 |
 |
|---|
| |
|
|---|
Petak, 30.07.2010. Slovenija: Povećan izvoz Slovenski izvoz je u prvih pet mjeseci ove godine za desetinu veći nego u istom razdoblju prošle godine, a njegova vrijednost iznosi 7,2 milijarde eura, objavili su jučer slovenski mediji. Ti su rezultati pozitivni, no i dalje lošiji nego 2008. godine, izjavio je Aleš Cantarutti, direktor Centra za konkurentnost pri Gospodarskoj komori (GZS). Svaki četvrti slovenski izvoznik posluje s Evropskom Unijom, kamo su lani izvezli 70 posto cjelokupnog slovenskog izvoza. Čak 84 posto izvoznika plasira svoje proizvode i usluge na tržištima bivše SFRJ, gdje je ostvareno 17 posto prošlogodišnjeg slovenskog izvoza. Taj se udio u prva 3 mjeseca ove godine smanjio na 13,4 posto. U međuvremenu, Gospodarska komora Slovenije (GZS) posredovala je premijeru Borutu Pahoru dopis u kojem ga poziva na zaustavljanje provođenja zakona o trošarinama za poduzeća i prije svega industriju. GZS procjenjuje da će više trošarine na električnu energiju i zemni plin uvelike smanjiti konkurentnost slovenskog gospodarstva. Uvođenje novih trošarina predstavlja ’grubo i nepromišljeno zadiranje u akumulaciju slovenskih poduzeća, navodi se u dopisu slovenske komore, dodajući kako će prouzročiti snažan pad ionako skromnih dobiti ili ih pretvoriti u gubitke. Novela zakona o trošarinama poduzećima u prerađivačkoj industriji oduzet će četvrtinu neto čiste dobiti iz 2009. (209 milijuna eura), navodi GZS. (Jagoda Radojčič) Hrvatska: Veći fiskalni deficit Gospodarska kretanja u prvoj polovici ove godine bila su nepovoljnija od ranije očekivanih, zbog čega je Ekonomski institut, Zagreb revidirao na niže svoje prognoze rasta za ovu i slijedeću godinu. Prema podacima koje je Institut objavio, posebno izražen bit c´e pad investicija, od oko 11 posto, dok se istovremeno očekuje rast izvoza od oko 6 posto. Analitičari Ekonomskog instituta su najavili da c´e gospodarski oporavak započeti kasnije i da c´e biti sporiji nego što se ranije očekivalo. Tako bi umjereni oporavak u iduc´oj godini trebao donijeti rast BDP-a od 1,6 posto, uz relativno brzi oporavak investicija i blago jačanje osobne potrošnje. Prema njihovim procjenama, vanjska trgovina bi trebala dati pozitivan doprinos rastu u ovoj godini i pridonijeti smanjenju deficita tekućeg računa bilance plac´anja, kao i usporavanju rasta vanjskog duga. Negativni trendovi na tržištu rada prenijet c´e se i u narednu godinu, koja bi ipak trebala donijeti zaokret i blagi oporavak u drugoj polovici 2011. Fiskalni deficit c´e u ovoj godini biti vec´i od planiranog, što c´e zahtijevati korekciju fiskalne politike. U tom području analitičari Instituta vide brojne rizike, koji se ponajprije odnose na nespremnost hrvatske Vlade, ali i čitavog društva za nepopularne reformske zahvate, što može imati značajne negativne učinke na ekonomske rezultate u srednjem roku. Bruto domac´i proizvod je u prvom tromjesečju 2010. godine bio 2,5 posto manji nego godinu dana ranije, čime je nastavljen negativan trend u kretanju hrvatskog gospodarstva koji traje pune dvije godine. U te dvije godine osobna potrošnja je smanjena za 14 posto, investicije za 25 posto, a izvoz za 10 posto, dok je s druge strane državna potrošnja povec´ana za oko 3 posto. Najnoviji raspoloživi podaci o stanju gospodarstva ukazuju na stagnaciju u vec´em dijelu realnog sektora uz nastavak negativnih trendova u građevinarstvu i na tržištu rada. Uz takva nepovoljna kretanja, prognoze Ekonomskog instituta, Zagreb objavljene u novom broju publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly govore o padu BDP-a za 1,7 posto u ovoj godini, što je osjetna korekcija na niže u odnosu na 0,7 posto koliko se očekivalo u travnju. U 2011. godini očekuje se postupni oporavak ukupne aktivnosti uz rast od 1,6 posto, što znači da c´e oporavak započeti kasnije i da c´e biti sporiji nego što se ranije očekivalo. Negativna kretanja u ovoj godini bit c´e obilježena nastavkom snažnog pada investicija, od oko 11 posto, te padom osobne potrošnje za gotovo 3 posto. S druge strane, očekuje se rast inozemne potražnje uz povec´anje ukupnog realnog izvoza roba i usluga za 6 posto i stagnaciju uvoza. Vanjska trgovina trebala bi dati pozitivan doprinos rastu i pridonijeti smanjivanju deficita na tekuc´em računu bilance plac´anja, kao i znatnom usporavanju rasta vanjskog duga. Istovremeno, rastuc´a nezaposlenost i smanjivanje prosječnih plac´a u ovoj c´e godini dodatno oslabiti potrošnju stanovništva, usprkos relativno niskoj stopi inflacije, aprecijaciji kune i blagom oporavku kreditiranja. U iduc´oj bi godini jačanje svjetskog gospodarstva, uz opc´e poboljšanje gospodarske klime povezano s očekivanim završetkom pregovora s EU-om, trebalo dovesti do rasta gospodarske aktivnosti, posebno investicija, a uz potporu osobne potrošnje i izvoza. Negativni trendovi na tržištu rada prenijet c´e se u iduc´u godinu, kada se očekuje njihovo postupno slabljenje i blagi oporavak u drugoj polovici godine. (Petar Grabovac) Bosna i Hercegovina: Terminali pred stečajem Srbija: Pad kupovne moći građana Crna Gora: Niska prikazana dobit Kosovo: Hapšenje Vladinog službenika Makedonija: Pomirenje sa EVN-om Albanija: Razbijen lanac organiziranog kriminala Hrvatska: Pad prosječne plaće Bosna i Hercegovina: Zaposlen bez provedenog javnog natječaja Srbija: Viši lokalni nameti od državnih Crna Gora: Raskid ugovora s njemačkom bankom Kosovo: Novi zapovjednik EULEX-a Makedonija: Problemi tekstilnog sektora Albanija: Završena zakonodavna sezona Utorak, 20.07.2010. Četvrtak, 15.07.2010. Slovenija: Prodaja Mercatora i Pivovarne Laško Uprava Nove ljubljanske banke, koju vodi Božo Jašovič, do kraja godine želi prodati 10-postotni vlasnički udjel koji banka ima u trgovačkom lancu Mercator, objavili su slovenski mediji. Radi se o dionicama koje je banka prošle godine zaplijenila Infond Holdingu, koji je tada bio u vlasništvu Boška Šrota. U banci razmišljaju i o prodaji 20 postotnog udjela u Pivovarni Laško, piše slovenski list Dnevnik. Ako banka ne uspije prodati dionice do kraja godine, naći će se u velikim problemima zbog financijskih gubitaka koje će im donijeti spomenuti vlasnički udjeli. Banka je dionice Mercatora stekla po cijeni od 156 eura, računajući troškove, a u petak je dionica na Ljubljanskoj burzi vrijedila 153,71 euro. Ukupan gubitak iznosi oko 930 tisuća eura. NLB je pod pritiskom zbog nedovoljnog kapitala, a kraj godine mogao bi donijeti nove gubitke koje će banka morati otpisati od moguće dobiti, odnosno morat će ih pripisati ostvarenom gubitku. To si NLB ne može priuštiti, tim više što se još uvijek čeka politička odluka o dokapitalizaciji banke. Predsjednik uprave NLB-a Božo Jašovič izjavio je da će test na stres koji se provodi u Evropskoj uniji pokazati da je NLB među najlošijim evropskim bankama po adekvatnosti kapitala. Izvori bliski NLB-u potvrđuju da banka želi prodati udjel u Mercatoru, ili sama ili u konzorciju s drugim bankama koje su suočene sa sličnim teškoćama, odnosno zajedno s grupom Laško koja drži 23,3 posto dionica Mercatora. NLB želi prodati i svoj udjel u Laškom, koji je također stečen na temelju duga Infond Holdinga. Na skoroj skupštini društva odlučivat će se o reorganizaciji Grupe u koncern u kojem bi uz Pivovarnu Lašku bili još pivovara Union, Fructal i Radenska. U NLB-u bi reorganizaciju najradije prepustili novom vlasniku, jer smatraju da to nije zadatak banke, koja se istovremeno javlja kao vlasnik i kao vjerovnik Grupe Laško. Grupa Laško prošlu je godinu završila s gubitkom od 165 milijuna eura. Kako bi pokrilo gubitak, Laško je za 9,3 milijuna eura prodalo 79,24-postotni udjel u kćerinskoj tvrtki Delo. Prodaju tvrtke Elan iz Morske Sobote još nije odobrio ured za zaštitu tržišnog natjecanja niti ministarstvo kulture, ali je riječ o iznosu koji ne može spasiti Laško. Banke bi radije da Laško proda 23,3 postotni udjel u Mercatoru, no Uprava Laškog odbija takve ideje. „Čekanje u nadi da će cijene dionica porasti je špekulativna strategija koju si mogu priuštiti samo oni koji imaju dovoljno kapitala. Realnost je drugačija, kapitala nedostaje, kao i ulaganja koja bi se mogla unovčiti. Banke će morati preuzeti aktivnu ulogu u poslovnom i financijskom restrukturiranju komintenata i osigurati si izlaz iz mogućeg vlasničkog ulaganja“, smatra Jahovič. Analitičari procjenjuju kako je malo vjerojatno da će NLB prodati svoje udjele do kraja godine. (Jagoda Radojčič) Hrvatska: Izdavanje državnih obveznica Hrvatska Vlada odlučila je o novom zaduženju izdavanjem državnih obveznica i to dviju obveznica na domaćem i jedne na inozemnom tržištu, a ukupan je iznos oko 13,4 milijarde kuna. Na domaćem će se tržištu tako izdati dvije obveznice u iznosu od 1,5 milijardi kuna uz fiksnu kamatnu stopu od 6,75 posto, te obveznica u kunskoj protuvrijednosti 650 milijuna eura za koju je kamatna stopa 6,5 posto. Datum naplate tih obveznica je 15. srpnja ove godine, a dospijeće nešto manje od deset godina, odnosno datum iskupa je 5. ožujka 2020. godine. Na američkom tržištu izdat će se desetogodišnje euroobveznice u iznosu 1,25 milijardi dolara, uz kamatnu stopa od 6,625 posto. Datum naplate je 14. srpnja 2010., a iskupa 14. srpnja 2020. godine, odlučila je Vlada na sjednici u utorak. Novo zaduženje će se koristiti za financiranje tekućih obveza proračuna i refinanciranje obveza koje dospijevaju u idućem razdoblju, a premijerka Jadranka Kosor i potpredsjednik Vlade i ministar financija Ivan Šuker istakli su kako je izdanje obveznica, s obzirom na situaciju na svjetskom financijskom tržištu, priznanje upravljanju javnim financijama u Hrvatskoj. „Financijsko tržište vjeruje u politiku ove vlade i vjeruje Hrvatskoj“, kazao je Šuker, napominjući kako su se mnoge zemlje trudile izdati obveznice, ali nisu uspjele. Istaknuo je kako novo izdanje obveznica Hrvatskoj osigurava financijsku stabilnost koja je potrebna za provedbu reformi. „Hrvatska dobiva financijsku stabilnost u sljedećih nekoliko mjeseci, a to podrazumijeva i makroekonomsku stabilnost. Na nama je da provedeno reforme koje će promijeniti ove negativne trendove što se tiče gospodarskog rasta“, izjavio je za hrvatske medije Šuker, napominjući kako bi se time utjecalo na rashodnu stranu proračuna i smanjenje deficita. Potpredsjednik Vlade Slobodan Uzelac govoreći o novom zaduženju kaže kako ne bi bio za to da nije uvjeren da će se time stvoriti uvjeti za nastavak reformi, a posebno ističe potrebu aktiviranja potencijala i imovine koja je u vlasništvu države. Premijerka Jadranka Kosor najavila je da će se sljedeći tjedna ići s prijedlogom novog modela upravljanja državnom imovinom. U ovoj godini predviđene su potrebe za zaduženjem države u ukupnom iznosu 28,8 milijardi kuna, od čega je 20,2 milijarde kuna za refinanciranje dospjelih obveza iz prethodnih razdoblja, a 8,6 milijardi kuna za financiranje tekućeg deficita u ovoj godini, podsjetio je Šuker. (Petar Grabovac) Bosna i Hercegovina: Bez smanjenja cijena struje Udruga za poduzetništvo i posao LiNK Mostar smatra kako bi Regulatorna agencija za električnu energiju (FERK) trebala zatražiti od elektroprivreda u Bosni i Hercegovini da rade na dobrobit svih potrošača u BiH, objavili su jučer lokalni mediji. Ističu kako, dok elektroprivrede bilježe dobre poslovne rezultate, mala i srednja poduzeća nalaze se u vrlo teškom položaju. Mala i srednja poduzeća i poduzetništvo općenito nalaze se u vrlo teškom položaju. Razlog tomu su između ostalog i skupa električna energija u cijeni koštanja konačnog proizvoda. Također, tu su i brojni drugi nameti koji domaći proizvod čini teško konkurentnim na domaćem posebice inozemnom tržištu. Vjerujemo kako će Regulatorna agencija za električnu energiju (FERK) voditi računa o cjelokupnom stanju u kojem se nalazi domaće gospodarstvo, od malih i srednjih poduzeća, do velikih elektroenergetskih monopolista, navodi se u priopćenju LiNK-a. Elektroprivreda BiH hvali se kako su u prvom polugodištu ostvarili veću proizvodnju i dobit veću od 22 milijuna maraka. Isto tako, Elektroprivreda HZHB za prošlu godinu iskazala je dobit za preko 23 milijuna maraka. Sva javna poduzeća pa tako i elektroprivredna trebala bi imati neke druge motive, osim stjecanja dobiti i podjele dividendi, smatraju u LiNK-u. Iz udruge napominju kako rad i opstanak malih i srednjih poduzeća ovisi o tržištu ali i investicijama velikih poduzeća u Bosni i Hercegovini. „Zahvaljujući dobrim klimatskim uvjetima predviđaju se rekordne proizvodnje hidroelektrana, dok za to vrijeme mala i srednja poduzeća bilježe rekordan pad poslovanja i gospodarske aktivnosti. Nadamo se kako će FERK u skladu sa svojim ovlastima zaustaviti ovu tržišnu utakmicu, i tražiti od elektroenergetskih poduzeća da rade na dobrobit svih potrošača i građana BiH“, priopćeno je iz LiNK-a. (Mirsad Ajnadžić) Srbija: Interes građana za kredite Građani Srbije najviše su zainteresirani za auto kredite, potom gotovinske, stambene i kredite za refinanciranje, sa izuzetkom prvih šest mjeseci ove godine u kojima su najviše traženi krediti uz subvenciju države, pokazuju rezultati istraživanja koje je proveo internet portal krediti.rs. Istraživanjem su obuhvaćeni podaci o interesu građana za kredite i analiza zahtjeva za kredite putem internet portala. Rezultati se odnose na period od 1. siječnja 2008. do 1. srpnja 2010. godine. Analiza zahtjeva za kredite putem internet portala www.krediti.rs pokazuje kako je prosječan iznos traženih kredita 7.636 eura, dok je prosječan traženi rok otplate 88,6 mjeseci. Ukupan iznos kredita traženih na ovaj način je oko 1,5 milijuna eura, a zahtjeve za kredite najviše su podnosili Beograđani i Novosađani i to prvenstveno za kredite za refinanciranje i za dinarske gotovinske kredite. Analiza zainteresiranosti za kredite također pokazuje da su auto krediti bili najtraženiji tokom 2008. godine (31,4 posto), već u 2009. zainteresiranost za auto kreditima je počela padati (25,07 posto), da bi u prvoj polovini 2010. strahovito pala na 13,92 posto. Kada su u pitanju gotovinski krediti indeksirani u eurima, prisutna je skoro jednaka zainteresiranost i tokom 2008. (14,54 posto) i tokom 2009. godine (14,72 posto), da bi u prvoj polovini 2010. godine također pala na 11,58 posto. Ovi krediti su atraktivni jer su nenamjenski, tj. građani dobivaju gotov novac i procedura njihovog odobravanja je mnogo lakša i brža u odnosu na ostale tipove kredita. Ipak iznenađuje njihova popularnost među građanima s obzirom da su najnepovoljniji kada se radi o visini kamatnih stopa, indeksirani su u eurima i nose valutni rizik. Od 2008. godine do danas stambeni krediti spadaju u red najatraktivnijih kredita. Oko 10 posto građana Srbije je bilo zainteresirano za uzimanje ovih kredita 2008. godine, sljedeće godine je interes opao na oko sedam posto, dok je u prvom polugodištu ove godine trend pada nastavljen i interes je na nivou od pet posto. Trend pada interesa za klasične stambene kredite je prouzrokovan povećanjem interesa za subvencionirane stambene kredite čije je odobravanje počelo u posljednjem kvartalu 2009. godine, a nastavilo se i početkom 2010. godine. Građani su se u velikoj mjeri okrenuli povoljnijim subvencioniranim kreditima, te su se za klasične bankarske stambene kredite najčešće odlučivali građani sa primanjima većim od 120.000 dinara. Snalažljiviji i manje zaduženi građani su refinancirali svoje obaveze subvencioniranim dinarskim gotovinskim kreditima, te je ove godine interes za klasične kredite za refinanciranje smanjeno iz tog razloga. U svakom slučaju, podatak da sve više građana želi refinancirati svoje obaveze zbog nemogućnosti plaćanja rata, može biti alarmantan, ali ne i indikativan jer je porast potražnje zabilježen u jeku svjetske ekonomske krize. (Milijana Radulović) Crna Gora: Novi protesti radnika Radnici nikšićkih Rudnika boksita, njih oko tri stotine, opet su održali protest ispred na trgu Vektre, ministarstva ekonomije, nezadovoljni zbog toga što, kako tvrde, ruski poslodavac krši sve potpisane ugovore i zakone, a država ne reagira kako bi ih zaštitila. Ministar Branko Vujović nije bio na poslu, pa nije ni mogao čuti pogrdne povike na njegov račun i pozive očajnih radnika da se država, kako su kazali konačno obračuna sa ruskim poslodavcima i istjera ih iz Crne Gore. Vršitelj dužnosti predsjednika Samostalnog sindikata Borisav Bojanović ponovio je ranije zahtjeve rudara za smjenu direktora Veselina Krulanovića i Božidara Mučalice, kao i upravnika Transporta Milenka Vukmira i isplate dvije plaće i regresa. Ukoliko do petka ne bude nikakvog pomaka u rješavanju tih zahtjeva, kako je kazao, Sindikat će od policije zatražiti dozvolu za nastavak okupljanja ispred ministarstva ekonomije, a čule su se i poruke da će naredni put u Podgoricu doći drugim sredstvima, umjesto autobusima i putničkim automobilima, kako su iz Nikšića doputovali. Bojanović je kazao da je upravnu zgradu ostalo čuvati oko 150 radnika, ali da će se na slijedećem protestu i oni pridružiti. „U zgradi će biti članovi naših obitelji, žene i djeca, jer se i oni mogu izboriti sa upravom“, poručio je Bojanović. On je podsjetio kako su rudari, u traženju rješenja za svoje probleme, dva puta bili u jami, te da je treći radikalniji potez bio upad i zauzimanje upravne zgrade gdje se nalaze već nedjeljama. Rudari su uputili javni apel skupštinskoj komisiji za praćenje i kontrolu privatizacije i njenom predsjedniku Andriji Mandiću da odmah od Vlade i resornog ministarstva zatraže na uvid kupoprodajni ugovor po kojem je njihovo poduzeće predano na upravljanje ruskoj kompaniji koju kontrolira kontroverzni milijunaš Oleg Deripaska. Rudar Nenad Spasojević rekao je da on i njegove kolege ne traže ništa što im ne pripada. „Imali smo posao, zarađivali smo, dobivali stambene kredite, živjeli smo normalnim radničkim životom. Obećani su nam stanovi i dobre plaće i mi smo u sve to vjerovali. Umjesto toga, naše obitelji danas gladuju, djeca se ne mogu školovati, a neki su izbačeni na ulicu zbog neplaćenih računa“, naveo je Spasojević, pozivajući još jednom Vladu da preispita svoj stav o nemiješanju u odnose radnika i poslodavca. On je Vladi zamjerio i to što, iako Samostalni sindikat podržava većina zaposlenih u Boksitima, ona za ravnopravne sugovornike priznaje oko 50 ljudi koji podržavaju sindikat na čijem je čelu bivši zajednički radnički lider u toj firmi Ratko Radulović. Predstavnici rudara poručili su da upravnu zgradu neće napustiti prije nego svi njihovi zahtjevi budu ispunjeni. (Vladimir Zeković) Kosovo: Hapšenja u ministarstvu zdravlja Evropska misija uhapsila je jučer političkog savjetnika u ministarstvu zdravlja Kosova Ilira Tolaja, osumnjičenog za zloupotrebu službenog položaja i stjecanje nezakonite imovinske koristi, objavili su jučer kosovski mediji. Tolaj je u vreme ministra Allusha Gashija bio stalni tajnik ministarstva zdravlja, a promjenom ministra postavljen je za savjetnika. Na čelu tog Ministarstva je Bujar Bukoshi, dužnosnik Demokratskog saveza Kosova. Hapšenje savjetnika u ministarstvu zdravlja potvrdila je u saopćenju glasnogovornica EULEX-a Karin Limdal, ne navodeći identitet uhapšenog. Tolaj je, prema navodima iz EULEX-a, uhapšen u okviru krivične istrage utaje poreza. Hapšenje su obavili EULEX policija i specijalna jedinica kosovske policije za borbu protiv korupcije. Obavljeni su pretresi na tri lokacije u Prištini, uključujući i ured Univerzitetske klinike. Pretrese je odobrio EULEX-ov pretpretresni sudija, a istragu provodi EULEX policija pod nadzorom ureda Specijalnog tužitelja Kosova (STRK). A šef misije EULEX na Kosovu Yves De Kermabon izjavio je da još nije određen datum povratka srpskih i albanskih sudaca i tužitelja u Okružni sud u Kosovskoj Mitrovici i da se razgovori o tome nastavljaju, saopćila je misija EULEX. „Kako se razgovori relevantnih strana nastavljaju, lokalni suci i tužitelji se 15. srpnja neće vratiti u Okružni sud u Mitrovici, rekao je de Kermabon i dodao da u tom sudu za sada rade samo međunarodni suci i tužitelji. Šef misije EULEX je ocijenio i da postoji hitna potreba za obnavljanjem pune funkcionalnosti Okružnog suda u Kosovskoj Mitrovici. Povratak kosovskih Srba i kosovskih Albanaca sudaca i tužitelja će osigurati da jedinstveni sud i multietničko pravosuđe osigura pravdu, što će koristiti svim zajednicama, ponovio je de Kermabon. Šef misije EULEX je naveo i da je potrebno da svi, nezavisno od etničke pripadnosti, imaju slobodan i fer pristup pravosuđu. (Violeta Palaska) Makedonija: Nastavak projekta Unatoč nedavnim napisima u makedonskim medijima, Vlada Makedonije ipak nastavlja s realizacijom projekata iz Projekta Skopje 2014 i to na lijevoj obali Vardara. I to unatoč tome što je makedonski Ustavni sud proglasio dio tih građevinskih projekata spornima, a osobiti urbanističke izmjene DUP Mal ringa. Interesantno, iz vladine Službe za opće i zajedničke poslove, kroz koji prolaze svi natječaji za vladina zdanja, tvrde kako s odlukom Ustavnog suda ipak nijedan administrativni ili pridruženi objekt nije sporan i to baš u kompleksu na obali Vardara. Tako je ovih dana raspisan javni poziv za podzemno parkiralište u tom dijelu, imenovan Mal ring. Pošto su na tom lokalitetu započeli pripremni radovi, Ustavni sud kaže da se radi o njihovom propustu. Za objekte koji će se graditi unutar projekta Skopje 2014, odobrenja su izdana kada je Detaljni urbanistički plan za Mali ring bio vrijedeći pa sada nema osnove da se radovi prekinu niti da se koja gradnja izbriše. Dakle, to što je Ustavni sud ukinuo Detaljni urbanistički plan za Mali ring neće utjecati na radove koji su planirani u projektu. Ministrica za kulturu, Elizabeta Kančevska-Milevska, izjavila je kako će se izgradnja Trijumfalne porte nastaviti jer je građevinska dozvola bila važeća prije odluke Ustavnog suda Makedonije. Tim više podzakonski akti kažu da ukoliko je za projekt izdano više od 25 građevinskih odobrenja, odluka Ustavnog suda neće mijenjati ili utjecati na planirano. (Vlado Naumovski) Albanija: Procjena napretka Izaslanstvo stručnjaka Evropske Unije posjetit će uskoro Tiranu kako bi procijenilo napredak za pridruživanje bezviznom režimu Unije, potvrdio je ured Evropske komisije u Albaniji. Službeni plan posjeta još nije određen. Izaslanstvo će utvrditi ulažu li lokalne vlasti dovoljno napora na području provedbe zakona, borbe protiv kriminala i korupcije i pljenidbe imovine stečene kriminalnim radnjama. Zaključci će biti razmotreni prigodom donošenja konačne odluke o spremnosti Albanije i Bosne i Hercegovine za pridruživanje bezviznom režimu, koja se očekuje do listopada. A belgijski veleposlanik za Albaniju, čije je sjedište u Sofiji, Marc Michielsen, čija je zemlja 1. srpnja preuzela rotirajuće mjesto predsjedavajućeg EU, izjavio je novinarima u Tirani kako političari trebaju raditi na nadvladavanju dugotrajnog zastoja prije studenog, kada bi Evropska Unija trebala objaviti svoj izvještaj o napretku Albanije. „Izrazili smo svoju zabrinutost oko političkog stanja u Albaniji, kao i neuspjeha u rješavanju pitanja vezanih za prošlogodišnje izbore. Pozivam političare da razmotre takva pitanja na transparentan i ustavan način. Većina i oporba trebaju zajedno raditi na izlaženju iz ove situacije“, rekao je Michielsen na tiskovnoj konferenciji, na kojoj je predstavio prioritete Belgije kao predsjedavajućeg EU. (Violeta Palaska) Srijeda, 14.07.2010. Slovenija: Ulaganje kapitala Stresni test za banke, čiji je cilj utvrditi imaju li banke dovoljno kapitala da se suoče s mogućim novim financijaskim krizama, obuhvatit će 65 banaka, objavio je odbor evropskih guvernera. Među bankama koje će sudjelovati u testu je i Nova ljubljanska banka. Stresni test koji je napravljen prošle godine obuhvatio je samo 22 banke u Evropskoj uniji i očekivalo se da će ovogodišnji test obuhvatiti manje banaka. No, testni uzorak je proširen i sada uz glavne bankarske grupacije unutar EU pokriva i važnije bankarske institucije unutar pojedinih država. Odbor guvernera obrazložio da je cilj testa ocijeniti vanjsku otpornost evropskog bankarskog sektora i njegovu ovisnost od javne potpore, te sposobnost banaka da se suoče s mogućim novim potresima na financijskom tržištu, uključujući rizike dužničke krize poput grčke. Predsjednik uprave NLB-a Božo Jašovič rekao je da banka treba više od 250 milijuna eura. U idućim godinama dospijeva između 600 i 700 milijuna instrumenata hibridnog kapitala i ako ga banka želi nadomjestiti najkvalitetnijim kapitalom potrebna joj je veća svota, između 400 i 600 milijuna, rekao je Jašovič koji je u četvrtak sudjelovao na sjednici Odbora za financije slovenskog Državnog zbora na kojem se raspravljalo o dokapitalizaciji NLB-a. Jašovič je naveo tri razloga. Zbog promjena regulative evropske banke će za sadašnji opseg poslovanja trebati više kvalitetnog kapitala (Tier1). To će se vidjeti već 23. srpnja, kada će biti objavljeni rezultati evropskog stres testa. Tada će se pokazati da je NLB s adekvatnosti kapitala od samo 6 posto među najslabijima u Evropi. Posljedica bi mogla biti pad boniteta, teže zaduživanje u inozemstvu, slabiji rezultati i slabija kreditna aktivnost, upozorio je Jašovič. Predsjednik Uprave NLB-a tumači kako je banka u prošlosti financirala svoj razvoj s hibridnim instrumentima, koji su u svojoj biti dužnički instrumenti. Većina (između 600 i 700 milijuna eura) ih dospijeva u predstojećim godinama i banka ih mora nadomjestiti kvalitetnijim kapitalom. Kao drugi razlog Jašovič navodi slabljenje portfelja u Sloveniji. Broj tvrtki koje kasne prilikom podmirenja obveza raste, javljaju se stečajni postupci, pa se neki očekivani gubici ostvaruju. Treći razlog, koji je za sada hipotetičan, jest potreba za dodatnim kapitalom kako bi se oživjela kreditna aktivnost. Predsjednik uprave najveće slovenske banke ponovio je da je strategija konsolidirati banku do 2015. godine bez širenja. (Jagoda Radojčič) Hrvatska: Štednja na odjeći i obući Kako pokazuju podaci ankete o potrošnji kućanstva koju je prošlog tjedna objavio DZS pokazala je kako su izdaci za potrošnju u prošloj godini iznosili u prosjeku po kućanstvu 76.188 kuna, odnosno 2,2 posto više nego u 2008. godini. Kako je stopa rasta izdataka za osobnu potrošnju nešto niža od prošlogodišnje stope inflacije (2,4 posto), izdaci kućanstva realno su smanjeni. Kućanstva su tako najviše smanjila izdatke za prijevoz (6,5 posto), što je posljedica nižih cijena goriva, te za odjeću i obuću (5,9 posto). U ovom drugom slučaju ne radi se o padu cijena, nego o količinskom smanjenju izdataka ili o preusmjeravanju na niže cjenovne kategorije, primjećuju analitičari. Analitičari usporedili su potrošnju u 2009. i 2003. godini i došli do zanimljivih rezultata; ukupna raspoloživa sredstva kućanstva u 2009. su, prema anketi, u prosjeku bila povišena za sedam posto u odnosu na 2008., ali su, prvi puta od 2003. potrošili manje od iznosa raspoloživih dohodaka. „To je zrcalni odraz brojnih pokazatelja iz realnog i monetarnog sektora koji nam ukazuju na povećanu opreznost građana, rast sklonosti štednji i smanjenu potražnju za kreditima kao odgovor na recesiju“, izjavila je analitičarka Ana Lokin. Nadalje, udio izdataka na hranu i piće u ukupnoj potrošnji u tom je razdoblju pao tek za pola postotnog poena te i dalje iznosi visokih 32 posto, dok se prosjek Evropske Unije kreće oko 17 posto. Taj podatak je, naime, jedan od pokazatelja stupnja razvijenosti zemlje. Ekonomisti napominju među ostalim da kućanstva u EU izdvajaju znatno veći dio raspoloživih sredstava (oko 1/3) za stanovanje, energente, pokućstvo i održavanje, dok izdaci za navedene stavke čine u Hrvatskoj nešto manje od 20 posto ukupnih izdataka što je dijelom posljedica administrativnog reguliranja cijena energije. Hrvatska su kućanstva u prošloj godini imala nešto više od 89 tisuća kuna raspoloživih sredstava, dok im je potrošnja bila 4,3 tisuće kuna veća i ukupno upotrebljena sredstva premašila su 93 tisuće kuna, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku iz Ankete o potrošnji kućanstava. Statistički, ukupno raspoloživa sredstva kućanstava u prošloj su godini iznosila 89.078 kuna, a u strukturi tih sredstava zamjećuje se rast udjela podignutih kredita i štednih uloga. Najveći udio u raspoloživim sredstvima imali su raspoloživi dohoci (od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, mirovine, transferi) i s iznosom od 79.274 kune njihov je udio 88,99 posto. No, statistika pokazuje da je unatoč rastu u apsolutnim iznosima za 1,8 tisuća kuna u odnosu na 2007. godinu, udio dohotka u ukupno raspoloživim sredstvima kućanstava manji (2007. udio je bio 89,52 posto). Rast udjela pak zamjetan je kod podignutih kredita i štednih uloga - kućanstva su prošle godine podignula 7.191 kunu kredita, ili 777 kuna više nego godinu prije, dok su prosječni iznosi podignute štednje porasli za oko 300 kuna, na 1.642 kune. (Petar Grabovac) Bosna i Hercegovina: Usporeno vraćanje imovine Agencija za privatizaciju Federacije BiH trenutno nema novca da plati advokate koji bi radili na prijenosu vlasništva u devet hotela i odmarališta lokalnih tvrtki u mjestu Gradac na hrvatskom dijelu Jadrana na Federacije BiH, objavili su jučer bosansko-hercegovački mediji. U Agenciji tvrde kako je zato usporen povrat te imovine i neizvjesno je da li će ove godine, kako je ranije očekivano, išta biti vraćeno. Vlada Federacije BiH je krajem svibnja zadužila Agenciju za privatizaciju da za prijenos vlasništva nad imovinom u Hrvatskoj angažira advokata. „Pokrenuli smo procedure izbora advokata i trenutno prikupljamo ponude. U financijskom planu Agencije za ovu godinu, međutim, nisu predviđena sredstva za rad advokata. Puno je nekretnina u pitanju, mnogo procedura još treba biti izvršeno, svi ugovori o prodaji ili zakupu hotela preispitani, a tarifa advokata u Hrvatskoj je veća nego bilo gdje u regiji. Čekamo ponude advokata, a gruba je procjena da će trebati minimum 100.000 eura i moguće je da taj novac bude samo za takse“, saopćeno je u Agenciji za privatizaciju Federacije BiH. Dodali su da je Vlada Federacije BiH imenovala direktora Direkcije za pasivni podbilans, te da stoga očekuju da ta institucija preuzme posao preknjižbe imovine koja se nalazi u mjestu Gradac. Federacija BiH želi prenijeti vlasništvo nad hotelima 'Đuro Salaj', 'Saobraćajac', 'Vila Bosanka', 'Trgovci', 'Građevinari', 'Vladimir Perić Valter', 'Rudari', te odmaralištima firmi 'Famos' i Fabrike duhana Mostar. Kako su ranije kazali u Agenciji za privatizaciju Federacije BiH, većina ih je u ruševnom stanju, ali će tek nakon uknjižbe Federacije BiH kao njihovog vlasnika biti odlučeno hoće li hoteli biti prodani ili sanirani i osposobljeni za rad. Neki od njih su ranije prodani, dok su neki dati u zakup zbog čega je i Financijska policija FBiH još krajem 2007. godine pokrenula istragu. (Mirsad Ajnadžić) Srbija: Slatkiši donosi profit Prema jučer objavljenim podacima, prošle godine u Srbiji je proizvedeno 130.000 tona slatkiša, ukupan prihod konditorske industrije koja zapošljavaju oko 7.000 ljudi, bio oko 500 milijuna dolara. Izvoz je bio oko 144 milijuna dolara, a vanjskotrgovinski suficit oko 55 milijuna dolara, saopćili su predstavnici konditorske industrije Srbije. Konditorska industrija Srbije je za pet mjeseci ove godine proizvela ukupno 49.400 tona slatkiša, koliko i u istom periodu 2009. godine, pokazuju podaci PKS. Ukupna prodaja konditorskih proizvoda je za pet mjeseci ove godine opala za 11 posto, odnosno 5.700 tona, u usporedbi sa istim periodom prošle godine. Istovremeno, izvezeno je 900 tona slatkiša što je pet posto više nego prošle godine. Srbija je za pet mjeseci ove godine izvozom slatkiša ostvarila suficit od ukupno 27,6 milijuna dolara, 62 posto više nego u isto vrijeme 2009, a ukupna vanjskotrgovinska razmjena konditorskih proizvoda bila je 76 milijuna dolara. Konditori traže ukidanje posebnih carinskih dažbina (prelevmana) na uvoz mlijeka u prahu kako bi mogli održati proizvodnju, i povećati izvoz i konkurentnost. Predsjednik Udruženja konditora u Privrednoj komori Srbije Miroljub Aleksić je izjavio da proizvođači slatkiša još nisu dobili odgovor na svoj zahtjev koji su još prije tri tjedna proslijedili ministarstvima poljoprivrede, trgovine, financija i ekonomije. „Mlijeka u prahu nema dovoljno na domaćem tržištu“, kazao je Aleksić podsjetivši da je u Srbiji nekada bilo pet proizvođača mlijeka u prahu, a da danas postoji samo jedan, koji ne može zadovoljiti potrebe, a remeti proizvodnju, zbog čega dolazi do zastoja u radu. Prema podacima PKS, 2009. godine je u Srbiji proizvedeno 2.500 tona mlijeka u prahu, dok su ukupne godišnje potrebe oko 6.000 tona. Aleksić je rekao da konditori od države traže legalan uvoz kao što je ostavren u ostalim zemljama u regiji i Evropi. Aleksić je ocijenio da su domaći konditori u teškom položaju jer je previše liberaliziran uvoz, dok su oni opterećeni 30 posto većim izdacima kroz carinske dažbine. Prema njegovim riječima, država zdravu izvoznu granu koja je uložila u tehnologiju i ima brendove i tržište gdje može izvoziti, dovela u situaciju da bude nekonkurentna. Podršku zahtjevima konditora za ukidanje prelevmana već su dali predstavnici mljekarske industrije Srbije koji su prisustvovali sastanku. (Milijana Radulović) Crna Gora: Dug prema radnicima Bivši radnici Prerade Kombinata aluminija, koji su odnedavno okupljeni u nevladinoj organizaciji, najavili su novu tužbu protiv uprave te kompanije, jer smatraju da su oštećeni prilikom realizacije socijalno-razvojnog programa, objavili su crnogorski mediji. „Nevladina organizacija 'Prerada' koja se bavi zaštitom prava bivših radnika Prerade i KAP-a smatra da su radnici Prerade i KAP-a koji su po vladinom socijalnom programu napustili ova poduzeća u 2009. i siječnju 2010. godine oštećeni neisplaćivanjem sredstava iz stambenog fonda koje sada uprava isplaćuje radnicima KAP-a,Kovačnice i Boksita uz socijalni program. U stambeni fond Prerade je krajem 2009. godine trebalo da bude preko 480.000 eura i ta sredstva je trebalo podijeliti po kriteriju koji se sada primjenjuje za spomenuta poduzeća, a ne da radnici poslije trideset i više godina radnog staža odu bez ovih sredstava, saopćio je Dragan Knežević, predsjednik Upravnog odbora NVO 'Prerada'. On je tom prilikom podsjetio kako je bivši sindikat Prerade još tokom 2009. godine uputio nekoliko dopisa izvršnom direktoru te prerađivačke fabrike i od njega tražio da se kupe stanovi i podijele krediti shodno pravilniku za rješavanje stambenih pitanja. „Nikakav odgovor od uprave na ove naše zahtjeve nismo dobili nego se čekala realizacija socijalnog programa i situacija uzmi što ti se nudi. Upravni odbor NVO Prerada-KAP poziva svoje članove i one koji misle da su oštećeni po ovom pitanju, a nisu riješili stambeno pitanje ili dobili kredit da nam se jave kako bismo utvrdili koji je to broj radnika i svako pojedinačno dao punomoć za podnošenje tužbe da sudskim putem dobijemo ono što je uz socijalni program dano sada radnicima KAP-a, Kovačnice i Boksita. Vjerujemo da se ovaj slučaj može riješiti u našu korist, jer imamo argumente za to i spremni smo to dokazati i pred međunarodnim sudovima, što se nadamo da neće biti potrebno, rekao je Knežević. (Vladimir Zeković) Kosovo: Poziv na suzdržanost Međunarodni civilni ured na Kosovu (ICO) pozvala je vlasti u Beogradu i Prištini da se suzdrže od bilo kojih izjava koje mogu prouzročiti zabrinutost za stanovnike Kosovske Mitrovice, saopćio je jučer glasnogovornik ureda koju vodi Peter Feith, Andy McGuffy. On je prištinskim medijima izjavio da je dijalog između odgovornih strana najbolji način za rješavanje problema u vezi sa sjevernim dijelom Mitrovice. On je rekao da bi za ICO dobro došao direktan razgovor Prištine i Beograda, ali da je na liderima da odluče i uzmu učešće. Prema njegovim riječima, političke izjave koje izazivaju zabrinutost javnosti ne koriste stvaranja potrebnog okruženja. Ministar policije u kosovskoj Vladi Bajram Redzepi izjavio je da će prištinske vlasti na sjever Kosova poslati specijalne jedinice policije radi uspostavljanja reda i mira, što je predsjednik Srbije Boris Tadić nazvao otvorenom prijetnjom ratom i upozorio kako će za eventualne katastrofalne posljedice provođenja Redzepijeve prijetnje biti odgovorna isključivo Priština. U međuvremenu, predsjednik Kosova Fatmir Sejdiu ponovio je kako kosovske vlasti sa Beogradom mogu razgovarati o svemu, osim o statusu Kosova. On je pozvao predsjednika Srbije Borisa Tadića i ostale dužnosnike iz Beograda da se distanciraju od grupa koje potiču napetost i nasilje u sjevernom dijelu Kosova. Tokom govora u kosovskom parlamentu, koji su bojkotirale neke od opozicijskih stranaka , Sejdiju je optužio predstavnike Beograda da su pokušali događaje u Kosovskoj Mitrovici - bombaški napad i atentat na poslanika Skupštine Kosova - prikazati kao posljedicu jednostranog proglašenja nezavisnosti Kosova. Predsjednik Kosova je ocijenio da su ideje o promjeni granica uvijek opasne, a pogotovo na Balkanu. On je ocijenio da je Kosovo uspelo da tokom dvije i poj godine nezavisnosti ostvari odlučujuće korake u izgradnji institucija: ima Ustav, zakone, Ustavni sud, Obavještajnu agenciju i sigurnosne snage, sve u skladu sa planom međunarodnog posrednika Marttija Ahtisaarija. Prema njegovim riječima, osigurani su i najviši standardi u zaštiti ljudskih i manjinskih prava i sloboda. (Violeta Palaska) Makedonija: Veća proizvodnja od hidrocentrala Prema jučer objavljenim podacima, za gotovo 100 posto je povećana proizvodnja struje EVN-a Makedonija od proizvodnje struje u malim hidrocentralama u prvih šest mjeseci ove godine, u usporedbi sa istim razdobljem prošle godine. „Samo u prvoj polovici 2010. godine proizvodnja je iznosila oko 150 milijuna kilovatsati, kolika je bila proizvodnja električne energije tijekom cijele 2009. godine“, navodi se u službenom priopćenju EVN-a. Prema navedenom, ova situacija se objašnjava povoljnom hidrološkom situacijom, revitalizacijom malih hidroelektrana, suglasno dogovoru s češkim Hidropolom, uvođenjem moderne tehnologije te instaliranim povećanim kapacitetima u HEC Matka i HEC Pena. Istovremeno se provodi rekonstrukcija elektroenergetske mreže. Rekonstrukcija elektroenergetske mreže u središtu Tetova je zajednički projekt EVN-a Makedonija i tamošnjih općinskih vlasti za modernizaciju mreže i poboljšanje opskrbe električnom energijom. Ovim projektom, niskonaponska zračna mreža ulica u najstrožem dijelu centra Tetova, rekonstruira se u podzemnu s povećanim kabelskim kapacitetom. Time će se eliminirati svi atmosferski utjecaji i kritične točke pri opskrbi, a istovremeno će se podzemna elektroenergetska mreža uskladiti s rekonstrukcijom ulica. Inače, slični projekti predviđeni su i za druge dijelove Tetova pa EVN Makedonija ne isključuje daljnju suradnju s općinskim vlastima u Tetovu na poboljšanju elektroenergetske mreže. (Vlado Naumovski) Albanija: Uništavanje starog streljiva Više od 8.000 tona starog streljiva koje ne udovoljava standardima NATO-a uništeno je ove godine, izjavio je za albanske medije ministar obrane Arben Imami od nedjelje, 11. srpnja. Deaktiviranje su provodili posebni timovi na nekoliko osiguranih lokacija diljem zemlje. Imami je procijenio kako Albanija još uvijek ima oko 90.000 toa takvog streljiva. proces deaktivacije trebao bi biti dovršen do 2013., a očekuje se kako će cijena biti oko 35 milijuna eura, a veći dio potrebnih sredstava bit će osiguran iz donacija. Vojska radi na uništavanju cjelokupnog starog streljiva naslijeđenog od komunističkog režima, do 2013. godine. Oko 184.000 tona sovjetsko-kineskog streljiva bit će uništeno u pokušaju da se smanji potencijalni rizik koji takva zaliha predstavlja za one koji žive u blizini lokacija na kojima se nalaze skladišta u Albaniji. Albanija je uvezla velike količine streljiva u cilju obrane zemlje, u doba režima Envera Hoxhe, iako ove zalihe nikada nisu korištene. Približno 90.000 tona očišćeno je od kada je vojska započela s uništavanjem streljiva početkom devedesetih godina. (Violeta Palaska) Utorak, 13.07.2010. Slovenija: Povučene dječje kašice Slovenska tvrtka Fructal je iz preventivnih je razloga iz prodaje povukla četiri okusa dječjih kašica Frutek, stoji u saopćenju za medije objavljenu na internetskoj stranici tvrtke. Fructal je obaviješten da se u proizvodnji staklene ambalaže hrvatske tvrtke Vetropack Straža dogodilo odstupanje na proizvodnoj liniji zbog kojih su moguća oštećenja unutrašnjosti staklenka koje bi se pri uporabi mogle razbiti. Fructal je zato iz prodaje povukao četiri proizvoda s datumom proizvodnje od 25. svibnja 2010. do 24. lipnja 2010., a radi se o voćnim kašicama s okusom marelice i kruške, šljive, breskve i riže te jabuke u pakiranjima od 120 g. „Pogrešku smo pravodobno otkrili u suradnji s dobavljačem i dodatnom unutarnjim nadzorom posve smanjili mogućnost da se prijeporne kašice nađu na policama. Iz preventivnih smo razloga spomenute kašice odmah povukli iz prodaje“, izjavio je Drago Kavšek, predsjednik uprave Fructala. On je naglasio je da su ostale Frutekove kašice i sokovi potpuno sigurni. Fructal je također pozvao potrošače koji su kupili spomenute kašice da ih iz preventivnih razloga ne rabe te da ih vrate u prodavaonice gdje će im biti vraćen novac, ističe se u priopćenju. Republička uprava za inspekcijske poslove naredila je općinskim inspektorima da pojačaju kontrolu Fructalovih proizvoda. Glasnogovornica Republičke uprave za inspekcijske poslove Dušanka Makivić rekla je da do sada u prometu nisu zatečeni neispravni Fructalovi proizvodi. Fructal je iz preventivnih razloga povukao neke vrste dječjih kašica s tržišta Slovenije, BiH i Crne Gore jer je na proizvodnoj liniji kod proizvođača staklene ambalaže Vetropak Straža došlo do određenih odstupanja i samim time do mogućnosti deformacija unutar staklene ambalaže i mogućnosti da se slomi prilikom upotrebe. (Jagoda Radojčič) Hrvatska: Daljnji pad maloprodaje Promet od trgovine na malo u Hrvatskoj je u svibnju ove u odnosu na svibanj prošle godine nominalno bio manji za 3,5 posto, a realno za 3,7 posto, pokazuju jučer objavljeni podaci su Državnog zavoda za statistiku. Tako je u svibnju dvadeseti mjesec za redom nastavljen pad prometa u trgovini na malo na godišnjoj razini, a pad je nešto usporeniji nego u travnju kada je nominalni pad bio 7,8 posto, a realni 8 posto. Statistički podaci za pet mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine pokazuju pad prometa od trgovine na malo u Hrvatskoj nominalno za 5,7 posto, a realno za 6,1 posto. Na mjesečnoj razini statistika prometa od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, zabilježio je nominalni rast za 3,8 posto, a realni za 3,6 posto. Kako se vidi u objavljenim podacima, pritom su gotovo sve trgovačke struke na mjesečnoj razini zabilježile nominalni rast prometa, a najveći je rast u prodaji motornih vozila i u svibnju je porast iznosio 16,5 posto u odnosu na travanj. Na godišnjoj razini prodaja motornih vozila i nadalje ima najizrazitiji pad prometa i u svibnju ove u odnosu na svibanj prošle godine nominalni je pad bio 20,1 posto, dok je u pet mjeseci još izraženiji i iznosio je 31,8 posto. Izrazitiji pad na godišnjoj razini zabilježen je u ostaloj trgovini na malo u specijaliziranim prodavaonicama i iznosio je ukupno 14,9 posto, u maloprodaji namještaja, opreme za rasvjetu i drugih proizvoda za kućanstvo 14 posto, u ostalim nespecijaliziranim prodavaonicama 11,4 posto. U najvažnijoj trgovačkoj struci, nespecijaliziranim prodavaonicama pretežno živežnim namirnicama na koje se odnosi više od trećine ukupne hrvatske maloprodaje, promet je u svibnju ove godine u odnosu na svibanj prošle godine bio nominalno manji za 1,4 posto. Pet je trgovačkih struka u svibnju ove u odnosu na svibanj prošle godine zabilježilo nominalni rast prometa od trgovine na malo. Rast u prodaji motornih goriva i maziva iznosio je 4,6 posto, željezne robe, boja i stakla 8,6 posto, ljekarni, medicinskih i ortopedskih proizvoda 9,8 posto, ostale trgovine na malo izvan prodavaonica 10,3 posto te električnih aparata za kućanstvo 10,6 posto. (Petar Grabovac) Bosna i Hercegovina: Oporavak burze Ukupan promet na Banjalučkoj burzi u prvom polugodištu ove godine, ne računajući preuzimanja dioničarskih društava, iznosio je 65 milijuna KM, što je za 56 posto više u odnosu na isti prošlogodišnji period. Značajnom stopom rasta učešće prometa Banjalučke burze je tako dostiglo 56 posto ukupnog obima trgovanja na tržištu kapitala Bosne i Hercegovine. U Banjalučkoj burzi su saopćili da su zbivanja na tržištu kapitala Republike Srpske, ipak, i dalje u velikoj mjeri uvjetovana očekivanjima investitora u vezi sa dugoročnim utjecajem ekonomske krize na poslovanje poduzeća. „Pad glavnog indeksa Banjalučke burze, BIRS-a, od 16,9 posto upozorava kako je neizvjesnost u pogledu brzine ekonomskog oporavka još velika, te ukazuje na neophodnost da se sistemski pristupi jačanju povjerenja investitora u tržište kapitala“, izjavio je za bosansko-hercegovačke medije Milan Božić, direktor Banjalučke burze. Navodeći kako se većinom dionica trguje uz velike diskonte u odnosu na knjigovodstvene vrijednosti, Božić ocijenio neophodnim da, pored sistemskih mjera za jačanje korporativnog upravljanja, svako dioničarsko društvo preispita svoj koncept odnosa s investitorima. Niska likvidnost na tržištu dionica usmjerila je pažnju investitora na obveznice na koje se odnosilo oko 27 posto ukupnog prometa. Interes za ulaganje posebno je bio izražen kod obveznica Republike Srpske, koje uz prinose od 10 do 20 posto godišnje ovisno od roka dospijeća nude i opciju plaćanja poreza i doprinosa koji su dospjeli do 2007. godine. Pored toga, u tri javne ponude općina upisane su obveznice vrijedne oko devet milijuna KM, a njihov uspjeh potaknut je prvenstveno od strane Investicijsko-razvojne banke Republike Srpske, ali i pojedinih osiguravajućih društava. Interes građana za ulaganje u obveznice općina i dalje je simboličan, ali je, smatra Božić, realno očekivati da će se povećavati. Tome, kaže, u prilog ide sve izraženiji trend pada kamatnih stopa na oročenu štednju tako da prosječna kamatna stopa na ove obveznice od oko šest posto postaje sve atraktivnija, ističući da su do sada sve dospjele rate za otplatu općinskih vrijednosnih papira uredno izmirivane. (Mirsad Ajnadžić) Srbija: Automatski stečaj i brisanje iz registra Više od 90 posto pravnih osoba koja su u prvom roku, početkom travnja ove godine, ušla u automatski stečaj, biti će brisano iz registra, objavili su srbijanski mediji. Naime za te tvrtke nije bilo zainteresiranih za pokretanje stečajnog postupka. Iako u privrednim sudovima u ovom trenutku nema svedenih podataka, suci procjenjuju da će manje od deset posto tvrtki imati šanse da izmire dugovanja kroz stečaj, bilo da se on provodi kroz bankrot ili kao reorganizacija, a interesantno je da će u postocima više takvih predmeta biti u unutrašnjosti. U privrednim sudovima ocjenjuju i da je među predmetima najveći broj privatnih poduzeća koja su otvarana ranih 80-ih godina prošlog stoljeća i koja su u međuvremenu prestala sa radom, nemaju imovinu ali su u velikim dugovima. Za njihove vlasnike odredbe o automatskom stečaju predstavljaju dar sa neba jer će tvrtke zajedno sa dugovima, biti brisane iz registra o trošku države. Prema odredbama novog Zakona o stečaju, 1. travnja je NBS objavila spisak od 10.977 pravnih osoba koja su tri i više godina imala blokirane račune. Svakoga mjeseca objavljuje se nova lista pravnih osoba koja su u prethodnih 30 dana ispunila taj uvjet. Tako je početkom svibnja predstečajni postupak otvoren za još 466 pravnih osoba, u lipnju je dodano 312, a u srpnju 270. Rokovi od 60 dana, tokom kojih zainteresirani povjeritelji ili vlasnici mogu uplatiti predujam za otvaranje regularnog stečaja, istekli su samo za prvu i djelomično za drugu grupu. Ipak, i kada se stečaj otvori, nema garancija da će on biti i proveden, jer je moguća situacija da procijenjena imovina i potraživanja ne pokrivaju troškove postupka i tada se stečaj zatvara. I vršitelj dužnosti predsjednika zrenjaninskog Privrednog suda, Aleksandar Stoiljkovski, procjenjuje da će od 295 predmeta koliko je taj sud primio, oko deset posto poduzeća ući u regularan stečaj. Pred Privrednim sudom u Novom Sadu u ovom trenutku otvoreno je 1.474 prethodnih stečajnih postupaka, od čega su rokovi za uplatu predujma istekli u oko 1.340 slučajeva, ali je samo za 66 poduzeća uplaćen predujam na temelju koga će se pokrenuti stečajni postupak. I u kragujevačkom Privrednom sudu, od ukupno pristiglih 789 predmeta, rokovi ističu za 730, a predujam je uplaćen za 56 tvrtki. Prema riječima vršitelja dužnosti predsjednika tog suda Radovana Đurića, sedam stečajeva iz te grupe već je otvoreno, dok je za 49 zakazano ročište radi pokretanja tog postupka. Od većih poduzeća, u toj grupi nalaze se aranđelovački Kolektiv, sa 111 zaposlenih i jagodinski Žitomlin, sa oko 270 radnika. Na području koje pokriva niški Privredni sud, od 925 predmeta, 860 otvoreno je u prvom roku, ali je samo oko 50 povjeritelja ili vlasnika tih tvrtki bilo zainteresirano da uplatom predujma pokrene regularni stečaj. Već su otvorena tri postupka, dok je kod ostalih procedura zakazivanja prvog ročišta u toku. (Milijana Radulović) Crna Gora: Razvoj vinogradarstva Kako su objavili crnogorski mediji, u četiri protekle godine, tokom kojih je rađeno na uspostavljanju takozvanih 'Vinskih puteva' u Crnoj Gori, vinogradi su počeli oživljavati. Sredinom 2006. godine, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Ministarstvo turizma i NVO 'Nacionalno udruženje vinara i vinogradara', uz podršku Njemačkog društva za tehničku pomoć i suradnju – GTZ, uključili su se u realizaciju projekta 'Vinski put'. Kroz suradnju države, građanskih inicijativa i stranih donatora, stvorena je mreža certificiranih domaćih proizvođača vina vrhunske kvalitete. I donošenje Zakona o vinu utjecalo je da crnogorski uzgajivači loze prepoznaju svoju šansu. Taj posao, zbog osjetljive tehnologije proizvodnje, zahtijeva visok stupanj stručnog znanja, disciplinu, odgovornost, ali i veliku ljubav prema vinu, izjavila je savjetnica u ministarstvu poljoprivrede Marija Krstić u Virpazaru, nakon otvaranja poljoprivredno-turističke manifestacije 'Vinski put Skadarskim jezerom' 'Put vina', kao specifičan turistički proizvod, postoji u cijeloj Evropi I podrazumijeva degustaciju vina u malim podrumima. Projektom su obuhvaćena sva područja u Crnoj Gori u kojima se proizvodi vino: Ulcinj, Bar, regija Skadarskog jezera, Podgorica, Cetinje i Danilovgrad. U cilju dobivanja vrhunskog pića, GTZ je organizirao i niz seminara za obuku crnogorskih vinara. U ožujku ove godine, 12 turističkih turoperatora iz Evrope posjetili su vinariju Milović u Ulcinju i pet vinskih podruma u Crmnici. Koristeći se međunarodnim iskustvima, pokrenuta je inicijativa za stvaranjem ovog turističkog proizvoda i u Crnoj Gori. U vinske podrume koji se nalaze na mapi 'Vinskog puta', gosti dolaze organizirano ili pojedinačno. Na mapi 'Vinskog puta' u Crnoj Gori nalaze se 33 vinska podruma, ali taj broj nije konačan. Tendencija je da se stalno povećava upisivanjem novih vinarija. Crna Gora je prepoznatljiva po crnim vinima i autentičnim sortama vrancu i kratošiji, koje samo ovdje uspijevaju, a za sada postoje 22 registrirana proizvođača. Također, samo se vino sa brojem dodijeljenim od ministarstva poljoprivrede može pustiti u promet. Neophodno je pojačati rad tržišne inspekcije. Vinara je sve više, ali oni i pored velikih rezultata imaju domaće probleme. Nemogućnost plasiranja na strano tržište, nedostatak novca za kupovinu opreme za proizvodnju vina, manjak znanja o načinu služenja vina i degustaciji - kritične su točke vinskog puta. U toku je javni natječaj GTZ-a za obuku degustatora u Sloveniji. (Vladimir Zeković) Kosovo: Novi zapovjednik KFOR-a Američki brigadni general Vilton Skot Gorske preuzeo je dužnost načelnika štaba KFOR-a od generala Davida Harrisa, saopćilo je jučer zapovjedništvo međunarodnih snaga na Kosovu. Primopredaja je izvršena u prisustvu zapovjednika KFOR-sa general potpukovnik Markusa Bentlera. General Gorske je stekao oficirski čin 1983. godine kroz Program obuke za rezervne oficire na Univerzitetu u Teksasu, a pre toga je, navodi se u saopćenju, bio redovni pripadnik 1136. Pješadijskog odreda Nacionalne garde Teksasa. Prije dolaska u KFOR, on je obavljao dužnost načelnika Odjela za strategiju i politiku u Direktoratu za strategiju i politiku u Komandi združenih američkih snaga u Norfolku u Virdžiniji. Snage KFOR-a imaju oko 14.000 pripadnika iz 30 država. U međuvremenu, predstavnici institucija Kosova ne bi pristali da Ujedinjeni narodi (UN) posreduju u eventualnim tehničkim razgovorima između Beograda i Prištine koji bi mogli da se vode poslije savjetodavnog mišljenja Međunarodnog suda pravde, izjavio je zamjenik kosovskog premijera Hajredin Kuqi. Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, predstavnici vlasti u Prištini, ali i opozicije, smatraju da UN ne mogu biti posrednik, jer imaju neutralan stav o statusu Kosova. Osim toga, veliki broj država članica UN još nije priznao nezavisnost Kosova, pa je za Prištinu prihvatljivo samo posredovanje Evropske unije i SAD. Kuqi je napomenuo da prištinske institucije nemaju informaciju da će UNMIK ili UN posredovati u razgovorima, ali ukazuje da je za Prištinu posredovanje UNMIK neprihvatljivo, jer je odavno tražila da UNMIK ode sa Kosova. (Violeta Palaska) Makedonija: Nepostojanje socijalnog dijaloga Neizglasavanje Prijedlog-zakona o stečajnim radnicima i onima koji su proglašeni tehnološkim viškom razlog je mirnog prosvjeda i blokada skopskih prometnica, objavili su jučer makedonski mediji. Ovaj prosvjed je prošli tjedan uredno najavila Ljiljana Georgievska, predsjednica koordinativnog tijela stečajnih radnika-UNIT. „Stečajci su počeli ovu situaciju plaćati životima. Jedan stečajac iz Kumanova se objesio“, ogorčeno je objašnjavala Georgievska. Prijedlog-zakon o rješavanju statusa stečajnih radnika je već dva puta podnesen vlastima i dva puta je odbijen. Georgievska je izjavila da u Makedoniji ne postoji socijalni dijalog te da će se prosvjedi nastaviti sve dok vlada stečajcima ne osigura 6.000 denara mjesečne naknade do ponovnog zapošljavanja ili umirovljenja. Istovremeno, sindikati su kritizirani od strane vlade zbog zakašnjenja s prijedlogom mjera. Makedonski sindikati zakasnili su s antikriznom mjerom smanjenja radnog tjedna za zaposlenike, izjavio je ministar financija Zoran Staverski. Po njemu, sindikati su tako trebali reagirati kada je svjetska kriza započela, a Makedoniju zahvatila recesija. Točnije, Savez sindikata Makedonije (SSM) prije tjedan dana adresirao je antikrizne mjere Vladi, u kojima traži smanjenje radnog vremena na 36 ili na 32 radna sata, a ostatak do 40 sati bi trebala subvencionirati Vlada. Stavreski je rekao da će se prijedlozi SSM-a pomno razgledati te da će vlada konačnu odluku o tome dati nakon iscrpnih analiza. Ova mjera je bitna, slažu se i sami radnici, jer bi se smanjila otpuštanja, a povećala likvidnost privrede. (Vlado Naumovski) Albanija: Preporuka hrvatskih građevinskih tvrtki Predsjednica Vlade Republike Hrvatske Jadranka Kosor, u sklopu međunarodne konferencije 'Croatia Summit – Jugoistočna Europa pred globalnim izazovima' u Dubrovniku, održala je niz bilateralnih susreta, između ostalih i s predsjednikom Vlade Republike Albanije Saliem Berishom, koji joj je ovom prilikom uputio poziv za službeni posjet Albaniji. Premijer Republike Albanije tom je prilikom ocijenio ovogodišnji summit odličnim i zahvalio na mogućnosti da sudjeluje u radu. Na susretu su potvrđeni izvrsni prijateljski odnosi između dvije zemlje bez otvorenih pitanja, priopćili su iz Vlade RH. Pristupanje Hrvatske u članstvo Evropske unije ključni je zajedničku uspjeh, istaknuli su Kosor i Berisha, a premijerka Kosor je potvrdila kontinuiranu potporu i pomoć Albaniji u procesu pristupanja Evropskoj uniji i to kroz prenošenje vlastitog iskustva i znanja u stečenom procesu, a što se već intenzivno odvija. Što se tiče gospodarske suradnje, premijeri su naglasili kako ima još prostora za daljnji napredak i kao primjer naveli veću prisutnost tvrtki u projektima gradnje. S tim u vezi, predsjednica Kosor rekla je da je građevinarstvo važna gospodarska grana i ovom prigodom istaknula sposobnost hrvatskih građevinskih tvrtki za izvođenje najsloženijih radova. (Violeta Palaska) Ponedjeljak, 12.07.2010. Slovenija: Otkazivanje suradnje Sindikati Luke Koper i Intereurope te sindikat državnih tijela od vlade očekuju da se bivšem direktoru Deutsche Bahna (DB) Hartmutu Mehdornu zahvali na suradnji i otkaže suradnju s njime, objavili su slovenski mediji. Tvrde da se Mehdorn zbog svoje uloge u financijskim institucijama našao u sukobu interesa. Napominju i da je Mehdorn tijekom vođenja DB-a donosio sporne odluke. Sindikati ocjenjuju da inozemni strateški partner na lak način i uz minimalna sredstva želi vlasnički kontrolirati slovenski logistički prostor te da u svojoj namjeri ima blagoslov slovenske vlade budući da je premijer Borut Pahor jasno rekao da Slovenija nije sposobna sama modernizirati Slovenske železnice. Bivši direktor Deutsche Bahna Hartmut Mehdorn se prošlog mjeseca sastao s predsjednikom nadzornog odbora Intereurope Brunom Koreličem i predsjednikom uprave Ernestom Gortanom. Mehdorn je, navodi Korelič, predstavio svoje viđenje logističkog holdinga u kojem bi bili povezani Slovenske željeznice, Luka Koper i Intereuropa, no bez konkretnih financijskih učinaka na tržište. Korelič je već otprije skeptičan oko uspješnosti tog holdinga te podsjeća da su spomenuta društva lani zabilježila milijunske gubitke, a imaju i 800 milijuna eura dugova. Pretovar u Luci Koper veći za petinu Posljednji poslovni podaci pokazuju da je u prvom ovogodišnjem polugodištu brodski pretovar u Luci Koper dosegao 7,7 milijuna tona, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od 22 posto. Najveći je rast u usporedbi s prvih šest mjeseci protekle godine zabilježen na kontejnerskom terminalu (+46 posto) i automobilskom terminalu (+32 posto). Mjereno po komadima, u navedenom je razdoblju zabilježena 221.481 kontejner TEU te 175.394 automobila. Podatke o poslovanju u prvih šest mjeseci ove godine Luka Koper će objaviti u kolovozu, no već sada u društvu navode kako prihodi od prodaje nisu rasli proporcionalno rastu pretovara. (Jagoda Radojčič) Hrvatska: Intervencije na deviznom tržištu Hrvatska narodna banka ponovno je, nakon deset dana, intervenirala na deviznom tržištu. Od komercijalnih banaka HNB je otkupila 119,4 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,204765 kune za euro. Tako je u sustav ubačeno nešto više od 860 milijuna kuna u pokušaju zaustavljanja jačanja kune. To je treća intervencija HNB-a na deviznom tržištu u 16 dana, i treća u ovoj godini, a ukupno je od banaka otkupljeno 363,7 milijuna eura. Likvidnost sustava je time povećana za više od 2,6 milijardi kuna. U prvoj intervenciji, 24. lipnja, otkupljeno je 125,6 milijuna eura po tečaju od 7,201095 kune za euro, a 29. lipnja od banaka je otkupljeno 118,7 milijuna eura po 7,200433 kune za euro. Središnja je banka u utorak od komercijalnih banaka otkupila 118,7 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,200433 kune za euro. Time je na tržište plasirano gotovo 855 milijuna kuna. To je druga intervencija HNB-a na deviznom tržištu u ovoj godini. Pribroji li se današnjem iznosu i iznos intervencije u četvrtak od 125,6 milijuna eura, po prosječnom tečaju 7,201095 kuna, u sustav je ubrizgano oko 1,76 milijardi kuna. Na u petak utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a srednji tečaj eura iznosi 7,193455 kuna. Središnja banka očito je odlučila braniti tečaj na 7,20 kuna, a upravo je jačanje kune prema nekim analitičarima rezultat špekulacija povodom očekivanog izdanja obveznica koje bi moglo premašiti ranije prognozirani iznos od 4 milijarde kuna. Stabilnost tečaja je održala gospodarsku i financijsku stabilnost u Hrvatskoj, izjavio je guverner Željko Rohatinski. Istaknuo je da ta stabilnost ni u budućnosti nema alternativu jer bi negativni efekti eventualne deprecijacije tečaja kroz rast ukupnih troškova i dodatno zaoštravanje recesije bili daleko veći od potencijalnih pozitivnih efekata. Rohatinski je također posjetio da je ocjena MMF-a da je najgore razdoblje krize za Hrvatsku prošlo, ali i da je Fond upozorio da još uvijek nije pronađen put gospodarskog rasta. „Gospodarski program Vlade predstavlja značajan prvi korak, ali ga tek treba razraditi i implementirati što, pokazuje se, nailazi na ozbiljne poteškoće“, istaknuo je Rohatinski. No, ono što je nužno napraviti treba učiniti sada, a ne čekati bolja vremena. Ako se u kratkom roku ne realiziraju promjene, prije svega fiskalna prilagodba, stabilnost tečaja u dužem roku mogla bi biti ugrožena. Bolje rečeno, obrana tečaja u neizmijenjenim okolnostima mogla bi postati kontraproduktivna, upozorio je Rohatinski dodavši da bi HNB mogla braniti tečaj i dalje, ali je pitanje bi li to imalo smisla. Guverner namjerno ističe duži rok jer bi se inače moglo protumačiti da se to može dogoditi i odmah, a to nije opcija. Odustajanje od čuvanje tečaja nije nešto što će se dogoditi sutra, pojasnio je Rohatinski. (Petar Grabovac) Bosna i Hercegovina: Uvođenje fiskalnih blagajni Od prvog rujna ove godine započet će dugo najavljivani projekt fiskalizacije Federacije BiH koji realizira federalno ministarstvo financija, objavili su bosansko-hercegovački mediji. Na ranije objavljeni javni natječaj prijavilo se 10 kompanija, od kojih devet ispunjavaju formalne uvjete za prodaju fiskalnih blagajni. U narednim tjednima, započet će stručna provjera reprezentativnih uzoraka, nakon čega će biti poznato koje će firme dobiti certifikat za prodaju fiskalnih blagajni i ostale pripadajuće opreme. Kako smo doznali, u prvom krugu fiskalizacijom će biti obuhvaćeni veliki trgovački centri i općenito trgovačke radnje, a potom će se ovaj sistem poreske kontrole proširiti na sve druge uslužne radnje, uključujući i privatnu ljekarsku praksu, odvjetnike i notare, taksiste i autoprijevoznike. Fiskalizacija bi se trebala okončati najkasnije do sredine slijedeće godine. Fiskalizacija je jedan od najpouzdanijih načina na koji se kontrolira ostvareni promet, bruto i neto prihod, kao i visina poreskih obaveza privrednog subjekta. Od 'običnih' registar-kasa fiskalne blagajne se razlikuju po tome što je njihova memorija potpuno zaštićena i što nije moguće naknadnim intervencijama štimati podatke kako bi se umanjio promet i porezne obaveze. Pristup softveru i cijeloj 'arhivi' fiskalnih blagajni ima isključivo nadležni porezni inspektor i svako neovlašteno otvaranje fiskalne kase zakonski se tretira kao kazneno djelo pokušaja porezne utaje. Zakonom je također precizirano da je davatelj usluga dužan izdati račun za svaki prodati proizvod ili izvršenu uslugu, ali je i kupac ili primalac usluga jednako tako dužan uzeti račun i čuvati ga do izlaska iz radnje. Nabavna cijena fiskalne kase u Federaciji BiH bit će prilično niska, najmanje 50 posto niža od cijena po kojima su fiskalne kasa prodavane u Republici Srpskoj, gdje je dugo vremena monopol držala banjalučka Mikroelektronika. Na početku fiskalizacije Republike Srpske, cijene su se kretale u rasponu od 800 do 1.000 KM, a nešto kasnije,a kada se pojavila konkurencija, cijene su pale skoro 40 posto. U Federaciji BiH, gdje će fiskalne blagajne prodavati najmanje pet, a možda i više certificiranih prodavača, cijene bi se trebale kretati u rasponu od 300 do maksimalno 500 KM. (Mirsad Ajnadžić) Srbija: Manić - Zaštićena štednja građana Štednja građana i poduzeća u bankama u Srbiji biti će i dalje osigurana donošenjem novih ili izmjenama i dopunama postojećih financijskih zakona koje je pripremilo ministarstvo financija za slučaj eventualne financijske krize, izjavio je savjetnik ministra financija Vladan Manić. „Spomenuti skup zakona omogućit će i budžetske uštede, koje su bitne za porezne obveznike", izjavio je Manić. „U slučaju da dođe do potrebe za primjenom ovih zakona građani trebaju znati da će njihov novac biti siguran, a da porez koji plaćaju neće biti potrošen nenamjenski, točnije da će država voditi računa o svakom dinaru", podvukao je on. Ministarstvo je u suradnji sa Narodnom bankom Srbije (NBS) i Agencijom za osiguranje depozita već pripremilo, a do rujna bi trebalo uputit u zakonsku proceduru Novi Zakon o financijskoj stabilnosti, kao i izmjene i dopune četiri zakona, Zakona o bankama, Zakona o stečaju i likvidaciji banaka i društava za osiguranje, Zakona o osiguranju depozita i Zakona o Agenciji za osiguranje depozita. Kako je rečeno, namjera je da se donošenjem ovog tzv. 'antikriznog paketa' zaštite deponenti i štediše u Srbiji, kao i da se primjeni preventivni model koji će omogućiti manje budžetske troškove od onih koji bi nastali u slučaju da se reagira nakon što kriza nastane i prelije se na realni sektor. Važno je, naglasio je Manić i da se shvati da ne postoji namjera da se spasi bilo koja konkretna strana, ili domaća banka, već samo banka koja je sistemski važna za državu i njene građane. Kako je objasnio, biti će predviđene dvije vrste pomoći. Prva, koja će spriječiti odlijevanje depozita izdavanjem blanketne garancije, odnosno garancije na sve depozite bez obzira na njihovu visinu, i druga - kao vid pružanja konkretne pomoći bankama kroz garancije, kredite ili povećanje kapitala. Trenutno, kada kriza još nije nastala, ne može se znati koliko će novca iz budžeta biti potrebno za takvu vrstu intervencije, objasnio je on. Manić je rekao da su prilikom pripreme zakona uvažavana najnovija svjetska iskustva i poštovane preporuke Evropske unije (EU) da se pomoć ne može davati besplatno, te da će morati da se vrati svaki potrošeni budžetski dinar i to sa određenim prinosom. Također, spriječit će se, određenim mehanizmima da banke kao korisnici te pomoći, steknu bilo kakvu konkurentsku prednost u odnosu na banke koje ne koriste državnu podršku, odnosno da zahvaljujući dobivenoj financijskoj injekciji povećaju zaradu svojih dioničara. (Milijana Radulović) Crna Gora: Probijanje rokova i povećanje troškova Nakon više probijanja rokova, uključujući i prekoračenje projektirane cijene za izgradnju za više od 26 milijuna eura, Regionalni vodovod za Crnogorsko primorje će, po svemu sudeći, početi raditi tokom slijedećeg tjedna. Prema riječima direktora Regionalnog vodovoda Zorana Božnjaka, sistem će se uskoro početi puniti vodomčime će početi njegov probni rad, dok će krajnji potrošači slijedećih tjedana u etapama biti priključivani. Izgradnju regionalnog vodovoda, koji je formalno osnovan prije 34 godine, pratile su mnoge kontroverze, od planskih do financijskih. Ovih dana je objelodanjeno da je Regionalni vodovod jedno od državnih poduzeća koja su pomogla Prvoj banci da vrati Vladi kredit od 44 milijuna eura. Banka u većinskom vlasništvu brata crnogorskog premijera Aca Đukanovića koristila je novac sa računa Regionalnog vodovoda za vraćanje dijela kredita Vladi, dok su istovremeno troškovi za izgradnju vodovoda misteriozno povećani za 26 milijuna eura u odnosu na planirane. Iz regionalnog vodovoda su, međutim, to negirali, navodeći da sa Prvom bankom imaju odnos koji se u cijelosti odnosi na to da ta banka izvršava njihove naloge za plaćanje izvođačima radova. Vodovod i danas najviše posluje preko Prve banke. Prema najavama iz tog poduzeća, izgradnja sistema se trebala završiti do kraja prošle godine, da bi naredni bio kraj lipnja ove. Nezavisni stručnjaci su upozoravali kako je toliko kašnjenje neopravdano, s obzirom na to da su sami izvođači radova određivali rokove, te da je država zbog njihove neozbiljnosti izgubila dragocjeno vrijeme, ali i povećala troškove izgradnje, koje će Vlada morati nadomjestiti novcem poreznih obveznika. Najveći problem, prema tvrdnjama odgovornih u državnim institucijama, u cijelom poslu bio je austrijski Strabag, glavni partner, zbog čije navodne neozbiljnosti je krajem prošle godine raskinut ugovor. Bošnjak je, osim problema sa Strabagom, kao kašnjenje u izgradnji vodovoda naveo i ono na što se nije moglo objektivno utjecati a to su vremenske prilike. Vrijeme nam nikako nije išlo naruku. Ni siječanj ni veljača niti dobar dio ožujka mi fizički nismo mogli ništa raditi. Plato na Vranjini, gdje smo spuštali cijevi, bio je pod vodom više od metar i bilo je nemoguće bilo što raditi dok nivo nije opao - objasnio je Bošnjak. On je rekao da je i situacija vezana za Strabag poremetila predviđene rokove, jer je teško kad poslije godinu i pol sa partnerom raskinuti ugovor. „Nakon tog raskida, mi smo preuzeli sve radove u kontinentalnom dijelu i sigurno je potreba da se ponovo organiziramo uzela neko vrijeme - rekao je Bošnjak. Jedan od rijetkih crnogorskih eksperata u sektoru hidrologije Slavko Hrvačević u više je navrata kritizirao cijeli koncept na kojem se zasnivala gradnja regionalnog vodovoda za Crnogorsko primorje, od njegovog planiranja, izbora izvođača do same izgradnje i financiranja cijelog projekta. (Vladimir Zeković) Kosovo: Zabrinutost zbog sjevernog Kosova Zapovjednik KFOR-a Markus Bentler izjavio je za kosovske medije, kako je NATO zabrinut zbog situacije na sjevernom Kosovu. Zatražio je od javnosti uzdržavanje od nasilja, a od vlasti nalaženje odgovornih za bombaški napad tijekom prosvjeda u Mitrovici prije tjedan dana, kojom prilikom je jedna osoba poginula, dok ih je još 11 ranjeno. Do toga je došlo tijekom prosvjeda protiv otvaranja ureda vlade Kosova u gradu kojim dominiraju Srbi. Bentler je rekao kako je KFOR obaviješten o planu vlade za otvaranje ureda u tom gradu, ali nije sudjelovao u donošenju odluke. „Mi nismo dio političkog procesa“, napomenuo je. U međuvremenu je kosovski premijer Hashim Thaci zatražio od službenog Beograda da se uzdrži od poticanja na nasilje na Kosovu. Na sastanku vlade je izjavio kako Priština neće odustati od nastojanja na uspostavi funkcionalnosti sudova i carine na sjeveru. Ministar unutrašnjih poslova Bajram Rexhepi naglasio je kako će red i vladavina zakona prevagnuti u Mitrovici usprkos nastojanjima Beograda na destabilizaciji situacije. Istovremeno, Evropski parlament (EP) je usvojio rezoluciju u kojoj sve članice Evropske Unije poziva da priznaju Kosovo. Od objave nezavisnosti 17. veljače 2008., bivša je srpska pokrajina priznata od strane ukupno 69 zemalja, uključujući 22 članice EU. Cipar, Grčka, Rumunjska, Slovačka i Španjolska jedine su članice Unije koje su to do sada odbijale učiniti. Evropski Parlament bi pozdravio priznanje Kosova od strane svih zemalja članica, navodi se u dokumentu, koji je usvojen većinom od 455:155 glasova, uz 28 uzdržanih. Od Unije se također traži jačanje zajedničkog pristupa Kosovu, s ciljem evropske integracije, te se napominje kako politika bloka mora biti učinjena učinkovitijom za ljude na terenu. Naglašavajući kako je izglednost akcesije u EU moćan poticaj za nužne reforme na Kosovu, članovi EP-a (MEP-i) su također pozvali na praktične korake kako bi izgledi članstva bili očitiji građanima kroz implementaciju ljudskih prava i jačanje pravne države. Naglasili su potrebu napretka u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala na Kosovu, kao i na područjima reforme javne uprave i decentralizacije. (Violeta Palaska) Makedonija: Dodijeljena pomoć za zapošljavanje Makedonija je od Evropske komisije dobila 16,3 milijuna eura za Operativni program za razvoj ljudskih resursa 2007-2013 u okviru Instrumenta za predpristupnu pomoć, IPA Komponenta 4. Makedonska vlada osigurala je 2,9 milijuna eura iz razvojnog dijela državnog proračuna za implementaciju ovog programa. Makedonski ministar financija, Zoran Stavreski, om je prilikom rekao da će, uz 20 milijuna eura, Evropska Komisija Makedoniji odobriti do 2014. godine još i dodatnu financijsku alokaciju od 20,4 milijuna eura. Ta sredstva bit će namijenjena za nove projekte za zapošljavanje, socijalnu uključenost i u obrazovanje. K tome, cilj Operativnog programa je poboljšanje kadrovske kvalitete, što bi rezultiralo novim radnim mjestima. U međuvremenu, zemlje Evropske Unije donijet će najbolju odluku hoće li Makedonija dobiti datum za početak pristupnih pregovora, a grčka strana treba uložiti napore da sagleda interese koje ima Evropska Unija, izjavio je makedonski ministar vanjskih poslova, Antonio Milošoski. Nadalje, Milošoski smatra da se većina zemalja zalaže da Makedonija dobije ono što zaslužuje te da se ne trebaju tolerirati grčki bilateralni problemi koji priječe političku verifikaciju i preporuku za početak pregovora Makedonije za punopravno članstvo u EU-u. Dakle, Milošoski je zaključio, prema ovim inozemnim stavovima, da moguća grčka blokada neće pomoći stvaranju atmosfere za rješavanje spora oko ustavnog imena Republike Makedonije. (Vlado Naumovski) Albanija: Opet poziv na okončanje krize Članovi Evropskog parlamenta (EP) raspravljali su o dvjema rezolucijama vezanim uz napredak Albanije i Kosova na njihovom putu prema integraciji u Evropsku Uniju. Obraćajući se nazočnima na sjednici, povjerenik za proširenje Stefan Fuele pozdravio je napredak Albanije u ispunjavanju kriterija za liberalizaciju viznog režima, ali je također istakao kako problemi još uvijek postoje, a uzrokuje ih politička pat pozicija. Opozicija je nastavila s bojkotom albanskog parlamenta jer vlada odbija provesti istragu oko navodnih manipulacija na izborima 2009. Fuele je također napomenuo i kako korupcija i organizirani kriminal i dalje predstavljaju velik problem. Zastupnici opozicijske Socijalističke stranke izišli su 1. lipnja sa sjednice parlamenta, nastavivši svoj višemjesečni bojkot rada parlamenta. Klub Socijalističke stranke izišao je sa sjednice neposredno prije početka glasovanja o nekoliko zakona. Kažu kako će se vratiti tek kada vlada odluči pokazati da su izbori iz lipnja 2009. godine bili transparentni. Odlukom od četvrtka situacija se vraća na onu iz ožujka, kada je SP okončala puni bojkot parlamenta koji je vodila mjesecima zbog vladina odbijanja da otvori glasačke kutije i provede istragu o izborima. (Violeta Palaska) Petak, 09.07.2010. Slovenija: Prognoza rasta Austrijski institut za međunarodne gospodarske studije WIIW prognozira da će Slovenija ove godine ostvariti tek 0,5-postotan gospodarski rast, koji će sljedeće godine narasti na 2 posto, objavili su jučer slovenski mediji. Razlozi leže u 10-postotnom povećanju troškova rada u 1. kvartalu 2010. u odnosu na razinu prije krize (3. kvartal 2008.), što smanjuje slovensku izvoznu konkurentnost. Kao članica eurozone, Slovenija više nema uporišta da cjenovnu privlačnost svojih izvoznih proizvoda uskladi s tečajnom politikom, stoga je troškovni vidik time još bitniji.Prvi je kvartal za Sloveniju bio loš jer je ponovno pala u recesiju, potrošnja kućanstava stagnira, a investicije padaju, navodi u saopćenju WIIW. Istovremeno, javna uprava je smanjila plaće za tek 1,3 posto. Prošle i ove godine, kada se Slovenija suočava s gospodarskom krizom, plaće javnih službenika probile su 13-postotnu razinu proračunske potrošnje i dosegle skoro 14 posto, odnosno 3 postotna boda više od dugogodišnjeg prosjeka kada je vlada za plaće u javnom sektoru izdvajala 11 posto. Prijedlog potvrđenog rebalansa državnog proračuna javnoj je upravi oduzeo 13,8 milijuna eura (1,3 posto). Vlada je masu svojih plaća smanjila za 5 postotnih bodova manje nego u prosjeku sve druge rashode. Plaće u javnom sektoru su od početka 2008. zaostajale za rastom produktivnosti za 4 posto, a iste su godine zabilježile rast od 9,9 posto. (Jagoda Radojčič) Hrvatska: Prodaja Vjesnika za 66 milijuna kuna Upravni odbor Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) odlučio je jučer objaviti natječaj za privatizaciju Vjesnika d.d., a država će svoj udio od 62,13 posto u prvom krugu privatizacije prodavati po nominalnoj cijeni od 65,9 milijuna kuna. Radi se o bivšoj Vjesnikovoj tiskari, a ne o dnevnom listu istog imena čiji su izdavač Narodne novine press, objasnio je predsjednik HFP-a Vedran Duvnjak. Budući da dionice Vjesnika d.d. kotiraju na Zagrebačkoj burzi, Duvnjak je podsjetio kako je nominalna cijena u prvom privatizacijskom natječaju obveza iz Zakona o privatizaciji. Vjesnik d.d. ima 425 zaposlenih, a dugovanja su mu kraja prošle godine iznosila 124,7 milijuna kuna, rekao je Duvnjak. Od ponuđača će se tražiti zadržavanje osnovne djelatnosti te zadržavanje sadašnjeg broja zaposlenih najmanje godinu dana kao i potpuno prihvaćanje obveza iz kolektivnog ugovora. Država na burzi prodaje Atlantsku, Ericsson NT, Jamnicu. U prvi krug privatizacije će, prema odluci Upravnog odbora HFP-a, i Sloga IMK iz Požege, poduzeće iz tekstilne branše u kojoj država svoj udio od 52,85 posto prodaje po nominalnoj cijeni od 5,96 milijuna kuna. HFP je donio i odluku o raspisivanju još jednog kruga natječaja za ZRC Lipik jer ima naznaka o mogućnosti jedne ozbiljne ponude, a primio je na znanje informaciju o neuspješnim natječajima za Veletržnicu Benkovac, Trimot, Imotu i Adriachem. Upravni je odbor utvrdio i dionice koje će se prodavati na javnoj dražbi putem Zagrebačke burze, a riječ je o dionicama 21 tvrtke, pored ostalih Atlantske plovidbe, Ericssona Nikole Tesle, Jamnice, HUP-a Zagreb, Tankerske plovidbe itd. Ukupna procijenjena vrijednost državnog portfelja za sve dionica koje će biti ponuđene na javnoj dražbi je 71,5 milijuna kuna. Na jučerašnjoj sjednici UO HFP-a donio je i odluku o utvrđivanju dionica koje će bez naknade biti dodijeljene invalidima Domovinskog rata te obiteljima poginulih, zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja, a na toj su listi dionice 48 tvrtki. Kako je rekao Vedran Duvnjak, u Hrvatski fond za privatizaciju dnevno pristižu zahtjevi za dodjelu tih dionica, a kompletan posao oko njihove dodjele trebao bi biti gotov do sredine 2011. godine. (Petar Grabovac) Bosna i Hercegovina: Nastavak uspješnog poslovanja Elektroprivreda BiH u prvom polugodištu ove godine imala je za 3,5 posto bolju proizvodnju u odnosu na isti period 2009. godine, a proizvodnja iz hidroelektrana porasla je čak za 23 posto. Prodaja na tržištu je porasla za 9,5 posto i povećana je za 2,3 posto u odnosu .na plan, dok dobit kompanije u tom periodu iznosi nešto više od 22 milijuna KM. To je rekao jučer na konferenciji za novinare u Sarajevu direktor Elektroprivrede BiH Amer Jerlagić, prezentirajući aktivnosti Kompanije. Prema njegovim riječima, u ovoj i narednoj, 2011. godini, Elektroprivreda BiH će, za projekte revitalizacije opreme, nabavku stalnih sredstava, rekonstrukciju osnovnih sistema transporta te slično, dokapitalizirati rudnike sa 120 milijuna KM, a od tog iznosa najviše se odnosi na Kakanj, 48,5 milijuna KM. To je, kako je kazao, odlučeno na 17. Skupštini Elektroprivrede prije nekoliko dana. Rudnik Kreka bit će dokapitaliziran s 28,6 milijuna KM, Breza s 22 milijuna KM, a Zenica s 12,6 milijuna KM. Đurđevik će biti dokapitaliziran s šest milijuna KM, a Gračanica i Rudnik 'Abid Lolić' s dva, odnosno 1,2 milijuna KM. Jerlagić je podsjetio kako je Elektroprivreda BiH u 2009. ostvarila dobit od 61,9 milijuna KM te da je, stoga, na Skupštini odlučeno da za isplatu dividende dioničarima bude izdvojeno 40 posto od tih sredstava. Govoreći o postupku izbora strateškog partnera za zajedničko ulaganje u projekt bloka 7 - 450 MW u TE Tuzla, Jerlagić je kazao da je kompanija Alpiq iz Švicarske zadovoljila sve zahtjeve iz predkvalifikacijskog dokumenta, dodavši pritom, da su blok 7 Tuzla, blok 8 Kakanj i HE Vranduk tri krucijalna projekta Elektroprivrede BiH u narednom periodu. Direktor Elektroprivrede BiH je istaknuo da bi narednih dana trebalo da bude završena feasibility studija o uvođenju plina u TE Kakanj i da će nakon toga 60 dana biti ostavljeno za njenu reviziju te je rekao da će se raditi i na studiji koja će pokazati mogućnosti korištenja rijeke Bosne u narednom periodu. Danas je, također, na konferenciji za novinare u Poslovno-tehničkoj zgradi Elektroprivrede BiH u Sarajevu, promoviran i investicijski film te kompanije. (Mirsad Ajnadžić) Srbija: Razgovori sa savjetnikom o prodaji Predstavnici Vlade Srbije sastat se sa predstavnicima konzorcija koji predvodi 'City group' koji je izabran za savjetnika u prodaji dionica „Telekoma Srbija“. Na ovom sastanku trebalo bi biti preciziran tok realizacije posla koji treba obaviti 'City group'. Ono što se za sada zna jest da je konsultant tražio da za ovaj posao dobije 0,15 posto od transakcije, što je niže od 0,2 koliki je bio uvjet, izjavila je jučer za srbijanske medije ministrica za telekomunikacije Jasna Matić. Vlada je ovaj konzorcij prije tjedan dana prihvatila za financijskog savjetnika u postupku prodaje državnog udjela u 'Telekomu Srbija'. Zadatak financijskog savjetnika biti će da odredi optimalni paket dionica za prodaju i predloži vremenski raspored događaja oko raspisivanja javnog natječaja. Taj vremenski slijed događaja jeste ono što bi danas Vlada trebalo do kraja dogovoriti sa konzorcijem. Financijski savjetnik trebao bi razmatrati da li bi bilo preporučljivo sada prodati državni udio u 'Telekomu' i koliki dio, ali i koje kriterije treba ispuniti kupac dionica. Javni natječaj za izbor savjetnika za prodaju dijela državnih dionica u 'Telekomu' raspisan je 12. travnja, a pravo učešća imale su investicijske banke koje su u posljednje tri godine obavile najmanje jednu transakciju telekomunikacijskih poduzeća iz Evrope, sa Bliskog istoka ili iz Zajednice Nezavisnih Država, u iznosu većem od 500 milijuna eura. Država Srbija posjeduje 80 posto dionica u 'Telekomu Srbija', a preostalih 20 posto je u vlasništvu grčke kompanije OTE, u kojoj 'Deutsche telekom' ima 30 posto kapitala. Prema ranijim najavama iz Vlade, očekuje se da će javni natječaj za prodaju dijela dionica 'Telekoma Srbija' biti raspisan krajem ljeta ili početkom jeseni, a cijeli postupak prodaje državnog udjela u 'Telekomu' trebalo bi da bude završen do kraja godine. Ministrica Matić je predstavljajući planove i ciljeve ovog ministarstva za naredni period, najavila i da će na sjednici Vlade biti usvojena strategija informacijskog društva, a predstavila je i projekt elektronske uprave. (Milijana Radulović) Crna Gora: Pomaganje otpisom dugova Vlada Crne Gore je novinsko-izdavačkom poduzeću Pobjeda do sada pomogla otpisom dugovanja za poreze i doprinose i garancijama na kreditna zaduženja sa 12,77 milijuna euram pokazuje jučer objavljen služben podatak ministarstva financija. Na pitanje zašto dozvoljavaju nagomilavanje dugovanja, iz ministarstva financija je saopćeno kako je na taj način je izbjegnut stečaj u kompaniji i stvoreni uvjeti za ozdravljenje, i da su postupili u skladu sa uredbom. U dopisu crnogorskom listu 'Vijestima', na pitanje da li je to Vladin primjer tržišnog principa i istih pravila za sve, što izvršna vlast tvrdi da osigurava ekonomskom politikom, iz ministarstva financija odgovaraju da svako poduzeće može se kandidirati za državnu pomoć, ukoliko ispunjava uvjete propisane pravilima iz tog sektora, preko resornog ministarstva. Saopćavaju da je Vlada “u skladu sa Uredbom o uvjetima za odlaganje naplate poreznih i neporeznih potraživanja, uzimajući u obzir činjenicu da je Pobjeda u procesu restrukturiranja, prethodno odobrila odlaganje plaćanja poreznih obaveza, odnosno reprogram duga. Pravo na državnu pomoć za restrukturiranje ima svako poduzeće koje podrži resorno ministarstvo, odnosno davalac pod jednakim uvjetima, a u skladu sa Zakonom o državnoj pomoći i podzakonskim aktima. U ovom slučaju, Vladina namjera je bila da restrukturira to poduzeće, kako bi se omogućilo javno-privatno partnerstvo ili obnovio proces privatizacije. U okviru programa restrukturiranja, predviđen je socijalni program, odnosno smanjivanje broja zaposlenih, čime se uz državnu pomoć stvaraju uvjeti da kompanija bude primamljiva i konkurentnija na tržištu za strateškog partnera. Odgovor je i da Vlada kao kreator ekonomske politike donosi odluku da li će odobriti pomoć na bazi održivosti programa restrukturiranja, dok Komisija za kontrolu državne pomoći ocjenjuje da li je prijavljena državna pomoć usuglašena sa Zakonom o kontroli državne pomoći i podzakonskim aktima i daje mišljenje o tome. Pobjedi je dug od preko 4,8 milijuna eura otpisan prošle godine, a do lipnja ove godine milijun i pol prihoda od poreza i doprinosa nije se slilo u budžet, već je Vlada odlučila da i taj dug otpiše, odnosno pretvori u akcijski kapital. (Vladimir Zeković) Kosovo: Traži se uvođenje više reformi Dužnosnici kosovske vlade susreli su se u Prištini s predstavnicima Europske komisije (EC) na prvom plenarnom sastanku vezano uz Dijalog o Procesu stabilizacije i pridruživanja (SAP). Rasprave su bile usmjerene na ambicije Kosova za priključenje EU, te napredak od prethodnog EC izvještaja o napretku iz listopada. Premijer Hashim Thaci još je jednom naglasio predanost svoje vlade borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije. Rekao je i kako očekuje da će broj zemalja koje priznaju nezavisnost Kosova porasti nakon što Međunarodni sud pravde objavi svoje mišljenje o legalnosti deklaracije o nezavisnosti koju je objavila Priština. Predstavnici EC-a su od Kosova zatražili intenziviranje borbe protiv korupcije, provedbu reformi sudstva i javne uprave, te unapređenje procedura za javnu nabavu. Predsjednik EU Herman van Rompuy pohvalio je rad EULEX-a i izrazio podršku aktivnostima misije. On je na Kosovo došao u utorak, 6. srpnja, u sklopu turneje Balkanom koja je uključivala i posjete Sloveniji, Srbiji i Hrvatskoj. Nakon razgovora s zamjenikom šefa EULEX-a Royem Reeveom, van Rompuy je rekao kako je pravna država jedna od vrijednosti koje određuju EU, te jedan od naših najvećih prioriteta na Kosovu. Misija EULEX-a postigla je dobre rezultate. Aktivnosti joj odražavaju odlučnu predanost EU borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije. U Prištini se susreo i s visokim dužnosnicima Kosova. (Violeta Palaska) Makedonija: Intenzivni pregovori s Grčkom Makedonski ministar obrane, Zoran Konjanovski, i šef diplomacije Republike Makedonije, Antonio Milošoski, na nedavnom susretu s generalnim tajnikom NATO-a, Andersom Foghom Rasmussenom, na sastanku Sjevernoatlantskog vijeća, poručili su kako Makedonija vodi intenzivne diskusije s Grčkom u odnosu na spor oko ustavnog imena, a izrazili su i nadu da će tome konstruktivno pomoći i grčka strana. Nadalje, dvojica ministara u sjedištu NATO-a u Bruxellesu izrazili su i očekivanja o većoj fleksibilnosti i pragmatičnosti od službene Atene, s ciljem nadilaženja spora te većim mogućnostima da RM uđe u sjeverno-atlantsku organizaciju. Ministri su istaknuli da se u Makedoniji događaju značajne reforme u vojsci, sudstvu i administraciji. Zemlje EU-a donijet će najbolju odluku hoće li Makedonija dobiti datum za početak pristupnih pregovora, a grčka strana treba uložiti napore da sagleda interese koje ima EU, rekao je makedonski ministar vanjskih poslova, Antonio Milošoski. Nadalje, Milošoski smatra kako se većina zemalja zalaže da Makedonija dobije ono što zaslužuje te da se ne trebaju tolerirati grčki bilateralni problemi koji priječe političku verifikaciju i preporuku za početak pregovora Makedonije za punopravno članstvo u EU-u. Dakle, Milošoski je zaključio, prema ovim inozemnim stavovima, da moguća grčka blokada neće pomoći stvaranju atmosfere za rješavanje spora oko ustavnog imena Republike Makedonije. (Vlado Naumovski) Albanija: Opasna podjela Kosova Podjela Kosova ili razmjena teritorija između vlasti u Prištini i Beogradu predstavljala bi ozbiljnu opasnost za mir, sigurnost i stabilnost ne samo na Kosovu, već i u široj regiji, izjavio je zamjenik premijera i ministar vanjskih poslova Albanije Ilir Meta. „Moje uvjerenje je da put ka ostvarivanju zajedničkih evropskih i evroatlanskih težnji leži u potpunom poštovanju postojećih granica, teritorijalnog integriteta i u jačanju regionalne suradnje, rekao je Meta novinskoj agenciji Ata. Meta je kazao da Albanija u potpunosti podržava nezavisnu i suverenu državu Kosovo i njen teritorijalni integritet i da su status Kosova i njegove granice trajno zaključeno i nepovratno pitanje, prenijela je albanska agencija. (Violeta Palaska) Četvrtak, 08.07.2010. Slovenija: Zamrzavanje mirovine Slovenska vlada najavila je kako će predložiti svojim koalicijskim partnerima zamrzavanje mirovina i socijalnih davanja, u okviru smjernica za proračun za 2011. i 2012. godinu, objavili su jučer slovenski mediji. Kako navodi taj dnevni list, tri glavne mjere koje su planirane u proračunima za sljedeće dvije godine se smatraju krajnje nepopularnim u javnosti. Naime, ako vlada želi smanjiti deficit s pet na 3,5 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), ona će u sljedeće dvije godine morati srezati isplate u javnom sektoru i zamrznuti rast mirovina i socijalnih davanja. Vlada Slovenije izdvaja godišnje 4,06 milijardi eura za plaće javnim službenicima, dok su ukupni izdaci u najnovijem proračunu projicirani na 9,9 milijardi eura. Iako su se pojedini sindikati slovenskog javnog sektora već u srijedu počeli pripremati za štrajk, ostali sindikati još uvijek čekaju da vlada odgovori na pitanje jeli spremna dogovoriti obujam proračunskih fondova koji želi uštedjeti ili samo način na koji će to postići. Slovenski mediji su podsjetili da je slovenski ministar financija Franc Križanič izjavio nedavno kako ima prostora za manevriranje u strukturi mjera štednje kad je riječ o plaćama u javnom sektoru. Slovensko ministarstvo financija potvrdilo je da su u pripremi smjernice za proračune za 2011. i 2012., dodajući da je još prerano za objavljivanje konkretnih prijedloga. (Jagoda Radojčič) Hrvatska: Pad prerađivačke industrije Prema jučer objavljenim podacima, proizvodnja u prerađivačkoj industriji u Hrvatskoj je u svibnju ove godine u odnosu na svibanj prošle godine bila manja za 4,1 posto, pad proizvodnje još je izraženiji u rudarstvu i vađenju i iznosio je 16,5 posto, dok je istodobno u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom zabilježen rast proizvodnje za 11,3 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) o industrijskoj proizvodnji prema djelatnostima. Ukupno je hrvatska industrijska proizvodnja u svibnju smanjena za 3,4 posto u odnosu na svibanj prošle godine. To je ujedno treći mjesec za redom kako se bilježi pad proizvodnje na godišnjoj razini, a kumulativno je industrijska proizvodnja u prvih pet mjeseci ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine smanjena za 2 posto. Na ukupna kretanja u hrvatskoj industriji najviše utječu kretanja u prerađivačkoj industriji, a podaci DZS-a pokazuju da je proizvodnja u prerađivačkoj industriji u svibnju bila 4,1 posto manja nego u svibnju prošle godine, a u pet je mjeseci ove godine smanjena za 2,1 posto u odnosu na razdoblje siječanj-svibanj prošle godine. Nekoliko je djelatnosti unutar prerađivačke industrije koje od početka ove godine, pa tako i u svibnju bilježe visoke stope pada proizvodnje. Tako je primjerice u proizvodnji koksa i rafiniranih naftnih proizvoda u svibnju proizvodnja bila 28,1 posto manja u odnosu na prošlogodišnji svibanj, a kumulativno je u pet mjeseci pala za 30,8 posto. Još je nekoliko djelatnosti koje u svibnju i u pet mjeseci bilježe dvoznamenkaste stope pada proizvodnje, primjerice proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda (pad u pet mjeseci za 24,6 posto), proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava, pod kojom statistika vodi i brodogradnju, (21,6 posto), proizvodnja električne opreme (18 posto), gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme (13,5 posto), ili proizvodnja strojeva i uređaja s padom za 11,1 posto u odnosu na prvih pet mjeseci lani. Nasuprot tim djelatnostima nekoliko ih je koje su i u petom mjesecu i ukupno u pet mjeseci imale visoke stope rasta industrijske proizvodnje. Tako je primjerice kod popravka i instaliranja strojeva i opreme proizvodnja porasla za 28,9 posto, u proizvodnji duhanskih proizvoda za 32,8 posto, kože i srodnih proizvoda za 34,9 posto, a podaci pokazuju da je najviše porasla proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka i rast u pet mjeseci ove u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje iznosi 56,4 posto. (Petar Grabovac) Bosna i Hercegovina: Rekorderi u namještanju natječaja Podatak kako 15 posto vrijednosti svih raspisanih natječaja završi u džepovima onih koji odlučuju tko će dobiti posao govori sve Građani BiH godišnje ostanu bez 500 milijuna KM zbog namještenih natječaja pokazalo je jučer objavljeno istraživanja agencije Tender. Čak 756 nezakonitih javnih nabavki u prošloj godini pokazuje kako je Bosna i Hercegovina postala evropski rekorder po broju namještenih natječaja, o čemu svjedoči i podatak kako 15 posto vrijednosti svih raspisanih natječaja završi u džepovima onih koji odlučuju tko će dobiti posao. Rezultati istraživanja ukazuju kako se natječaji raspisuju samo kako bi se zadovoljila forma, a ne kako bi se u regularnom postupku javne nabavke poslove dobivali najbolji i najpovoljniji ponuđači. Tajnik udruge Tender Igor Vukajlović smatra kako je zastrašujućim razmjerima mita i korupcije na natječajima najviše doprinijela loša zakonska regulativa u ovoj oblasti, što je upravljačkim strukturama u javnim poduzećima i državnim institucijama otvorilo prostor biti toliko potkupljivi da im niko ne može ništa ako pronađu neku od brojnih rupa u zakonu i namjeste natječaj. Prema njegovim riječima, Zakon o javnim nabavkama napravljen je tako da praktično ide na ruku onim koji ga krše, a kazne za namještene natječaje gotovo i ne postoje. Vukaljović je dodao kako su procedure za rješavanje brojnih žalbi toliko spore da se često dešava da počnu da se rješavaju tek pošto poslovi na koje ima pritužbi već budu ugovoreni. Na regularnost natječaja stigne čak 1.500 žalbi godišnje. U međuvremenu, u sjedištu Izaslanstva Evropske unije u Sarajevu predstavljen je projekt Potpora uvođenju javnog internog financijskog nadzora u Bosni i Hercegovini te službeno označen njegov početak. Projekt će pružiti potporu državnom i entitetskim ministarstvima financija te Vladi Brčko Distrikta pri jačanju okruženja internog nadzora javne uprave. Za projekt je Evropska Unija izdvojila 652 tisuće eura, a provodit će se do lipnja 2011. godine. Strategija reforme javne uprave BiH također navodi ovaj projekt kao glavni uvjet za zemlje kandidate za ulazak u EU u pogledu pregovora o poglavlju 32 koje se odnosi na financijsku kontrolu. (Mirsad Ajnadžić) Srbija: Traži se isplata regresa Sastanak predsjednika Vlade Srbije sa reprezentativnim sindikatima o načinu raspodjele jednokratne nadoknade u javnom sektoru još nije zakazan. To znači da nema ni jasnog plana kako će se, u okviru državnog sektora, dijeliti već definiran iznos od 5.000 neto po korisniku. Kako se i očekivalo, dio predstavnika zaposlenih koji bi, prema prijedlogu koji je svojim koalicijskim partnerima, pred prošli vikend iznio srbijanski ministar ekonomije Mlađan Dinkić, dobivaju po 5.000 dinara neto do 15. srpnja ove godine, apsolutno je podržao tu ideju. U utorak se, kako navode lokalni mediji, oglasio Sindikat zaposlenih u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Srbije i istakao kako podržava Dinkićev prijedlog i zahtijeva hitnu isplatu regresa za sve zaposlene u zdravstvu i socijalnoj zaštiti čija je zarada bez poreza i doprinosa do 80.000 dinara mjesečno. Ministarstvo financija, koje bi u slučaju isplata jednokratnih nadoknada trebalo biti formalni predlagač ove odluke, još uvijek nije dalo nikakav dokument na razmatranje drugim institucijama Vlade Srbije. Ukoliko se postigne dogovor sa sindikatima, formalna odluka može biti, kako je neslužbeno rečeno, pripremljena i poslana na mišljenje nadležnim institucijama u četvrtak, prije održavanja redovne sjednice Vlade. „Sindikat još jednom podsjeća Vladu Srbije da zarade zaposlenih u zdravstvu i socijalnoj zaštiti nisu uvećavane od rujna 2008. godine, kao i da je zaposlenima uskraćivano pravo na regres i druga primanja, osim zarade“, saopćili su u Sindikatu zdravstva. Sličan stav imaju i prosvjetni radnici, ali, kako saznajemo, 'tvrd orah' koji može da pokvari harmoniju jedinstvenog stava o raspodjeli regresa zaposlenima u prosvjeti, zdravstvu, institucijama kulture i socijalne zaštite, vojsci, policiji i pravosuđu, predstavlja namjera Sindikata zaposlenih u državnoj administraciji, a koji najavljuje da će se oštro usprotiviti idejama o selektivnoj podjeli naknada. Prijedlog ministra ekonomije Mlađana Dinkića isključuje mogućnost da jednokratnu nadoknadu do sredine srpnja prime zaposleni u državnim institucijama, sa izuzetkom onih koji imaju zarade do 30.000 dinara. U tome ih, istina diskretno, podržava i jedan dio Vlade Srbije. Argument za oštro protivljenje Sindikata zaposlenih u državnoj administraciji leži u činjenici da najveći broj zaposlenih u republičkim službama ima platu do 40.000 dinara, odnosno ispod republičkog prosjeka. (Milijana Radulović) Crna Gora: Dodijeljena dva vodotoka Kompanija Kroling, konzorciji Elektrotehna-Radius i mHidroCG prvorangirani su za izgradnju malih hidroelektrana na pet vodotoka, odlučila je natječajna komisija. Danilovgradski Kroling izabran je za vodotoke Tušina i Komarača, konzorciju crnogorskih tvrtki Elektrotehna- Radius za Murinsku i Trepačku rijeku, a šavničku Vrbnicu će dobiti konzorcij mHidroCG koji čine poduzeća iz Slovenije i Crne Gore. Tušina je bila predmet interesa i konzorcij Haider Extrem Hydropower, koji čine tvrtke iz Austrije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine, ali je ponuda odbijena jer nije dostavljena bankarska garancija i dokaz o uplati depozita. Osim prvorangiranog, za Komaraču su se prijavili mHidroCG, MAH, ECG i Haider Extrem Hydropower. Ponuda Haidera je i u tom slučaju odbačena jer nije potpuna. „Kroling je ponudio najbolje uvjete za visinu koncesijske naknade i trajanje koncesije, dok je trećerangirani mHidroCG bio najpovoljniji u dijelu godišnje proizvodnje energije, instalirane snage i višenamjenskih rješenja“, saopćila je Komisija. Za beranski vodotok Trepačka rijeka, pored pobjednika Elektrotehne i Radiusa, prijavljivao se i austrijski Porr Technobau, ali je odbijen. Za korištenje vodotoka Vrbnica ponudu je, osim prvorangiranog ponuđača, dostavio i konzorcijum Haider Extrem Hydropower i ponuda je odbijena zbog nedostavljanja bankarske garancije i dokaza o uplati depozita. Ponuđači se na rang-liste mogu žaliti u roku od 15 dana. Pretkvalifikacijski javni natječaj za dostavljanje ponuda za dobivanje koncesija za korištenje vodotoka za izgradnju mHE raspisan je 15. rujna prošle godine. (Vladimir Zeković) Kosovo: Neprihvatljiva politika službene Prištine Aktualna politika Prištine nije prihvatljiva Evropskoj uniji kao način za rješavanje stanja na sjeveru Kosova, zbog straha kako bi to moglo dovesti do internacionalizacije sjevera kao posebnog pitanja, objavili su jučer kosovski mediji pozivajući se na neimenovane 'međunarodne izvore'. „Evropska Unija kaže da će jasno staviti do znanja Kosovu da mu je potrebna unutrašnja politička stabilnost, da bi moglo da se nada da će jednoga dana zauzeti mjesto u integriranoj evropskoj obitelji", navodi se u medijskim napisima. Isti izvor je naglasio da će Evropska Unija prije ili kasnije jasno staviti do znanja službenoj Prištini da neće biti u stanju prihvatiti Kosovo sa postojećim problemima na sjeveru. Slično je i sa napretkom koji treba postići u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije. Također je najavljeno da bi pregovori Prištine i Beograda mogli započeti nekoliko mjeseci poslije objavljivanja savjetodavnog mišljenja Međunarodnog suda pravde o legalnosti jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova. Nakon nedavnog sastanka visokih dužnosnika Evropske unije (EU) sa liderima Kosova, prenesena je poruka kako bi trebalo pronaći rešenje za sjever, dok se očekuje od Srbije da promijeni tvrdi stav prema državnosti Kosova, pišu lokalni mediji, pozivajući se na međunarodne izvore. Izvori na koje se pozivaju tvrde da je službeni Beograd predložio 'razmjenu teritorija' sa Kosovom. Kosovo, međutim, ne može da uđe u razgovore o trgovini teritorijem bez nove međunarodne koordinacije i snažnih međunarodnih garancija bilo kakvog mogućeg dogovora sa Beogradom. (Violeta Palaska) Makedonija: Slaba promocija tvrtki u inozemstvu Protiv brutalne globalne konkurencije makedonske tvrtke ostaju same. Razlog tome je što su na slaboj produktivnoj razini i s još slabijom tehničkom opremljenošću, objavili su jučer makedonski mediji. K tome, dodatni problem predstavlja i izuzetno slaba promocija tvrtki u inozemstvu. Vlasti već sad odvajaju novac za različite sajmove i forume, ali to za poduzetnike nije dovoljno. „Malim i srednjim tvrtkama je potrebno predstavljanje u inozemstvu. Vlada čini napore u tom smjeru preko osiguravanja sudjelovanja na sajmovima sa sufinanciranjem. Ipak, sve to nije dovoljno“, izjavio je Blerim Zlatku, direktor Gospodarske komore Sjeverozapadne Makedonije. Inače, ove godine Vlada je odvojila za male i srednje tvrtke samo 100.000 eura. U međuvremenu, makedonska Vlada je u utorak posudila od privrede posudila 32,3 milijuna eura. To zaduživanje je napravljeno preko aukcije šestomjesečnih eurozapisa. Zaduženje je jeftinije, nego ista takva prijašnje jer je smanjena kamatna stopa i to na 4,7 posto. Ovo pojeftinjen je rezultat je smanjenja kamatnih stopa blagajničkih zapisa na pet posto od strane Narodne banke Makedonije. Vlada se, dakle, zadužila 3,5 milijuna eura više od onoga što je ovih dana trebala vratiti od prethodnih zaduženja kod banaka i tvrtki. Sasvim sigurno je da Vlada ova posuđena sredstva koristi za popunjavanje nedostataka u državnom proračunu, što je bitan indikator da država troši više od onog što prikuplja od poreza i drugih prihoda. (Vlado Naumovski) Albanija: Nuklearna elektrana zasad samo ideja Albanski ministar zaštite životne sredine Fatmir Mejdiju izjavio je da postoji ideja izgradnje nuklearne centrale u Albaniji, ali da još nema konkretnog projekta. Mejdiu je kazao da ideja predstavljena na sastanku premijera Italije i Albanije, Silvija Berlusconija i Salija Berishe, zasad nije konkretizirana i da Albanija neće graditi nuklearku bez suglasnosti susjeda. Mejdiu i crnogorski ministar zaštite životne sredine Branimir Gvozdenović potpisali su u Podgorici Memorandum o razumijevanju u oblasti zaštite životne sredine i održivog upravljanja prirodnim resursima. Gvozdenović je tom prilikom najavio da će Crna Gora tražiti mišljenje albanske strane o utjecaju na životnu sredinu gradnje brana na Morači i da će to isto učiniti i Albanija u vezi s planom brane na Drimu. Prije nekoliko mjeseci talijanska vlada desnog centra premijera Silvija Berlusconija najavila je da će pokrenuti projekt izgradnje pet nuklearnih elektrana. No za tako što treba još prevladati referendum kojim su Talijani 1987. kazali "ne" nuklearnoj energiji, pa bi u međuvremenu Italija mogla uložiti u nuklearke u nekoj drugoj zemlji, kao što već ima takve elektrane u Slovačkoj i Španjolskoj. Berisha, pak, kaže kako ne želi Albaniju isključiti iz velikog potencijala nuklearne energije, te kako na stvaranju zakona o izgradnji nuklearki već surađuje s agencijom IAEA u Beču. „Naša zemlja je otvorena za nuklearnu energiju prema svima. Još nisam razgovarao s talijanskom vladom, jer je prethodna bila protiv nuklearki, a s Berlusconijem se sve mijenja. Došla je talijanska tvrtka u Albaniju na razgovore o mogućoj izgradnji nuklearke. Još nismo odlučili o mjestu njezine gradnje, ali znamo da želimo graditi“, objašnjava Berisha, te kaže kako je moguće u pet godina dogovoriti sve i kako Albanija nudi sva jamstva za proizvodnju sigurne nuklearne energije četvrte generacije. (Violeta Palaska) Srijeda, 07.07.2010. Slovenija: Čekaju se rezultati testa Među ključnim vlasnicima Nove Ljubljanske banke (NLB), države i belgijske banke KBC, i dalje teče rasprava o nužnosti dokapitalizacije najveće slovenske banke. Ministar financija France Križanič pojasnio je kako Banka Slovenije još nije objavila rezultate stres testova koji bi pokazali da je dokapitalizacija neizbježna. Pokažu li testovi upravo to, država će odmah krenuti u dokapitalizaciju, a isto će se dogoditi ukoliko se oba vlasnika odluče povećati moć banke na kreditnom tržištu. Križanič će se danas sastati s predstavnikom KBC-a. Dodao je kako je u interesu vlasnika da ne izgube svoj udio. A dioničari Nove Ljubljanske banke (NLB) na jučerašnjoj su skupštini svim prošlogodišnjim upravama i nadzornim odborima dali razrješnicu za poslovnu godinu 2009., koju je Grupa NLB zaključila s 86,8 milijuna eura gubitka, dok je matična NLB zabilježila gubitak od 23,6 milijuna eura. Prijedlog uprave i nadzornog odbora da se državi omogući konverzija potraživanja iz jamstava koje je dala NLB-u pri izdaji obveznica u vlasnički udio nije dobio dovoljnu potporu dioničara. Odlučeno je i da će se prošlogodišnji gubitak matične banke pokriti rezervama iz dobiti te da se dividende neće isplaćivati. Novim je nadzornikom imenovan Jurij Detiček, dugogodišnji direktor Adria Banka. (Jagoda Radojčič) Hrvatska: Ne zna se što s nezaposlenima Hrvatska politika tržišta rada kojom bi se trebalo poboljšati zapošljavanje, odnosno ublažiti učinci krize, ne samo da je neadekvatna kriznim vremenima, nego su i one mjere koje se provode vrlo ograničenoga obuhvata, odnosno premali broj nezaposlenih od njih ima koristi. Ovakav zaključak proizlazi iz posljednjeg izvještaja Svjetske banke i UNDP-a 'Socijalni utjecaj krize i jačanje otpornosti', predstavljenog prošloga tjedna, u kojem se ukazuje na brojne nedostatke, ali se Vladi sugeriraju i opcije koje bi mogle dovesti do poboljšanja situacije ma tržištu rada. Glavni izazov za politiku ovdje je spriječiti da se gubitak zaposlenja pretvori u marginaliziranje nezaposlenog na tržištu rada, koje tako često dovodi do trajnog siromaštva. Snažna povezanost rezultata tržišta rada i siromaštva upućuje na činjenicu da bi u vrijeme krize dodatne mjere borbe protiv siromaštva trebale biti usmjerene na novonezaposlene. Njima bi se, s jedne strane, trebalo pokušati osigurati privremenu dohodovnu potporu i poboljšanje mogućnosti zapošljavanja, a s druge, spriječiti rizik dugotrajne nezaposlenosti i s njom povezanog propadanja vještina i volje za rad. Svjetska banka navodi kako se u Hrvatskoj općenito premalo izdvaja za programe tržišta rada, kako pasivne (naknade) tako i aktivne (obrazovanje, javni radovi, subvencije) – s potrošnjom od 0,4 posto BDP-a koliko je namijenjeno ovim programima, Hrvatska je na samo evropskom dnu. Odnosno to je znatno manje od izdvajanja u zemljama EU-a sa sličnom razinom dohotka poput Mađarske, Poljske ili Slovačke, koje na programe tržišta rada troše od 0,6 do 1,2 posto BDP-a. S druge strane, u bogatim europskim zemljama poput Nizozemske u ove se svrhe izdvaja oko 2,5 posto BDP-a, a u Belgiji čak oko 3,3 posto. Kad je konkretno riječ o aktivnim mjerama tržišta rada koje uglavnom obuhvaćaju javne radove, obrazovanje i obuke, proračunom za 2010. za to je planirano 125 milijuna kuna, isto kao i 2009., što je možda tek polovica potrebnoga iznosa. No, naznaka poboljšanja ipak ima, barem prema podacima Ministarstva financija o izvršenju državnog proračuna u prvom polugodištu, prema kojima je za aktivnu politiku zapošljavanja u prvom dijelu godine izdvojeno 26,1 milijun kuna više od plana. No, više je nego očito da je to je daleko od potrebnih ulaganja. „Programi aktivne politike tržišta rada prije krize obuhvaćali su oko 3 posto nezaposlenih, što je u 2009. palo na 2,5 posto. Te brojke jasno upućuju da su ovi programi u Hrvatskoj ciljani na odabrane skupine radnika i da nisu korišteni u svrhu smanjenja nezaposlenosti, odnosno promicanja zaposlenosti u vrijeme krize", upozorava se u izvještaju. Inače, dosad su spomenute aktivne mjere uglavnom bile namijenjene osjetljivim skupinama nezaposlenih koje se najteže zapošljavaju, odnosno dugotrajno nezaposlenima. (Petar Grabovac) Bosna i Hercegovina: Jedini natjecatelj za termoelektranu Na međunarodni javni poziv za pretkvalifikacije za izbor strateških partnera za izgradnju termobloka 7 u Termoelektrani Tuzla javio se samo švicarski Alpiq, objavili su jučer bosansko-hercegovački mediji. Izgradnja termobloka 7 u TE Tuzla je investicija vrijedna 840 milijuna eura, a prema programu gradnje elektroenergetskih objekata u Federaciji BiH njena realizacija počela bi 2012. i bila završena 2017. godine. „Očekivali smo veće zanimanje investitora, ali javila se samo jedna kompanija. Voljeli bismo da je bilo još zainteresiranih, ali unatoč tomu nastavit ćemo s odabirom strateškog partnera i objaviti natječaj za podnošenje financijske ponude. Međutim, obzirom kako nema konkurencije moglo bi se dogoditi da zahtjevi Alpiqa budu previsoki“, rekao je za lokalne medije Amer Jerlagić, direktor Elektroprivrede BiH i dodao kako švicarska kompanija ispunjava sve uvjete javnog poziva. Povodom mišljenja kako su uvjeti natječaja previsoko postavljeni, Jerlagić kaže kako je ciljano na dvadesetak najvećih energetskih kompanija kao i na eventualne konzorcije koji ne bi imali problema s osiguranjem sredstava za ovakvu investiciju. S izabranim strateškim investitorom bit će formirano zajedničko poduzeće, a FBiH ostat će vlasnik resursa. Povrat uloženih sredstava biće izvršen u električnoj energiji u roku od 20 godina ili dulje, ovisno od dogovora. Na javni se poziv mogu prijaviti kompanije koje imaju godišnji prihod od pet milijardi eura, energetske objekte instalirane snage 400 MW, u posljednje tri godine ostvarile su dobit od minimalno 400 milijuna eura, a raspolažu s 500 milijuna KM sredstava za realizaciju investicije ili mogu osigurati kreditno zaduženje u tom iznosu. Blok 7 TE Tuzla trebao bi mati instaliranu snagu od 450MW, te toplotnu snagu od 320 MW. (Mirsad Ajnadžić) Srbija: Nedovoljno korištenje pretpristupnih fondova Potpredsjednik vlade za evropske integracije Božidar Đelić izjavio je jučer da se Srbija ubrzano kreće ka Evropskoj Uniji, kako se na proljeće očekuje dobivanje statusa kandidata za članstvo, ali da lokalne samouprave nedovoljno koriste sredstva iz pretpristupnih fondova. Đelić je na sjednici Odbora Stalne konferencije gradova i općina (SKGO) za evropske integracije i međunarodnu suradnju, rekao da je počeo proces ratifikacije Sporazuma o stabilizaciji u pridruživanju, kojeg su do sada ratificirale Španjolska i Malta, kao i da se očekuje da tokom ljeta to učini ne mali broj drugih zemalja članica Evropske Unije. On je dodao i da u prvoj polovini slijedeće godine očekuje da Srbija dobije status kandidata za članstvo Evropske unije. Đelić je napomenuo da i centralni i lokalni nivo vlasti u Srbiji trebaju očuvati i energiju i angažman za dalje evropske integracije i da treba više raditi na realizaciji tog cilja. Potpredsjednik vlade je istakao da lokalne samouprave u nedovoljnoj mjeri koriste sredstva iz pretpristupnih fondova i da je vrlo malo projekata koji bi bili financirani iz tih izvora.Prema njegovim riječima, iz IPA fondova za 2011. godinu biti izdvojeno 18,5 milijuna eura kako bi bili provedeni projekti koji su spremni i izrađeni oni koji su u pripremi. Prema njegovim riječima od 2007, odnosno u prvom dijelu primjene sedmogodišnjeg financijskog sporazuma, Evropska Unija je za lokalni nivo u Srbiji izdvojila 135 milijuna eura. Đelić je dodao da će se podrška EU Srbiji ubuduće sve više iskazivati na lokalnom nivou. On je pozvao lokalne samouprave da se natječu za projekte koji se financiraju iz IPA fondova, navodeći da su to mogućnosti da Srbija dokaže svoj kapacitet na putu ka EU. Đelić je dodao da će uspješna realizacija projekata koji su trenutno otvoreni, a koji se odnose na jačanje kapaciteta lokalnih samouprava, biti argument da se traže i dodatna sredstva za te samouprave. Predsjednik SKGO Đorđe Stančić najavio je da će ta organizacija ubuduće, uz pomoć vlade, raditi na unapređenju kapaciteta lokalnih samouprava u komunikaciji sa tijelima EU, a kao konkretan primjer naveo realizaciju projekta uvođenja EU službenika u pet općina u Srbiji. Stančić je dodao da je neophodno raditi na tome da se građanima i lokalnoj samoupravi što šire objasni kakve i koje napore i promjene iziskuje ulazak u Evropsku Uniju. (Milijana Radulović) Crna Gora: Zapošljavanje domaćih radnika Crnogorski građevinari saopćili su kako su zainteresirani su za Vladin projekt Hiljadu plus stanova i makar dio njih će uspjeti ispuniti uvjete iz javnog natječaja koji je otvoren do 23. srpnja, najavljeno je u Privrednoj komori, nakon sastanka Odbora udruženja građevinarstva, industrije građevinskog materijala i komunalne privrede sa predstavnicima Ministarstva uređenja prostora i zaštite životne sredine. Ministar uređenja prostora Branimir Gvozdenović tom prilikom je kazao da će projekt rješavanja stambenih potreba građana pomoći da se stvore mehanizmi koji će omogućiti značajno veće učešće crnogorskih kompanija. „Nije dobro što u Crnoj Gori u sektoru građevinarstva radi većina stranaca i moraju se tražiti mehanizmi za uključenje značajno većeg broja domaćeg stanovništva. Ovo je projekt koji će sigurno potaknuti takve aktivnosti“, rekao je Gvozdenović i dodao da je izuzetno mala zainteresiranost mladih za obrazovanje u građevinskoj struci. On je rekao i da će građani od rujna moći se javljati za stanove. Gvozdenovićev pomoćnik Marko Vujović je rekao da je to Ministarstvo radilo analize tokom pripreme projekta, i da očekuju da bude ponuđeno oko 1.500 stanova. Do tih brojki smo došli kroz komunikaciju između banaka i građevinskih kompanija, tako da očekujemo značajan interes građevinskog sektora koji bi svakako trebalo prepoznati u ovom dijelu, kazao je on i dodao da su stupili u kontakt i sa Udruženjem banaka, koje je formiralo tim koji će pratiti kompletan projekt. Prema njegovim riječima, nakon završetka natječajne procedure za građevinske kompanije, i kada budu imali jasno definirane projekte biti će objavljen javni natječaj za učešće banaka u projektu, a interes već postoji. Predsjednik Privredne komore Velimir Mijušković je kazao da je projekt Hiljadu plus stanova dobro osmišljen te da očekuje da će bankarski sektor prepoznati svoj interes i mogućnost da pojača kreditnu ponudu. Predsjednik Odbora građevinarstva Staniša Bakrač je rekao da u građevinarstvu ima puno prostora za zapošljavanje mladih ljudi, svih nivoa obrazovanja. (Vladimir Zeković) Kosovo: Poziv na dijalog Šef UNMIK Lamberto Zanier pozvao je jučer službeni Beograd i Prištinu na dijalog i da ne provociraju, jer je od incidenta u Bošnjačkoj Mahali 2. srpnja, situacija na sjeveru Kosova napetija nego obično. Od tog incidenta situacija po pitanju sigurnosti je napetija nego obično, naglasio je Zanier. Želim izraziti zabrinutost zbog nasilja i molim obje strane da ne provociraju, da budu mirne, a nadležne da poduzme mjere da počinitelji ovih incidenata budu privedeni pravdi, upozorio je Zanier. On je rekao da su i Beograd i Priština osudili ove događaje, ali da krivicu svaljuju jedni na druge. Kosovski ministar vanjskih poslova Skender Hiseni, rekao je da je siguran da će doći dan kada će Kosovo i Srbija surađivati kao dvije suverene, susjedne države, kao i da će Srbija imati svoju ambasadu na Kosovu. Izražavajući uvjerenje da će doći dan kada će Srbija imati ambasadu na Kosovu, on je dodao i kako ne očekuje da Srbija prizna Kosovo sutra, ali da očekuje, ako ne službeno, u najmanju ruku praktično priznanje da Kosovo postoji. Povodom izjave srbijanskog predsjednika Tadića da se ne može govoriti o kosovskom identitetu, Hiseni je rekao da se svi građani Kosova, nazivaju Kosovarima, bez obzira na etničku pripadnost. Hiseni je ponovio da osnivanje civilnog ureda u Kosovskoj Mitrovici nije upereno ni protiv koga, već da treba da pomogne svim građanima, a da incident od petka predstavlja izolirani kriminalni akt. (Violeta Palaska) Makedonija: Neka država plaća zatezne kamate Makedonski građani se žale na nultu toleranciju države pri plaćanju obveza, kao i na visoke zatezne kamate. S druge strane, kada država duguje ona moli za razumijevanje i ne plaća nikakve kamate. Ipak, najveći problem je kada država ne namiruje svoje obveze prema makedonskoj privredi pa ni građani i tvrtke ne mogu plasirati novac dalje kako bi servisirali svoje obveze. „Obveze treba plaćati, ali bi i država trebala biti uključena u iste sustave. Dakle, i ona bi trebala plaćati zatezne kamate, a izvršitelji bi se isto trebali ponašati prema njoj. Na taj način stvorio bi se ravnopravan odnos, a ovako su samo građani kažnjeni“, izjavio je za lokalne medije Hristo Kartalov, ekonomski analitičar. Istovremeno, Savez sindikata Makedonije (SSM) traži da se tjedno ne radi 40, već 32 ili 36 sati te da država subvencionira polovicu plaća onim koji su poslani na prinudni odmor. Ovo je dio njihovih mjera, koje su predložili za nadilaženje negativnih utjecaja krize. Paralelno s tim, država bi trebala odvojiti novac i za dokvalifikaciju i obuku radnika. SSM smatra da će to rezultirati poboljšanjem socijalno-ekonomske situacije za radnike, kao i smanjenjem nezaposlenosti. Predsjednik SSM-a, Živko Mitrevski, smatra da država ne bi trebala imati probleme s novcima za subvencioniranje plaća od 30 do 50 posto. Iz SSM-a naglašavaju da su ovakve mjere, primjerice u Sloveniji, spasile oko 5.000 radnih mjesta. Savez sindikata najavio je da će dostaviti Vladi Makedonije i Organizaciji poslodavaca mjere za ekonomski razvoj, aktivnu politiku za smanjenje nezaposlenosti i napredak u socijalnom dijalogu. To su tri korpusa pitanja koje predlaže SSM za ublažavanje učinaka krize. „Naša namjera je spriječiti da svjetska ekonomska kriza, koja se jako odražava u makedonskoj ekonomiji, preraste u socijalnu krizu. Svoje mjere makedonskoj Vladi ćemo dostaviti još ovih dana, a institucionalno ćemo to napraviti na prvoj sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća, koje se treba konstituirati za dvadesetak dana“, rekao je Živko Mitrevski, predsjednik SSM-a. (Vlado Naumovski) Albanija: Traži se ostavka Mete Opozicijska Socijalistička stranka je zatražila ostavku ministra vanjskih poslova Ilira Mete nakon što je zaposlenik ministarstva uhićen zbog krijumčarenja droge. Almir Rrapo je prošlog tjedna pritvoren u veleposlanstvu SAD-a u Tirani. Albanske vlasti navode kako je riječ o pripadniku tehničkog osoblja, a ne o članu diplomatskog kora. Zastupnik SP-a Balla Taulant u ponedjeljak je dao izjavu koja hapšenje opisuje kao najnoviji dokaz krize državne uprave. Zatražio je od Mete ostavku i preuzimanje odgovornosti za incident. Meta je rekao kako će ostavku podnijeti za tri godine, po isteku svojeg mandata. Ilir Meta, vođa Socijalističkog pokreta za integraciju (SMI), stranke partnera vlade, zatražio je od opozicije u nedjelju, 4. srpnja, povratak u parlament. Rekao je kako nije mudro od njih što postavljaju uvjete za okončanje svog bojkota bez zakona o glasanju. Većina je otvorena i spremna za suradnju, rekao je Meta, pozivajući Socijalističku stranku (SP) da obavi svoj dio posla vezano uz reforme tako što će iznijeti vlastite prijedloge. „Oni koji žele transparentnost bi sada trebali raditi na njoj“, ustrajao je Meta. Opozicijska SP je nedavno nastavila s bojkotom parlamenta, ustrajući u tome kako bi vlada trebala prihvatiti istragu transparentnosti općih izbora iz lipnja 2009. (Violeta Palaska) Utorak, 06.07.2010. Slovenija: Ulaganje u stabilnost eurozone Slovenska vlada usvojila je prijedlog zakona o državnim garancijama vrijednim oko dvije milijarde eura za osiguravanje financijske stabilnosti u eurozoni. Sredstva su namijenjena za pomoć 16 zemlja članica eurozone koje ne će moći osigurati dovoljno novca na financijskim tržištima. Države članice eurozone će tako osnovati posebnu kompaniju, sa sjedištem u Luksemburgu, koja bi u sljedeće tri godine trebala prikupiti čak 440 milijardi eura potencijalne pomoći zemljama kojima će to biti potrebno. Zajedno sa sredstvima od Međunarodnog monetarnog fonda i iz proračuna Evropske Unije, ukupno će za pomoć prezaduženim članicama biti dostupno 700 milijardi eura, izjavio je slovenski ministar financija Franc Križanič. Kompanija će uzimati zajmove i emitirati dužničke vrijednosnice za koje će garancije izdavati zemlje članice eurozone. Udio Slovenije u tim garancijama će biti nešto iznad dvije milijarde eura.A kako pokazuju posljednji objavljeni podaci, rast cijena životnih potrepština u lipnju je bio razmjerno nizak, a u prvoj polovici godine inflacija se kretala u skladu s očekivanjima, komentirao je slovenski UMAR (Ured za makroekonomske analize i razvoj) nove podatke o inflaciji koju je, dodaje, prije svega obilježila slaba gospodarska aktivnost. UMAR ocjenjuje da je lipanjski rast cijena pretežito posljedica uobičajenih sezonskih kretanja cijena, a poskupjeli su i neki energenti. Na slabu su gospodarsku aktivnost u prvom polugodištu utjecale mjere trošarinske politike kod energenata i duhana, kretanja vrijednosti eura u odnosu na dolar i rast cijena sirovina na međunarodnim tržištima, navodi UMAR. (Jagoda Radojčič) Hrvatska: Rast kredita poduzećima Kako je objavljeno jučer u hrvatskim medijima, ukupni krediti banaka u Hrvatskoj krajem svibnja 2010. iznosili su 256,83 milijardi kuna, odnosno 4,4 milijardi kuna više nego krajem prošle godine, pokazuje agregiran izvještaj koji je objavila Hrvatska narodna banka. Najviše su porasli krediti poduzećima, za 3,56 milijardi kuna u pet mjeseci 2010., i to prioritetno privatnim poduzećima gdje je zabilježen rast s 86,29 milijardi na 89,49 milijardi kuna. Ukupni krediti kompanijama, dakle uključujući i državna poduzeća, krajem svibnja iznose 98,25 milijardi kuna. Sad je vidljiv konstantni rast za razliku od prošle godine kada su krediti poduzećima u istom razdoblju porasli samo za 1,13 milijardi kuna i pritom je njihov iznos dosta oscilirao iz mjeseca u mjesec. U svakom slučaju, rast zajmova hrvatskim poduzećima od 3,8 posto u pet mjeseci veliki je korak u usporedbi s lanjskim usporavanjem kreditiranja u Hrvatskoj što je u privatnom sektoru (građani plus privatne kompanije) završilo čak s minusom od oko 1 posto. Možda bi se na prvi pogled moglo nagađati kako suradnja poslovnih banaka s Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj daje rezultate značajno povećavajući kreditni portfelj. No, podaci iz agregiranog izvještaja pokazuju da su krediti poduzećima početkom godine, prije starta projekta s HBOR-om, porasli za oko dvije milijarde kuna. Bilo bi, naravno, pogrešno na temelju podataka za nekoliko mjeseci ove godine zaključivati da se poduzetnička klima promijenila i da banke 'mjere' manje rizika. Treba još i te kako računati na nesigurno okruženje i strah poduzetnika od ulaganja i novih zaduženja. Strah od novih dugova posebno se vidi kod građana čiji se ukupni krediti i dalje smanjuju, a krajem svibnja iznosili su 117,66 milijarde kuna. U prvih pet mjeseci pali su kartični krediti, razni potrošački te auto-zajmovi, a porasli stambeni za oko 820 milijuna i iznose 53,26 milijardi kuna. (Petar Grabovac) Bosna i Hercegovina: Ulaganje u dva projekta Savjet za razvoj Republike Srpske odobrio je projekt sanacija i opremanja Doma umirovljenika u Banjaluci koji će koštati 5,4 milijuna KM i projekt sanacije Doma zdravlja u Kozarskoj Dubici za što će biti izdvojeno 200.000 KM, objavili su jučer bosanskohercegovački mediji. Premijer Republike Srpske Milorad Dodik istakao je kako su sredstva za ova dva projekta osigurana uštedama u prethodnim projektima, odnosno tamo gdje nisu povučena sredstva predviđena predračunima. „Treba osigurati natječajnu proceduru koja će omogućiti izbor izvođača radova, sanaciju i stavljanje u funkciju Doma penzionera", istakao je Dodik na konferenciji za novinare, nakon sjednice Savjeta za razvoj Republike Srpske. Dodik je rekao da bi, prema projektu, osam mjeseci trebalo da traje sanacija Doma penzionera, u kojem će biti smješteno 300 umirovljenika i zaposleno novih 40 radnika. On je rekao da se Savjet za razvoj Republike Srpske odlučio za ovaj projekt u skladu sa dugogodišnjim naporima i zahtjevima Udruženja umirovljenika RS, jer je objekt Doma umirovljenika dugo koristilo Ministarstvo unutrašnjih poslova RS. Dodik je precizirao kako je projektom sanacije Doma zdravlja u Kozarskoj Dubici predviđena sanacija krova i stavljanje u funkciju dijela ovog objekta koji do sada nije bio korišten. On je podsjetio da je Savjet za razvoj Republike Srpske realizirao ogroman broj projekata, ističući kako će većina biti završena ove godine. „U tom pogledu sigurno možemo reći da je Ekonomsko-socijalna komponenta Razvojnog programa RS pokazala svoje potpuno opravdanje, jer sanacijom ovog doma i mnogih drugih projekata koje smo vršili u RS pokazalo se koliko je urađeno“, izjavio je premijer Dodik. On je rekao da je do sada odobreno 218 projekata, dok je za podršku tim projektima plasirano 430 milijuna maraka iz Razvojne komponente. Predsjednik Udruženja umirovljenika Republike Srpske Rade Rakulj zahvalio je Savjetu za razvoj RS na odobrenom projektu sanacije Doma umirovljenika u Banjaluci, ističući da će se njime povećati ukupna materijalna vrijednost RS. Rakulj je rekao da će Dom umirovljenika u Banjaluci biti javna ustanova Vlade RS, dodajući da nakon 40 dana međunarodne natječajne procedure postoje sve pretpostavke da se odmah počnu izvoditi radovi na ovom objektu, koji bi do zime trebalo da bude popunjen. (Mirsad Ajnadžić) Srbija: Bez dodjeljivanja besplatnih stanova Država je najavila kako više ne daje kvadrate na neodređeno. Samo privatne kompanije u Srbiji, ukoliko žele, imaju mogućnost da svojim radnicima dodijeliti stanove u zakup na neodređeno vrijeme sa pravom otkupa. Besplatnih stanova od države nema više. Ona je tu mogućnost sebi uskratila još 2002. godine donoseći Uredbu o rješavanju stambenih potreba izabranih, postavljenih i zaposlenih u državnim institucijama i javnim poduzećima i službama. Ipak, kvadrate je u međuvremenu dodjeljivala, ali u zakup na pet godina, a umjesto otkupa uredbom je bila omogućena - kupovina. Međutim, u posljednjih godinu dana nijedan državni kvadrat nije promijenio vlasnika. Jer, dijelovi uredbe, koji se odnose na kupovinu stanova, stavljeni su izvan snage u kolovozu prošle godine. Da li će se državni kvadrati prodavati zaposlenima, koji su ih dobili u zakup, biti će poznato kada Vlada Srbije usvoji izmjene uredbe koje priprema Ministarstvo za prostorno planiranje. Prvi prikedlog nije prošao zbog primjedaba MUP, a dok se tekst uredbe ne usuglasi, kabinet premijera Mirka Cvetkovića se o tome neće izjašnjavati. Zakon o sredstvima u imovini Republike, koji je usvojen 1996. godine jasno je precizirao da državna imovina može biti otuđena isključivo po tržišnoj vrijednosti. U skladu sa tim zakonom, kabinet premijera Zorana Đinđića donio je 2002. godine uredbu kojom su propisani kriteriji po kojima zaposleni u javnom sektoru mogu da dođu do krova nad glavom. Stanarskog prava i otkupa nema, već postoji samo zakup stanova na određeno vrijeme uz mogućnost kupovine po apsolutno tržišnoj vrijednosti na rate do 20 godina. U Ministarstvu za prostorno planiranje kažu da zakupci, koji su kvadrate po ranijim propisima dobili u zakup na neodređeno vrijeme, po Zakonu o stanovanju imaju pravo na otkup. Također, svi, koji su započeli otkup na rate imaju pravo da svoje kvadrate isplate i ranije. To pravo nitko ne može da im uskrati. Ali, stanovi solidarnosti koje su dobile državne firme, od dana stupanja na snagu uredbe raspodjeljuju se u skladu sa njom, što sada znači da ne mogu da se otkupe. Izmjenama uredbe 2006. godine mijenja se način obračuna cijene kvadrata. Ona se utvrđuje na osnovu poreza na imovinu građana. To je daleko niža cifra od realne tržišne, odnosno one koju Poreska uprava utvrđuje kao osnovicu za porez na prijenos apsolutnih prava. Tako je po bagatelnim ciframa država svojim dužnosnicima i činovnicima, u periodu od 2007. do kolovoza prošle godine, prodala 288 stanova. „Stambena komisija Vlade Srbije je za svih 288 stanova poništila odluke“, izjavila je Verica Kalanović, ministrica za Nacionalni investicijski plan i predsjednica stambene komisije. Sudbina tih stanova još se rješava, uglavnom u sudovima. Kada je riječ o službenim stanovima, koje se mogu koristiti dok su na funkciji ministri i državni tajnici iz unutrašnjosti, komisija je dodijelila 25, a još tri stana su prazna. Za službene kvadrate 'stanari' plaćaju naknadu i komunalije, a dužni su da ih napuste kada više ne budu obavljali te funkcije", dodala je ona. (Milijana Radulović) Crna Gora: Dužničko ropstvo građana Kako pokazuju posljednji podaci crnogorske Centralne banke, građani iz dana u dan padaju u 'dužničko ropstvo' kada je u pitanju korištenje kreditnih kartica i minusa po tekućem računu. Kako se navodi u izvještaju Centralne banke Crne Gore (CBCG) ukupna zaduženja po osnovu ta dva bankarska proizvoda na kraju svibnja dostigla su 57,5 miliona eura, što je za 2,5 milijuna u odnosu na posljednje iz ožujka 2010. godine. Istovremeno, kamatne stope u nominalnom iznosu dostigle su za 16,25 posto kada su u pitanju minusi po tekućem računu, a kreditne kartice 15,93 posto. Efektivne kamatne stope (u koje su uključeni i skriveni troškovi banaka) veće su bar za nekoliko posto, a upravo je mjesečna kamata na ostatak duga velika zarada za banke i veliki trošak za klijente. U ukupnim dugovanjima, na kraju mjeseca svibnja, dugovi preko kreditnih kartica učestvuju sa 38,3 milijuna eura, a minusi po tekućem računu 19,1 milijun eura. Savjetnica glavnog ekonomiste CBCG Marijana Mitrović izjavila je za crnogorske medije da je na kraju svibnja oko 89.600 građana koristilo minuse po tekućem računu, a 35.483 kreditne kartice. Podaci CBCG o broju korisnika kreditnih kartica i minusa po tekućem računu u odnosu na usporedni godišnji period ukazuju da dolazi do smanjenja obje kategorije korisnika. U odnosu na svibanj 2009. godine broj građana korisnika minusa po tekućem računu je smanjen za 3,7 posto, dok je broj korisnika kreditnih kartica smanjen za 7,1 posto, rekla je Mitrović. Ona je kazala kako se smanjuju dugovanja po osnovu minusa po tekućem računu sa kojima se kasni u otplati više od 60 dana, dok se isto dugovanje po karticama prema posljednjim podacima povećava. U prvom kvartalu 2010. godine postojala je tendencija smanjenja stanja duga sa kojim se kasni iznad 60 dana, a od ožujka podaci ukazuju da se to stanje povećava. U zaduženjima po minusima rizičnim se može smatrati 3,1 posto, odnosno 582 hiljade eura, a kada govorimo o kreditnim karticama taj postotak je 5,1 posto, odnosno 1,9 milijuna tih potraživanja, rekla je Mitrović. Ona je objasnila da su kašnjenja u otplati samo jedna od kriterija za klasifikaciju aktive, pa samim tim i klasifikaciju rizičnosti potraživanja banke prema kreditnim karticama i minusima po tekućem računu. U strukturi ukupnog duga građana u maju 2010. godine 2,15 posto se odnosi na stanje duga po osnovu minusa po tekućem računu, dok se 4,32 posto od ukupnog duga odnosi na dug po kreditnim karticama. Tendencija tog pokazatelja bilježi rast u kontinuitetu zbog povećanja duga po tom osnovu, ali isto tako i smanjenja ukupnog duga građana. (Vladimir Zeković) Kosovo: Sve mogućnosti otvorene Kosovski ministar unutrašnjih Kosova Bajram Redzepi izjavio je da policija nije isključila nijednu mogućnost kako je došlo do eksplozije u Kosovskoj Mitrovici. Nije isključena ni mogućnost da je bomba bila među Srbima koji su protestirali zbog otvaranja ureda Vlade Kosova, naveo je Redzepi. Ministar je za kosovske medije rekao da istraga ništa ne isključuje" i ispituje i mogućnost da je "bomba bila među ljudima koji su protestirali,, što je i bila preliminarna informacija. „Tužitelj iz EULEX-a i domaći pripadnici pravosuđa intenzivno rade na slučaju eksplozije. Ima nekih indicija, provjeravaju i uzimaju izjave, ali se ne zna tko je to učinio", zaključio je Redzepi. On je izjavio da Albanci nisu zainteresirani za incidente, već da u sjevernom dijelu Kosovske Mitrovice funkcionira ured za izdavanje dokumenata. Mi smo jako motivirani da se to što prije riješi i počinitelj uhapsi, pogotovo što je umro jedan moj kolega, doktor, rekao je Redzepi, koji je po profesiji kirirg i nekada je radio u bolnici u Kosovskoj Mitrovici. „Nasilje se ne tolerira na Kosovu, bez obzira na to od koga dolazi“, izjavio je Redzepi. U međuvremenu, vrhovni zapovjednik savezničkih NATO-a snaga u Evropi, admiral James G. Stavridis posjetio je snage Kfora na Kosovu. Komandant Kfora, general-potpukovnik Markus Bentler upoznao je Stavridisa sa trenutnom situacijom na Kosovu, nakon čega je general Stavridis u vojnom dijelu aerodroma Priština održao konferenciju za novinare. Saveznička komanda za operacije (ACO), jedna od dvije strateške NATO vojne komande, smještena je u sjedištu Vrhovne komande savezničkih snaga u Evropi (SHAPE) i nalazi se u Monsu, u Belgiji. (Violeta Palaska) Makedonija: Licitacija za neizgrađeno državno zemljište Makedonsko Ministarstvo prometa za ovaj mjesec najavljuje više javnih nadmetanja na kojima će biti ponuđeno mnogo atraktivnih parcela državnog neizgrađenog zemljišta, objavili su makedonski mediji. Na prodaju se tako nudi ukupno 17.924 kvadratnih metara državnog neizgrađenog zemljišta u nekoliko skopskih općina, a početna cijena zemljišta, ovisno o lokaciji, kretat će se od 1.800 do 6.600 denara za kvadratni metar. Najveći dio predviđenih objekata koji će se graditi na tim parcelama su komercijalno-poslovnog karaktera. Najveća parcela koja će se prodavati nalazi se u općini Aerodrom, površine od 11.972 kvadratnih metara. Na njoj je planirana izgradnja hotela, nadmetanje je zakazano za 6. srpnja, a početna cijena je 6.000 denara. Istovremeno, projekt Skopje 2014 stagnira. Za objekte koji će se graditi unutar projekta Skopje 2014, odobrenja su izdana kada je Detaljni urbanistički plan za Mali ring bio vrijedeći pa sada nema osnove da se radovi prekinu niti da se koja gradnja izbriše. Dakle, to što je Ustavni sud ukinuo Detaljni urbanistički plan za Mali ring neće utjecati na radove koji su planirani u projektu. Ministrica za kulturu, Elizabeta Kančevska-Milevska, izjavila je kako će se izgradnja Trijumfalne porte nastaviti jer je građevinska dozvola bila važeća prije odluke Ustavnog suda Makedonije. Tim više podzakonski akti kažu da ukoliko je za projekt izdano više od 25 građevinskih odobrenja, odluka Ustavnog suda neće mijenjati ili utjecati na planirano. (Vlado Naumovski) Albanija: Zabrinutost zbog novčane kazne Ravnateljica OESS-a za slobodu medija Dunja Mijatović kritizirala je odluku suda u Tirani koji je lokalni Top Channel TV proglasio krivim za 'nezakonito snimanje' i 'nepoštivanje privatnosti'. Postaji je naloženo platiti 400.000 eura jer je emitirala videosnimku na kojoj se vidi kako bivši ministar kulture Ylli Pango traži seksualne usluge u zamjenu za posao u njegovu ministarstvu, u ožujku 2009. godine. Novčana kazna visoka je i disproporcionalna, izjavila je tom prilikom Mijatović. Odluka suda također je izazvala oštru reakciju u lokalnim medijima, koji su postavili pitanje profesionalnosti sudaca. Na videosnimci se također vidi kako Pango više puta zahtijeva da jedna od kandidatkinja novinarka na tajnom zadatku skine odjeću kako bi ocijenio je li podobna za posao. Bijesni gledatelji su pozivima zagušili postaju Top Channel, a Pango je ubrzo dobio otkaz od albanskog premijera Salija Berishe. Međutim, prošlog je prosinca ured tužitelja u Tirani obustavio istragu skandala, navodno uslijed nedostatka dokaza. Proglašeno je kako je video nastao tijekom nagovora na počinjenje djela i kao takav nije prihvatljiv kao dokaz. Sud u Tirani je u prošlotjednoj presudi naveo kako je istraživačka emisija postaje Top Channel 'Fiks Fare' objavila materijale koji su kako se navodi netočni, nepotvrđeni i nezakonito pribavljeni. Postaja je sada suočena s plaćanjem odštete bivšem ministru u iznosu od 400.000 eura. Top Channel TV sudsku je odluku nazvao nepravednom te navode kako su spremni osporiti je, po potrebi i pred međunarodnim sudovima. (Violeta Palaska) Ponedjeljak, 05.07.2010. Slovenija: Prijedlozi za dokapitalizaciju NLB-a Predsjednik Nadzornog odbora Nove ljubljanske banke (NLB) Marko Simoneti potvrdio je kako će Uprava NLB-a dati tri razrađena prijedloga dokapitalizacije o kojima će se slovenska Vlada uskoro očitovati. Da su prijedloge dobili potvrdili su već i iz ministarstva financija, ali nisu željeli otkriti za koji će se od njih odlučiti. Kako navode slovenski mediji, prvi prijedlog je da NLB dokapitaliziraju sadašnji vlasnici – država i belgijski KBC. Drugi prijedlog je da u vlasničku strukturu najveće slovenske banke uđu Evropska banka za obnovu i razvoj te Međunarodna financijska korporacija (IFC), a treći da se dionice banke ponude svim zainteresiranim investitorima. O prodaji te banke raspravljano i na užem kabinetu vlade na kojem nije bio ministar financija Franc Križanič što ga je jako naljutilo te je zbog toga prosvjedovao kod premijera Boruta Pahora. Prodaja dijela NLB-a praktično je gotova stvar i da će do toga doći ubrzo, ali prema procjenama stručnjaka država će sebi ostaviti kontrolni udio, a to znači 25 posto plus jednu dionicu. „Kvaliteta imovine Grupe NLB se u usporedbi s lokalnim konkurentima pokazala manje otpornom na krizu, a pogoršanje je nadmašilo i naša očekivanja“, navode analitičari bonitetne kuće Fitch Ratings u najnovijem izvještaju. Krajem ožujka udio loših kredita iznosio je 9,4 posto, a opseg kredita nebankovnom sektoru 12,395 milijardi eura. U Fitchu upozoravaju na nizak koeficijent osnovnog kapitala Tier 1 koji je za NLB krajem ožujka iznosio 7,2 posto (u istom razdoblju prošle godine 7,6 posto), dok NLB dugoročno cilja na 10 posto. Ocjena dugoročnog rizika ostala je na A-, dok je individualna ocjena smanjena sa C na C/D. (Jagoda Radojčič) Hrvatska: Veliki minus državnog proračuna Prema posljednjim objavljenim podacima, ikupni deficit državnog proračuna u prvih je šest mjeseci 2010. dosegao 7,7 milijardi kuna što je oko 90 posto deficita od planiranog za cijelu godinu koji je trebao iznositi 8,61 milijardu kuna, doznaje se iz Ministarstva financija. Ukupni prihodi državnog proračuna u prvih su šest mjeseci 2010. iznosili 51,9 milijardi kuna što je za 855,2 milijuna kuna ili 1,6 posto manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok su rashodi dosegli 59,6 milijardi kuna ili 369 milijuna kuna ili 0,6 posto više. Deficit na polugodištu iznosi 2,3 posto BDP-a, a planirano je da krajem godine dosegne 2,5 posto. No, u Ministarstvu financija drže da u drugom polugodištu deficit neće rasti dosadašnjim tempom, iako zasad ne žele prognozirati koliko bi manjak u konačnici mogao iznositi. Žele prvo vidjeti kako će proći srpanj i kolovoz, mjeseci u kojima se očekuje bolje punjenje državne blagajne, te bi se u skladu s potrebama potom u rujnu išlo u rebalans proračuna. Prije toga preraspodjele u proračunu odnosile bi se ponajprije na financiranje šteta od poplave za koje se još ne zna kolike su, te referenduma o Zakonu o radu. U prvom su polugodištu je zabilježeno da su porezni prihodi proračuna povećani 4,1 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje i dosegli su 29,18 milijardi kuna. Ali su primjetno podbacili prihodi od poreza na dohodak i dobit, dok su trošarine zabilježile skok od 41,7 posto, ali zahvaljujući činjenici da je Ina u prva četiri mjeseca plaćala prošlogodišnje dugove državi. Prihodi od doprinosa smanjeni su 5 posto u odnosu na prvo polugodište 2009. Na rashodnoj strani proračuna smanjenje je ostvareno kod rashoda za zaposlene (2,2 posto) i to zbog niže osnovice za obračun plaća, te materijalnih rashoda i rashoda za subvencije za po 5,1 posto. Financijski rashodi su u prvih 6 mjeseci ove godine dosegli 3,4 milijarde kuna što je 103,9 milijuna kuna više nego u istom razdoblju lani. U prvom je polugodištu isplatu mirovina izdvojeno ukupno 17,5 milijardi kuna, od čega je proračun morao namiriti 8,2 milijarde dok je preostalih 9,3 milijarde kuna prikupljeno od doprinosa. Za zdravstvo je u prvom polugodištu izdvojeno 9,9 milijardi kuna, od čega je iz proračuna osigurano 1,2 milijarde, a 8,7 milijardi kuna prikupljeno je od doprinosa. (Petar Grabovac) Bosna i Hercegovina: Ulaganje u rudnike Kako su odlučili dioničari kompanije Elektroprivrede BiH, u sedam rudnika iz sastava koncerna "Elektroprivreda BiH" putem dokapitalizacije biti će uloženo 120 milijuna KM. 'Elektroprivreda BiH' će u ovoj i narednoj godini tako realizirati najavljeni plan modernizacije rudnika, koji su krajem prošle godine ušli u sastav koncerna. Vlastitim i kreditnim sredstvima, osiguranim planom poslovanja koncerna, predviđeno je da bude povećan osnovni kapital, odnosno udio 'Elektroprivrede BiH' u rudnicima. Dokapitalizacija će se, prema usvojenim odlukama, odvijati kroz projekte remonta postrojenja, nabavke stalnih sredstava, kupovinu opreme za otvaranje i pripremanje novih otkopnih polja i rekonstrukciju sistema transporta. Rudnik Zenica biti će dokapitaliziran sa 12,6 milijuna KM, Rudnik Kreka sa 28,6 milijuna, Rudnik Đurđevik sa šest milijuna, Rudnik Breza sa 21 milijunom, Rudnik 'Abid Lolić' sa 1,2 milijuna, Rudnik Gračanica sa dva milijuna, dok će u Rudnik Kakanj biti investirano 48,5 milijuna KM, s time da će se ulaganje protegnuti na tri godine. Obrazlažući odluke, izvršni direktor 'Elektroprivrede BiH' za proizvodnju Nihad Kadić izjavio je kako je riječ o prvom ciklusu investiranja koji ima za cilj održavanje postojeće proizvodnje u rudnicima, te pripreme za naredna ulaganja neophodna za povećanje produkcije. Osim odluka koje se tiču ulaganja, dioničari 'Elektoprivrede BiH' prihvatili su i davanje 3,3 milijuna KM pozajmice Rudniku Breza, koji će je otplaćivati dvije godine, i Rudniku Kakanj 6,3 milijuna KM na tri godine. „Tim sredstvima biti će isplaćeni rudari kako bi bile izmirene obaveze proistekle iz tužbi za neispunjene obaveze po osnovu starog kolektivnog ugovora. Ukoliko ove obaveze ne bi bile izmirene, rudnici bi mogli otići u stečaj ili likvidaciju“, obrazložio je Kadić i dodao kako će novac rudnici vratiti kompenzacijom, kroz isporuke uglja i uz kamatu od 1,5 posto. Skupština dioničara usvojila je Izvještaj o poslovanju za 2009. godinu, te donijela odluku o raspodjeli 61,9 milijuna dobiti. Odlukom dioničara, prema smjernicama Ministarstva industrije, energije i rudarstva Federacije BiH, za dividendu je predviđeno 40 posto dobiti ili 24,5 milijuna KM. Vrijednost dividende po dionici iznosi 0,81 KM, a dioničarima će novac biti isplaćen u roku od 40 dana. Odlukom Skupštine u fond rezervi društva biće uplaćeno 12,3 milijuna, dok je za investicije izdvojeno 24,9 milijuna KM. (Mirsad Ajnadžić) Srbija: Zbog krize povećan dug Guverner NBS Radovan Jelašić izjavio je za srbijanske medije da će Srbija iz krize izaći sa značajno povećanim javnim dugom, ali da je sigurno da zbog toga neće upasti u dužničku krizu. „Bitno je da li ćemo uspeti, do nekog narednog poremećaja u svjetskim financijama da smanjimo svoj javni dug“, rekao je Jelašić. On je također rekao da se može zaključiti da se Srbija nalazi na dobrom putu da iz posljedica krize izvuče prave poruke. Jelašić je kazao kako se srpska privreda restrukturira i da se privredni rast sve više bazira na izvozu, a mnogo manje na povećanju domaće tražnje koja je znatno ograničena, budući da su plaće i mirovine zamrznute, obim porasta kredita znatno smanjen, prekogranični krediti su i nadalje u padu i javna potrošnja se smanjuje. Jelašić je, sumirajući rad NBS u proteklih godinu dana, zahvalio predstavnicima financijskog sektora na podršci, savjetima, ali i kritikama tokom posljednjih 10 godina koje je proveo u NBS. „Nije lako otići odavde, jer je ova institucija, zaista, kao magnet. O tome što sam uspeo napraviti, neka pričaju drugi. Međutim, posebno mi je drago da ova institucija dokazuje svoju jačinu i time da se guvernerska štafeta predaje bez velike ujdurme, spekulacija, nego sasvim normalno, demokratski. Upravo za to sam se i sam borio i izborio za ovih posljednjih 10 godina“, rekao je Jelašić. „Dokaz za to je činjenica da je u periodu od siječnja do svibnja ove godine, prvi put, 65 posto uvoza bilo pokriveno izvozom roba i usluga, što znači da se izvozno sposobni dio privrede postepeno i sve više okreće svjetskim tržištima, na koja se, istina, teško vraća, a koja smo gotovo preko noći izgubili“, rekao je odlazeći guverner. On je izjavio da budućnost bankarskog sektora, prije svega obim kredita koji će on osiguravati, je razlog za ozbiljno razmatranje. „Iako je bankarski sektor stabilan i likvidan, a obim kredita nastavlja realno da raste za oko 10 posto na godišnjem nivou, postavlja se pitanje izvora novih kredita na srednji rok. U uvjetima zamrznutih plaća i mirovina nije realno očekivati značajno povećanje izvora financiranja banaka na domaćem tržištu", rekao je Jelašić. Odlazeći guverner je naveo kako je NBS uspjela ostvariti svoj osnovni cilj a to je da postigne i očuva stabilnost cijena i financijskog sektora. „Što se tiče stabilnosti cijena, taj posao nam je bio znatno olakšan zbog djelovanja kako eksternih faktora, tako i zbog toga što je Vlada Srbije poduzela, u cilju prilagođavanja, nekoliko nepopularnih mjera, poput zamrzavanja mirovina i zarada, smanjenja javne potrošnje, nepovećanja poreza", kazao je Jelašić. On je rekao kako kretanje cijena u Srbiji potvrđuje da faktor koji presudno determinira cijene nije kurs, nego da su to ponuda i potražnja. „Inflacija, koja će u lipnju biti na nivou od oko četiri posto međugodišnje, jeste pod kontrolom, nezavisno od kretanja kursa", rekao je Jelašić i dodao da je i financijski sektor, nezavisno od povećanja nenaplativih potraživanja, i dalje stabilan. „Upravo smo završili i stres testove, zaključno sa 31. ožujkom 2010, koji pokazuju da bi se i u slučaju nastupanja najpesimističnijeg scenarija, vezano za kretanje cijena, BDP-a, kursa, adekvatnost kapitala bankarskog sektora smanjila sa sadašnjih 21,5 posto na 16,8 posto na kraju prosinca 2011. (Milijana Radulović) Crna Gora: Ili prekid štrajka ili otkazi Predsjednik Odbora direktora Kombinata aluminija i Rudnika boksita Vjačeslav Krilov uputio je izričit zahtjev sindikalcima i radnicima te kompanije da do 7. srpnja prekinu “nezakoniti štrajk, oslobode upravnu zgradu Boksita u Nikšiću i omoguće zaposlenima u administraciji i poslovodstvu, kao i svim radno angažiranima nesmetan pristup njihovim radnim mjestima i svim objektima". Krilov je tom prilikom upozorio kako će u suprotnom posljedice biti kaznene prijave i otkazi. „Pri tom, u navedenom roku radnici površinskih kopova Zagrad i Štitovo su dužni započeti sa radom na vađenju i otpremi rude, Sektor OTD je dužan započeti sa prijevozom rude sa PK Zagrad i Štitovo i otpremom rude kupcima na osnovu važećih ugovora o isporuci, a Sektor građevinarstva je dužan da počne izvođenje građevinskih radova prema važećim ugovorima. Broj potrebnih radnika, vrsta i dinamika izvođenja radova će biti određeni odgovarajućim rješenjima direktora Rudnika boksita. Jedino će neodložno izvođenje gore navedenih radova dozvoliti da se izbjegne raskid ugovora sa kupcima rude boksita i naručiocima građevinskih radova, bez kojih je zatvaranje naše kompanije neizbježno“, upozorio je Krilov u otvorenom pismu dvjema sindikalnim organizacijama koje predvode Borislav Bojanović i Ratko Radulović. U suprotnom, kako je istakao Krilov, poslovodstvo Rudnika će biti primorano uputiti sudu i tužilaštvu prijave za pokretanje kaznenog postupka protiv organizatora i učesnika nezakonitog štrajka, te da uloži sve napore kako bi odgovorna lica kazneno odgovarala. „Osim toga, u odnosu na sve učesnike nezakonitog štrajka biti će primijenjene kazne predviđene Zakonom o radu i Zakonom o štrajku, i to prestanak radnog odnosa zaposlenim bez ikakvih naknada, a od odgovornih lica će zahtijevati nadoknada štete koja je pričinjena kompaniji uslijed štrajka“, upozorio je Krilov. Samostalni sindikat Rudnika boksita optužio je Ratka Radulovića, koji je nedavno osnovao novu sindikalnu organizaciju u tom poduzeću, da prijevarom pokušava pribaviti članstvo, i da uz izdašnu pomoć menadžmenta i izvršnog direktora Igora Kisenkova, zastrašuje i ucjenjuje zaposlene da se prijave u njegovu sindikalnu organizaciju“. (Vladimir Zeković) Kosovo: Osude zbog eksplozije Dužnosnici Evropske Unije, vlade Velike Britanije i predstavnici većine međunarodnih organizacija na Kosovu osudili su bombaški napad u sjevernom delu Kosovske Mitrovice. Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton je osudila tragični incident u Kosovskoj Mitrovici i uputila sućut obitelji žrtve. Britanski ministar za Evropu David Lidington naveo je u pisanoj izjavi da je osjetio duboko žaljenje kada je čuo za ubojstvo doktora Mesuda Džekovića kao i za ozlijeđene. Misija Organizacije za evropsku sigurnost i suradnju (OEBS) na Kosovu također je osudila nasilje u sjevernoj Mitrovici, a naročito upotrebu eksplozivne naprave i vatrenog oružja. „Misija OEBS na Kosovu duboko žali zbog gubitka života i povreda zadobivenih u današnjem izljevu nasilja“, rekao je šef Misije, ambasador Verner Almhofer i pozvao sve relevantne agencije za javnu sigurnost da ispitaju slučaj i izvedu počinitelje pred lice pravde. Glasnogovornik Međunarodne civilne kancelarije (ICO) Andy McGuffy rekao je da se ICO pridružuje izražavanju dubokog žaljenja zbog pogubnog incidenta izazvanog eksplozijom u sjevernoj Mitrovici i dodao da podržava današnje otvaranje Centra za civilne usluge. „Ne vidimo zašto bi ovaj ured nekome predstavljao prijetnju. Kancelarija pruža više nego potrebne usluge kosovskih institucija svim građanima kako bi pribavili civilne dokumente. Ne dolazi u pitanje da će bilo tko od građana biti prisiljen da koristi kancelariju - to je za dobrobit građana koji žele da pribave civilna dokumenta“, naveo je McGuffy. Zapovjednik međunarodnih Kosovskih snaga (KFOR) general Markus Bentler kazao je da Kfor priznaje pravo na mirne proteste i da izričito osuđuje akte nasilja. Bentler je najavio da će učiniti sve što je neophodno da bi KFOR pružio podršku Kosovskoj policiji, EULEX-u i drugim institucijama na održavanju sigurne okoline na čitavoj teritoriji pokrajine. (Violeta Palaska) Makedonija: Porast životnih troškova Prema posljednjim objavljenim podacima, Makedonija je u lipnju imala stopu inflacije mjerenu rastom troškova života od 1,8 posto na godišnjoj razini, a maloprodajne cijene u istom razdoblju su se povećale za 2,5 posto. Ovo su pokazali najnoviji podaci makedonskog Državnog zavoda za statistiku, prema kojima su maloprodajne cijene u lipnju 2010. godine, u usporedbi s prethodnim mjesecom na istoj razini, a troškovi života su porasli za 0,2 posto. Rezultat porasta troškova života od 0,2 posto rezultat je viših indeksa za voće od 25 posto, ribe za 0,8 posto, proizvoda od žita i prerađevina od mesa 0,6 posto, prerađevina od ribe 0,3, suhog voća i alkoholnih pića za 0,2 posto. Porast je zabilježen i za PTT usluge za 3,8 posto te uslugama u obrazovanju i razvoj za 0,8 posto. U međuvremenu, makedonske komercijalne banke su u srijedu uložile 110 milijuna eura u blagajničke zapise Narodne banke Republike Makedonije. Za ovaj jednomjesečni zajam središnja banka će bankama platiti kamatu od pet posto. Nadalje, u istom danu banke su podigle 124,5 milijuna eura, novac koji su imale i prije uložen u zapise NBM-a. Inače, od početka godine pa do sada komercijalne banke u Makedoniji su ulagale rekordne svote u blagajničke zapise središnje banke, iako se kamatna stopa pri povratku novaca bankama stalno smanjuje. Narodna banka je nedavno optužena da širi lažni optimizam. Narodna banka Makedonije ne olabavljuje monetarnu politiku, već samo smanjuje svoje troškove, smanjujući kamatu blagajničkih zapisa, reagirali su iz Komercijalne banke. Ova banka smanjila je samo kamate za kredite građana. „U odsutnosti drugih mjera olabavljenja monetarno-kreditne politike i sve dok je razina obvezne rezerve nepromijenjena, kao i naknade za ispunjavanje denarske i devizne rezerve, svako smanjenje kamatne stope blagajničkih zapisa je tek smanjenje troškova NBM-a. Zbog tih razloga, a i zbog toga što je bankarsko poslovanje povezano s kreditnim rizikom tvrtki, problem likvidnosti se produbljuje“, priopćili su iz banke, Komercijalna banka neće smanjiti kamate za kredite pravnih subjekata, a velik problem im predstavlja nemogućnost namirenja obveza te smanjenje depozita. (Vlado Naumovski) Albanija: Opet napuštanje parlamenta Zastupnici opozicijske Socijalističke stranke (SP) izišli su u četvrtak (1. lipnja) sa sjednice parlamenta, nastavivši svoj višemjesečni bojkot rada parlamenta. Klub Socijalističke stranke izišao je sa sjednice neposredno prije početka glasovanja o nekoliko zakona. Kažu kako će se vratiti tek kada vlada odluči pokazati da su izbori iz lipnja 2009. godine bili transparentni. Odlukom od četvrtka situacija se vraća na onu iz ožujka, kada je SP okončala puni bojkot parlamenta koji je vodila mjesecima zbog vladina odbijanja da otvori glasačke kutije i provede istragu o izborima. Članovi parlamenta iz redova vodeće opozicijske Socijalističke stranke (SP) odlučili su "preispitati" svoju poziciju i nastaviti bojkot, u pokušaju rješavanja dugotrajnog političkog zastoja. Čelnik parlamentarne skupine SP Gramoz Ruci izjavio je kako zastupnici stranke neće prisustvovati raspravama o nacrtima zakona, te će bojkotirati glasovanje, jer vlada odbija ispuniti njihove zahtjeve da se istraži transparentnost općih izbora iz lipnja 2009. godine. Ranije ovog tjedna premijer Sali Berisha pozvao je opoziciju na sudjelovanje u raspravama o reformi izbornih zakona. (Violeta Palaska) Petak, 02.07.2010. Slovenija: Opozicija želi referendum o pomoći Grčkoj Ako oporba ustraje u svojim zahtjevima, čini se da je u susjednoj Sloveniji na pomolu novi referendum. Ovoga puta ipak nije problem Hrvatska nego Grčka. Slovenski parlament u petak bi trebao započeti izvanrednu sjednicu na kojoj će se raspravljati o financijskoj pomoći posrnuloj Grčkoj zbog čega su hodnicima Parlamenta počele kružiti informacije o tome da oporba razmatra mogućnost pokretanja inicijative za referendumom, javlja Žurnal24. Glasine je djelomično potvrdio i vođa SNS-a Zmago Jelinčič: "Da, razmišljamo u tom smjeru i razgovaramo o tome. Više zasad ne bih htio govoriti, ali jasno je da je ovo što radi Pahor velika svinjarija i da šteti slovenskoj državi. Ljudi nemaju od čega živjeti, a mi bismo uzimali još kredita - kaže Jelinčič dodajući da je Slovačka već odbila pomoći Grčkoj, a u Njemačkoj se očekuje mišljenje Ustavnog suda.“ Kako sada stvari stoje, vladajuća koalicija do ponedjeljka će potvrditi zakon o pomoći Grčkoj. Oporba stoga ima sedam dana da skupi najmanje 30 potpisa zastupnika i tako pokrene inicijativu za raspisivanje referenduma. U SLS-u i Janšinu SDS-u zasad ne žele potvrditi da razmišljaju o referendumu. Vladajuća koalicija smatra da bi, ako Slovenci na referendumu odbiju pomoći Grčkoj, izglasovali svoj istup iz Europske unije i eurozone. Zbog toga su, kako piše Delo , iz koalicije zatražili sastanak s vođom oporbe Janezom Janšom. (Jagoda Radojčič) Hrvatska: Sve više siromašnih Zbog ekonomske krize u Hrvatskoj je bez posla ostalo oko 150 tisuća ljudi, a broj siromašnih povećan je s 10 na 13,5 posto stanovnika, rekli su stručnjaci Svjetske banke i UN-ovog Programa za razvoj, podnoseći izvješće o socijalnim učincima krize u našoj državi. Usprkos tome, broj hrvatskih građana koji traže pomoć za uzdržavanje danas je manji nego prije krize. "To se čini nevjerojatnim, ali prije krize pomoć za uzdržavanje je primalo 120 tisuća ljudi. Godine 2009. taj je broj pao na 93 tisuće, a ove godine iznosi 98 tisuća", rekla je Dorica Nikolić , državna tajnica za socijalnu skrb. Štoviše, čak 60 posto od 150 tisuća novih nezaposlenih u Hrvatskoj ne dobiva naknadu za nezaposlenost i socijalnu naknadu, uočio je Jan Rotkowski iz Svjetske banke. Među 150 tisuća novih ljudi koji su ostali bez posla, kaže, uglavnom su mlađi, obrazovaniji muškarci koji žive u gradovima, a posljedice toga osjećaju mnoge mlađe obitelji s djecom. Glavna slabost sustava socijalnih naknada u Hrvatskoj je to što one često ne stižu do onih kojima najviše trebaju, ocijenila je Sanja Madžarević Šujster iz ureda Svjetske banke u Hrvatskoj. (Petar Grabovac) Bosna i Hercegovina: Fiskalizacija na dugom štapu Prva faza primjene Zakona o fiskalnim sistemima FBiH okončana je izborom devet proizvođača, odnosno zastupnika fiskalnih sistema koji će moći da se bave prometom fiskalnih kasa. "Na javni poziv javilo se deset kompanija, od kojih jedna nije ispunila postavljene uvjete. Saglasnost da se bave prometom fiskalnih kasa dobili su 'Neosoft Computers' Mostar, 'Tring' Gračanica, 'Simco' Sarajevo, 'Mikroelektronika' Banjaluka, 'Interlinea' Sarajevo, 'Digit' Banjaluka, 'ERP Consulting' Sarajevo i 'Kimtec' Vitez", izjavio je Hajrudin Hadžimehanović, pomoćnik ministra financija FBiH za fiskalnu i poresku politiku. Naglasio je da u FBiH neće biti ekskluziviteta na promet fiskalnim kasama, s obzirom na to da je odabrano devet firmi koje su morale ispuniti stroge uvjete, uključujući i polaganje garancije od 500.000 KM i postojanje mreže servisa. Sljedeći korak u projektu fiskalizacije, pojasnio je, jeste ispitivanje ispravnosti fiskalnih uređaja. "Kompanije koje su registrirane morat će dobiti odobrenje o ispravnosti svakog fiskalnog uređaja i onda slijedi potpisivanje ugovora s Ministarstvom financija FBiH. Kada to bude završeno serviseri stavljaju uređaj u funkciju u suradnji s ovlaštenim osobama iz Poreske uprave FBiH. Uvjet za stavljanje u promet biće dobivanje identifikacijskog broja i fiskalne memorije", objasnio je Hadžimehanović. Da bi bili stvoreni uvjeti za fiskalizaciju, Ministarstvo financija FBiH je osiguralo dodatna sredstva Poreskoj upravi FBiH za nove kancelarije u Mostaru i Sarajevu, a zaposlit će se i oko 50 novih radnika. Testna faza za softver je završena, a slijedi odabir glavnog softvera i nabavka plombi za fiskalne kase. Kako bi fiskalizacija što manje kasnila, Ministarstvo financija FBiH dobilo je odobrenje za korištenje dijela softvera koji se primjenjuje u RS, gdje je upotreba fiskalnih kasa počela 2008. godine. Ipak, Hadžimehanović nije mogao precizirati točan datum od kojeg će krenuti upotreba fiskalnih kasa. "Obveznici ne treba da budu u strahu, treba da obavimo još predradnji koje zahtijevaju određeni vremenski period. U svakom slučaju, trudit ćemo se da to bude što prije", naglasio je Hadžimehanović. Osnovni cilj uvođenja fiskalnih kasa jeste poboljšanje naplate prihoda i sprečavanje prevara u vezi s ubiranjem PDV-a. "Pad javnih prihoda je stalan, jer mnogi izbjegavaju evidentiranje poreza i plaćanje PDV-a, što ćemo fiskalizacijom suzbiti", obrazložio je Hadžimehanović i dodao da je primjena fiskalnih kasa u RS imala utjecaj na smanjenje prihoda FBiH od PDV-a sa jedinstvenog računa s obzirom na to da je koeficijent za ovaj entitet smanjen sa 65,7 na 64,58 posto. Od fiskalizacije u FBiH biće oslobođeno 14 djelatnosti, među kojima su poljoprivrednici, tradicionalni zanati, javna poduzeća iz oblasti energije, komunalnih djelatnosti i komunikacija, poštanske usluge, socijalno osiguranje, vjerske i izvanprivredne organizacije, banke, mikrokreditne organizacije i osiguravajuća društva. Taksisti neće biti oslobođeni kao ni komunalna i druga javna poduzeća koja usluge naplaćuju paušalno. (Mirsad Ajnadžić) Srbija: Karticama potrošeno 650 miliona eura Platnim karticama izdanim od strane poslovnih banaka u Srbiji u prethodnih pet godina izvršeno je gotovo sedam milijuna transakcija u inozemstvu i ostvaren promet veći od 650 miliona eura. Iznos prosječne transakcije „srpskim karticama“ u inozemstvu bio je oko 90 eura. Prateći trend potrošnje platnim karticama u inozemstvu, može se očekivati da će već u 2011. godini ukupna potrošnja srpskih građana u inozemstvu od 2005. samo putem platnih kartica popeti na čak milijardu eura, pokazuje najnovije istraživanje analitičara portala Kamatica.com. U 2009. godini je ostvaren najveći broj transakcija u inozemstvu do sada i u odnosu na 2008. nešto niži ukupan promet srpskim platnim karticama, ali je primetan pad prosječne vrijednosti transakcija. Iako su kriza i niži životni standard utjecali na smanjenje prosječne transakcije u inozemstvu, stalni rast korištenja srpskih platnih kartica i ukidanje viza prema zemljama zapadne Evrope su nadvladali negativne efekte. U 2009. godini je ostvaren promet od oko 160 miliona eura putem platnih kartica izdanih od strane domaćih banaka. To je nešto niže od 2008. godine, ali se trend ponovnog rasta nastavlja u prvom kvartalu 2010. godine, kada je utrošeno 41,2 miliona eura. Najvećim dijelom platne kartice se koriste na prodajnim mjestima i bankomatima u inozemstvu, dok je korištenje za podizanje gotovine na šalterima banaka zanemarivo. (Milijana Radulović) Crna Gora: Od danas isplata stare štednje Isplata sedme rate vlasnicima obveznica devizne štednje, započeo je jučer u poslovnim bankama i Centralnoj banci Crne Gore. U Saopćenju Ministarstva financija se navodi: „Građani koji su se nakon 1. jula 2004. godine javili svojoj banci kod koje su imali štednju i čije su obveznice devizne štednje registrirane na individualnom računu kod Centralne depozitarne agencije, sedmu ratu mogu podići kod CBCG i Atlasmont banke, a na osnovu identifikacijskog dokumenta. Vlasnici devizne štednje koji nisu podigli prvu ratu, odnosno nisu registrirani kod Centralne depozitarne agencije, trebaju se javiti banci kod koje su imali deviznu štednju. Bivše štediše Montenegrobanke i Jugobanke trebaju se javiti na šalter CBCG. Vlasnici štednje koji nisu podigli drugu ratu, odnosno čije obveznice nisu registrirane kod Centralne depozitarne agencije, trebaju se javiti poslovnoj jedinici CKB-a, kod koje su podnijeli zahtjev za isplatu devizne štednje gdje će dobiti potvrdu o konverziji štednje u obveznice. Banka će prethodno usuglasiti stanje na deviznoj partiji i evidentirati u knjižici iznos devizne štednje konvertiran u obveznice. U potvrdi obavezno moraju biti navedeni lični podaci vlasnika devizne štednje, kao i godišnje rate koje dospijevaju svakog prvog jula do 2017. godine“. Za isplatu, kako je ranije najavljeno, bit će izdvojeno 10,59 miliona eura. Pravne osobe koja su obveznice konvertirane devizne štednje stekli kupovinom na burzi ratu OB10 mogu podići na šalteru Prve banke. „U skladu sa Zakonom o isplati devizne štednje građana, položene kod ovlaštenih banaka sa sjedištem izvan Crne Gore vlasnicima obveznica devizne štednje četvrta rata bit će isplaćivana od 1. jula“, navedeno je u saopćenju Ministarstva financija. (Vladimir Zeković) Kosovo: Priština ne želi pregovore U očekivanju skorog pravorijeka Međunarodnog suda pravde o statusu Kosova koji je inicirala Srbija kosovski premijer Hashim Taci je izjavio kako bez obzira na savjetodavno mišljenje ove ugledne institucije, Priština neće pristati na nove razgovore o statusu Kosova s Beogradom. „Ni u kakvim okolnostima se to nikad neće dogoditi. Mi smo završili skoro tri godine pregovaranja s Beogradom. Kosovo je nezavisna i suverena država i nema povratka natrag", izjavio je Taci u intervjuu beogradskog tjedniku NIN. Prema njegovim riječima, Priština i Beograd poslije presude Međunarodnog suda pravde mogu razgovarati o tehničkim pitanjima, kao što su kontrola granica, potraga za nestalima, energetska suradnja, povratak arhiva i arheoloških artefakata, ali ne i otpočeti pregovore koji bi na bilo koji način mogli vratiti historiju unatrag. „Očekujem realnu presudu, očekujem presudu koja je u skladu s realnošću na Kosovu, koja otvara perspektivu Kosova za integriranje u strukture NATO i koja otvara mogućnost za diskusiju o praktičnim pitanjima sa Srbijom“, rekao je Taci. On je izrazio uvjerenje da će Srbija u jednom trenutku biti suočena s izborom da li da prizna nezavisnost Kosova ili da odustane od integriranja u EU. „Mislim da će doći trenutak kada će EU reći Beogradu ili-ili, i Srbija može ostati i bez jednog i bez drugog", ocijenio je Taci i dodao da bi vlasti u Beogradu trebale prestati da budu talac politike Slobodana Miloševića.“Svako priznanje ima svoj značaj, ali bi priznanje Srbije imalo poseban značaj: zato što imamo gorku prošlost i trebamo okončati mračno poglavlje u odnosima između naše dvije zemlje. Trebali bi se fokusirati na integriranje u NATO i EU", rekao je Taci, i dodao da su mu neki političari iz Beograda nagovijestili da će u jednom trenutku takvo priznanje i uslijediti. (Violeta Palaska) Makedonija: Gruevski odbacio poziv opozicije na prijevremene izbore Premijer Nikola Gruevski odbio je pozive opozicije na prijevremene izbore, priznavši zakonsko pravo svake stranke da traži izvanredne izbore. Što se tiče spora s Grčkom oko naziva, Gruevski je rekao kako nema naznaka da će posrednik UN-a Matthew Nimetz u skorije vrijeme iznijeti novi prijedlog. Upitan postoji li mogućnost rješenja prije samita NATO-a u studenom, Gruevski je rekao: "To je vjerojatno moguće, no samo ako postoji volja, razumijevanje i poštivanje druge strane za ono što se smatra državnim i nacionalnim interesom." Glavna opozicijska stranka, Socijaldemokratska stranka Makedonije, poziva na prijevremene izbore, ali tek nakon samita, kako ne bi utjecali na aspiracije prema članstvu u NATO-u. (Vlado Naumovski) Albanija: Osude sudske odluke Sud u Tirani odredio je novčanu kaznu albanskoj TV-stanici Top Channel zbog prikazivanja videosnimke bivšeg ministra kulture Ylla Panga, u kojem je vidljivo kako u ožujku 2009. zahtijeva seks u zamjenu za radno mjesto u svojem ministarstvu. Na videosnimci se vidi kako Pango više puta zahtijeva da jedna od kandidatkinja - novinarka na tajnom zadatku, skine odjeću kako bi ocijenio je li podobna za posao. Bijesni gledatelji pozivima su zagušili TV-stanicu Top Channel, a Pango je ubrzo dobio otkaz od premijera Salija Berishe. Međutim, prošlog je prosinca ured tužitelja u Tirani obustavio istragu skandala, navodno uslijed nedostatka dokaza. Proglašeno je kako je video nastao tijekom "nagovora na počinjenje djela" i kao takav nije prihvatljiv kao dokaz. Sud u Tirani je u prošlotjednoj presudi naveo kako je istraživačka emisija postaje Top Channel "Fiks Fare" objavila materijale koji su "netočni, nepotvrđeni i nezakonito pribavljeni". TV-stanica je sada suočena s plaćanjem odštete bivšem ministru u iznosu od 400.000 eura. Top Channel TV sudsku je odluku nazvao "nepravednom" te navode kako su spremni osporiti je, po potrebi i pred međunarodnim sudovima. "Naš se program bavio javnim likom ministra, a ne njime kao privatnom osobom", objasnio je direktor Fiks Farea Armir Shkurti. "Odlučili smo se provesti istragu ovog slučaja nakon što je mlada žena došla u našu postaju rekavši kako je od nje traženo da se upusti u intimne odnose u zamjenu za posao u ministarstvu", rekao je. Odluka je zgrozila brojne blogere u Albaniji, koji kažu kako se ona svodi na vršenje pritiska na novinare da ne razotkrivaju korupciju javnih dužnosnika. "Odluka suda u Tirani nema učinak na Fiks Fare, već na sudove diljem Albanije", piše poznati odvjetnik i političar Spartak Ngjela . "Ako zauzmemo stav protiv istraživačkog novinarstva, dozvolili smo zloporabe u našoj zemlji. Bolje je dozvoliti novinarima sitne prekršaje nego ih zastrašivati." Presuda nije indikativna za pravosudni sustav zemlje u cijelosti, tvrdi Ngjela. "Odluka suda u Tirani u ovom slučaju neće se moći održati na višim instancama u albanskom pravosuđu", rekao je. Shkurti smatra kako je odluka suda napad na slobodu govora. "Pravna će se bitka nastaviti", obećao je. (Violeta Palaska) Četvrtak, 01.07.2010. Slovenija: Povećan javni sektor Od početka mandata aktualne slovenske u vlade u javnom se sektoru zaposlilo oko 2000 osoba, mjereno po radnim satima, pokazuju podaci Agencije za javnpravne evidencije i usluge (AJPES). Kako se navodi u medijskim napisima, plaće u javnom sektoru su za 23 posto više od prosjeka. Vladin plan za sljedeću godinu predviđa smanjenje mase plaća u javnom sektoru s ovogodišnjih 4,06 na 3,86 milijardi eura, slično kao i 2009. godine, kada se uz gospodarski pad od 8,3 posto i pad poreznih prihoda od 8 posto masa plaća u javnom sektoru povećala za 9,3 posto. Prema podacima AJPES-a, u javnom je sektoru zaposleno 7,2 posto svih stanovnika Slovenije. U međuvremenu, vrh slovenske koalicijske vlade, četiri predsjednika stranaka i vođa zastupničkih klubova koalicijskih stranaka, sastali su se u utorak kako bi pripremili rebalans proračuna o kojem će se u slovenskom parlamentu raspravljati u petak. Zbog burne rasprave u utorak to će biti veliko iskušenje za opstanak koalicije na vlasti jer je opozicija na čelu s Janezom Janšom već najavila svoje protivljenje. Problem je u tome što bi u rebalans proračuna trebala ući i financijska pomoć Grčkoj za koju će Slovenci samo ove godine izdvojiti 130 milijuna eura. Janša je zbog toga najavio i pokušaj održavanja referenduma za što im treba podrška 30 zastupnika čime bi se referendum raspisao automatski. Taj potez Janeza Janše je logičan jer bi time opozicija dobila političke poene pošto slovenska javnost nije dobro prihvatila pomoć Grcima u vrijeme kada vlada Boruta Pahora smanjuje socijalna i radnička prava. Vlada, doduše, tvrdi kako bi u slučaju prolaska referenduma o ne davanju pomoći Grčkoj time Slovenija istupila iz eurozone. (Jagoda Radojčič) Hrvatska: Očekivan rast zaposlenosti Prema jučer objavljenim podacima, u svibnju je broj nezaposlenih pao za otprilike 12.200 osoba, što je djelomice posljedica brisanja iz evidencije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), pa se sa zanimanjem očekuje izvještaj o tome koliko je u tom mjesecu doista otvoreno novih radnih mjesta. Državni zavod za statistiku objavit će izvještaj o zaposlenosti u svibnju, a očekuje se kako će, zahvaljujući sezonskom zapošljavanju, broj radnih mjesta porasti drugi mjesec zaredom. U Hininoj anketi šest makroekonomista procijenilo je da je u svibnju broj zaposlenih porastao između 4.000 i 12.000 u odnosu na travanj. U prosjeku, očekuju da je otvoreno 7.500 novih radnih mjesta, nakon što je u travnju ukupan broj zaposlenih porastao za otprilike 4.200 osoba, ili 0,3 posto, u odnosu na prethodni mjesec, na ukupno 1,416 milijuna. Prema podacima HZZ-a u svibnju je broj nezaposlenih pao 4 posto u odnosu na prethodni mjesec, na 296.438 osoba. To smanjenje nezaposlenosti djelomice se zahvaljuje brisanju iz evidencije Zavoda, a značajniji je podatak koliko je radnika doista našlo novi posao. U travnju je, primjerice, zaposlenost porasla manje nego što je nezaposlenost pala. Tako je u tom mjesecu broj nezaposlenih pao za otprilike 10.000 osoba u odnosu na ožujak, dok je istodobno broj zaposlenih porastao za samo oko 4.200 osoba. Poslodavci pak procjenjuju da bi ove godine moglo doći do 17.770 otkaza, ali i 52.820 novih radnih mjesta, rezultat je Zabrinjavajuće je da su se poslodavci izjasnili da im je teško pronaći adekvatne radnike, a kao razloge navode neadekvatnost zanimanja, iskustva, ali i neznanja stranog jezika i korištenja računala. Jedan od dugotrajnih problema na tržištu rada u Hrvatskoj je i niska razina aktivnosti radno sposobnog stanovništva. Kada bi i uspjeli pronaći posao za sve nezaposlene na HZZ-u, stopa zaposlenosti ne bi bila veća od 59 posto, te je ocijenjeno da je nužno da se Hrvatska radno aktivira i podigne stopa zaposlenosti na oko 70 posto. Prema anketi koja je dostupna na stranicama HZZ-a, do potencijalnih viškova radnika (17.700) doći će zbog smanjenja proizvodnje ili gubitka tržišta u građevinarstvu, prerađivačkoj industriji te financijskim djelatnostima. Od onih koji bi mogli dobiti posao (52.820), veći dio radit će sezonske poslove, na određeno vrijeme (78 posto). Najviša stopa novoga zapošljavanja u 2010. godini prognozirana je u pružanju smještaja, pripremi i usluživanju hrane, što znači da se najviše traže konobari, sobarice i kuhari. (Petar Grabovac) Bosna i Hercegovina: Rast krađe automobila Udruženje društava za osiguranje Federacije BiH izrazilo je zabrinutost zbog konstantnog rasta krađe automobila, što značajno povećava obim isplaćenih šteta kasko osiguranja, objavili su jučer bosansko-hercegovački mediji. Na temelju podataka prikupljenih od društava za osiguranje, Udruženje navodi kako je broj ukradenih osiguranih vozila u 2008. porastao za 19,7 posto u odnosu na prethodnu godinu. Prošle godine ukradeno je 61,2 posto više osiguranih vozila u odnosu na 2007, a podaci za prvih pet mjeseci ove godine pokazuju da se taj trend ne zaustavlja. „Društva za osiguranje će zbog toga sve više voditi računa kod zaključivanja ugovora o kasko osiguranju vozila i nastojati da ugovaraju strože preventivne mjere u pogledu čuvanja i zaštite osiguranih motornih vozila i po tom osnovu odobravaju odgovarajuće popuste i ugovaraju veće učešće osiguranika u štetama uslijed krađe vozila“, saopćeno je iz Udruženja društava za osiguranje Federacije BiH. U toj asocijaciji smatraju kako je potrebno pronaći način da se kroz međusobnu suradnju društava za osiguranje i nadležnih državnih organa, te bolje informiranje građana o mogućnostima preventivne zaštite vozila i popusta koje po tom osnovu mogu dobiti kod društava za osiguranje bar donekle smanji broj ukradenih vozila i financijski gubici koji nastaju po tom osnovu. Kkao se navodi u saopćenju udruženja po osnovu naknada štete za ukradena vozila osiguravajuće kuće u Federaciji BiH su u 2009. godini isplatile oko 5,3 milijuna, a u periodu 2007. do 2009. oko 13 milijuna KM. Osiguravatelji ističu kako su krađe vozila uglavnom usmjerene na novija vozila, tako da je prosječna šteta za oko sedam puta veća od prosječne kasko štete nastale uslijed prometnih nezgoda, požara, manifestacija i demonstracija i drugih opasnosti obuhvaćenih tim osiguranjem. Maksimalna isplaćena naknada štete uslijed krađe osiguranog vozila iznosila je oko 109.000 KM u 2009. godini, oko 147.000 u 2008. godini i 60.000 KM u 2007. godini. Prosječna vrijednost iznosa naknade štete po ovom osnovu iznosila je više od 52.000 KM u 2007. godini, više od 85.000 u 2008. godini i više od 68.000 KM u 2009. godini. Najgore stanje je u regiji Sarajeva na čijem području je od 2007. do 2009. godine ukradeno 351 osigurano vozilo. Slijede regije Mostara sa 48 i Tuzle sa 23 ukradena osigurana vozila, te ostale regije i gradovi iz okruženja sa po manje od deset ukradenih osiguranih vozila, kažu u Udruženju. Najučestalije su krađe 'Volkswagenovih' modela (123), a slijede 'Škoda' (60), 'Audi' (22) i 'Renault' (9). Udruženje navodi da je pronađeno manje od osam posto ukradenih osiguranih vozila. (Mirsad Ajnadžić) Srbija: Pomoć države građevinarima Zakon za poticaj građevinske industrije će pomoći u savladavanju negativnih efekata ekonomske krize, izjavio je jučer za srbijanske medije ministar Oliver Dulić. Dulić, ministar životne sredine i prostornog planiranja, tom je prilikom naglasio da se najveći udar krize osjetio upravo u sektoru građevine. „Ako pokrenemo građevinski sektor doći će do pozitivnih efekata i na druge sektore. Svako novo radno mjesto u građevini dovodi do novih radnih mjesta u ostalim sektorima", istakao je tom prilikom Dulić. „U pitanju je iznimno važan zakon koji će pomoći da se savlada jedna od najdubljih kriza u posljednjih nekoliko desetljeća koja je pogodila građevinsku industriju", rekao je ministar i dodao kako je predloženi paket pomoći usmjeren ka onima koji kako je rekao 'sjede po kućama umjesto da budu na skelama“. On je kazao da su među ciljevima zakona, poticanje razvoja i upošljavanja domaćih poduzeća koja se bave proizvodnjom građevinskog materijala i zadržavanje postojećeg nivoa zaposlenosti uz mogućnost otvaranja novih radnih mjesta. U skladu sa tim zakonom financirat će se izgradnja škola i vrtića, bolnica i drugih zdravstvenih ustanova, stanova, autoputova i državnih putova, sportskih objekata, onih iz sektora kulture, kao i drugi objekti od javnog značaja za što će biti izdvojeno 300 milijuna eura. Dulić je naveo kako u realizaciji tih projekata mogu sudjelovati građevinska poduzeća čije je sjedište na teritoriju Srbije, koja imaju odgovarajuće iskustvo i reference i koja zapošljavaju značajan broj radnika. Govoreći o značaju zakona za izlazak građevinske industrije iz krize, on je naveo da je u posljednje dvije godine 10 milijuna građevinskih radnika širom sveta ostalo bez posla. „Zemlje koje nemaju pakete pomoći moći će da očekuju i dalje pad“, istakao je ministar dodajući da je predloženi zakon odgovor Vlade Srbije na veoma lošu situaciju u građevinskoj industriji Srbije. Zakon predviđa i da država subvencionira kamate po kreditima za financiranje stambene izgradnje, a biti će omogućena i kupovina stanova na leasing. Grupacija za visokogradnju Privredne komore Srbije usvojila je Plan za rešenje dužničke krize građevinske industrije, koji predviđa osnivanje državnog Garantnog fonda za reprogramiranje obaveza građevinskih poduzeća prema bankarskom sektoru. Država bi trebalo da osnuje fond koji bi pružio garanciju bankama sa kojima bi se ušlo u reprogramiranje dugova građevinskih poduzeća, izjavio je predsjednik Grupacije za visokogradnju Goran Dugandžija, upozoravajući da je građevinska sezona na izmaku i da je problem dospijeća obaveza i prinudne naplate sve veći i izvjesniji. Plan predviđa da građevinske firme zaključuju ugovore o izvođenju radova prema posebnom programu za investiranje u objekte koje financira država. Na temelju ugovora sa državom i Garantnim fondom ušlo bi se u proces reprograma dugova prema bankama i oslobađanja danih kolaterala - zaloga na opremi i mehanizaciji građevinskih firmi. Istovremeno, građevinske tvrtke koje budu imale ugovore reprogramirat će obaveze tako što će davati državi garancije na oslobođenoj opremi i upisivati državi udio vlasništva nad tvrtkom. (Milijana Radulović) Crna Gora: Usprkos dobiti, bez dividende Kako su jučer objavili crnogorski mediji, usprkos profitu od 4,14 milijuna eura ostvarenom u prošloj godini, Elektroprivreda Crne Gore dioničarima neće isplatiti dividendu – zaključeno je na sjednici Skupštine dioničara kompanije u kojoj država ima 55, a talijanska kompanija A2A 43,7 posto dionica i pravo petogodišnjeg menadžerskog upravljanja. „Punim angažiranjem upravljačkih i menadžerskih struktura i svih zaposlenih ostvaren je konsolidirani poslovni plan i osnovna načela poslovne politike. Realiziran je i elektroenergetski bilans i osigurano uredno snabdijevanje potrošača električnom energijom. I konačno, posle 14 godina poslovanja sa gubitkom iskazan je poslovni rezultat sa profitom što posebno raduje i učvršćuje uvjerenje da je kompanija konačno izašla iz financijske recesije, konsolidirala se i ulazi u fazu svog materijalnog jačanja i dinamičnog razvoja, rekao je u uvodnom izlaganju, Ranko Vojinović, pomoćnik izvršnog direktora EPCG. On je tom prilikom podsjetio kako se sredstva ostvarena dokapitalizacijom EPCG vode na posebnom računu, za buduće investicije. Moram izraziti žaljenje što ostvareni pozitivni poslovni rezultat u vidu dobiti neće biti usmjeren prema dioničarima. Njime se, po zakonu, moraju sanirati gubici knjiženi u prethodnim godinama, ali menadžment i uprava kompanije mogu sa izvjesnošću najaviti da će se uskoro ova skupština baviti i pitanjem podjele dividendi kao krajnjem cilju svakog dioničara, rekao je Vojinović. Dioničari su primijetili da su gubici na distributivnoj mreži, od 22,79 posto još preveliki, ali nisu bili u pravu kada su posumnjali da su veći nego u zemljama u okruženju, budući da tamo obračunavaju gubitke i na 110 kilovoltnoj mreži. Dioničari su za revizora financijskog izvještaja izabrali kompaniju PricewaterhouseCoopers za 50.000 eura i produžili mandat dosadašnjim članovima odbora direktora koji, po Statutu EPCG traje do slijedeće sjednice skupštine AD. To su Srđan Kovačević (predsjednik), Miodrag Čanović, Boris Bušković, Nikola Martinović, Đulijano Zukoli, Renato Ravaneli i Mauro Miljo. (Vladimir Zeković) Kosovo: Nova hapšenja za borbu protiv korupcije Glavni tužilac EULEX-a Johan van Vresvijk najavio je da nova hapšenja osoba za koje se sumnja da imaju veze sa korupcijom i organiziranim kriminalom na Kosovu. Vresvijik je rekao kako je korupcija problem koji je prisutan na cijelom Kosovu, a ne samo u Vladi u Prištini. „Šef EULEX-a Yves de Kermabon ima plan za borbu protiv korupcije. To nije nešto što je vezano samo za Vladu i ne treba da se koncentriramo samo na optužbe protiv vladinih činovnika“, naveo je Versvijik na debati u Medija centru u Čaglavici. U okviru akcije 'čišćenje cijevi' EULEX je sastavio listu sa imenima osoba koje planira da uhapsi zbog sumnje da su umiješane u razne kriminalne aktivnosti na Kosovu, rekao je Vresvijk. On je najavio da će u periodu od lipnja 2010. do 2011. godine goniti osobe koje se nalaze na toj listi. Nije riječ o politici nego o ljudima koji se bave kriminalnim aktivnostima. Gonit ćemo osobe koje se nalaze na listi, uključujući i kriminalne mreže iz Kosovske Mitrovice. Nećemo voditi računa da li je neko član neke određene političke partije, Vlade ili je biznismen, rekao je Versvijik. U izvještaju o napretku Kosova, Evropska komisija je navela kako je pravosudni sistem na Kosovu i dalje slab, neefikasan i podložan političkim uplitanjima, kao i da još postoje nerešeni sudski predmeti. „EULEX ima svoju listu predmeta i istraga koje vodi o organiziranom kriminalu i korupciji, i na osnovu nje će početi da djeluje u mjesecu srpnju, a prestat će u rujnu slijedeće godine. Ne želim u detalje u vezi sa nivoom i oblašću, spisak je velik, ne moramo uvijek hapsiti i pritvarati da bi započeli suđenje, rekao je on. EULEX sa specijalnim tužilaštvom u Prištini vodi istrage na čitavom Kosovu, a neke se odnose na sjever, neke na kosovsku vladu. Glavni tužitelj na Kosovu Ismet Kabashi istaknuo je da se kosovsko društvo suočava sa raznim oblicima kriminala i sa korupcijom na raznim nivoima, te da je tužilaštvu potreban veći broj tužitelja. Međutim, kako Kabashi tvrdi i mali broj tužitelja na Kosovu je prošle godine obavio ogroman posao, riješivši 76 posto dobivenih predmeta. (Violeta Palaska) Makedonija: Bez kamate uza kašnjenje u plaćanju EVN Makedonija najavila je kako neće računati kamatu dodatnih sedam dana od roka za plaćanje propisano fakturom, odnosno računom za električnu energiju za svibanj, saopćeno je iz tvrtke. „Korisnici, dakle, neće biti oštećeni jer im EVN daje još tih dodatnih sedam dana da podmire dug bez plaćanja kamate. Svrha ove odluke je nastavljanje i njegovanje korektnog odnosa tvrtke prema klijentima, tim više što je ovaj mjesec tranzicijski, dakle, prelazi se sa starog na novi način naplate“, saopćili su iz EVN-a. K tome, novina je i da će se po prvi put računi za struju distribuirati po novom načinu isporuke preko usluga Makedonske pošte. Iz EVN poručuju kako se svi koji imaju pitanja slobodno mogu obratiti njihovom Centru za odnose s korisnicima. Istovremeno, zamjenica stalnog predstavnika UNDP-a, Ann-Marie Ali, i prvi čovjek Toplifikacije, Dimitar Hadži-Mišev, prije nekoliko dana potpisali su memorandum o razumijevanju o razmjeni podataka oko potrošnje električne i toplinske energije u objektima javnog karaktera. Prema Ann-Marie Ali, tekući troškovi za energiju cijede državne i općinske objekte u Makedoniji, a učinkovito upravljanje s ograničenim izvorima energije nalazi se u najkritičnijoj fazi do dosad. Prema analizama stručnjaka, najveće mogućnosti za uštedu ima kod osnovnih i srednjih škola te bolnica. Prema Hadži-Miševu, ukoliko se smanji specifična potrošnja energije u objektima, na istu instalaciju će se moći priključiti više objekata, što će imati dva efekta, manje ulaganja i nižu cijenu energije. (Vlado Naumovski) Albanija: Razbijena organizacija za krijumčarenje droge Albanska policija je u Tirani zaplijenila više od 5 kg heroina i uhitila pet osoba. Kako su objavili albanski mediji, jedan od njih, za kojeg se smatra kako vodi organizaciju i jedan je od najvećih dilera drogom u Tirani, opirao se hapšenju. Pripadnici organizacije tjednima su bili pod nadzorom. Ministar unutarnjih poslova Lulzim Basha saopćio je kako će Albanija dati imovinu zaplijenjenu od krijumčara narkotika obiteljima koje u svojim kućanstvima imaju žrtvu ovisništva o drogama. Povodom Međunarodnog dana protiv droge, Basha je izjavio kako albanska bojišnica protiv narkotika uključuje sve institucije. U Albaniji postoji oko 30.000 registriranih korisnika narkotika, uključujući 10.000 onih koji konzumiraju heroin. (Violeta Palaska) | |||
| Lipanj | Arhiva | Kolovoz |