskoj analizi za mjesec srpanj Komisije se navodi da će niz prioritetnih akcija morati biti ispunjeno prije nego što Međunarodni monetarni fond konačno odobri 18-mjesečni stand by aranžman od 92,7 milijuna specijalnih prava vučenja. Komisija u izvještaju navodi da se vlada u Prištini obavezala da budžet neće opterećivati novim izdacima i da su procjene MMF-a da bi bruto društveni proizvod (BDP) na Kosovu u 2010. mogao biti uvećan 4,8 posto, uz potrošnju i investicije kao glavne oslonce. Ističući da su se na Kosovu dogodile prve važnije privatizacije, aerodroma Priština i Pošta i telekomunikacije, Evropska komisija ukazuje na očekivanju vlade Kosova da u 2011. od privatizacija u budžet unese 300 milijuna eura. (Violeta Palaska)

Makedonija: Pad BDP-a
Evropska komisija istakla je da je u Makedoniji došlo do porasta izvoza, ali da je bruto domaći proizvod smanjen za 0,9 posto u prva tri mjeseca ove godine, objavili su jučer makedonski meidji. Vlada u Skopju je, kako se navodi u izvještaju, kao cilj postavila da budžetski deficit u 2010. ne premaši 2,5 posto BDP-a, inflacija bi se trebala kretati između jedan i dva posto godišnje, a vladina očekivanja su i da realni BDP poraste za dva posto u ovoj godini. Evropska komisija je navela u svom izvještaju da je došlo do pada potrošnje, a u istoj mjeri je smanjen i uvoz, dok je izvoz porastao za 12,4 posto. Makedonska industrija je najveći krivac za smanjenje proizvodnje, dok su rastu najviše doprinijeli građevinarstvo i državna uprava. Stanje na tržištu rada se pogoršalo, navodi se u analizi, i u prvom kvartalu ove godine je nezaposlenost dostigla 33,7 posto radno sposobnog stanovništva. Priljev direktnih stranih investicija u Makedoniju je i dalje slab i iznosi svega 49 miliona evra u prvom tromjesečju, dok je u prva tri mjeseca 2009. bio 57 milijuna eura. Vanjskotrgovinski deficit je, međutim, smanjen na 300 milijuna eura u prvom tromjesečju, u usporedbi s 450 milijuna eura u istom razdoblju 2009. Krajem 2009. godine, vanjski dug Makedonije je porastao na 57 posto BNP-a, u odnosu na 49 posto godinu dana ranije. Javni dug zemlje porastao je u prosincu 2009. dostigao 32,1 posto BNP-a. Makedonska Vlada je u međuvremenu saopćila kako planira smanjenje izdavanja državnih zapisa. Izdavanje državnih zapisa se smanjuje postepeno, a Vlada Republike Makedonije planira i dalje nastaviti sa smanjenjem, obavijestio je premijer Nikola Gruevski. Prema njegovim riječima, cilj je da se smanjenje i dalje nastavi kako bi se što više sredstava uložilo u inozemstvo. Isto je počela raditi i Središnja banka RM u manjim količinama. Ovog tjedna država je skupila 34 milijuna eura od aukcija šestomjesečnih zapisa. Prošli mjesec Vlada je vratila bankama, od prijašnjih zapisa, oko osam milijuna eura. (Vlado Naumovski)

Albanija: Ubrzavanje rada na upitniku
Albanski premijer Berisha pozvao je lokalne institucije da dovrše upitnik kojeg su poslali stručnjaci iz Evropske komisije (EK) o pitanju liberalizacije viznog režima. Izvještaj treba biti pripremljen do kraja ovog mjeseca, izjavio je Berisha na sastanku vlade. Evropska komisija predložila je u svibnju da Albanija dobije bezvizni režim sa Evropskom Unijom ukoliko se usmjeri na tri područja -- repatrijaciju imigranata, pljenidbu imovine koja pripada članovima organiziranog kriminala i jačanje kapaciteta uključenih u borbu protiv takve vrste kriminala. EK će u rujnu objaviti izvještaj, prije no što se završni prijedlog pošalje Evropskom parlamentu. A prema posljednjim objavljenim podacima, zaduženost Albanije dostigla je alarmantne razmjere, a opozicijska Socijalistička stranka za takvo stanje krivi vladu Berishe. Opozicija navodi kako vlada nije sposobna da se bori sa ekonomskom krizom sa kojom se suočila zemlja. „Sadašnji nivo javnog duga dostigao je 7,3 milijarde dolara što je mnogo za našu zemlju. Svaki albanski građanin sada duguje po 2.300 dolara. Svako dijete koje se ove godine rodi u našoj zemlji naslijedit će od vlade premijera Salija Berishe toliki dug“, izjavio je zastupnik Socijalističke stranke Ilir Beka. Beka je rekao da za toliku zaduženost zemlje postoje tri razloga - nekompetentnost vlade, neodgovornost i raširena korupcija koja je zahvatila vladajuće strukture Albanije. U Socijalističkoj stranci predviđaju da će se javni dug u 2010. godini povećati za dodatnih 480 milijuna dolara. (Violeta Palaska)


Ponedjeljak, 09.08.2010.

Slovenija: Na sudu distributeri i potrošači
Slovenska lokalna poduzeća za distribuciju električne energije obećala su potrošačima vratiti preplaćeni iznos uplata struje ukoliko odustanu od kolektivne tužbe, potkrijepljene rješenjem državnog regulatora za tržišno natjecanje da su podizanjem cijena za 6 posto 2008., elektrodistributeri kršili pravila konkurencije i radili kao kartel. Kako su objavili slovenski mediji, protiv svih lokalnih distributera električne energije određena je zbog toga globa od 10 milijuna eura, ali još nije plaćena jer je distributeri osporavaju u sudskom postupku. Direktor vladina ureda za tržišno natjecanje Jani Soršak izjavio je da bi sud u svojoj presudi o tom slučaju mogao uvažiti činjenicu da su distributeri vratili preplaćeni iznos potrošačima, ako oni doista ispune svoje usmeno, ali javno dano obećanje. Elektrodistributeri su popustili nakon što je odvjetnik Franci Matoz pokrenuo kampanju protiv elektrodistributera i prikupio velik broj potpisa potrošača električne energije te uložio odštetni zahtjev na sud. Elektrodistributeri su spremni priznati prosječnu odštetu od 15 eura preplaćene struje po kućanstvu, dok Matoz tvrdi da su iznosi znatno veći. Distributeri su protiv odvjetnika potrošača električne energije pokrenuli protukampanju. Tvrde kako je on protiv izvansudske nagodbe jer želi dobiti svoj odvjetnički honorar od 40.000 eura koji će dobiti u slučaju da tužbom na sudu uspije potrošačima osigurati njihove zahtjeve. Distributeri se za sada spremni preplaćene iznose struje vratiti potrošačima smanjenim iznosom budućih računa, pri čemu bi svaki od 900.000 potrošača dobio u prosjeku 15 eura. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Pad broja nezaposlenih
Prema posljednjim objavljenim podacima, krajem srpnja u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje evidentirano je ukupno 282.792 nezaposlenih, što je za 3.048 osoba ili za 1,1 posto manje nego prethodnog mjeseca, a za 34.206 osoba ili 13,8 posto više nego u srpnju prošle godine. U srpnju su 16.944 osobe iz evidencije Zavoda ostvarile zapošljavanje, bilo po ugovoru o radu, ugovoru o djelu ili drugim oblicima rada, od čega je više od trećine zaposleno na sezonskim poslovima. Broj osoba koje su se zaposlile u srpnju za 25,7 posto je veći nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, a 1,5 posto manji nego prethodnoga mjeseca. Temeljem ugovora o radu je zaposleno ukupno 16.587 osoba, što je 26,3 posto više nego u prošlogodišnjem srpnju te 1,4 posto manje nego u mjesecu prije. Najviše ih je zaposleno u pružanju smještaja te pripremi i usluživanju hrane (4.093 osobe ili 24,7 posto od ukupnoga broja zaposlenih u srpnju), trgovini (19,8 posto), prerađivačkoj industriji (16,4 posto), građevinarstvu (7,3 posto). Na sezonskim poslovima zaposleno je 6.066 osoba, što je 36,6 posto ukupno zaposlenih po ugovoru o radu. Broj sezonskih radnika smanjen je u odnosu na prethodni mjesec za 12,9 posto, ali je povećan u odnosu na srpanj 2009. za 1.762 ili 40,9 posto. U srpnju su 10.143 osobe izašle iz evidencije zbog ostalih razloga osim zapošljavanja, poput neredovitoga javljanja ili odjave s evidencije, nepridržavanja zakonskih odredbi, umirovljenja i sl. Tako je iz evidentirane nezaposlenosti u srpnju otišlo ukupno 27.087 osoba (to je 2,5 posto manje nego prethodnog mjeseca te 13,5 posto više nego u srpnju prošle godine). U evidenciju nezaposlenih u srpnju se prijavilo 24.039 osoba (39,9 posto više nego prethodnog mjeseca te 5 posto manje nego u prošlogodišnjem srpnju). Među novoprijavljenim 34,1 posto je onih koji prvi put traže zaposlenje te 65,9 posto osoba s radnim iskustvom. Izravno iz radnoga odnosa došlo je 12.118 osoba ili 50,4 posto od ukupnoga broja novoprijavljenih nezaposlenih, ali je istodobno evidentiran i veliki broj novoprijavljenih osoba koje su došle izravno iz redovitog školovanja (6.475 ili 26,9 posto). U srpnju su 70.723 nezaposlene osobe ili 25 posto od ukupnoga broja koristile novčanu naknadu, što je za 2,1 posto manje nego u mjesecu prije, a za 10,6 posto više nego u prošlogodišnjem srpnju. U odnosu na lipanj evidentirana je nezaposlenost smanjena u većini županija, a najveće je smanjenje u Šibensko-kninskoj (za 6,5 posto), Dubrovačko-neretvanskoj (6,2 posto), Ličko-senjskoj (4,8 posto) te Splitsko-dalmatinskoj županiji (4,4 posto). Uspoređujući pak sa prošlogodišnjim srpnjem broj nezaposlenih veći je u svim županijama, a najviše u Krapinsko-zagorskoj županiji (za 30 posto), Zagrebačkoj županiji (26,2 posto) te u Gradu Zagrebu (25,2 posto). Najveći apsolutni broj nezaposlenih u srpnju imao je Grad Zagreb (37.081 ili 13,1 posto od ukupnoga broja) te Splitsko-dalmatinska (34.243 ili 12,1 posto) i Osječko-baranjska županija (31.387 ili 11,1 posto). Najmanji je broj nezaposlenih zabilježen u Ličko-senjskoj županiji (2.903 ili 1,0 posto). (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Viša otkupna cijena mlijeka
Proizvođači mlijeka u Bosni i Hercegovini zatražili su povećanje otkupne cijene sirovog mlijeka za 0,5 maraka zbog nestašice mlijeka na srbijanskom tržištu, na koje se dnevno izveze oko 100.000 litara lokalno sirovog mlijeka. Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i farmera Republike Srpske, izjavio je da je i zbog poskupljenja žitarica na svjetskim tržištima došlo do velikog poskupljenja stočne hrane, što direktno utječe na ostale cijene. „Poskupljenjem žitarica poskupjela je i proizvodnja mlijeka, a došli smo do računice da bi cijena sirovog mlijeka trebala biti viša za oko 11,2 posto", istakao je Usorac. Prema njegovim riječima, u Srbiju i Hrvatsku iz BiH dnevno se izvozi 100.000 litara sirovog mlijeka, jer je u BiH zadržana proizvodnja, dok je u tim zemljama slabom podrškom države ova vrsta proizvodnje uništena. Sead Jeleč, sekretar Udruženja poljoprivrednika Bosne i Hercegovine, izjavio je da su cijene mlijeka ostale iste iako je cijena stočne hrane stalno rasla već godinama i da se zbog toga u Federaciji BiH već ugasilo nekoliko farmi. „Iako su rasle i cijene mlijeka u maloprodaji i stočna hrana, otkupna cijena to nije pratila. Trenutno se u Federacije BiH cijena mlijeka kreće oko 0,5 maraka i premije su 0,16 maraka, a u Republici Srpskoj oko 0,5 sa premijama od 0,20 maraka. Otkupna cijena bi zajedno sa premijama trebalo da iznosi od 0,8 do 0,9 maraka", precizirao je Jeleč. Rasim Avdibegović, zaposlen u Sirovinskoj službi u mljekari 'Milkos' iz Sarajeva, kazao je da nema razloga da sadašnja cijena mlijeka bude povećana, ali da bi država trebalo da pronađe način da pomogne proizvođačima u ovoj sektori zbog poskupljenja stočne hrane i štete koju su pretrpjeli od vremenskih neprilika. „Samo da je vrijeme poslužilo i da nisu usjevi uništeni, mljekari bi mogli biti zadovoljni cijenom. Međutim, nakon što su poplave ili grad nanijeli dosta štete, proizvođači mlijeka se nalaze u lošoj situaciji i trebalo bi im pomoći“, izjavio je Avdibegović. Otkupna cijena po kojoj ova mljekara otkupljuje mlijeko od farmera zavisi od broja muznih krava i da farme koje imaju veći broj muznih krava dobivaju i višu cijenu, koja trenutno iznosi 0,56 maraka po litru. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Država dužna građevinarima
Zbog duga države od gotovo milijarde eura prema domaćim građevinarima, sindikat radnika građevinarstva odlučio je da 8. rujna stupi u generalni štrajk i obustavi radove na jedan sata. To znači, da će stati veći projekti u zemlji. Ukoliko se stanje ni posle probnog štrajka ne popravi građevinci su najavili da će mehanizacijom blokirati sve gradove u Srbiji. Ovaj štrajk najvećeg sindikata radnika građevinarstva i proizvodnje materijala, upućen je protiv države. Država kao najveći investitor u Srbiji najviše duguje poduzećima, poput 'Energoprojekta', 'Ratka Mitrovića', 'Planuma', 'Puteva Užice', 'Mostogradnje', koje potražuju oko 100 milijuna eura, dok ukupan dug države prema građevinskim poduzećima iznosi 300 milijuna eura. Tome treba dodati i dugovanja lokalnih samouprava, čiji je točan iznos teško utvrditi, ali se procjenjuje da zajedno sa prethodnim dugovima ukupan dug dostiže milijardu eura. Teško stanje se odražava na kompletnu građevinsku industriju koja zapošljava više od 127.000 radnika. Oliver Dulić, ministar prostornog planiranja, izjavio je kako razumije nezadovoljstvo zaposlenih u građevinskoj industriji, ali da je globalna ekonomska kriza pogodila i taj sektor. Ipak, država pomaže građevinskom sektoru. „ Naša operativa služi samo za kooperantske radove, a ne za izvođačke. To što su mnoge domaće tvrtke nelikvidne, pa se ne mogu natjecati na javnim natječajima, često je posljedica toga što država nije platila tvrtkama za obavljene poslove“, izjavio je direktor Sindikata. On je dodao da u državi kažu da inozemne tvrtke dobivaju najveće poslove zato što su uvjet bile reference o velikim radovima kakve domaći građevinci nisu mogli imati. Međutim, domaće firme su ostale bez posla jer su državni organi baš na taj način formulirali uvjete javnih natječaja. Najvažniji zahtjev koji Sindikat od države traži da ispuni osim vraćanja dugova je da se zaključi granski kolektivni ugovor. On bi im garantirao minimalnu cijenu radne snage, visinu regresa, visinu toplog obroka i terenskog dodatka, na koji način će i poslodavci biti dovedeni u približno iste uvjete privređivanja. Svrha granskog kolektivnog ugovora trebala bi biti pružanje stabilnog okvira za osiguravanje rasta građevinske proizvodnje, povećanja zaposlenosti, suzbijanje nelojalne konkurencije, kao i smanjenja socijalnog dampinga. Zalihe građevinskog materijala premašuju petomjesečnu proizvodnju, a ako se budu gomilale dosadašnjim tempom, iduće godine u stečaj bi mogla da ode trećina sadašnjeg potencijala. Najveću štetu će pretrpjeti visokogradnja, prvenstveno izgradnja stambenog i poslovnog prostora. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u ciglarskoj industriji proizvodnja je pala čak 70 posto. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Porast vrijednosti dugovanja
Najnoviji objavljeni podaci Sektora za platni promet Centralne banke Crne Gore (CBCG) pokazuju da su na kraju prošlog mjeseca u blokadi bili računi 13.106 tvrtki sa ukupnim dugom od 215,1 milijun eura. Ovi podaci pokazuju vidljive obaveze tvrtki koje su evidentirane u platnom prometu, dok su stvarna dugovanja mnogo veća, što je stalni problem crnogorske privrede. Podaci CBCG pokazuju kako je u odnosu na prethodni mjesec smanjen broj tvrtki čiji su računi u blokadi sa 13.195 na 13.106 (pad od 0,67 posto), ali su zato u vrijednosnom smislu dugovanja porasla sa 210,6 milijuna eura na 215,1 milijuna eura (rast od 2,14 posto). U Centralnom registru računa na kraju srpnja bilo je evidentirano ukupno 52.514 pravnih i fizičkih osoba koja obavljaju djelatnost, a u odnosu na kraj lipnja taj broj se povećao za 0,63 posto. To ukazuje da broj nelikvidnih tvrtki raste brže nego što se osnivaju nova poduzeća. „Koncentracija duga na kraju srpnja je relativno velika tako da, na primjer, 10 najvećih dužnika, odnosno svega 0,08 posto od ukupno evidentiranih dužnika sudjeluju sa čak 17,25 posto u odnosu na navedeni ukupan dug. To znači da njihova blokada iznosi 37,1 milijun eura. U prilogu navedenom ide i to što na primjer, 50 najvećih dužnika, koji čine 0,38 posto od ukupno evidentiranih dužnika sudjeluju sa 38,06 posto u odnosu na ukupni dug što znači da njihova blokada iznosi 81,8 milijuna eura, saopćeno je iz Centralne banke Crne Gore. U neprekidnoj blokadi do jedne godine je bilo 2.321 izvršni dužnik čija blokada je iznosila 68,5 milijuna eura što čini 31,85 posto ukupnog iznosa blokade, dok je duže od godinu bilo u blokadi 10.785 izvršnih dužnika sa iznosom blokade od 146,5 milijuna eura što čini 66,15 posto ukupnog iznosa blokade. „Od 50 izvršnih dužnika koji imaju najveći iznos duga, na kraju srpnja, 31 izvršni dužnik je bilo u neprekidnoj blokadi duže od godine dana i njihova blokada je iznosila 43,9 milijuna eura što čini 20,43 posto ukupnog iznosa duga, dok je 19 izvršnih dužnika bilo u blokadi do godinu dana i blokada je iznosila 37,9 milijuna eura što čini 17,63 posto ukupnog iznosa blokade“, rekli su u CBCG. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Bitan sporazum sa MMF-om
Evropska komisija ocijenila je kako su za ekonomsku situaciju na Kosovu najvažniji načelni sporazum Kosova s Međunarodnim monetarnim fondom i pokrenute istrage Euleksa o korupciji. U ekonomskoj analizi Komisije u Bruxellesssu za mjesec srpanj se navodi kako će niz prioritetnih akcija morati biti ispunjene prije nego što Međunarodni monetarni fond konačno odobri 18-mjesečni stand by aranžman od 92,7 milijuna specijalnih prava vučenja Kosovu. Komisija u izvještaju navodi kako se vlada u Prištini obavezala da budžet neće opterećivati novim izdacima i da su projcene MMF-a da bi bruto društveni proizvod (BDP) na Kosovu u 2010. mogao biti uvećan 4,8 posto, uz potrošnju i investicije kao glavne oslonce. Ističući kako su se na Kosovu dogodile prve važnije privatizacije, aerodroma Priština i Pošta i telekomunikacije, Evropska komisija je ukazala na očekivanju vlade Kosova da u 2011. od privatizacija u budžet unese 300 milijuna eura. Komisija je također ukazala na podatke vlade u Prištini da je nezaposlenost u prvim mjesecima 2010. porasla i da sad na Kosovu ima 339.000 nezaposlenih. Prosječne neto plaće u javnom sektoru su, dodaje se, u prvom kvartalu ove godine iznosile 272 eura, što je 16,4 posto više nego u istom razdoblju 2009. Izvoz je za prvih četiri mjeseca porastao 121 posto, a uvoz 8,1 posto, iako je vanjskotrgovinski deficit uglavnom ostao u istoj ravni i u razdoblju siječanj – travanj iznosio je 487 milijuna eura. Deficit platnog bilance Kosova je povećan do kraja 2009, dostigavši 645,9 milijuna eura, što je 16,7 posto bruto domaćeg proizvoda. Do kraja 2009. je vladin dug Kosova Svjetskoj banci bio 252 milijuna eura, odnosno 6,5 posto BDP-a. (Violeta Palaska)

Makedonija: Deficit od milijardu dolara
Prema posljednjim objavljenim podacima, Republika Makedonija je u vanjskotrgovinskoj razmjeni u prvom polugodištu 2010. godine zabilježila deficit od točno jedne milijarde dolara, objavio je makedonski Državni zavod za statistiku. Ovo predstavlja smanjenje deficita u usporedbi sa istim razdobljem prošle godine, kada je trgovinski deficit iznosio 1,12 milijardi dolara. Istovremeno, obim robne razmjene Makedonije je nadišao 3,87 milijardi dolara, što je za 10,3 posto više nego u usporedbi s prošlom godinom. Dakle, ovo se objašnjava povećanim izvozom na 1,43 milijardi dolara, u odnosu na prošlogodišnjih 1,19 milijardi dolara, ali i povećanjem uvoza na 2,44 milijardi dolara, u usporedbi s 2,31 milijarde dolara u prvih šest mjeseci prošle godine. A u srpnju je Republika Makedonija ušla u zonu inflacije od 1,5 posto. Troškovi života u srpnju su smanjeni za 0,4 posto, što je rezultat nižih indeksa povrća za 16,8 posto, jaja za 0,6 posto, mesa za 0,5 posto te svježeg i kiselog mlijeka za 0,1 posto. S druge strane, u srpnju je zabilježeno smanjenje indeksa kod prometnih sredstava za 1,8 posto, odjeće za 0,7 posto i obuće za 0,3 posto. (Vlado Naumovski)

Albanija: Potrebni veći napori
Alexander Arvizu, koji je nominiran za veleposlanika SAD-a u Albaniji,izjavio je tijekom svojih razgovora u Senatu SAD-a kako je Albanija priča o uspjehu, ali političari u Tirani moraju nadići svoje rivalstvo i fokusirati se na interese svoje zemlje. Diplomat je tom prilikom rekao kako bi on radio na unapređenju odnosa SAD-a i Albanije. Albanija se kao članica NATO-a mora voditi visokim načelima Saveza i poštivati pravnu državu i neovisne institucije, rekao je Arvizu. Govorio je i o teškoj 20-godišnjoj tranziciji u Albaniji, njenom angažmanu u Afganistanu uz američke vojnike, te o njenoj ulozi na Balkanu. Arvizua je prošlog mjeseca nominirao predsjednik SAD-a Barack Obama kako bi zamijenio veleposlanika u odlasku Johna Withersa. U međuvremenu, američki State Department donirao je tri broda za brzo reagiranje Obalnoj straži Albanije, objavili su mediji,. Brodovi Arch Angel dugi su 13 metara i mogu postići brzinu od 40 čvorova. Nakon obuke, 4 milijuna eura vrijedni brodovi bit će uključeni u rad albanske Pomorske flote. (Violeta Palaska)


Petak, 06.08.2010.

Slovenija: Objavljen natječaj za direktora RTVS-a
Radiotelevizija Slovenija ponovno je objavila natječaj kojim traži direktora Radija Slovenija i direktora Televizije Slovenija za naredne četiri godine, objavili su slovenski mediji. Generalni direktor zavoda Marko Fili natječaj je objavio još u svibnju, odmah nakon preuzimanja svoje funkcije, no uskoro je istu morao napustiti zbog zapleta glede odabira generalnog direktora. Kandidati se na spomenuti natječaj mogu prijaviti do 23. kolovoza. Osim barem pet godina radnog iskustva u kulturno-umjetničkoj djelatnosti, odnosno u djelatnosti masovnih medija, kandidat ne smije biti parlamentarni zastupnik ili stranački dužnosnik niti vlasnik udjela pravne osobe koja surađuje s RTVS-om. Podaci pokazuju da RTVS posluje bez dobiti a pozitivno je poslovanje posljedica postotak većih prihoda i 5 posto manjih rashoda od planiranih. Radiotelevizija Slovenija je uspjela sniziti materijalne troškove i troškove za plaće zaposlenika, budući da se njihov broj smanjio za 47, a i zamrznute su plaće. Prihodi od pretplata povećali su se za 2 posto. RTVS više ne računa na 3,3 milijuna eura koje bi mu mogla osigurati država. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Dobar izbor državna služba
Prema posljednjim objavljenim podacima, u Hrvatskoj je najbolje biti zaposlenik kod velikog poduzetnika u državnom sektoru u Gradu Zagrebu, vidljivo je iz podataka Financijske agencije (FINA) u Analizi financijskih rezultata poduzetnika u Hrvatskoj u 2009. godini. Oni, naime pokazuju kako su u 2009. godini prosječne plaće u državnim tvrtkama bile gotovo četrdeset posto veće nego u privatnom sektoru, a jedino je u Zagrebu prosječna plaća bila veća od državnog prosjeka, 19,6 posto. Prema obrađenim podacima 91.320 poduzetnika s ukupno 889,4 tisuće zaposlenih, prosječna je neto plaća u 2009. godini iznosila 4.634 kune, što je nominalno više 0,6 posto, a realno manje 1,8 posto nego u 2008. godini. Pritom su zaposleni u državnom sektoru za svoj rad prošle godine, kao uostalom i proteklih godina, primili najveće prosječne neto plaće, u iznosu od 5.974 kune, što je za 28,9 posto ili za 1.340 kuna više nego kod svih poduzetnika, a za 1.704 kune više nego zaposlenika kod poduzetnika u privatnom sektoru. Prosječna plaća u privatnom sektoru bila je 4.270 kuna, što je za 7,9 posto manje od prosjeka za sve poduzetnike. Napominjući da je visina plaće jedan od ključnih pokazatelja razvijenosti neke regije, županije, grada ili općine iz Fine navode da već duži niz godina prosječne plaće u svim županijama osim u Gradu Zagrebu zaostaju za prosjekom na razini države. Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenika kod zagrebačkih poduzetnika u 2009. u iznosu od 5.543 kune za 19,6 posto je viša od državnog prosjeka. Nakon Grada Zagreba, najviša prosječna mjesečna neto plaća tijekom 2009. godine isplaćena je u Istarskoj županiji, u iznosu od 4.598 kuna, slijedi Zadarska županija sa 4.587 kuna. Prema područjima djelatnosti analiza pokazuje pak da je najveća plaća u djelatnostima opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom, u iznosu od 6.743 kune uz rast od 7,6 posto u odnosu na godinu prije, a najmanja u ostalim uslužnim djelatnostima, od 3.303 kune uz pad za 8,1 posto. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Sudbina poduzeća Fruktona
Banjalučka tvornica 'Fruktona' može nastaviti s radom, ali u slučaju stečaja radnike i dioničare kao ni druga dugovanja nitko neće moći isplatiti, poručili su još jednom radnici i dioničari koji su se i danas okupili u krugu tvornice u namjeri da skrenu pažnju javnosti na probleme, kao i da sa predstečajnim upraviteljem razgovaraju o sudbini poduzeća. Predstavnik Udruženja malih dioničara 'Fruktone' Mladen Perković izjavio je da dioničari, koji su vlasnici 33 posto dionica, traže da se zaustavi predstečajni postupak u poduzeću, da se pokrene kriminalistička obrada i u skladu sa njenim rezultatima zabrani raspolaganje dionicama većinskom vlasniku Nedeljku Popoviću, te da se održi Skupština dioničara na kojoj bi bila formirana nova uprava i pokrenula revitalizacija poduzeća. „U pismu koje su nam poslali iz `Pepsi` kompanije jasno se vidi da oni nisu prekinuli suradnju sa nama nego mi sa njima, u smislu da nismo ispunili neke njihove zahtjeve. Analizom tog pisma može se vidjeti da su oni spremni za dalju suradnju u smislu da će dozvoliti obnavljanje licence“, izjavio je Perković novinarima. Zahvaljujući tome što banjalučka 'Fruktona' ne radi, on je istakao da je Sarajevska pivara, koja je također vlasnik licence za proizvodnju osvježavajućeg napitka "pepsi", dobila tržište Republike Srpske za distribuciju ovog proizvoda. Predsjednik Štrajkačkog odbora poduzeća 'Fruktona' Ranko Ritan rekao je da su radnici nezadovoljni radom predstečajnog upravnika, jer se zalaže za stečaj poduzeća koji radnicima ne donosi ništa dobro. „Radnici su tražili da prvo istražni organi odrade svoj dio posla pa tek na osnovu toga da stečajna upravnica predloži stečajni postupak ili da donese odluku o pokretanju proizvodnje“, rekao je Ritan. On je naglasio kako bi, ako dođe do stečaja, radnici morali na burzu rada bez ikakve naknade. „Firma je sposobna raditi, a mašine se mogu pokrenuti jer ništa nije oštećeno, a vozni park i strojevi čekaju spremni. Problem je samo što ljudi ne daju da poduzeće radi", rekao je Ritan i dodao da su se radnici 'Fruktone' obraćali nadležnim institucijama ali da do sada niko nije odgovorio na njihove zahtjeve. Oko 90 radnika banjalučke tvornice 'Fruktona' 21. svibnja stupilo je u štrajk, a poduzeće je potpuno prekinulo proizvodnju jer je ostalo bez licence za proizvodnju osvježavajućeg napitka 'pepsi'. Većinski vlasnik radnicima duguje oko devet plaća, troškove prijevoza i uplate doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje koje nije plaćao od 1999. godine. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Smanjena eko-taksa
Vlade Srbije usvojila je novu uredbu o eko-taksama i visinu ekoloških taksi na elektronske i električne aparate, kao i na IT opremu, smanjila za 10 do 50 posto, objavili su jučer srbijanski mediji. Nezadovoljni prvobitnim podzakonskim aktom usvojenom u travnju, uvoznici i distributeri robe na koju se taksa trebala primjenjivati oformili su, u suradnji sa Privrednom komorom Srbije, radnu grupu sa ciljem da se uredba o eko-taksama izmjeni i dopuni. U radnoj grupi sudjelovalo je više od 70 privrednika koji su imali obavezu plaćanja naknade, ali i predstavnici ministarstva životne sredine i prostornog planiranja. Nakon tromjesečnog rada usuglašeni su stavovi, donesena je nova uredba, koju je potom usvojila i Vlada. Prvobitnom verzijom uredbe taksa za bijelu tehniku iznosila je 30 dinara po kilogramu uređaja. A sada su po novoj uredbi svi proizvodi pojedinačno razvrstani i za svaki od njih je određen iznos koji odgovara i interesu proizvođača i uvoznika. Takse za neke proizvode bijele tehnike su snižene za 10 do 15, za neke do 40, a u prosjeku oko 34 posto. Taksa za ugradbeni frižider iznosit će 600 dinara po komadu, za frižider od 250 do 340 litara 1.200 dinara, a ranije je naplaćivana po težini. Najveće smanjenje po novoj uredbi važi za opremu za osvjetljenje, i to do 80 posto. Osim smanjenja naknade na električne i elektronske uređaje i ulja, u novoj uredbi preciznije su definirani proizvodi koji su predmet plaćanja naknade, produženi su rokovi za kvartalno plaćanje, a taksa se obračunava prema datumu izdavanja otpremnice, odnosno fakture, za proizvođače, a za uvoznike prema datumu kada je proizvod stavljen u slobodan promet. Pomoćnik ministra za zaštitu životne sredine Aleksandar Vesić izjavio je kako je nova uredba prvenstveno donesena jer je dosadašnja sadržavala opće odredbe, te proizvođači nisu prepoznavali u kojoj kategoriji se nalazi njihova roba i samim tim nisu znali kolika je visina naknade koju bi trebalo da plaćaju. „Prvobitno razvrstavanje proizvoda napravljeno je po carinskoj kategorizaciji koja je bila suviše opća. U suradnji sa privrednicima napravili smo novu kategorizaciju, tako da je sada jasnije za koju robu se kolika taksa plaća, naglasio je Vesić i dodao da se smanjenje ekološke takse za 10 do 50 posto odnosi samo na neke proizvode i da to nije bio primaran razlog za donošenje nove uredbe. Fond za zaštitu životne sredine je zadužen za prikupljanje novca od ekoloških taksi i njegovo dalje plasiranje. Kako je nakon usvajanja uredbe o proizvodima koji posle upotrebe postaju posebni tokovi otpada najavljivao ministar životne sredine Oliver Dulić, sredstva od naknada neće biti uplaćivana u budžet Republike Srbije, već će biti uložena u daljnji razvoj reciklažne industrije, koja u Srbiji gotovo i da ne postoji. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Oporezivanje divlje gradnje
U crnogorskom ministarstvu uređenja prostora i zaštite životne sredine pripremaju plan kako legalizirati brojna nelegalna naselja u Crnoj Gori, a jedna od mjera biti će i povećanje poreza na nekretnine za građevine koje prema urbanističkim planovima mogu biti legalizirane, ali vlasnici neće podnijeti zahtjev i platiti komunalije. Pomoćnik ministra Marko Vujović izjavio je za crnogorske medije kako je cilj plana da na jedan inovativan način dovede do regulacije statusa objekata kroz poštovanje principa koje nameću prostorno-urbanistički planovi i parametri. Plan je, prema njegovim riječima, da se porez za nekretnine poveća do čak 300 posto za nelegalne objekte koji se mogu legalizirati jer za to postoje planske pretpostavke. „Naš prijedlog je da kroz destimulativnu poreznu politiku, utječemo na vlasnike takvih objekata. Oni će time osigurati pravnu sigurnost svojih objekta, uvećat će njihovu vrijednost i podići opću kvalitetu života, jer će nadoknade koje plate uložiti u komunalna opremanja tih naselja. Naplatom visokih godišnjih poreza učinili bi neisplativim za vlasnike ovih objekata da zadržavaju status quo i privoljeli ih da podnesu zahtjev za reguliranje statusa objekta“, rekao je Vujović. U gotovo svakom crnogorskom gradu postoje veća ili manja nelegalna naselja, za koja su napravljeni urbanistički planovi, ali vlasnici ne žele platiti komunalije jer ih ništa na to ne prisiljava. Takve objekte mogu upisati u katastar, i nesmetano prodavati ili nasljeđivati, bez obzira što u listu nepokretnosti piše da imaju teret 'nelegalne gradnje'. „Aktivnosti na realizaciji plana će se provesti kroz prizmu postojanja ili nepostojanja planskih preduvjeta, pa se svi neformalni objekti mogu podijeliti u kategorije onih koji se prema planovima mogu legalizirati, oni koji nisu predviđeni postojećim planovima i oni za koje planovi još nisu napravljeni. Cjelokupan proces se realizira u okviru postojećeg sistema bez donošenja posebnih zakonskih tekstova kao što je to bio slučaj u nekim zemljama, naveo je Vujović. Početak realizacije projekta se, prema njegovim riječima, očekuje uskoro, a u ovoj fazi dokument je u procesu usvajanja u Vladi Crne Gore, nakon čega počinje implementacijska faza. S usvajanjem plana neformalnih naselja, u toku je izrada Studije izvodljivosti za pilot projekt, koji će definirati i testirati rješenja na oko 4.000 neformalnih objekata. Prvi koraci podrazumijevaju izmjenu više zakonskih tekstova i definiranje povoljnog kreditnog aranžmana za regulaciju objekata. Usporedo sa tim aktivnostima vršit će se snimanje i evidencija objekata, rekao je Vujović. Iako plan Ministarstva liči na faktičku legalizaciju objekata, Vujović kaže da to nije u pitanju. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Gubljenje vremena
Kosovski publicist i analitičar Veton Suroi izjavio je za kosovske medije kako bi službeni Priština i Beograd trebali započeti dijalog o praktičnim pitanjima važnim za život građana. On je također naglasio kako je nepotrebna nova rezolucija o Kosovu, koju je na sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda zatražio šef kosovske diplomacije Skender Hiseni. Hiseni i srpski ministar vanjskih poslova Vuk Jeremić su na toj sjednici ostali pri svojim tumačenjima mišljenja. Međunarodnog suda pravde. Jeremić je istakao kako rezolucija 1244 ostaje presudna u rješavanju pitanja Kosova, dok je Hiseni zatražio da se zamjeni novom koja će uzeti u obzir nezavisnost i mišljenje suda. Suroi, međutim, smatra kako su oba ministra gubila vrijeme. „Mislim da je irelevantno ovo što kaže Jeremić, jer je savjetodavno mišljenje koje je tražila Srbija veoma jasno i izričito iskazalo da je deklaracija legalna... Hiseni s druge strane gubi vrijeme, jer je nepotrebno tražiti novu rezoluciju o Kosovu", rekao je on. Prema njegovim riječima, Kosovo je nezavisno ne samo zbog toga što je već deklariralo nezavisnost već zbog broja priznanja koje je dobilo od relevantnih zemalja. Taj broj će rasti i ne vidim zašto bi se Vijeće sigurnosti bavilo time, objasnio je Suroi. On smatra kako se ne treba baviti ni pitanjem moguće podjele Kosova ili davanja šire autonomije za Srbe na sjeveru, jer je Kosovo priznato kao cjelina. „Ono o čemu se mora razgovarati su rešenja koja nemaju teritorijalni značaj. To su prava koja nisu vezana za teritoriju. Srbin mora imati ista prava kako u općini gdje je u potpunoj većini tako i u općini gdje je u potpunoj manjini", rekao je Suroi. Govoreći o evropskoj budućnosti Kosova i Srbije, on je naglasio kako je njihova uspješna integracija važna za vanjsku politiku Evropske unije. „Ako Evropska Unija ne može riješiti jedan relativno bezazlen problem kao što je Kosovo i Srbija, kako će tretirati druge veoma ozbiljne probleme sa kojima se mora baviti“, ocijenio je Suroi. (Violeta Palaska)

Makedonija: Certifikat za kvalitetu
AD ELEM je prije nekoliko dana dobio certifikat za kvalitetu nakon što je u svoje poslovanje u potpunosti implementirao standard 9001:2008. Nakon ispunjenih uvjeta, nakon izvršene provjere sustava za upravljanje kvalitetom, međunarodno akreditirana certifikacijska kuća SGS Beograd dala je preporuku za izdavanje certifikata. „Ovaj certifikat ima izuzetnu važnost, ne samo za našu tvrtku i Republiku Makedoniju, već i za regiju. Pokazat ćemo kako ELEM radi prema najnovijim korporativnim svjetskim standardima. Implementacija ovog sustava je korak naprijed u razvoju naše tvrtke“, izjavio je tom prilikom Vlatko Čingoski, direktor ELEM-a. Istovremeno, iz ELEM-a tvrde da će u sljedećih 12 mjeseci trajno riješiti problem s odlaganjem pepela u TEC Oslomeju. Točnije, žitelji kičevskog sela Žubrino blokirali su prijevoz pepela iz Oslomeja s najavom da će se blokade nastaviti. Osobito u ljetnom razdoblju kada je suho i kada vjetar raznosi pepeo i nije moguće disati. Žitelji Žubrina pozvali su i okolna sela da se priključe prosvjedima. Iz ELEM-a, koji rukovodi termoelektranom Oslomej, tvrde kako im nisu poznati motivi najavljenih prosvjeda i blokada u razdoblju kada se intenzivno radi na trajnom rješavanju ovog ekološkog problema. Stanovnici kažu da se radi o dugotrajnom ignoriranju problema od strane i elektrane i vlasti. (Vlado Naumovski)

Albanija: Isključenje struje zbog neplaćenih računa
Operater sustava distribucije (OSSH) u Albaniji započeo je isključivati struju u oko 500 poduzeća duž obale Vlore zbog neizmirenih dugovanja, izvijestili su mediji. Hoteli, restorani i barovi nagomilali su preko 150.000 eura duga, a brojni turisti strahuju kako bi to mogao biti kraj sezone za ova poduzeća. A prilikom nedavne službene posjete Zagrebu predstavnici albanske Agencije za elektroničke i poštanske komunikacije (Autoriteti i Komunikimeve Elektronike dhe Postare – AKEP), na čelu s predsjednikom Uprave Pirom Xhixhom, potpisali su sporazum o suradnji s Hrvatskom agencijom za poštu i elektroničke komunikacije – HAKOM-om. Uz stratešku koordinaciju regulatornih aktivnosti ovaj sporazum definira i redovitu suradnju između hrvatskih i albanskih stručnih delegacija. Takvim zajedničkim djelovanjem će se olakšati komunikacija s evropskim te svim drugim međunarodnim forumima i organizacijama koje okupljaju sektor elektroničkih i poštanskih komunikacija. Time se u konačnici izravno doprinosi standardizaciji i bržem razvoju uključenih tržišta, konkurentnijem poslovanju, većoj pristupačnosti usluga te široj prihvaćenosti suvremenih komunikacijskih tehnologija", naglasio je predsjednik vijeća HAKOM-a, Miljenko Krvišek. AKEP-ovim dužnosnicima su tijekom boravka predstavljeni neki od HAKOM-ovih projekata s područja regulacije tržišta elektroničkih komunikacija, s posebnim naglaskom na aktivnosti vezane uz implementaciju e-Agencije. (Violeta Palaska)


Četvrtak, 05.08.2010.

Slovenija: Prevent Global odlazi u stečaj
Uprava slovenskog Prevent Globala je sudu u Slovenj Gradcu poštom poslala prijedlog za pokretanje stečaja društava Prevent Global i Prevent automobilski dijelovi, a do prihvaćanja odluke suda o uvođenju stečaja još postoji mogućnost da uprava povuče taj prijedlog ako postigne odgovarajući dogovor s potencijalnim strateškim partnerom, rekao je prvi čovjek Prevent Globala Renato Krajnc. Kkao su objavili slovenski mediji, zbog mogućeg stečaja krovne tvrtke Prevent Globala i njezine tvrtke kćeri, proizvođača presvlaka za automobilska sjedala za Volkswagen i Mercedes, neposredno je ugroženo ukupno 1260 zaposlenih. Uz to, stečaj tih tvrtaka posredno ugrožava još 1490 radnih mjesta u drugim tvrtkama kćerima u Sloveniji i inozemstvu. U vezi s hrvatskom tvrtkom kćeri Prevent Zlatar, koja ima 380 zaposlenih, Krajnc je ocijenio kako njezino poslovanje zasad nije ugroženo. Prevent Global duguje bankama 52 milijuna eura. Prošle godine je poslovao s prihodom oko 42 milijuna eura, a godinu je završio s gubitkom većim od sedam milijuna eura. Krajnc je ocijenio kako postoje realne mogućnosti da se proizvodnja nastavi i u slučaju uvođenja stečaja. To, po njegovim riječima, ovisi o potencijalnom preuzimatelju. Zaposleni u Prevent Globalu i Prevent automobilskim dijelovima u ponedjeljak su počeli najavljeni štrajk zbog neisplaćenih lipanjskih plaća. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Seljaci zadovoljni cijenom za pšenicu
Agrokorov otkup pšenice po cijeni 1,20 kuna za kilogram koja je aktualna do 5. kolovoza je u tijeku, a količine će ovisiti o ponudi, potvrđeno je iz Agrokora, čiju su spremnost da pšenicu otkupljuje po cijeni koji su tražili poljoprivrednici pozdravili predstavnici Koordinacije seljačkih udruga pet slavonskih županija koji su u utorak u Đakovu prozvali pojedine otkupljivače da ne poštuju novi Pravilnik o kvaliteti žitarica. Kkao su objavili hrvatski mediji, iz Agrokora navode kako su cijenu od 1,20 kuna za kilogram pšenice istaknuli 2. kolovoza s obzirom na daljnje povećanje cijene na burzama, napominjući da se u odnosu na otkup ponašaju u skladu s tržištem. Predsjednik seljačke udruge Brazda, Matija Brlošić ocjenjuje da je Agrokor isticanjem cijene od 1,20 kuna pokazao zrelosti i korektnost te da neće ostati jedini koji otkupljuje po toj cijeni. Predstavnici koordinacije slavonskih udruga poljoprivrednika Matija Brlošić i Tomislav Pokrovac su u Đakovu iskoristili priliku da upozore na brojne primjere s terena da otkupljivači preuzetu pšenicu obračunavaju po starom, strožem pravilniku prema čijim kriterijima je u ovogodišnjem rodu pšenice oko 10 posto primjesa, a koje se prema novom, blažem pravilniku također vode kao pšenica. Zna li se da je ovogodišnji urod pšenice oko 500.000 tona, a da je 10 posto primjesa, ispada kako otkupljivači ne žele priznati 50.000 tona pšenice čija je vrijednost, ukoliko je cijena po kilogramu samo 1,00 kunu, čak 50 milijuna kuna. Iz tog razloga pozivaju proizvođače da sve otkupljivače koji su im robu obračunali po starom pravilniku prijave inspekciji. Brlošić naglašava važnost primjene novog pravilnika o standardima kvalitete pšenice prema kojem je maksimalni dozvoljeni udio primjesa u pšenici 12 posto, umjesto dosadašnjih dva posto. Primjena novog pravilnika je važna zbog karakteristika ovogodišnje pšenice koja ima puno sitnog, ali kvalitetnog zrna koje "pada kroz sito" na otkupnim mjestima, ako se primjenjuje stari pravilnik. Procjenjuje da je takvog zrna 10 posto odnosno 50 tisuća tona, uz pretpostavku da je ove godine požeto 500 tisuća tona. Kaže da otkupljivačima ne bi bilo svejedno kad bi proizvođači tu količinu sitnijeg zrna vratili kući. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Prepolovljene investicije
Prema jučer objavljenim podacima, u Bosni i Hercegovini je u prvoj polovini ove godine investiran 121 milijun eura, što je za 41 posto manje u odnosu na isti period 2009. godine, pokazuju preliminarni podaci Agencije za unapređenje stranih investicija BiH (FIPA). U FIPA je saopćeno da se veliki pad priliva investicija u prvoj polovini ove godine može objasniti lošim utjecajem financijske krize i suzdržavanjem investitora od ulaganja. - Iako su ulaganja u 2010. godini smanjena za skoro polovinu, važno je istaći da u tom periodu nije bilo zatvaranja postojećih kapaciteta - navode u FIPA. U ovom periodu, dodaju, strane firme najviše su investirale u sektor proizvodnje i to 47 posto, trgovinu 29 posto, a u ostale financijske usluge 14 posto. „Na sektor usluga otpada tri posto investicija, dva posto na sektore bankarstva i telekomunikacija i jedan posto na turizam i nekretnine - kazali su u FIPA. U saopćenju se navodi da su najznačajnije zemlje investitori u prvoj polovini godine u BiH bile Austrija sa 32,7 milijuna eura, Hrvatska sa 18,1 milijun eura i Srbija sa 16,2 milijuna eura. Predsjednik Skupštine Udruženja ekonomista Republike Srpske 'SnjOT' Goran Račić izjavio je da ekonomska kriza još uvijek u značajnoj mjeri određuje nivo stranih ulaganja u BiH. „S obzirom na to da se u BiH pitanje dokumentacije i administrativnih dozvola dosta sporo rješava, ovo u značajnoj mjeri doprinosi manjem broju investitora koji dolaze u zemlju“, rekao je Račić. On smatra da BiH nije dobro iskoristila prednosti koje je imala u prethodnom periodu za privlačenje inozemnih ulagača. Nije bila pripremljena odgovarajuća regulativa koja bi privukla investitore. Zemlje u okruženju otišle su dalje od nas u tom pogledu, naglasio je Račić. U FIPA ističu da interes investitora za ulaganje u Bosni i Hercegovini postoji, kao i raspoloživi resursi, ali da financijska kriza i političke turbulencije često uspore ili onemoguće realizaciju projekata. - Potencijalni investitori najviše iskazuju interes za energetski sektor, za infrastrukturu, nekretnine odnosno industrijske poslovne prostore, te sektor drvne industrije, poljoprivredu i turizam, kazali su u FIPA. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Dogovor oko prosječne mirovine
Prosječna mirovina u Srbiji ne bi trebala pasti na 40 posto prosječne plaće, iako se o tome još uvijek spekulira, izjavio je Bogdan Lisovolik, stalni predstavnik MMF-a u Srbiji. „Očekujemo da će taj odnos biti znatno iznad 40 posto, ali, iskreno, očekujem pad sa trenutno visokog sadašnjeg nivoa. U suprotnom, Srbija jednostavno neće moći financirati svoje visoke rashode za mirovine, koji sada u bruto domaćem proizvodu sudjeluju s oko 13 posto", objasnio je Lisovolik. Komentirajući novi nacrt zakona o mirovinama, koji je prošao srpsku vladu, Lisovolik istaknuo da on podiže minimalne mirovine i štiti najugroženije umirovljenik. Prema njegovim riječima, sindikati će biti mnogo manje zabrinuti zbog reforme mirovinskog sistema nakon što ga vide u kontekstu kretanja reforme mirovinskog sistema u Evropi. Veliki broj evropskih zemalja nastoji da na isti način smanji i sadašnje i buduće troškove namijenjene za isplatu mirovina, i to kroz povećanje starosne granice, pooštravanje uvjeta i indeksacije, odnosno formule za prilagođavanje visine mirovine. „Negirajući neophodnost za takvim koracima zapravo pričaju bajke i gaje iluzije da će srpski radnici biti sretni što plaćaju sve više mirovinske doprinose i sve više poreze kako bi financirali mirovinski sistem koji je u odnosu na snagu ekonomije jedan od najskupljih u Evropi", kategoričan je Lisovolik. Iz evropske perspektive kako je rekao, prijedlog novog zakona o mirovinama u stvari nije toliko restriktivan kao što je to slučaj u mnogim evropskim zemljama. Od 27 sadašnjih članica EU, samo tri zemlje – Poljska, Italija i Bugarska – za sada smatraju da je normalno da starosna granica za umirovljenje žena treba biti niža nego kod muškaraca. Baš kao i u Srbiji. Preostale 24 zemlje već su poduzele mjere da u potpunosti izjednače granicu za umirovljenje muškaraca i žena. Od toga, 19 zemalja je već odlučilo da podigne starosnu granicu do 65 godina ili više. U Srbiji će ta granica i posle usvajanja ovog zakona biti 60 godina. To je najniži nivo u Evropi, u rangu je sa Bugarskom i Poljskom. Upitan da li postoji mogućnost da se u novi zakon unese amandman koji bi zaštitio radnike koji su proglašeni tehnološkim viškom i nalaze se na birou, zbog čega sindikati prijete vrućom jeseni, Lisovolik je rekao da prepoznaje potrebu za fleksibilnošću u pomaganju ljudima da ostanu na tržištu rada u kasnijim godinama, ako su voljni i sposobni da to urade. Ali ove inicijative ne bi trebalo pretjerano opteretiti budžet ili da odlože donošenje zakona poslije rujna. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Loša energetska strategija
Članovi Regulatorne agencije za energetiku (RAE) saopćili su kako su vidljivi pomaci u realizaciji investicija u energetskom sektoru, ali i priznaju da su daleko od graditeljskog tempa iz strateškog dokumenta Vlade. „Iako su pomaci vidljivi, u odnosu na značajna opredjeljenja iz Strategije razvoja energetike, to predstavlja tek početni korak“, navodi se u izvještaju RAE o stanju energetskog sektora dostavljenom Skupštini Crne Gore. Inozemni stručnjaci su upozoravali da izabrani scenarij u Strategiji energetike do 2025. godine, vrijednosti skoro dvije milijarde eura, nije najbolji za Crnu Goru i da je težak za primjenu. Tri godine od usvajanja dokumenta ističe sredinom prosinca, ali još ništa od druge termoelektrane u Pljevljima, čiji je početak rada najavljen za 2011. godinu. Tako bi bilo da je ispoštovano strateško opredjeljenje i plan o četverogodišnjem ulaganju od 135 milijuna eura za novi termo-blok. Struju iz obnovljivih izvora (male hidroelektrane i vjetroelektrane) trebalo je da dobijemo već ove godine, a izvjesno je da prvi koncesionari za male HE posao ne mogu završiti u strategijom predviđenom roku. Za vjetrogeneratore su tek izabrane kompanije koje će ih graditi. Rokovi za izgradnju većih hidroelektrana su neostvarljivi. U varijanti “umjerene gradnje” predviđeno je da najveća brana Andrijevo i HE Zlatica na Morači budu završene do 2013. godine, 2014. Raslovići, 2015. hidroelektrana Milunovići, a ta godina najavljivana je za 'gotov hidro-objekt' Komarnica. Kvalifikovani ponuđači za Moraču još nijesu ni pozvani da dostave ponude i nije izvjesno po kojoj varijanti će da grade elektrane. Za sada se ne spominju planirana cementara, termocentrala u Beranama, toplifikacija Pljevalja. Crnogorska Vlada je također shvatila da planirana dinamika nije moguća, pa je najavljena promjena Strategije razvoja energetike. RAE u prošlogodišnjem izvještaju daje podatak o investiranju energetskih poduzeća u postojeće i nove objekte u iznosu od oko 66 milijuna.Posebno su značajne investicije za Termoelektranu Pljevlja i Rudnik ugljena Pljevlja od ukupno oko 33 milijuna eura, prijenosni sistem 12,3 milijuna, distributivni 12,15 milijuna, hidroelektranu Perućica 5,98 milijuna i HE Piva 2,38 milijuna eura. Izvori financiranja su osigurani iz kredita, donacija i vlastitih sredstava, čemu je doprinijelo odobravanje realnog troška amortizacije i početnih iznosa povrata na investicije prilikom utvrđivanja cijena energetskih subjekata – smatra regulator. Predstavnici Regulatorne agencije također su ukazali da razvoj distributivne mreže posljednjih godina nije u dovoljnoj mjeri usuglašen sa razvojnim planovima u drugim sektorima. „Elektrodistributivni sistem nije u stanju adekvatno odgovoriti sve većim zahtjevima potrošnje“, zaključila je RAE. Korištenje dotrajalog distributivnog sistema potrošači skupo plaćaju, posebno što pokrivaju i gubitke funkcionalne cjeline distribucija po osnovu krađe struje i neovlaštene potrošnje. RAE je odredila da Elektroprivreda od svih potrošača naplaćuje te gubitke komercijalne prirode u iznosu koji to regulatorno tijelo odobri. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Mogućnosti za pregovore
Kosovski mediji objavili su jučer da je rasprava na sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda potvrdila razlike između Prištine i Beograda u interpretaciji mišljenja Međunarodnog suda pravde, dok su države članice Vijeća sigurnosti zatražile od Prištine i Beograda da iskoriste nastale okolnosti za razgovore. Kosovski mediji ocjenjuju kako su una posljednjoj sjednici Vijeća sigurnosti zabilježeni i prvi javni napori Srbije da ublaži značaj činjenice da je mišljenjem MSP-a ocijenjeno da proglašenjem nezavisnosti Kosova nije prekršeno međunarodno pravo. To je poslužilo kosovskom ministru Skenderu Hiseniju da zatraži od Vijeća sigurnosti da promijeni Rezoluciju 1244. Kosovski mediji navode da je srpski ministar vanjskih poslova Jeremić pokušavao uvjeriti članove Vijeća sigurnosti UN da Srbija zaslužuje da dobije makar malo od Kosova. „Dok je predstavnicima država koje podržavaju nezavisnost Kosova bilo lakše da iznesu svoje stavove, imajući u rukama izuzetno jake argumente u korist svojih stavova, predstavnici Srbije, Rusije i Kine su pokušavali da se pozovu na 'principe', da se suprotstave stvarnosti koju je sada zapečatio i MSP“, piše kosovski list 'Zeri'. Mediji navode kako Rezolucija 1244 neće moći biti promijenjena bez 100 priznanja nezavisnosti Kosova. Rusija i Kina imaju pravo veta u Vijeću sigurnosti, ali ne i u Generalnoj skupštini UN, gdje se odluke donose dvotrećinskom većinom glasova a u međuvremenu najavljena su nova priznavanja Kosova. (Violeta Palaska)

Makedonija: Kinezi zainteresirani za duhan
Makedonski proizvođači duhana su odlučili zasaditi više duhana ove godine, nakon što je otkup od prošle sezone prošao izuzetno dobro, a već su u potpunosti isplaćene i državne subvencije u ukupnom iznosu od 23 milijuna eura. Istovremeno makedonska Vlada je najavila da se kineski biznismeni interesiraju za makedonski duhan. Stručni tim iz Kine treba doći ovaj mjesec kako bi ispitao kvalitetu duhana pa će nakon toga odlučivati ima li šanse za sklapanje posla s otkupnim tvrtkama. Inače, ministarstvo poljoprivrede je još početkom godine garantiralo siguran otkup duhana, što potvrđuju i stručnjaci, koji kažu da i unatoč trendu kampanja za smanjenje pušenja, proizvodnja duhana nije ugrožena. Isplata subvencija za proizvodnju duhana u Makedoniji od jednog eura za kilogram je u potpunosti završena. Isplaćeno je i 11 milijuna denara onim proizvođačima duhana kojim je isplata kasnila zbog pogrešnih matičnih brojeva i brojeva transakcijskih računa, izjavio je ministar poljoprivrede, Ljupčo Dimovski. Trenutno, sa subvencijama Vlade Republike Makedonije i dobrom i garantiranom otkupnom cijenom za poljoprivrednike nema isplativije kulture od duhana. Duhan u Veleškoj regiji nikad nije bio toliko zastupljen koliko ove godine. Zasađen je na 1.050 hektara, što je u usporedbi s prošlom godinom više za 440 hektara. Iz Područne jedinice Ministarstva poljoprivrede kažu da u općinama Čaška, Gradsko i Veles nema obradive površine na kojoj nema duhana. Tamošnjih više od 2.450 proizvođača ove godine očekuje urod od oko 1.900 tona ili 600 tona više nego prošle godine. Dobri vremenski uvjeti bili su naklonjeni duhanu, a najzastupljenije sorte su basmak, jaka i prilep. (Vlado Naumovski)

Albanija: Susjedi najbrojniji gosti
Albanski turizam je trenutno u punom zamahu, dok tisuće turista dolaze dok se većina Albanaca odmara u svojoj zemlji zbog visokih cijena u inozemstvu. Albanija je ove godine opet zabilježila porast broja turista. Posljednji podaci pokazuju da je broj turista iz inozemstva koji su boravili u Albaniji u razdoblju od siječnja do lipnja ove godine iznosio je više od jedan milijun, od čega je 550.000 bilo stranaca, a 452.000 njih albanski građani koji žive i rade u drugim zemljama. Kada se radi o inozemnim turistima, najbrojniji su makedonski državljani s 21 posto pa kosovski s 19 posto te crnogorski s 12 posto. “Prema informacijama iz ambasade u Makedoniji ovog ljeta Makedoncima je privlačna Valona, za razliku od ranije kada se najviše letjelo u Drač“, izjavio je glasnogovornica albanskog Ministarstva turizma, kulture, mladih i sporta, Irena Priči. (Violeta Palaska)


Srijeda, 04.08.2010.

Slovenija: I dalje vlada pesimizam
Indeks gospodarskih očekivanja slovenske javnosti u srpnju je iznosio 36 bodova te u odnosu na prethodni mjesec bio veći za 1 bod, pokazala je jučer objavljena anketa. Indeks bilježi pad od siječnja ove godine, kada je dosegao najvišu vrijednost od 39 bodova. Ukupno 49 posto ispitanika izjavilo je tom prilikom da živi jednako kao i prije krize, dok ih 40,8 posto živi lošije. Bolje živi 1,5 posto Slovenaca. Da će se gospodarski položaj Slovenije ove godine pogoršati, smatra 50,6 posto anketiranih osoba. Njih 28,7 posto smatra da će položaj države ostati jednak kao i lani, dok je udio optimističnih tek 8-postotan. U međuvremenu, slovenska opozicija traži ocjenu ustavnosti obveze spašavanja prezaduženih članica eurozone. Tri slovenske opozicijske stranke podnijele su ustavnom sudu zahtjev za procjenu ustavnosti zakona kojim se Ljubljana obvezala na doprinos u budućim naporima za stabilizaciju eura, ako bi osim Grčke trebalo od dugova spašavati još neku članicu eurozone. Slovenska demokratska stranka (SLS), koju vodi bivši premijer Janez Janša, Slovenska nacionalna stranka (SNS) i Slovenska pučka stranka (SLS) od ustavnog suda traže da se odredbe zakona o jamstvima Slovenije za financijsku stabilnost eura ne provode sve dok ustavni sud ne donese konačnu odluku je li taj zakon u skladu s ustavom. Zakon o slovenskim jamstvima za financijsku stabilnost eura trebalo bi poništiti iz sadržajnih i formalnih razloga, drže tri opozicijske stranke. Jamstva od nekoliko stotina milijuna eura kao i ponuđena pomoć Grčkoj prelaze mogućnosti Slovenije i njezina državnog proračuna, navodi se u njihovom saopćenju. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Pad uvoza a rast izvoza
Prema jučer objavljenim podacima, rast izvoza uz pad uvoza i smanjenje deficita obilježja su hrvatske robne razmjene s inozemstvom u prvoj polovici ove godine. Hrvatski robni izvoz, iskazan u kunama, u prvih šest mjeseci ove godine iznosio je 30,57 milijardi kuna, što je povećanje za 10,1 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku. Istodobno je kako se navodi u izvještaju, uvoz, ostvaren u ukupnom iznosu od 52,2 milijarde kuna, bio za 7,7 posto manji nego u prvih šest mjeseci prošle godine. Deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom tako je iznosio 21,6 milijardi kuna i bio je za 24,9 posto manji nego u istom razdoblju prošle godine. Pokrivenost uvoza izvozom u hrvatskoj robnoj razmjeni s inozemstvom u prvih šest mjeseca ove godine bila je 58,6 posto. Trendovi u hrvatskoj robnoj razmjeni s inozemstvom u prvih pet mjeseci ove godine relativno su povoljni. Uz povećanje izvoza, izraženog u kunama, za 8,6 posto i smanjenje uvoza za 8,5 posto, pokrivenosti uvoza izvozom povećana je sa 50,4 posto u prvih pet mjeseci prošle na 59,6 posto u istom razdoblju ove godine. Hrvatski robni izvoz u prvih pet mjeseci ove godine iznosio je 25,56 milijardi kuna, što je povećanje za 8,6 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku. Istodobno je uvoz, ostvaren u ukupnom iznosu od 42,8 milijardi kuna, smanjen za 8,5 posto. Deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom iznosio je 17,3 milijardi kuna i bio je za 25,7 posto manji nego u istom razdoblju lani. Vrijednost izvoza u prvih pet mjeseci ove godine bila je za 2,02 milijarde kuna veća nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Na to je povećanje u daleko najvećoj mjeri utjecao izvoz brodova. Istodobno je uvoz smanjen za gotovo 4 milijarde kuna, a najznačajnije je smanjenje kod strojeva i uređaja, motornih vozila, plina i električne energije te uvoza gotovih metalnih proizvoda. Najveći je rast vrijednosti uvoza zabilježen kod naftnih derivata, sirove nafte te kemikalija i kemijskih proizvoda pri čemu je na prve dvije djelatnosti prvenstveno utjecao rast cijena sirove nafte na svjetskom tržištu. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Propali planovi uzgajivača riba
Ribogojilišta na rijeci Neretvi u prvoj polovini ove godine pretrpjela su velike gubitke, a najviše štete bilo je nakon ogromnog pomora ribe u siječnju, koji se desio usred velikog plimnog vala. Uzgajivači ribe krivca vide u hidroelektranama na Neretvi, ali država, točnije Federalna vlada s Mustafom Mujezinovićem na čelu, do danas nije osmislila strategiju da pomogne uzgajivačima, o izvozno orijentiranim firmama. Vlasnik ribogojilišta 'Laks' Dževad Handžar, koji je i predsjednik proizvođača ribe i riblje mlađi pri Privrednoj komori Federacije BiH, izjavio je za bosansko-hercegovačke medije da mu je u startu propao izvoz 100 tone ribe, crvene pastrve, u Francusku, Austriju i Hrvatsku. „Imali smo sve dogovoreno za izvoz u Evropsku uniju, a onda se pojavio plimni val, koji je nanio tone smeća i tako nam je sve uništeno. To nas je bacilo veliki korak unazad, jer nismo izašli na evropsko tržište. Imali smo dogovorenu isporuku crvene pastrve za Francusku, za Austriju, Hrvatsku. U tom trenutku očekivali smo pomoć države, ali je nismo dobili, rekao je Handžar. Jedino su od Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva uspjeli dobiti poticaje od 45 feninga po proizvedenom kilogramu ribe. „Sada smo ušli u proizvodnju mlađi. Imamo opet kontakte s partnerima iz Austrije, a uskoro očekujemo posjetu delegacije Evropske komisije kako bismo razgovarali o izvozu. No, sada moramo dizati nove kredite po visokim kamatama koje se kreću i do deset posto“ izjavio je Handžar. Prema njegovim riječima, prepušteni sami sebi proizvođači ribe su putem grupacija pri Vanjskotrgovinskoj komori (VTK) BiH i Federalnoj privrednoj komori ušli u borbu za tržište Evropske Unije. On je istaknuo kako je osnovni problem za Bosnu i Hercegovinu to što nema adekvatne laboratorije koje priznaje Evropska unija, te je naglasio kako visoki nameti na riblje proizvode, koji se mogu dovesti u istu ravan s proizvodima poput alkoholnih pića, pokazuju da država prema domaćoj privredi ima maćehinski odnos. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Val visokih cijena
Većina trgovinskih lanaca u Srbiji dobila je nove cjenike od pojedinih dobavljača čiji će proizvodi uskoro biti skuplji. Rast tečaja eura, povećanje cijena uvoznih sirovina i nedostatak sirovina proizvođači su prodavačima označili kao glavne razloge za poskupljenja, a teret se po starom običaju prebacuje na krajnjeg potrošača. Standard građana dodatno će biti srozan, jer će mlijeko, brašno, alkoholna i bezalkoholna pića biti skuplji dva do deset posto. Proizvođači brašna najavili su da će povećati cijene za oko pet posto, a pratit će ih i poskupljenje kruha. I uvoznici najavljuju da će ako se nastavi slabljenje dinara poskujeti sve vrste robe široke potrošnje. Slobodan Milosavljević, ministar trgovine, izjavio je za srbijanske medije kako nema razloga za poskupljenje kruha i naglasio da država neće dati suglasnost za povećanje cijena struje i plina, sve dok su zamrznute plaće i mirovine. Procjenjuje se kako će svako daljnje pomicanje cijena se odraziti na dalji pad prometa. Jer, u situaciji kada se jedva sastavlja kraj s krajem, poskupljenje i od jedan, dva posto je veliki udar na budžet kupaca. Trgovci, ipak, kažu da nove cjenike još ne primjenjuju i odlagat će ih koliko god mogu. Ali, do kraja mjeseca, sigurni su, nove cijene će osvanuti na rafovima. Najavljena poskupljenja ekonomiste uopće ne čude, te su saopćili kako promjene kursa i pad vrijednosti dinara kad-tad morali se odraziti i na maloprodajne cijene. Trgovci su se suzdržavali od poskupljenja proteklih mjeseci i vjerojatno su to radili na svoju štetu. Od ostalih osnovnih životnih namirnica, očekuje se i novo poskupljenje ulja, a neki trgovci su već dobili cjenika od Dijamanta po kojima litra ulja tokom narednih nekoliko dana treba poskupjeti za 11 posto. Također, do kraja ovog mjeseca očekuje i poskupljenje svježeg svinjskog i junećeg mesa. Međutim, budući da je kupovna moć jako niska, cijenu mesa će na kraju odrediti odnos ponude i potražnje. Međutim, ni tu nije kraj. Trgovci najavljuju da će prema cjenicima koje su dobili od proizvođača i uvoznika, tokom kolovoza sokovi i alkoholna pića poskupjeti za 10 posto. A na spisku proizvoda za poskupljenje su i so, papirna galanterija, voda, šećer i kućna kemija i sredstva za osobnu higijenu. Ekonomista Aleksandar Stevanović iz Centra za slobodno tržište izjavio je da građani i dalje plaćaju danak loše politike. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Rast međusobnih dugova
Bankarski sektor u Crnoj Gori je očuvao stabilnost i vitalnost, ali je i dalje suočen sa određenim rizicima u relaciji sa realnim sektorom, ocijenjeno je u Vladinoj analizi ekonomske politike za prvo pola godine. Likvidnost banaka je na zadovoljavajućem nivou, ali usprkos tome pojačan je oprez kod odobravanja novih kredita zbog postojeće visoke zaduženosti realnog sektora, povećanog rizika poslovanja i loše aktive. Pogoršanje boniteta dužnika i relativno veliki broj kredita koji kasne i rast nekvalitetne aktive banaka su samo neki od parametara zbog kojih su banke pooštrile procjenu kvaliteta projekata realnog sektora, navodi se u dokumentu. Odsustvo kreditnih aktivnosti kod sistemski značajnih banaka predstavljao je, kako je ocijenjeno ključni problem pada kreditnih aktivnosti u proteklom periodu, koji se nije mogao kompenzirati aktivnostima relativno manjih banaka. U analizi se navodi kako je u nedostatku kreditnih sredstava sve veći porast međusobnih dugovanja poduzeća isto tako utjecao na povećanje nelikvidnosti u privredi, tako da više od četvrtine ukupno registriranih ekonomskih subjekata ima blokirane žiro-račune. Prema podacima CBCG krajem lipnja ove godine je bilo nelikvidno 13.195 tvrtki, od ukupno 52.183 pravne i fizičke osobe koja obavljaju neku djelatnost, sa ukupnim dugom od 210,6 milijuna eura. U odnosu na prethodni mjesec broj nelikvidnih firmi je povećan za jedan posto, a ukupni dugovi za 0,67 posto. Podaci pokazuju i da su u neprekidnoj blokadi do jedne godine bili računi 2.488 tvrtki, sa dugom od 69,8 milijuna eura, dok je duže od godinu bilo u blokadi 10.707 dužnika sa iznosom od 140,7 milijuna. Vlada ulaže nade da će rješavanju problema nelikvidnosti privrede doprinijeti aktivnosti Investicijsko-razvojnog fonda kojim će se nadomjestiti nizak nivo kreditne aktivnosti banaka, kao i preusmjeravanje kreditnih linija međunarodnih financijskih organizacija za koje je država dala garancije, a banke nisu spremne da ih povuku zbog procjene visokog rizika poslovanja – vjeruju u Vladi, dodajući da, ukoliko ne dođe do povećanja kreditnih aktivnosti banaka za rješavanje problema likvidnosti tražit će se alternativna rješenja. U analizi se navodi da su ukupni depoziti krajem travnja bili 1,7 milijardi eura i u odnosu na prethodni mjesec su smanjeni za jedan posto, dok su u odnosu na isti mjesec 2009. godine ostvarili rast od 1,5 posto. U ročnoj strukturi depozita najveće učešće su ostvarili oročeni depoziti (63,3 posto), pri čemu su depoziti ročnosti od tri mjeseca do jedne godine iznosili 32,8 posto, a depoziti do tri mjeseca 18,4 posto. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Podrška islamskih zemalja
Ministar vanjskih poslova Kosova Skender Hiseni zatražio je od islamskih zemalja da priznaju nezavisnost Prištine, saopćilo je danas kosovsko ministarstvo vanjskih poslova. Kako se navodi u saopćenju, Hiseni se u sjedištu Ujedinjenih naroda sreo sa šefovima stalnih misija Lige arapskih zemalja i Organizacije islamske konferencije. Kosovski ministar je razgovarao sa generalnim tajnikom UN Ban Ki Moonom od koga je zatražio zamjenu Rezolucije 1244 Vijeća sigurnosti o Kosovu. Hiseni je tokom susreta u New Yorku ocijenio da priznavanje Kosova treba uslijediti nakon mišljenja Međunarodnog suda pravde da Deklaracija o nezavisnosti prištinskih vlasti nije protivna međunarodnom pravu. Kosovski ministar je predstavnicima islamskih zemalja uručio i formalni zahtjev da priznaju nezavisnost Kosova, ocijenivši da priznanja trebaju uslijediti što brže. Kosovske vlasti su i ranije tražile ukidanje Unmika, što bi značilo i promjenu Rezolucije 1244, za što je potrebna suglasnost svih stalnih članica SB. Međutim, bez promjene stava Rusije i Kine, koje imaju pravo veta, nema garancije da će Kosovo postati članica UN. Hiseni se sa Ki Moonom sastao u svojstvu privatne osobe, kao što i nastupa na sjednicama Vijeća sigurnosti UN-a. Jučer je Vijeće održalo sjednicu, na kojoj je šef Unmika Lamberto Zanier podnio svoj kvartalni izvještaj o situaciji na Kosovu. Pojedini srbijanski mediji objavili su navodni prijedlog Srbije za trajno rešenje statusa Kosova pod naslovom 'Autonomija od 1 do 100' koji će, kako se tvrdi, Beograd predložiti zapadnim zemljama. Prema ovom prijedlogu, kosovskim Albancima biti će ponuđeno da sami odluče u kakvim odnosima žele da žive sa Srbijom, da li žele najširu autonomiju ili da budu samostalna država, ali uz uvjet: da Srbi sa sjevera Kosova dobiju isti status. (Violeta Palaska)

Makedonija: Razvoj aerodroma
U blizini svetonikolskog sela Erdželija se vrše istraživanja vremenskih pojava i atmosfere, nakon što je turski TAV rekao da se tamošnji aerodrom ne može početi graditi bez relevantnih podataka o kretanju vjetrova, što je jedan od primarnih uvjeta za siguran zrakoplovni promet. Nova automatska meteorološka stanica bit će postavljena početkom kolovoza, a mjerit će vremenske i atmosferske pojavnosti iznad lokacije koja je predviđena za cargo-aerodrom u Štipu. U tu svrhu, u Upravi za hidrometeorološke poslove vodi se postupak za nabavu opreme koja treba zadovoljiti standarde ICAO-a. Stanica će biti sa senzorima za praćenje temperature i vlažnosti zraka; pravca, brzine i udara vjetrova; tlaka zraka, količinu i vrstu padalina, globalnu radijaciju i senzor za električna pražnjen ja atmosfere. Posljednjih dana se na aerodromu radi od jutra do mraka. Turski TAV je tamo započeo s građevinskim radovima prije dva mjeseca. Nadležni u projektu potpune rekonstrukcije aerodroma kažu da će do kraja sljedeće godine Aleksandar Veliki dobiti sasvim novi izgled. Turci trebaju, prema ugovoru, izgraditi novu zgradu terminala, novu protupožarnu zgradu, produljiti pistu, novo parkiralište s izlazom na autocestu, novu petlju za ulaz na aerodrom. Nadalje, TAV se obvezao i na instalaciju sustava za navigaciju, izgradnju komunalne infrastrukture, parkirališta za zrakoplove, novi cargo-terminal te da aerodrom funkcionira po međunarodnim standardima i postane regionalni centar. Istovremeno, menadžeri turskog TAV-a očekuju popis zaposlenih koji će se sami prijaviti da budu proglašeni kao tehnološki višak. Dakle, ovo je u suprotnosti potpisanom ugovoru o koncesiji, u kojem stoji da ne smiju nikoga otpuštati sljedećih pet godina. Radi se o paketu koji su turski menadžeri ponudili zaposlenima, osobito onima koji su blizu umirovljenja. Za te zaposlene TAV se obvezuje da će im isplatiti po 40 posto od mjesečne bruto-plaće za sljedećih šest godina. Zasad ima oko osamdeset zaposlenih koji su se upisali na popis, što sa skopskog, što s ohridskog aerodroma. Menadžeri ne objašnjavaju zašto ovo rade iako tvrde da na aerodromima nema previše zaposlenih. (Vlado Naumovski)

Albanija: Regionalna suradnja s Makedonijom
Albanija i Makedonija, dijeleći identičnu viziju za integraciju u euro-atlantske strukture, posvećene su regionalnoj suradnji i građenju dobrosusjedskih odnosa, izjavili su makedonski predsjednik Đorđe Ivanov i šef albanske diplomacije, Ilir Meta, na susretu održanom u Skopju. Na susretu, kako je priopćio Kabinet predsjednika Ivanova, istaknuto je zadovoljstvo bilateralnim odnosima između dvije zemlje, kao i uzajamna usmjerenost na daljnje jačanje i prijateljstvo te gradnju odnosa kroz otvoren dijalog. K tome, zaključeno je da u fokusu odnosa dvije zemlje treba biti ekonomska suradnja, za koju oba državnika smatraju da može biti na mnogo većoj razini od dosadašnje. Makedonija i Albanija dvije susjedne zemlje, ulažu napore u zajedničku ekonomsku suradnju. Prijedlog državnika je da zemlje zajedno privlače inozemna ulaganja i da stvore veće regionalno tržište. S makedonske strane su predloženi zajednički programi za jačanje suradnje s Albanijom u području infrastrukture, energetike, turizma i u drugim sektorima, preko čega bi se povećala bilateralna trgovinska razmjena između Makedonije i Albanije. S druge strane, albanska Vlada najavljuje, točnije ministar ekonomije Dritan Prifti, da planira Energetski park u Porto Romanu pretvoriti u industrijski megapark te da tamo očekuje ulaganja, gdje bi se i Makedonija mogla uključiti. (Violeta Palaska)


Utorak, 03.08.2010.

Slovenija: Iznadprosječan javni sektor
Prema jučer objavljenim podacima međunarodne organizacije rada (ILO) za 2008., slovenski je javni sektor po udjelu broja zaposlenika bio iznad prosjeka Evropske Unije; udio premašuje 18,13 posto svih zaposlenika, dok u EU isti udio iznosi 16,45 posto. Pribroje li se javna poduzeća, brojka postaje još veća. U Sloveniji je 7,6 posto svih stanovnika zaposleno u javnom sektoru, dok prosjek Unije iznosi 7 posto. Također, plaće u slovenskom javnom sektoru su 25 posto veće od slovenskog prosjeka. Želi li se uskladiti s evropskim prosjekom, Slovenija bi trebala otpustiti oko 14.000 javnih djelatnika, a višak istih državu godišnje stoji oko 251 milijun eura. A bolje upravljanje u slovenskim poduzećima, zatim daljnje povlačenje države iz poduzeća, povećanje učinkovitosti banaka te veća energetska učinkovitost ključni su izazovi za Sloveniju koje EBRD navodi u nedavno potvrđenoj strategiji 2010. – 2013. Slovenija je više godina bilježila visok gospodarski rast koji se uvelike poticao brzim rastom investicija i izvoza. Za njegovo je financiranje slovenski bankovni sustav postao pretjerano ovisan o međubankovnom financiranju u inozemstvu. Slovenska su poduzeća i dalje usmjerenija na proizvodnju proizvoda s nižom do srednjom dodatnom vrijednošću, za koje strana potražnja pada, navodi Evropska banka za obnovu i razvoj. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Sunčani Hvar blokiran
Hvarskoj hotelskoj tvrtki Sunčani Hvar je blokiran račun radi prisilne naplate dugovanja od strane Porezne uprave. Račun Sunčanog Hvara je blokiran u petak u poslijepodnevnim satima i to, kako iz Uprave navode u obavijesti, unatoč intenzivnim dogovorima oko načina i dinamike podmirenja obveza koje Sunčani Hvar d.d. ima prema Poreznoj upravi. U obavijesti se navodi i kako Uprava ulaže maksimalne napore u cilju deblokade računa u najkraćem mogućem vremenu i uspostave nesmetanog poslovanja. Nedavno su, 23. srpnja, iz Sunčanog Hvara izvijestili da tvrtka neosporno ima poteškoće s likvidnošću, ali da se poslovanje odvija nesmetano. Tada su naveli i da ukupna zaduženost Sunčanog Hvara prema bankama iznosi 395 milijuna kuna, dok tržišna vrijednost materijalne imovine tvrtke prema posljednjoj procjeni iz prosinca 2009. iznosi 900 milijuna kuna. Time su zapravo reagirali na tadašnje, po njima, netočne teze u medijima o poslovanju te tvrtke, čemu je svemu povod bio jednostrani raskid sporazuma dioničara s većinskim vlasnikom Sunčanog Hvara Orco Grupom od strane Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP). Upravni odbor Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) na sjednici je prošlog tjedna prihvatio informaciju da je HFP 13. srpnja ove godine jednostrano raskinuo sporazum dioničara s luksemburškom Orco grupom u Sunčanom Hvaru uz zaključak da je počeo teći rok od 30 dana za mirenje HFP-a i Orca, odnosno dogovor o eventualnom nastavku tog sporazuma. S obzirom da se Orco već protivi raskidu tog sporazuma te je najavio tužbe protiv HFP-a, UO HFP-a je zaključio da će se, ne uspije li mirenje, ići na arbitražu na nadležno tijelo, a moguća je i sudska tužba. Podnoseći izvješće o razlozima raskida sporazuma predsjednik HFP-a Vedran Duvnjak naglasio je da je razlog raskida isključivo odnos dioničara i vlasnički odnosi te neispunjavanje obveza koje je Orco imao sporazumom. Među tim obvezama je bila i obveza Orco grupe da Sunčani Hvar kroz upravljanje dovede do stabilnog financijskog poslovanja, no kako je zadnja revizija pokazala da je Sunčani Hvar nelikvidan, prezadužen i da neće moći ispuniti obveze prema vjerovnicima i radnicima i to je bio jedan od razloga raskida sporazuma, rekao je Duvnjak. HFP će se i dalje brinuti za Sunčani Hvar i odgovoran je za tu tvrtku unatoč tomu što je jednostrano raskinuo sporazum, istaknuo je Duvnjak. Sporazum je, dodao je, raskinut i zato da se spriječi pokretanje stečaja u Sunčanom Hvaru te daljnje financijske dubioze. HFP od Sunčanog Hvara još neće tražiti povrat pozajmljenih 15 milijuna kuna za plaće na što ima pravo, ali očekuje da nakon ovog raskida sporazuma Orco grupa HFP-u vrati otprilike sedam posto dionica koje mu je HFP prenio bez naknade nakon prve dokapitalizacije od 200 milijuna kuna 2006., objasnio je Duvnjak. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Istražni radovi termoelektrane
Za istražne radove i izradu projekata rudnika i termoelektrane Kongora Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosna do sada je uložila više od 3,5 milijuna KM, izjavio je jučer za bosansko-hercegovačke medije član Uprave Dalibor Marinčić. Marinčić je tom prilikom potvrdio kako su geološka istraživanja od 2006. do 2010. godine pokazala kako područje Kongore raspolaže sa 169 milijuna tona lignita u bilancnim i više od 220 milijuna tona u geološkim rezervama, što potvrđuje isplativost izgradnje ovih objekata, a prije svega prve termoelektrane u sastavu mostarskog poljoprivrednog poduzeća. Elektroprivreda HZ Herceg-Bosne počela je izradu strateške studije o procjeni utjecaja na okoliš Rudnika i Termoelektrane, a Marinčić je naglasio kako će konačnu odluku o bilo kakvoj izgradnji ovih objekata u općini Tomislavgrad donijeti isključivo lokalna zajednica. U skladu s Odlukom o proglašenju javnog interesa i pristupanju pripremi i izgradnji prioritetnih elektroenergetskih objekata u Federaciji BiH, federalna Vlada je 8. ožujka dala suglasnost Elektroprivredi HZ Herceg-Bosne kao nositelju aktivnosti, izvršiti pripreme za izgradnju rudnika i termoelektrane Kongora. Financiranje projekta će se vršiti po modelu zajedničkih ulaganja sa strateškim partnerima - kompanijama odabranim putem međunarodnog javnog poziva, a partnerstvo podrazumijeva kako Federacija BiH ostaje vlasnik prirodnih resursa, bez privatizacije, A povrat uloženih partnerskih sredstava realizirat će se preko proizvedene električne energije. Jamstvo za uložena sredstva u ovom slučaju je izgrađeni elektroenergetski objekt, a zajedničko upravljanje i odlučivanje o strateškim pitanjima putem konsenzusa je model funkcioniranja zajedničke kompanije, pojasnio je Marinčić (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Razvoj malih aerodroma
Srbijansko ministarstvo za infrastrukturu priprema program razvoja sportskih aerodroma, prema kom bi na 16 pista u Srbiji mogli slijetati privatni, sportski avioni. Mali sportski aerodromi u 16 gradova širom Srbije, osposobljeni da prime avione do 5.600 kilograma i te kako bi mogli da doprinesu privrednom razvoju regije. I zato resorno ministarstvo priprema program, kojim će pružiti šansu lokalnim samoupravama da kroz unapređenje vazduhoplovne infrastrukture povećaju interes investitora. Na piste tih malih zračnih luka mogli bi slijetiti privatni, sportski, ali i taksi avioni. Da bi se alternativni aerodromi u Srbiji osposobili za civilni promet potrebna su, kažu stručnjaci, ogromna ulaganja. Zadatak države je da pruži zakonski temelj, jasno precizira uvjete po kojima aerodromi mogu dobiti dozvole, a sve ostalo je na lokalnim samoupravama. Na prometnoj mapi Srbije trenutno postoje samo dva međunarodna aerodroma, 'Nikola Tesla' u Beogradu i 'Konstantin Veliki' u Nišu. Miodrag Miljković, državni tajnik za zračni promet, izjavio je da program podrazumijeva uključivanje više ministarstava. Osim ministarstva infrastrukture trebalo bi da se uključe i ministarstva sporta, ekonomije, državne uprave, prostornog planiranja ali i odbrane, jer je Vojska vlasnik zemljišta na velikom broju aerodroma. Također, sekundarna mreža aerodroma, kojoj pripadaju Lađevci, Ponikve, Vršac, Batajnica i Bor mogu se razvijati kao međunarodni, ako postoji interes lokalne samouprave. Realizacija pilot projekta za razvoj tercijarne mreže aerodroma u Srbiji praktično je počela studijskom posetom Sloveniji, gdje je naša delegacija obišla male aerodrome u Portorožu i Bledu. „Da bi se plan razvoja sekundarnih i tercijarnih aerodroma ostvario potreban je zakonski okvir“, izjavio je Miljković i dodao da je Vlada Srbije već usvojila Nacrt zakona o zračnom prometu, koji bi na jesen trebalo biti u skupštinskoj proceduri". "Novi zakon biti će pravni temelj za donošenje podzakonskih akata, kojima će se naše pravo u sektoru zračnog prometa uskladiti sa evropskim uredbama i uputama. Jer, do sada su se najveće primjedbe kontrole Međunarodne organizacije za civilno zrakoplovstvo odnosile na neusuglašenosti naših sa evropskim propisima", rekao je on. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Neizvjesni brzi vlakovi
Kako su jučer objavili crnogorski mediji, već se dvije godine čeka informaciju kada će rekonstrukcija pruge od Nikšića do Podgorice biti konačno završena i kada će dobiti brzu i jeftinu konekciju između dva najveća crnogorska grada. Umjesto toga, iz poduzeća koje upravlja crnogorskim željeznicama povremeno daju saopćenja o potpisivanju raznoraznih ugovora o popravci tunela ili pružnih prijelaza na dionici za koju niko ne može utvrditi kad će biti otvorena za promet. Osim rokova, i financijska konstrukcija za rekonstrukciju davno je probijena, pa je do sada utrošeno preko 65 milijuna eura, a u najavama 2005. godine, kada je najavljena rekonstrukcija, rečeno je da će taj posao koštati nepunih 50 milijuna. „Rekonstrukcija pruge Podgorica - Nikšić vrijedna blizu 50 milijuna eura započet će u ožujku 2006. godine“, izjavio je krajem 2005. godine Miroslav Ivanišević, tadašnji potpredsjednik crnogorske Vlade, nakon što su ugovor o kreditu, u “Vili Gorica” u Podgorici potpisali Ranko Medenica, predsjednik odbora direktora Željeznice Crne Gore, Rešad Nuhodžić izvršni direktor crnogorske Željeznice, Jozef Tauber generalni direktor češke Eksportne banke i Miroslava Hričirova zamjenik generalnog direktora češke Eksportne banke. Pet godina kasnije, Miroslav Ivanišević više nije potpredsjednik Vlade već predsjednik Senata Državne revizorske institucije, Ranko Medenica je umirovljen, dok Rešad Nuhodžić predsjedava Odborom direktora Željezničkog prijevoza, poduzeća nastalog diobom nekadašnje Željeznice Crne Gore. Muke sa rekonstrukcijom su se pojavile vrlo brzo nakon pompozne najave kako će sve biti završeno u roku od tri godine. Užurbane pripreme za modernizaciju pruge mnogi su povezivali sa potrebama ruskog vlasnika Kombinata aluminija, kojem je trebao siguran prijevoz boksita iz Nikšića i to je, navodno, bio ključni trenutak da Vlada pokrene taj projekt. Međutim, kako je KAP vrlo brzo pao u krizu, a glinicu počeo da uvozi, tako je i splasnulo interes za brzu rekonstrukciju pruge, kojom bi vozovi iz Nikšića do Podgorice stizali za 50 minuta. Ono što je nesumnjivo, i što je potvrđeno iz Željeznice, je da su probleme uzrokovali i niz neplaniranih poslova i problema te nepredviđenih problema tokom kopanja terena između Danilovgrada i Podgorice, što govori da plan nije bio kvalitetno urađen. Zbog niza previda, Željeznica je morala da odradi velike geoistražne radove koji su bili dopuna glavnog projekta sanacije klizišta Bare Šumanovića, neophodnih za elektrifikaciju pruge. Za sve je to, naravno, trebao dodatni novac. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Pregovori poziv na nemire
Ministar vanjskih poslova Kosova Skender Hyseni ocijenio je kako svaki poziv za pregovore o statusu Kosova predstavlja poziv za nemire i destabilizaciju, objavili su jučer kosovski mediji. U intervjuu za Glas Amerike koji su jučer prenijeli mediji, Hyseni je rekao da su pozivi Srbije za pregovore o statusu Kosova destruktivni. Dodao je da je Kosovo otvoreno za razgovore sa Srbijom, ali samo na nivou država. „Svaki poziv za pregovore o statusu Kosova jeste poziv za nemire i nestabilnost, a to je suština prijedloga rezolucije Srbije koja je predstavljena u Ujedinjenim narodima (UN)", kazao je Hyseni. On je rekao da se Priština protivi bilo kakvoj ideji za podjelu Kosova, ili ponovnom ispisivanju granica. Hyseni se nalazi u New Yorku gdje se proteklih dana sastajao sa raznim predstavnicima zemalja članica UN. „Na desetine zemalja obećalo je da će ubrzo priznati Kosovo“, kazao je Hyseni, navodeći i da nije dobio signale da će pet preostalih zemalja Evropske Unije ubrzo priznati nezavisnost Kosova. Hyseni će se sastati sa Generalnim tajnikom UN-a Ban Ki Moonom i također podnijeti zahtjev za učešće na sastanku Vijeća sigurnosti o Kosovu. (Violeta Palaska)

Makedonija: Skuplje grijanje
Regulatorna komisija za energetiku Republike Makedonije donijela je konačnu odluku o poskupljenju grijanja za građane Skopja, objavili su jučer makedonski mediji. Dakle, regulatori su revidirali svoju odluku o cijeni grijanja za Skopje Sjever. Umjesto čak 40 posto, kako je prije nekoliko dana najavila Komisija, to poskupljenje će biti manje. Inače, poskupljenje je zahtjev skopske Toplifikacije i Toplifikacije Skopje Sjever. Razlog za povećavanje cijene grijanja jest povećanje cijene prirodnog plina i kretanje cijene mazuta na svjetskim burzama energenata. Dakle, nove više cijene i račune za grijanje Skopljani će prvi put dobiti u rujnu. Inače, posljednji put grijanje je poskupilo u prosincu prošle godine. U međuvremenu, neslužbeno, zbog defekta ovih dana isključen je jedan od tri bloka REK Bitole. Elektrane Makedonije tvrde kako se ne radi o defektu, već o tehničkom zahvatu. Dakle, iz sustava je isključen drugi blok. Stručne ekipe neprestano rade i kroz nekoliko dana drugi blok će biti ponovno uključen u elektroenergetski sustav Republike Makedonije. Iz Elektrana potvrđuju da se tijekom ljeta smanjila potražnja za električnom energijom te da se redovno čine remonti i tehnički zahvati za odstranjivanje defekata ili zamjena starih s novim dijelovima u elektro i termocentralama. Važno je spomenuti da sami građani, kao krajnji korisnici, uopće nisu osjetili nedostatak električne energije. (Vlado Naumovski)

Albanija: Upozorenje Evropske Unije
Predsjedavajući Evropske Unije, Belgija apelirala je na Tiranu da pod hitno riješi politički krizu u zemlji, kako bi otvorila put za brže integracijske procese sa Evropom. Belgijski ministar vanjskih poslova Stiven Veneker je upozorio Tiranu kako nema integracija Albanije sa EU bez prethodnog konačnog rješavanja krize, objavili su albanski mediji. Albanija se skoro godinu dana suočava sa dubokom političkom krizom, budući da vodeća opozicijska Socijalistička stranka tvrdi kako je Demokratska stranka premijera Salija Berishe došla na vlast izbornim prevarama. Pod pritiskom Evropskog parlamenta i EU, u Tirani su prošlog mjeseca održani pregovori dvije vodeće stranke, ali bez uspjeha. Pošto dvije strane zasad ne pokazuju spremnost na ustupke, taj spor bi mogao da se nađe pred Venecijanskom komisijom, ili specijalnim parlamentarnim komitetom. Socijalisti imaju 65 od ukupno 140 zastupnika u nacionalnoj skupštini i dosad su bojkotirali rad parlamenta, zbog čega nisu mogli da se usvoje neki reformski zakoni. U Evropskom parlamentu, u kome je nedavno usvojena posebna rezolucija o političkoj krizi u Albaniji, upozoravaju Tiranu da ukoliko ne presječe sadašnju političku krizu može ozbiljno ugroziti približavanje EU i najavljeno ukidanje viza za njene građane. „Bez normalnog rada parlamenta nema demokracije“ upozoravaju u Strasbourgu i traže od socijalista i demokrata da što prije nađu zajednički jezik i izvedu zemlju iz tog političkog ćorsokaka. Albanija je prošle godine podnijela molbu za stjecanje statusa kandidata za ulazak u Evropsku uniju, a Evropski parlament bi, na zasjedanju od 21. do 25. rujna, trebalo, kako se najavljuje u Tirani, da raspravlja, zajedno sa Bosnom i Hercegovinom, o ukidanju viza za građene te zemlje. (Violeta Palaska).


Ponedjeljak, 02.08.2010.

Slovenija: Lesnina prodata zbog zaduženja
Vlasnici Lesnine, najvećeg slovenskog trgovca namještajem koji kontrolira četvrtinu prodaje u Sloveniji i ima snažnu tržišnu poziciju u regiji, prisiljeni su prodati svoju kompaniju austrijskom XXXLutzu zbog velikih kreditnih zaduženja koja uskoro dospijevaju, objavili su slovenski mediji. Iz Lesnine je objavljeno kako tvrtku preuzima austrijska grupacija koja je drugi najveći svjetski trgovac namještajem, ali nisu navedeni financijski podaci o toj transakciji. Po pisanju medija, tvrtka Siringa, preko koje vlasničke interese u Lesnini ostvaruju Lesninini menadžeri, prodajom dionica jakoj austrijskoj kompaniji spašava svoj financijski položaj jer do 8. kolovoza ove godine mora vratiti 99,26 milijuna eura kredita uzetih 2008. godine od nekoliko domaćih banaka, i to najviše od Nove Ljubljanske banke i Banke Celje. Zbog ovih informacija, neki slovenski proizvođači namještaja boje se da će im velika austrijska kompanija preuzimanjem Lesninine mreže diktirati niže nabavne cijene, dok drugi ističu da se ne boje novih uvjeta za prodaju svojih proizvoda jer su i prije surađivali s austrijskom kompanijom koja u Lesnini vidi odskočnu dasku za jači nastup u jugoistočnoj Evropi, preko Lesninine prodajne mreže koja se širila zadnjih godina, pogotovo u Srbiji. Detalji o toj objavljenoj akviziciji bit će poznati idućeg mjeseca, nakon što prodaju Lesnine potvrdi slovenski regulator za tržišno natjecanje. Austrijanci su obećali da će zadržati brend Lesnine i njeno sadašnje poslovodstvo. Lesnina je prošle godine sa 1100 zaposlenih ostvarila 200 milijuna eura prihoda od prodaje i neto dobit od 8,2 milijuna eura. Austrijska kompanija XXXLutz zapošljava 16.600 radnika, a djeluje u Austriji, Njemačkoj, Češkoj, Slovačkoj I Mađarskoj. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Pad prometa u trgovini
Promet od trgovine na malo u Hrvatskoj je u lipnju ove u odnosu na lipanj prošle godine nominalno bio smanjen za 1,7 posto, a realno je smanjen za 1,5 posto, prvi su podaci koje je u petak objavio Državni zavod za statistiku. Time je i u lipnju nastavljen negativan trend u trgovini na malo koji traje već dvadeset i jedan mjesec, ali je pad prometa usporen. Tako je promet od trgovine na malo u Hrvatskoj u svibnju na godišnjoj razini zabilježio realni pad za 3,7 posto, u travnju pad za 8 posto, u ožujku za 2,8 posto, dok je u veljači realno smanjen za 7,3 posto, a u siječnju za 9,3 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Državni zavod za statistiku je početkom godine započeo s novom koncepcijom publiciranja podatka o maloprodaji radi postizanja potpune usklađenosti s regulativom Eurostata i dostave mjesečnih pokazatelja o kretanju prometa u trgovini na malo prema predviđenim rokovima (jedan mjesec nakon isteka promatranog mjeseca). Tako se i prvi rezultati prometa u trgovina na malo objavljuju ranije nego inače. Zbog kratkog roka i mogućnosti naknadnih korekcija podataka, zavod za statistiku će za dva tjedna objaviti revidirane i detaljne pokazatelje u svom redovnom priopćenju. U slučaju značajnijih metodoloških promjena ili korekcija podataka, DZS će prema potrebi revidirati podatke i za prethodna razdoblja. Iz indeksa nisu uklonjeni sezonski i kalendarski utjecaji, napominju statističari. Istovremeno, proizvodnja u prerađivačkoj industriji u Hrvatskoj je u lipnju ove godine u odnosu na lipanj prošle godine bila manja za 5,3 posto, pad proizvodnje još je izraženiji u rudarstvu i vađenju i iznosio je 10,6 posto, dok je istodobno u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom zabilježen rast proizvodnje za 13 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) o industrijskoj proizvodnji prema djelatnostima. Hrvatska industrijska proizvodnja, je kalendarski prilagođena, i u lipnju smanjena za 4 posto u odnosu na lipanj prošle godine. To je ujedno četvrti mjesec za redom da se bilježi pad proizvodnje na godišnjoj razini, a kumulativno je industrijska proizvodnja u prvih šest mjeseci ove u odnosu na isto razdoblje lani smanjena za 2,3 posto. Na ukupna kretanja u hrvatskoj industriji najviše utječu kretanja u prerađivačkoj industriji, a podaci DZS-a pokazuju da je proizvodnja u prerađivačkoj industriji u lipnju bila 5,3 posto manja nego u lipnju lani, a u šest je mjeseci ove godine smanjena za 2,7 posto u odnosu na razdoblje siječanj-lipanj prošle godine. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Prevelike tjedne satnice
Prema posljednjim objavljenim podacima, Radnici u BiH u niskoprofitabilnim sektorima rade tjedno i do 60 sati, iako je zakonom predviđeno 40, tvrde u sindikatima. Oni navode kako to ne bi bio problem da se svi ti prekovremeni sati i plate. Iako je radni tjedan zakonski definiran na 40 sati, u Agenciji za rad i zapošljavanje BiH su saopćili da se to često krši. Danko Ružičić, predsjednik Granskog sindikata tekstila, kože i obuće u Republici Srpskoj, je izjavio da u toj oblasti ima slučajeva da radnici rade između 300 i 400 sati godišnje, iako je godišnje dozvoljeno 150 sati prekovremenog rada. „Najgore je što se to ne plati radnicima, a poslodavci to nigdje ne evidentiraju već u svoje knjige pišu da je radnik radio osam časova dnevno, tako da inspekcija tu ne može ništa“, istakao je Ružičić. On je naveo kako prekovremeni rad nije sporan ni radnicima ni Sindikatu, s obzirom na to da se u tom sektoru često dešava da stigne narudžba za određenu količinu proizvoda, koja se mora isporučiti na vrijeme pa se zbog toga mora ostati prekovremeno, samo da se to plati zaposlenima. Ranka Mišić, predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske, je istakla da radnici u BiH i u RS rade više za oko trećinu od norme koja je zakonom predviđena. To je posebno izraženo u proizvodnji, odnosno niskoakumulativnim granama, kao što je tekstilna industrija, obućarska i prerađivačka, gdje se radi onako kako poslodavac procijeni. Ako poslodavac odluči da radni dan traje 10 ili 11 sati dnevno, umjesto osam kako zakon kaže, ili ako treba raditi i subotom i nedjeljom, onda radnici toliko i rade. Također, zakonom je predviđeno da radnik godišnje može raditi 150 sati prekovremeno, ali u praksi radnici u Republici Srpskoj rade i do 180 sati. U nekim poduzećima u kojima radnici koriste kartice kada dolaze ili izlaze s posla, kako bi se evidentiralo da su došli, poslodavci čak tjeraju radnike da izađu s posla i provuku karticu da se vidi kada su izašli, ali da se opet moraju vratiti na posao i raditi, samo bez provlačenja kartice. Ranko Milić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske, je kazao da se u RS uglavnom poštuje zakonom propisana norma o trajanju radne sedmice, iako ima odstupanja. „Kada je u pitanju građevinarstvo, radi se prekovremeno kada su u pitanju sezonski poslovi, ali to se sve plati i bar da imamo toliko posla da se mora raditi prekovremeno i da možemo zapošljavati nove radnike, ali svjedoci smo da imamo sve manje i posla i para", naveo je Milić. U Agenciji za rad i zapošljavanje BiH su rekli da je u budućnosti planirana izrada ankete rada u kojoj će se naći i službeni podatak o stvarnom radnom tjednu u BiH. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Međunarodni monetarni fond nezadovoljan novim prijedlozima
Predstavnici Međunarodnog monetarnog fonda protive se ideji ministra Mlađana Dinkića o dizanju plaća i mirovina navodeći kako je prijedlog u suprotnosti sa zakonom o fiskalnoj odgovornosti. Glavna tema pregovora sa Međunarodnim monetarnim fondom će tako biti Zakon o fiskalnoj odgovornosti kojim bi trebalo definirati do kog nivoa se država može zaduživati. Bogdan Lisovolik, stalni predstavnik misije u Beogradu, izjavio je za srbijanske medije da će se razgovarati i o nacrtu zakona o mirovinsko-invalidskom osiguranju i strukturnim reformama. „Svaki put kad misija dođe mi razgovaramo o strukturnim reformama. One su uvijek dio naše agende. Podrazumijevaju i završetak procesa privatizacije, ali i druge stvari kao što je poboljšanje investicijskog ambijenta i ukidanje nepotrebne birokracije. U tom smislu, bavit ćemo se i temom giljotine propisa. Ali će ključna tema pregovora biti Zakon o fiskalnoj odgovornosti i okretanje novom modelu rasta koji se zasniva na povećanju izvoza“, izjavio je Lisovolik. Zakonom o fiskalnoj odgovornosti Vlada Srbije, prema jednom prijedlogu, obavezat će se da ukupno učešće javnog duga ne prijeđe 45 posto u vrijednosti naše ukupne godišnje proizvodnje, odnosno bruto domaćeg proizvoda. Cilj zakona je i da se vlast obaveže da će do 2015. godine postepeno smanjivati minus (deficit) u državnoj blagajna. Plan je da se sa ovogodišnjeg fiskalnog deficita od 4,75 posto on smanji na jedan posto 2015. godine. Načelna ideja zakona je i da plaće i mirovine rastu u narednom periodu sporije od ukupnog ekonomskog rasta. Pa se tako predlaže da u periodu od 2011. do 2012. godine prosječne plaće i mirovine porastu za stopu inflacije plus polovinu prošlogodišnjeg realnog rasta bruto domaćeg proizvoda, odnosno svega što kao zemlja proizvedemo za godinu dana. Zatim se do 2015. godine primjenjuje formula po kojoj ukupna masa zarada raste koliko i rast cijena, plus polovina rasta BDP-a, dok će se mirovine povećavati ukoliko ekonomski rast bude veći od četiri posto. Prema posljednjim podacima, izdaci za mirovine čine 12,5 posto bruto domaćeg proizvoda, dok troškovi za plaće iznose 10 posto u svemu što privreda stvori za godinu dana. (Milijana Radulović)

Crna Gora: I dalje u recesiji
Crnogorska ekonomija nije uspjela u prvih šest mjeseci 2010. da izađe iz recesije, a oporavak do kraja godine potpuno je neizvjestan, izjavio je ministar ekonomije Branko Vujović. Prema njegovim riječima, ekonomska kretanja u prvih šest mjeseci u skladu sa Vladinim očekivanjima za taj period, ali da izlazak iz recesije, odnosno rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u odnosu na prošlogodišnji period, nije siguran. Teško da možemo govoriti o oporavku ekonomije, ali očekujemo da će se pretpostavke njene stabilizacije stvoriti do kraja godine, rekao je Vujović nakon posljednje sjednice Vlade prije godišnjeg odmora. Prema Vladinim podacima, BDP u prvom kvartalu godine ostao je na nultom nivou, iako su primijećeni znakovi oporavka, prvenstveno u sektoru proizvodnje električne energije. „Industrijska proizvodnja je otprilike na istom nivou kao prethodne godine, imamo značajne pomake u proizvodnji Kombinata aluminija (KAP), 15,4 posto, rast u proizvodnji struje od preko 28 posto, a blago povećanje je zabilježeno u Rudniku ugljena. Značajno smanjenje bilježimo kod Željezare, čija je proizvodnja pala 35 posto i Boksita koji ne rade u ovoj godini“, rekao je Vujović. Turizam, prema njegovim riječima, bilježi pad od 5 posto, ali, kako je dodao, do kraja godine se može očekivati da se taj rezultat približi prošlogodišnjem. Također, crnogorska Vlada usvojila je i Strategiju regionalnog razvoja, od koje se očekuje da doprinese iskorištavanju potencijala i mogućnosti za održivi razvoj svih dijelova Crne Gore i boljem standardu građana. On je kazao da će se na područjima zaostalim u razvoju, a koji imaju veliki potencijal za oporavak, posvetiti posebna pažnja. On je priznao da se dosadašnji regionalni razvoj zasnivao na neadekvatnom pristupu zasnovanom na planskoj ekonomiji, koji je karakterizirala kontinuirana migracija stanovništva iz kontinentalnog prema središnjem i primorskom dijelu zemlje. Na pitanje kada će biti potpisan najavljeni ugovor o poravnanju Vlade i Kombinata aluminija (KAP), Vujović je saopćio da za to nije osigurana kompletna dokumentacija. „Što se tiče svih dokumenata usuglasili smo tekstove. Ostao je još samo tekst garancije za kredit 63,3 milijuna eura. Dio dokumentacije dostavljen je ministarstvu financija, koje je tražilo dodatnu dokumentaciju vezano za ugovore između poslovnih banaka i banke predstavnika konzorcija i tek na osnovu te dokumentacije možemo valjano pripremiti tekst garancije koji će usvojiti Vlada, naveo je Vujović. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Zabrana marama u školi
Zabrana o nošenju marama izdana je na Kosovu i izaziva proteste. Administrativna uputa kosovskog ministarstva za obrazovanje, nauku i tehnologiju Kosova od svibnja ove godine, kojim se zabranjuje nošenje vjerske uniforme ili marama u školama, izazvalo je veliko negodovanje muslimanskih vjernika. Organizirane su i demonstracije u Prištini i zatraženo je da se sporna uputa poništi, a muslimankama omogući da poštuju svoju veru i školuju se. Reagirala je i Islamska zajednica (IZ) koja, smatra da je uputa ministarstva u suprotnosti sa Ustavom Kosova i najavljuje da će, ukoliko ne bude povučeno, biti prinuđeni da od Ustavnog suda zatraže ocjenu ustavnosti. „Na temelju Ustava Kosova, zajamčena je sloboda vjeroispovijesti. Djevojke sa maramama ne moraju biti samo hodžinice ili profesorice teologije, kako se obično misli, nego i doktorice i pravnice“, izjavio je za kosovske medije Sabri Bajgora, glavni imam Islamske zajednice Kosova, podsjećajući kako je marama za žene predviđena i u drugim vjerama. Međutim, ministar za obrazovanje, nauku i tehnologiju Enver Hodzaj, u svojoj izjavi poziva se na Ustav koji je, kaže, veoma jasan i precizan: „Republika Kosovo je laička država, a kosovsko društvo je sekularno. Ja kao ministar sam zadužen samo da subordiniram Ustav i implementiram ga u praksi Ako ima onih koji misle da nije tako, treba da se žale nadležnom sudu. To je njihovo pravo“. Ismail Hasani, sociolog religije na Univerzitetu u Prištini, smatra kako se ovakva pojava najviše javlja u onim društvima koja nemaju dublje korijene u Islamu i nastoje da sebe vide kao dio onoga što se zove islamski identitet ili islamsko društvo. „Uzrok ove pojave je ono što se smatra ne tako dugom tradicijom u Islamu, odnosno proces rekonvertiranja koji ima svoje korene u povijesti, ali nije dugog vijeka, kao što je to slučaj u arapskom svetu ili drugim zemljama, gdje je islam stariji“, smatra Hasani. Na Kosovu je više od 80 posto stanovnika muslimanske vere. Osim pravoslavaca, uglavnom Srba, na Kosovu živi i oko 65 hiljada katolika koji su albanske nacionalnosti. (Violeta Palaska)

Makedonija: Banke u problemima
Iz Narodne banke Makedonije saopćeno je u petak kako osobito značenje za bankarski sustav ima moguće prelijevanje smanjene likvidnosti makedonskih ekonomskih subjekata i manjih obrta na tržište rada u Makedoniji. To bi moglo uzrokovati daljnje povećanje rizika za bankarski sustav. Ključni preduvjet za očuvanje financijske stabilnosti je održavanje makroekonomske stabilnosti. Također u makedonskoj središnjoj banci smatraju da stabilnost financijskog sustava Makedonije uvelike ovisi o stabilnosti bankarskog sustava, kao njegovog dominantnog segmenta. Ovih dana članovi Vijeća NBM-a pregledali su izvještaje za prošlu godinu te zaključili da brzina oporavka ovisi o glavnim trgovinskim partnerima RM, kao i javnom dugu. Istovremeno, tvrtke iz Novog Zelanda, Capital Conservator Savings & Loan Limited, u sudskom procesu zatražile su od Stopanske banke odštetu od 250 milijuna eura, što je sto posto kapitala banke. U zasebnom sudskom postupku tetovska tvrtka Plaza od Tutunske banke traži odštetu od 26,8 milijuna eura, što je 38 posto kapitala banke. Prije dva tjedna dvije makedonske banke zatražile su od makedonske Komisije za vrijednosne papire (KHV) da ne objavljuju podatke o sudskim postupcima na web-stranicama Makedonske burze, ali je KHV odbio njihove zahtjeve s objašnjenjem da se to mora objaviti kao financijski osjetljiva informacija, pogotovo jer potraživanja prelaze pet posto vrijednosti kapitala banaka. (Vlado Naumovski)

Albanija: Loši odnosi predsjednika i vladajuće stranke
Albanska vladajuća Demokratska stranka (DP) kritizirala je predsjednika Bamira Topija zbog toga što nije potpisao povelju o imenovanju šefa Ustavnog suda, kako to nalaže Ustav. Eduard Halimi, zakonodavac iz redova Demokratske stranke, rekao je u ime parlamentarnog zakonskog odbora kako je Topi povelju trebao potpisati početkom lipnja, tako da parlament može nominirati šefa suda. Topijev ured tvrdi kako povelju nije bilo moguće potpisati zato što Ustavnom sudu nedostaju četiri od devet članova. Iako je Topi nekoć bio visoki dužnosnik vladajuće stranke, odnosi su postali prilično loši. Albanski parlament je prošlog tjedna završio svoju zakonodavnu sezonu sa novim sukobom. Većina iz vladajuće Demokratske stranke (DS) uspjela je usvojiti izmjene nacrta državnog proračuna vlastitim glasovima, dok su zastupnici opozicijske Socijalističke stranke (SP) napustili dvoranu. Rasprava i metode usvajanja izmjena izazvali su još jedan razdor dviju skupina. Opozicija je ustrajavala da se o člancima zakona glasuje pojedinačno, što je metoda koju je vladajuća većina odbila. Situacija je eskalirala od verbalnog sukoba do fizičkih udaraca, što je dovelo do prekida sjednice. Glasovanje o spornom nacrtu zakona o Državnoj obavještajnoj službi odgođeno je za sljedeće zasjedanje na jesen. (Violeta Palaska)