Petak, 18.06.2010.
Narednih nekoliko dana u jugoistočnoj Evropi odakle dolazi najveći broj naših suradnika i posjetitelja imamo 8 neradnih dana – 4 državna praznika (22, 24, 25. i 28. jun) te 2 vikenda koje smo kao razumni ljudi naprosto morali spojiti. Želimo vam sretne sve nastupajuće praznike

Slovenija: Upozoravanje na nužnost reformi
Postoji opasnost da slovensko gospodarstvo postane neodrživo, a takav je položaj moguće poboljšati samo radikalnim reformama, izjavio je Fabian Zuleeg, glavni ekonomist nezavisnog instituta za evropske politike EPC iz Bruxellesa. Slovenija se nalazi u istoj grupi sa Španjolskom i Irskom, koje trenutno slove kao države s velikim javnofinancijskim i gospodarskim problemima. Slovenija je od prošle ljestvice EPC-a iz 2007. napredovala za dva mjesta (s 19. na 17.), no ovog je puta loše ocjene zaradila zbog troškova povezanih sa starenjem stanovništva i ispodprosječne konkurentnosti, a razočarao je i gospodarski rast te javnofinancijski deficit. Slovenski premijer Borut Pahor je, u odgovoru na pitanja zastupnika o krizi i rebalansu državnog proračuna, istaknuo važnost koju za Sloveniju ima Njemačka kao njen glavni vanjskotrgovinski partner, te je izrazio zadovoljstvo potezima koje u krizi vuče njemačka vlada. Pahorova vlada prošlog je mjeseca donijela mjere štednje, kroz drugi rebalans državnog proračuna u ovoj godini kojim se predviđa da će deficit proračuna na kraju godine biti oko 5 posto BDP-a, te uz znatno smanjivanje državnih investicija i troškova u obrani, gradnji prometne infrastrukture i zdravstvu. Na kritike pojedinih zastupnika opozicije kako je izlazak iz krize u Sloveniji prespor i da će smanjivanje investicija dovesti do produžavanja recesijskih trendova, Pahor je rekao da i opozicija njegovoj vladi treba priznati poteze kojima je omogućila da se slovenska ekonomija polako, ali sigurno izvlači iz krize. Pahor je rekao da je njegova vlada prošle godine bila usmjerena na socijalne mjere kako bi se spasila društvena kohezija. Isto je tako spasila 28.000 radnih mjesta svojim mjerama putem kojih je poslodavcima subvencionirala troškove djelatnika koji zbog nedostatka posla nisu radili iako su zadržali radni odnos, rekao je dodajući da zato ove godine u Sloveniji broj nezaposlenih nije 130.000 kako se inače očekivalo. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Sredstva za državni zavod za statistiku
Hrvatski Državni zavod za statistiku (DZS) uspio je dosad povući 7,5 milijuna eura sredstava iz fondova Evropske Unije kroz deset projekata, saopćeno je jučer prilikom predstavljanja postignuća projekta u okviru PHARE 2006 programa 'Glavne revizije klasifikacija i unapređivanje granskih statistika'. Radi se o projektu koji raspolaže proračunom od gotovo 2 milijuna eura te se provodi u suradnji s konzorcijem koji predvodi njemačka konzultantska tvrtka ICON Institute. Projekt je ostvario svrhu u značajnom unaprjeđenju statističke infrastrukture u svim područjima statistike, kao i značajnim povećanjem sposobnosti Hrvatske da ispuni svoje obaveze u području statistike kroz razvoj i usklađivanje s međunarodnim statističkim standardima, izjavio je šef Odjela za provedbu projekata u Delegaciji Evropske unije u Hrvatskoj Paolo Berizzi. „Državni zavod za statistiku značajni je korisnik sredstava Evropske Unije te je dosad povukao 7,5 milijuna eura sredstava kroz 10 realiziranih projekata“, kazala je ravnateljica Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU Marija Tufekčić. U planu su, dodaje, i dva nova projekta za koje je natječajna dokumentacija u pripremi. Ravnatelj Državnog zavoda za statistiku Ivan Kovač naglasio je kako je Hrvatska u području statistike dosad ispunila sve zahtjeve postavljene u procesu pregovaranja. "DSZ je od 2002. kada je započeo prvi projekt sudjelovao u 20-ak projekata uključujući twinning, tehničku pomoć, darovnice i bilateralne projekte s članicama EU-a. Projekt PHARE 2006 uspješno je realiziran u svim svojim segmentima", kazao je. Cilj ovog projekta bio je razvoj i ujednačavanje nekoliko područja statistike sa statistikom Europskog statističkog sustava, a sadrži četiri glavne komponente - uvođenje novih revizija glavnih klasifikacija u granskim statistikama, poboljšanje statistike migracija i projekcije stanovništva, uspostavljanje ankete o raspolaganju vremenom i poboljšanje statistike znanosti i tehnologije. Anketa o raspolaganju vremenom je novo istraživanje koje je sada prvi put provedeno u Hrvatskoj, ostvaren je i napredak u iznimno značajnom segmentu statistike migracija i projekcija stanovništva, kao i u području statistike znanosti i tehnologije što je osobito značajno za društvo temeljeno na znanju, istaknuto je na predstavljanju. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Novac za radnice Krivaje
Predstavnici tvrtki 'Krivaja' i "Krivaja 1884" pokušat će do kraja ovog tjedna pronaći oko 170.000 KM kako bi bila isplaćena potraživanja pet radnica 'Krivaje' i izbjegnut stečaj tog poduzeća, objavili su jučer bosansko-hercegovački mediji. Direktor 'Krivaje' Nurija Prijić izjavio je da bi novac odmah bio prebačen na račun advokata pet radnica. Time bi bili stečeni uvjeti za povlačenje prijedloga za stečaj 'Krivaje' i registraciju nove 'Krivaje 1884'. To je uslov za spasavanje blizu 2.000 radnih mjesta u "Krivaji 1884", nastaloj zajedničkim ulaganjem "Ferimpexa" iz Zavodovića i Vlade FBiH, koja je unijela imovinu "Krivaje", čiji je vlasnik. Pet radnica nije pristalo na sporazum s Vladom FBiH, po kojem će 172 bivša radnika "Krivaje", koja nisu prešla u novu firmu, dan nakon registracije "Krivaje 1884" dobiti glavnicu i 30 odsto kamata na osnovu presuda za plate, nego su tražile kompletnu kamatu i novac odmah. Mada očekivan, juče nije održan sastanak pet radnica s predstavnicima općine Zavidovići i firmi "Krivaja" i "Krivaja 1884". Advokat radnica Bakir Ljubović kazao je, pak, da je postignut dogovor da radnicama budu unaprijed isplaćena sva njihova potraživanja. „Pretpostavljam da bi sredstva posudila 'Krivaja 1884'. Razlika između onoga što je Vlada Federacije BiH ponudila i onoga što radnice traže je 21.000 KM“, rekao je Ljubović. Ismet Mujanović, direktor 'Krivaje 1884', istakao je da nije lako naći sredstva za jedan dan. „Nismo očekivali da se može dogoditi da budemo uvučeni u taj predmet. Izmirenje potraživanja bivšim radnicima je na Vladi Federacije BiH i 'Krivaji', ali sada gledamo da posudimo ta sredstva jer vidimo da nas je Vlada ostavila“, dodao je Mujanović. Vlada Federacije BiH je oko 3,1 milijun KM za izmirenje potraživanja 172 radnika 'Krivaje' prebacila na račun Općinskog suda u Zavidovićima. Sporazum o namirenju potraživanja potpisan je u utorak sa zastupnicima 167 radnika. Sporazum o isplati potraživanja bivšim radnicima "Krivaje" Zavidovići u utorak je s predstavnicima Vlade Federacije BiH potpisan u ime 167 radnika, dok i dalje pet radnica ne pristaje na sporazum. Bakir Ljubović, jedan od odvjetnika bivših radnika, istakao je da će danas predstavnici općine Zavidovići razgovarati s ovih pet radnica, te da se nada pozitivnom ishodu razgovora. Napomenuo je da bez potpisa ovih pet radnica sporazum ne može stupiti na snagu, što znači da 167 bivših radnika još ne može dobiti svoja potraživanja, niti može biti povučen zahtjev za stečaj 'Krivaje', od čega ovisi skoro 2.000 radnih mjesta u 'Krivaji 1884'. Vlada Federacije BiH u sporazumu nudi oko 3,1 milijuna KM, u što je uračunata glavnica i 30 posto kamate temeljem presuda bivših radnika za plaće. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Nije potreban sav novac
Guverner Narodne banke Srbije u ostavci Radovan Jelašić izjavio je da Srbija ima mogućnost da povuče četvrtu tranšu kredita od Međunarodnog monetarnog fonda u iznosu od 400 milijuna eura, ali da će najvjerojatnije povući samo 50 do 60 milijuna eura jer joj više nije potrebno. Jelašić je na otvaranju 'Bank pres festa' na Beogradskoj bankarskoj akademiji naveo da je Srbija smanjila sumu novca koju želi da povuče od MMF-a jer se pokazalo da je platno-bilancni deficit zemlje niži od očekivanog. Prema njegovim riječima, tokom prošle godine kapitalni prilivi, posebno strane direktne investicije, bili su veći od platno-bilancnog deficita, što je dovelo do rasta deviznih rezervi i zato nije bilo potrebe da se novac od MMF-a troši u potpunosti. Jelašić je napomenuo kako je u 2008. godini platno-bilancni deficit Srbije bio 18,1 posto bruto domaćeg proizvoda, odnosno 6,1 milijardi dinara, a tokom 2009. godine, u vrijeme krize, došlo je do njegovog drastičnog smanjenja na 5,7 posto BDP-a, odnosno 1,75 milijardi eura. Guverner je podsjetio da se od 2001. godine do danas makroekonomska stabilnost Srbije zasnivala na visokom priljevu kapitala, pri čemu je u Srbiju ušlo 12,5 milijardi eura inozemnih direktnih investicija i 17 milijardi eura kredita iz inozemstva. „Produženo funkcioniranje na takvim osnovama, uz sve neizvjesniju održivost vanjskog duga Srbije, dovelo bi do urušavanja makroekonomske stabilnosti“, naveo je guverner ističući kako je uoči krize, tokom 2007. i 2008. godine Srbija trošila gotovo jednu četvrtinu više nego što je proizvodila. On je istakao da je zbog toga nužno uspostaviti novi model privrednog rasta Srbije zasnovan na izvozu i investicijama naglasivši da bi on za građane značio stabilno i sporije rastući životni standard i veću zaposlenost, ali tek na srednji i dugi rok. „Takav model rasta podrazumijevao bi i niži obim javne potrošnje, manje zaposlenih u javnom sektoru, generacijski dogovor oko nivoa penzija, održivost javnog duga na srednji i dugi rok i nižu inflaciju“, dodao je Jelašić. Prema njegovim riječima, bankama bi novi model rasta donio manje makroekonomske šokove, prije svega u sferi ekonomskog rasta, inflacije, kursa, zatim niže, ali dugoročno atraktivnije marže i više podrške investicijama nego tekućoj potrošnji", zaključak je guvernera u ostavci Radovana Jelašića. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Približavanje stavova
Sindikat i uprava Rudnika boksita približili su stavove na posljednjem sastanku u Ministarstvu ekonomije, izjavio je je nakon višesatnih razgovora sindikalni lider rudara Borisav Bojanović. „Ostalo je jedino sporno 2,5 milijuna eura koje poslodavac Boksita treba osigurati na ime stambenog fonda, što bi bilo iskorišteno za socijalni program. Uspjeli smo dobiti garancije da će poslodavac radnicima 18. ovog mjeseca isplatiti travanjsku plaću, a do 30. i onu od svibnja“, objasnio je Bojanović, nakon razgovora sa izvršnim direktorom Igorom Kisenkovom i ministrom ekonomije Brankom Vujovićem sa suradnicima. „Poslodavac nam nudi zemlju da je prodajemo i novac podijelimo radnicima, a mi smatramo da on treba da osigura 2,5 milijuna eura kreditom ili na neki drugi način. Mi ćemo obavijestiti radnike da mogu da se upisuju za novi socijalni program“, kazao je Bojanović. On je podsjetio kako poslodavac očekuje da se prijavi 300 radnika za odlazak iz tvornice. „Poslodavac zahtijeva da se stručnim službama i ostalima omogući nesmetan rad, što ćemo predočiti radnicima koji jedino mogu donijeti odluku“, kategoričan je sindikalni lider. On je na novinarska pitanja odgovorio da nije raspravljano o zahtjevu da radnici preuzmu upravljanje Boksitima. „To je u javnosti prezentirano tako, ali ne bih komentarisao. Niti smo prihvatili, niti odustajemo. Mi se samo borimo za radnička prava - kazao je Bojanović. Uprava je kategorična da Boksiti ne mogu biti rentabilni sa više od 250 radnika. Onaj ko insistira da ostavimo više radnika, do 550, koliko ih sada ima treba i osigurati nedostajuću razliku za njihovo financiranje. Da li će se to postići kroz nove poslove, subvencije ili porezne olakšice, možemo razgovarati, saopćili su, predstavnici uprave sindikatu i Vladi. Oni su također kazali da su rezovi neophodni kako bi se poduzeće održalo. „Ukoliko ih ne napravimo, svi će morati da odu kući“, upozorili su iz uprave. U pismu koje je uprava poslala na sindikalne adrese, navodi se da je problem u Boksitima to što proteste vode ljudi koji više nisu radnici tog poduzeća - Radoman Batrićević i Marko Nikolić. „Aktualni predsjednik sindikata Bojanović je samo figura - kaže se u dopisu. Radnici Boksita koji su se prije 14 dana zatvorili u upravnu zgradu, na zboru će se izjasniti o rezultatima jučerašnjih pregovora sindikata i menadžmenta poduzeća. Predsjednik sindikata Rudnika Borisav Bojanović izjavio je da će dalji potezi štrajkača, zavisiti i od odluke disciplinske komisije koja bi danas trebalo da se izjasni o prijavi radnika protiv direktora Veslina Krulanovića i Božidara Mučalice, kao i upravnika Milenka Vukmira čije smjene su jedan od zahtjeva radnika. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Kurti spreman za izbore
Lider pokreta 'Samoopredjeljenje' Albin Kurti izjavio je da vjeruje da trenutni sistem na Kosovu, baziran na planu Marttija Ahtisaarija, može se promijeniti, očekujući da se to dogodi nakon izbora koji se očekuju slijedeće godine. Kosovski mediji prenijeli su da presuda Okružnog suda u Prištini, po kojoj je Kurti već izdržao kaznu zatvora od devet mjeseci, omogućava da može slobodnije intenzivirati pripreme za izbore, na kojima će ponuditi 'čiste kandidate' za poslanike kosovske skupštine. Prošlog vikenda on je najavio da će pokret kojim rukovodi učestvovati na parlamentarnim izborima na Kosovu, dodajući da i dalje ne priznaje Ahtisaarijev plan, ali da na izbore izlazi po sistemu izgrađenom na tom planu. Komentirajući suđenje koje je EULEX, poslije više pokušaja, ipak, uspeo okončati u ponedjeljak, Kurti je rekao da je suđenje, ubrzo pošto je uhapšen, organizirano zbog toga što se od 15. veljače do 14. lipnja EULEX toliko diskreditirao ovim procesom, da je bio vrlo zainteresiran da sve okonča na brzinu. Lider pokreta 'Samoopredjeljenje' Albin Kurti izjavio je kako vjeruje da trenutni sistem na Kosovu, baziran na planu Marttija Ahtisaarija, može se promijeniti, očekujući da se to dogodi nakon izbora koji se očekuju slijedeće godine. (Violeta Palaska)

Makedonija: Interes za ruralni turizam
Makedonija treba razvijati ruralni turizam, preporučio je Sakuma Yukio, stručnjak za turističku promociju, kojeg je u Makedoniju poslala japanska Vlada. Yukio je prisustvovao predstavljanju klastera turističke zajednice Bitole i Prespansko-pelagonijske regije. On je izjavio da su japanski turisti zainteresirani za destinacije gdje mogu otkriti prirodu i kulturu u kombinaciji s tradicionalnim i ruralnim elementima. „Japanski turisti su mnogobrojni. Oni predstavljaju veliko tržište. O Makedoniji prvo trebam napraviti izvještaj koji ću dostaviti turističkim operatorima u Japanu. Smatram da je Republika Makedonija atraktivna destinacija, a osobito njezini ruralni dijelovi“, izjavio je Yukio. U međuvremenu, organizirana je još jedna tribina na kojoj se opet razgovaralo o tome što nedostaje makedonskom turizmu i zašto Makedonija ne može privući inozemne turiste. Debatira se o tome trebaju li Makedonija novi ekskluzivniji hoteli, još obrazovaniji turistički kadar, a odgovor su pokušali dati sve zainteresirane strane. „U mnogim turističkim agencijama u zemlji rade ljudi samo sa srednjoškolskim obrazovanjem, tako da smatram da je u tom segmentu obrazovanje izuzetno bitno“, izjavi je Aco Milenkovski, dekan turističkog fakulteta. Za njega je preduvjet privlačenja inozemnih turista poticanje makedonskih građana da putuju po vlastitoj zemlji te da ime se preporuča da ljetuju, umjesto u Grčkoj, Turskoj ili Španjolskoj, na Ohridu, Prespi ili Šari. (Vlado Naumovski)

Albanija: Neuspješno posredovanje Evropskog parlamenta
Dužnosnici Evropskog parlamenta (EP) priznaju kako je posredovanje usmjereno na rješavanje političkog zastoja u Albaniji propalo. Nakon višemjesečnih napora, čelnici ljevičarskih i desničarskih stranaka u EP, Joseph Daul i Marting Schultz, izrazili su razočaranje zbog nedostatka dijaloga između vladajuće i opozicijskih stranaka u Tirani koji je zakočio reforme vezane za Evropsku Uniju. „Iskreno žalimo što albanska vlada i oporba nisu mogli nadvladati svoje razlike i stoga još uvijek nisu u stanju poduzeti daljnje potrebne korake u smjeru ispunjenja europskih ambicija zemlje“, navodi se u pismu dvojice čelnika. Evropski parlament uspio je dovesti dvije strane za pregovarački stol u Strasbourgu i uvjeriti opoziciju na okončanje štrajka glađu i bojkota parlamenta zbog navodnog manipuliranja općim izborima održanim u lipnju 2009. godine. (Violeta Palaska)


Četvrtak, 17.06.2010.

Slovenija: Prosvjed sindikata
Najveća slovenska sindikalna središnjica održala je jučer pred zgradom vlade prosvjed zbog novih zakona koji nisu usklađeni sa socijalnim partnerima. Riječ je o novom zakonu o radnim odnosima kojim se skraćuju otkazni rokovi i smanjuju otpremnine, te zakonu o povremenom radu kojim bi se uvela nova kategorija rada za studente, umirovljenike i nezaposlene. Sindikati se protive i prijedlogu zakona o reguliranju tržišta rada koji predviđa lakše otpuštanje i zapošljavanje radnika. Savez slobodnih sindikata Slovenije (ZSSS) je sazvao izvanrednu konferenciju, a nakon koje je pred zgradom vlade održan prosvjed zbog odluke premijera Boruta Pahora i ministra rada Ivana Svetlika da prijedloge triju zakona s područja tržišta rada pošalju u daljnju proceduru bez suglasnosti sindikata. „Izrazili smo nezadovoljstvo i neslaganje s postupkom vlade. Ovo je prva vlada koja zadire u zakon o radnim odnosima bez suglasnosti sindikata, što je nedopustivo. Vlada je time stala na stranu vlasnika kapitala, a trebala bi štititi najveće žrtve ove krize – radnike“, izjavio je predsjednik ZSSS-a Dušan Semolič. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Smanjena premija osiguravatelja
Prema jučer objavljenim podacima, u prvih pet mjeseci ove godine 25 hrvatskih osiguravajućih društava zaračunalo je zajedno bruto premiju od 4,2 milijarde kuna, objavila je u svom mjesečnom izvještaju Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga. Ovogodišnja premija manja je za 89,7 milijuna kuna ili za 2,1 posto u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem. U životnim osiguranjima ove godine obračunata bruto premija iznosi 961,67 milijuna kuna, dok je u neživotnim osiguranjima obračunata premija od 3,24 milijarde kuna. Kod životnih osiguranja premija je u usporedbi s istim lanjskim razdobljem smanjena za 8,75 milijuna kuna, odnosno za 0,9 posto, dok je premija neživotnih osiguranja pala za 80,73 milijuna kuna, odnosno za 2,4 posto. Premija životnih osiguranja u prvih pet mjeseci ove godine čini 22,89 posto ukupne obračunate premije, što je blagi rast u usporedbi s prošlogodišnjih 22,62 posto. Rast premije bilježi 14 osiguravatelja, deset ih bilježi pad u rasponu od 2,5 do 9,9 posto. Najveći pad premije bilježi Basler osiguranje Zagreb, sa 195,24 na 175,88 milijuna kuna, odnosno za 19,36 posto. Slijedi Helios VIG s padom bruto zaračunate premije od 4,05 milijuna kuna (9,7 posto), na 37,59 milijuna kuna. Oba društva negativan trend kod neto zaračunate premije bilježe već posljednjih nekoliko godina. Od velikih osiguravatelja najveći pad bilježi Euroherc. Ukupna zaračunata bruto premija ovog društva manja je za 6,5 posto, odnosno za 27,78 milijuna kuna. Pad premije bilježe i Agram životno osiguranje (-8,5 posto), Jadransko osiguranje (-5,1 posto) i Sunce osiguranje (-4,3 posto), tri društva koja zajedno s Eurohercom posluju u sastavu koncerna Agram. Društva u sastavu Agrama ove godine zaračunala su 52,4 milijuna kuna ili 6,06 posto premije manje nego prošle godine u istom razdoblju. Croatia osiguranje u ovoj godini bilježi za 4,6 posto ili 75,08 milijuna kuna manju premiju nego lani – 1,55 milijarde kuna naprema lanjskih 1,62 milijardi kuna. Iako liderska pozicija društva na tržištu nije ugrožena ni kod životnih ni kod neživotnih osiguranja, tržišni udjel najvećeg hrvatskog osiguravatelja i dalje blago, ali stabilno pada. Najveći relativni rast zaračunate premije bilježi HOK osiguranje, s 58,84 na 70,06 milijuna kuna, odnosno za 19,1 posto. Slijedi Uniqa osiguranje s rastom od 13,3 posto (85,24 na 96,54 milijuna kuna). Dvoznamenkasti rast premije bilježe također Erste VIG(s 36,56 na 40,44 milijuna kuna) i Croatia zdravstveno osiguranje (s 43,33 na 47,65 milijuna kuna). (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Interes Slovačke za ulaganjem
Gospodarstvenici Slovačke zainteresirani su za ulaganja u sektor energetike i infrastrukture u Republici Srpskoj, među kojima je i mogućnost izgradnje autoputeva. Ovo je rečeno nakon jučerašnjeg sastanka u Banjoj Luci privredne delegacije Republike Slovačke s predsjednikom Narodne skupštine Igorom Radojičićem i potpredsjednicom Vlade RS-a i ministricom za ekonomske odnose i regionalnu suradnju Jasnom Brkić. Predstavnica Slovačke privredne organizacije 'Sario' Patricija Žačikova potvrdila je kako je nekoliko njihovih poduzeća zainteresirano za ulaganja u izgradnju autoputeva u Republici Srpskoj te da će o tome biti razgovora s tvrtkama iz te oblasti u Republici Srpskoj. Ovi razgovori su samo početni sastanak, a kako je rečeno, očekivati je konkretnije dogovore tvrtki iz Slovačke i RS-a u narednom periodu. Podsjetivši kako su on i premijer Milorad Dodik boravili u Bratislavi u kolovozu prošle godine, Radojičić je pojasnio kako je na temelju tadašnjih dogovora u proteklih nekoliko mjeseci pripremana posjeta slovačkih gospodarstvenika RS-u u organizaciji tamošnje gospodarske organizacije 'Sario'. Radojičić je dodao kako su predstavnici RS-a predstavili opći politički i pravni okvir i izrazili apsolutnu političku zainteresiranost za suradnju sa Slovačkom. Potpredsjednica Brkić je tom prilikom potvrdila zajednički stav kako se ne može biti zadovoljno razinom suradnje jer postoji želja da se ona više intenzivira u pogledu novih investicija iz Slovačke, koja je od 1996.godine uložila oko 9,5 milijuna KM u RS-u. Također, postoji potreba i za povećanje izvoza iz RS-a u Slovačku, jer trenutno on iznosi svega 0,6, a uvoz 0,9 posto. Predstavnica Slovačke organizacije 'Sario' Patricija Žačikova izrazila je zadovoljstvo današnjim sastankom u pogledu mogućnosti za zajedničku suradnju, koja bi trebalo da uslijedi nakon detaljne analize dobivenih podataka, a fokus je na energetskom i sektoru infrastrukture. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Porast standarda?
Ministar trgovine i usluga Slobodan Milosavljević izjavio je jučer za srbijanske medije da krajem ove godine može doći do blagog poboljšanja kupovne moći i životnog standarda građana. On je nagovijestio da bi , prema najnovijim analizama, u nekom od narednih mjeseci mogli imati i deflaciju, kao što je to bilo i prošle godine. To bi se moglo dogoditi, ali uz vrlo bitnu pretpostavku da cijene ostanu u okvirima projektirane inflacije za ovu godinu, od šest plus-minus dva posto, rekao je Milosavljević. Prema njegovim riječima, glavni cilj makroekonomske politike u ovoj godini, u dijelu životnog standarda i kupovne moći građana, je da se očuva nivo standarda na nivou na kome se Srbija nalazi. U prva četiri mjeseca ove godine zabilježen pozitivan trend u ekonomiji, koji se ogleda u porastu industrijske proizvodnja za 4,8 posto, u odnosu na isti prošlogodišnji period i rastu izvoza od čak 24 posto. Taj pokazatelj predstavlja, prema riječima Milosavljevića, pozitivan pomak, koji nagovještava da se ublažava već godinama prisutan veliki problem srpske privrede, a to je ogroman deficit u vanjsko-trgovinskoj razmjeni. „Sve to sa rastom bruto-domaćeg proizvoda (BDP) od jedan do 1,2 posto u prva četiri mjeseca ove godine, daje nadu da bi, ukoliko se trendovi nastave i u narednim mjesecima, krajem godine mogli osjetiti blago poboljšanje kupovne moći i životnog standarda, uz naravno vrlo bitnu pretpostavku da cijene ostanu u okvirima projektirane inflacije za ovu godinu“, istaknuo je ministar trgovine. Milosavljević je napomenuo da je u prvih pet mjeseci ove godine, rast cijena na malo iznosio 5,2 posto, što je pokazatelj kretanja inflacije, ukazujući da je mnogo važnije što je godišnja inflatorna stopa (svibanj ove godine, u odnosu na svibanj prošle godine) iznosila 6,8 posto, a to je upravo zacrtani okvir inflacije za 2010. od šest, plus - minus dva posto. U odgovoru na pitanje kakav je njegov stav po pitanju, eventualnog, povećanja stope poreza na dodanu vrijednost (PDV), Milosavljević je istakao da se protivi povećanju stope PDV-a, jer bi zbog rasta cijena energenata i slabljenja dinara, povećanje tog poreza moglo da naruši stabilnost cijena i ukupan makroekonomski ambijent za poslovanje i privređivanje u Srbiji. Milosavljević je podsjetio da je Hrvatska prije otprilike godinu dana povećala PDV za nekoliko posto - na 23 posto - a efekti rasta tog poreza nisu bili ni izbliza očekivanim. Punjenje budžeta Srbije odvija se u okvirima predviđenog i prihvatljivog plana za ovaj period godine, bez obzira što će budžetski deficit biti 4,8 posto umjesto planiranih četiri posto, ocijenio je Milosavljević. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Novi prijedlog o Centralnoj banci
Centralna banka Crne gore je u opsežnom saopćenju ponovila stav da se novim Prijedlogom zakona o Centralnoj banci Crne Gore krši Ustav Crne Gore, Zakon za provođenje Ustava, da je nesuglasan sa zakonodavstvom EU, i to sa Ugovorom o funkcioniranju EU i Statutom Evropskog sistema centralnih banaka i Evropske centralne banke, jer se njome narušava princip personalne nezavisnosti Centralne banke. „Nacrt zakona o Centralnoj banci, koji su pripremili Centralna banka i ministarstvo financija, sadržao je prijelaznu odredbu kojom se određivalo da članovi Savjeta CBCG koji tu funkciju obavljaju na dan stupanja na snagu ovog Zakona, ostaju na funkciji do isteka mandata na koji su imenovani, s tim da predsjednik Savjeta nastavlja sa radom u zvanju guvernera, a generalni direktor i zamjenici generalnog direktora u zvanju viceguvernera koji su članovi Savjeta. Vlada je tako izmijenila predloženo rješenje i usvojila novo, prema kojem će se imenovati novi članovi Savjeta u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu tog Zakona - navodi se u saopćenju i dodaje da zakon za provođenje Ustava, u članu 2, propisuje da organi vlasti u Crnoj Gori i drugi državni organi, organizacije i službe i organi lokalne samouprave, nastavljaju sa radom do isteka vremena na koje su birani, u okviru prava i dužnosti utvrđenih Ustavom. Iz CBCG navode kako je ovaj zakon primjenjivan u drugim sličnim slučajevima, pa je postojećim sucima i tužiteljima zakonom određeno da ostaju na funkciju do isteka mandata, iako je novim Ustavom za njihov izbor utvrđen drugačiji postupak. „Opći principi uređenja položaja i ostvarivanja funkcija nacionalnih centralnih banaka u Evropskom sistemu centralnih banaka utvrđeni su Ugovorom o Evropskoj zajednici, odnosno sada, nakon ratifikacije Lisabonskog ugovora, Ugovorom o funkcioniranju Evropske unije i Protokolom broj 4 o Statutu Evropskog sistema centralnih banaka i Evropske centralne banke. Najvažniji opći princip, iz kojeg proističe uređenje svih ostalih pitanja položaja i ostvarivanja funkcija centralnih banaka, je njihova nezavisnost. Nezavisnost centralnih banka obuhvata: funkcionalnu, institucionalnu, personalnu i financijsku nezavisnost. Novopredložena odredba člana 90 nesuglasna je sa evropskim zakonodavstvom, jer se njome direktno narušava princip personalne nezavisnosti centralne banke. Način primjene principa personalne nezavisnosti utvrđuje Evropska centralna banka kroz davanje relevantnih mišljenja. Prema tim mišljenjima, svaka reorganizacija centralne banke, u vezi sa mandatom guvernera, mora predvidjeti da postojeći guverner treba nastaviti obavljati svoje dužnosti do kraja mandata na koji je imenovan. U suprotnom, radilo bi se o opozivu guvernera, koji bi bio u suprotnosti sa odredbom člana 14 stav 2 Statuta Evropskog sistema centralnih banaka i Evropske centralne banke. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Privatizacija Pošte i Telekoma
Vlada Kosova odlučila je da se privatizira 75 posto dionica Pošte i 'Telekoma Kosova' (PTK). Vlada Kosova odlučila je da se proces privatizacije PTK okonča do kraja ove godine, podržavajući strategiju o učešću privatnog sektora u PTK. Premijer Kosova Hashim Thaci je na sjednici rekao da je Vlada odlučna u stvaranju konkurencije na slobodnom tržištu. "Mi kao Vlada garantiramo da će proces (privatizacije) biti u potpunosti transparentan i u skladu s međunarodnim standardima. PTK će se privatizirati, ali će građani Kosova biti vlasnici 25 posto dionica ove kompanije. Iako smo posljednji u regiji koji ulazimo u ovaj proces uvjeren sam da ćemo ga uspješno okončati", izjavio je kosovski premijer. Međuministarska radna grupa Vlade Kosova je predložila da se ide na privatizaciju imajući u vidu stavove sa investitorske konferencije o PTK-u. Konačnu odluku o privatizaciji PTK će donijeti Skupština Kosova u kojoj vladajuće stranke imaju potrebnu većinu. U ožujku su predstavnici 11 međunarodnih telekomunikacijskih kompanija sudjelovali u Prištini na skupu o privatizaciji Pošte i telekoma Kosova (PTK). PTK trenutačno pruža usluge fiksne i mobilnu telefoniju. Mobilnom telefonijom pokriva 70 posto tržišta, ima oko milijun korisnika i pokrivenost 97 posto teritorija objavili su makedonski mediji. Predsjednik kosovske vlade tada je obznanio je kako je vlada odlučila otvoriti vrata uključivanju privatnog sektora u javna poduzeća kako bi se povećala njihova učinkovitost." Kosovo ima veliki potencijal i mi kao vlada ćemo ponuditi potpuno transparentan proces, u skladu sa najvišim međunarodnim standardima prilikom ovakvih transakcija, rekao je premijer. Zanimanje za privatizaciju PTK dosad su pokazali američko-njemačka kompanija Axos Capital, američki Bedminster Capital, Cable & Wireles, te Goldmark Telecommunications i LTD iz Engleske. Na skupu su bili i HT-Hrvatske telekomunikacije, Magyar Telekom, Mobikom Austria, Orascom iz Egipta, teTurk Cell i Calik Holding/Eagle mobile iz Turske. (Violeta Palaska)

Makedonija: Previsok proračunski deficit
Smanjenje proračunskih rashoda u Makedoniji za 76 milijuna eura neće u većoj mjeri utjecati na gospodarstvo, jer je to blago smanjenje vladinih troškova, objavili su jučer makedonski mediji. Smanjenje javnih troškova i dalje je znatno manje od smanjenja prihoda u državnu blagajnu, procjenjuju eksperti. Proračunski deficit Makedonije i dalje je visok. Deficit je za tri mjeseca ove godine gotovo dostigao polovinu planiranog za cijelu godinu. Vlada Makedonije u prvom tromjesečju ove godine imala je budžetski deficit od 66,3 milijuna eura. Kako je kazao ministar financija Zoran Stavreski povodom najnovijeg rebalansa, usvojenog krajem prošlog tjedna, sredstva za fond zdravstva bit će povećana za 1,12 milijardi denara (18,2 milijuna eura) dok će mirovinski fond dobiti dodatnih 450 milijuna denara, kako ne bi ostao bez sredstava za isplatu mirovina.Kresanje troškova najnovijim rebalansom je malo, i krajem godine treba očekivati novo prekrajanje proračunskih projekcija.Sve to pokazuje da je vlada nastavila s politikom velikih javnih rashoda i da nema političke volje da se uđe u reforme, ocjenjuju ekonomisti. Javni dug Makedonije snažno je rastao u posljednje tri godine i krajem ožujka ove godine dosegnuo 2,2 milijarde eura odnosno 32,7 posto bruto društvenog proizvoda (BDP. Ministar financija Zoran Stavreski, najavio je pak da će se zemlja i dalje zaduživati jer je procjena stručnjaka da se ulazi u 'opasnu zonu' tek kada dug prijeđe 40 posto BDP-a. „Imamo još prostora za zaduživanje kod međunarodnih institucija na kratki rok, kako bismo financirali kapitalne investicije“, izjavio je Stavreski. Ekonomisti, s druge strane, upozoravaju da javni dug države ne bi trebao biti veći od 25 posto BDP-a, a poduzetnici smatraju da ukoliko se Makedonija već zadužuje, novac treba iskoristiti za razvoj. (Vlado Naumovski)

Albanija: Uspostavljanje strukture za repatrijaciju
Albanska Vlada najavila je kako će uspostaviti posebnu strukturu koja će se baviti građanima repatriranim iz Evrope, što je ključan uvjet koji treba biti ispunjen kako bi Evropska Unija ponudila Albaniji bezvizna putovanja. Tijekom sastanka vlade premijer Sali Berisha kazao je kako postoji jedno konkretno pitanje vezano za Albaniju kada je riječ o repatrijaciji, misleći na Albance iz Makedonije i Srbije koji su podnijeli zahtjeve za azil u nekim zemljama Evropske Unije, nakon što su Srbija, Makedonija i Crna Gora uvrštene na Schengenski bijeli popis. Prije no što službeni Brussels donese odluku, Albanija mora pojačati napore u borbi protiv korupcije i provesti zakon kojim će se vlastima omogućiti pljenidba imovine kriminalaca. U međuvremenu, parlament je u utorak (8. lipnja) usvojio zakon kojim se uređuju procedure vezane za oprost zatvorenicima. Prema tom zakonu, ministar unutarnjih poslova bit će zadužen za izbor potencijalnih zatvorenika koji će dobiti oprost od predsjednika. Zatvorenici koji izdržavaju doživotne kazne neće imati pravo na oprost, dok će oni koji su počinili teška kaznena djela morati odslužiti trećinu svoje kazne prije no što budu mogli podnijeti zahtjev. Oprost se može tražiti za osuđenike koji su teško bolesni, u drugom stanju ili malodobni. (Violeta Palaska)


Srijeda, 16.06.2010.

Slovenija: Deficit proračuna
Slovenski proračun je u svibnju imao 305,7 milijuna eura rashoda više od prihoda, a deficit proračuna za pet mjeseci 2010. je dostigao 1,24 milijarde eura, objavili su slovenski mediji. Država je u svibnju ostvarila 565,4 milijuna eura prihoda, 50 milijuna više nego u travnju, ali je potrošila 871,2 milijuna eura, 111 milijuna više u odnosu na prethodni mjesec. Porezni prihodi na mjesečnoj razini su bili veći za skoro 44 milijuna eura i iznosili su 510 milijuna eura. Prihodi od PDV-a smanjili su se na 224 milijuna eura, a u prvih pet mjeseci proračun je zabilježio 1,12 milijardi eura prihoda od PDV-a, koji su u istom razdoblju prošle godine iznosili 1,08 milijardi eura. Slovenija planira rebalansom proračuna i višim akcizama u sljedeće dvije godine prikupi dodatnih 197 milijuna eura. Najveći doprinos će dati viša akciza na električnu energiju, kojom će vlada ove godine prikupiti 26,5 milijuna eura, sljedeće 154, a zatim 127 milijuna eura. Povećanjem akciza na duhanske proizvode u državni proračun će se ove godine sliti 5,9 milijuna eura, a sljedeće 13,7 milijuna. Pomoću većih akciza na zemni plin proračun će do kraja 2011. biti bogatiji za 22,8 milijuna eura, dok ove godine vlada na taj način namjerava prikupiti dodatnih 6,5 milijuna, a sljedeće 16,3 milijuna eura. A slovenski premijer Borut Pahor, odgovarajući na pitanja zastupnika o krizi i rebalansu državnog proračuna, istaknuo je važnost koju za Sloveniju ima Njemačka kao njen glavni vanjskotrgovinski partner, te je izrazio zadovoljstvo potezima koje u krizi vuče njemačka vlada. "Govoreći otvoreno, za naš je budući razvoj bitno da se držimo što bliže Njemačke, samo je pitanje možemo li u zavojima voziti njihovom brzinom", rekao je Pahor odgovarajući na zastupnička pitanja o kretanju ekonomske krize u Sloveniji i mjerama njegove vlade, te ističući potrebu štednje i provođenja strukturnih reformi. Pahorova vlada prošlog je mjeseca donijela mjere štednje, kroz drugi rebalans državnog proračuna u ovoj godini kojim se predviđa da će deficit proračuna na kraju godine biti oko pet posto BDP-a, te uz znatno smanjivanje državnih investicija i troškova u obrani, gradnji prometne infrastrukture i zdravstvu. Na kritike pojedinih zastupnika opozicije kako je izlazak iz krize u Sloveniji prespor i da će smanjivanje investicija dovesti do produžavanja recesijskih trendova, Pahor je rekao da i opozicija njegovoj vladi treba priznati poteze kojima je omogućila da se slovenska ekonomija polako, ali sigurno izvlači iz krize. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Manje dozvola za građenje
Prema jučer objavljenim podacima, u Hrvatskoj je u travnju izdano 861 odobrenje za građenje, što je za 19,8 posto manje nego u travnju 2009. godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. U prva četiri mjeseca ove godine izdana su 3.334 odobrenja za građenje, što je 14,6 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Ukupna vrijednost radova predviđenih odobrenjima za građenje izdanim u prva četiri mjeseca iznosi 8,27 milijardi kuna, od čega se 5,09 milijardi kuna odnosi na radove na zgradama, a 3,19 milijardi kuna na radove na ostalim građevinama. Prema dozvolama za građenje izdanim u prva četiri mjeseca predviđena je gradnja 4.428 stanova. Statistički podaci samo za travanj pokazuju da je ukupna vrijednost radova predviđenih izdanim odobrenjima za građenje 2,37 milijardi kuna, od čega se 1,9 milijardi kuna odnosi na radove na zgradama, dok su radovi na ostalim građevinama vrijedni 477,5 milijuna kuna. U travnju je za zgrade izdano 721 odobrenje, a za ostale građevine 140 odobrenja. Građevinski radovi u Hrvatskoj tijekom ožujka bili su manji za 16,3 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, objavio je Državni zavod za statistiku. Tako je u trećem ovogodišnjem mjesecu nastavljen pad fizičkog obujma građevinskih radova na godišnjoj razini koji je zabilježen u svim prošlogodišnjim mjesecima, osim u ožujku, a nastavljen je i početkom ove godine. Pad građevinskih radova u siječnju ove godine na godišnjoj je razini iznosio 18,4 posto, a u veljači 21,4 posto. U prva tri mjeseca ove godine građevinski radovi manji su za 18,6 posto u usporedbi s radovima iz istog prošlogodišnjeg razdoblja. Prema vrstama građevina, u ožujku je na zgradama odrađeno 48,9 posto ukupnih sati rada, a na ostalim građevinama 51,1 posto. Prema vrsti gradnje, na novim građevinama odrađeno je 60,3 posto ukupnih sati rada, a na rekonstrukcijama, popravcima i održavanju 39,7 posto. Kod ostalih građevina udio radnih sati na rekonstrukcijama, popravcima i održavanju bio je 27,2 posto, a na novogradnji 23,9 posto. Kod zgrada je znatno veći udio radnih sati odrađenih na novogradnjama (36,4 posto) nego na rekonstrukcijama, popravcima i održavanju (12,5 posto). (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Uskoro u pogonu
Pripreme za proizvodnju u visočkom 'Bosnagrafu' su u toku, te bi radnici nakon pet godina pauze za nekoliko dana mogli sjesti za strojeve ukoliko one ne budu oštećene zbog dugogodišnjeg stajanja, izjavila je nova direktorica poduzeća Zuhra Čabaravdić. Sjednica Skupštine dioničara ove grafičko-izdavačke tvrtke, koja je održana, nakon pomirenja općine Visoko i radnika-dioničara, izabrala je prije nekoliko dana novi nadzorni odbor poslije čega je imenovan novi direktor. „Firmi je već puštena voda, a očekujemo i struju. Vikend smo svi proveli čisteći u firmi. Pozvali smo stručnjake za procjenu eventualnog stepena oštećenja mašina, a ako sve bude u redu, za desetak dana počinje proizvodnja. Osigurala sam da za početak imamo nekog sitnog posla. Plan je pokretanje proizvodnje, a kasnije i privatizacija poduzeća", istakla je Čabaravdićeva. Rizah Softić, koji je predsjedavao Skupštinom dioničara, tvrdi kako 'Bosnagraf' ima oko 500.000 KM potraživanja i oko 160.000 KM obaveza, te da ima uvjete da radi. „Bitno je da smo uspjeli nakon dvije godine izmiriti obaveze prema općini kao većinskom vlasniku i sitnim dioničarima“, dodao je Softić. Sitni dioničari "Bosnagrafa" su prošle godine bez suglasnosti općine imenovali Nadzorni odbor i direktora, nezadovoljni jer tadašnji nadzorni odbor, kojeg je imenovala općina, nije radio na pokretanju proizvodnje. Ramiz Smajić, predstavnik oko 40 radnika 'Bosnagrafa' i bivši član Nadzornog odbora ove firme konstituiranog bez suglasnosti općine Visoko, istakao je da su novi tročlani Nadzorni odbor i direktorica izabrani zajedničkim dogovorom. Općini Visoko je 51 posto kapitala 'Bosnagrafa' vraćeno nakon raskida kupoprodajnog ugovora sa Enverom Kovićem. Nadan Čakić, donedavni vršitelj dužnosti direktora 'Bosnagrafa', izjavio je da je u toku suđenje Koviću i bivšem direktoru Seidu Rezakoviću na osnovu prijave koju su radnici podnijeli 2005. godine zbog zloupotrebe položaja tokom privatizacije. Čakić dodaje da je u toku i istraga na osnovu prijave sindikata podnesene protiv Kovića i Rezakovića krajem prošle godine radi prodaje dijela imovine tvrtke nakon poništenja privatizacije. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Ulaganje kompanije Ikea
Ministar trgovine i usluga Slobodan Milosavljević izjavio je za srbijanske medije da će Ikea u narednih pet godina u Srbiji investirati između 800 miliona i milijardu eura. Milosavljević navodi kako je ta kompanija izabrala Srbiju za svoj regionalni centar i planira da u narednih pet godina izgradi pet šoping molova u našoj zemlji. Švedska Ikea planira da do 2015. godine izgradi dva šoping mola u Beogradu, i po jedan u Kragujevcu, Nišu i Novom Sadu, precizirao je Milosavljević. Milosavljević je izrazio očekivanje kako će sa švedskim gigantom u Srbiju doći bar jedna velika kompanija od poznatih svjetskih lanaca hipermarketa i još desetak velikih trgovačkih brendova, koji nisu prisutni na tržištu Srbije, napominjući kako će jedan od dva trgovačka centra Ikea u Beogradu imati sigurno više od 120.000 kvadratnih metara korisne površine. „Siguran sam da će tako velika kompanija, lider svjetskog biznisa, taj plan ispuniti", istakao je Milosavljević, napominjući da se sa Ikeom razgovara već više godina, pogotovo o njenom ulaganju u proizvodnju namještaja i drvno-prerađivačku industriju Srbije. Vode se ozbiljni razgovori da Ikea kupuje proizvode u Srbiji za potrebe svojih trgovačkih centara u drugim državama i da pomogne u podizanju konkurentnosti, kvantiteta i kvaliteta proizvodnje domaće industrije namještaja i ukupne drvno-prerađivačke industrije. „Po svakom od ovih pitanja ima progresa. Još uvijek se dogovaramo i to je proces koji traje sa tako velikim liderima svjetskog biznisa", rekao je Milosavljević. Ministar trgovine je dodao da se Vlada Srbije bori osigurati ravnomjerniju regionalnu raspodijeljenost trgovinskih kompanija na tržištu Srbije. Milosavljević je naglasio da sada situacija u Srbiji, u odnosu na stanje od pre nekoliko godina, mnogo bolja, jer je osjetno veći izbor u ponudi roba i usluga na tržištu. On je precizirao da u Srbiji još uvijek nedostaju novi trgovački formati kao što su 'uradi sam', 'sve za kuću', 'pribor i oprema za školu', specijalizirane prodavaonice sportske opreme i diskonti. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Loša provedba mirovinske reforme
Mirovinska reforma u Crnoj Gori ne provodi se na način kako je to prvobitno bilo zamišljeno. Treći stup mirovinskog osiguranja koji se zasniva na dobrovoljnoj štednji građana, realizira se daleko od onog kako su to prvobitno najavljivali kreatori, a ekonomska kriza omela je većinu građana da uopće razmišljaju na tu temu. Krajem 2006. iz crnogorske Vlade su svakodnevno opominjali građane tada veoma zapaženom porukom 'Da ne pita starost gdje je bila mladost', ali se sa edukacijom na ovu temu vrlo brzo stalo. Četvrta je godina od donošenja Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, a menadžeri dvaju privatnih mirovinskih fondova: Penzija plus i Market penzija još čekaju da se ozakone porezne olakšice na uplate doprinosa u dobrovoljne mirovinske fondove čime bi se stimulirao ovaj vid štednje. Ideja je, naime, da se poslodavci koji uplaćuju doprinose za zaposlene, do određenog iznosa oslobode plaćanja poreza. Na porezne olakšice, nažalost, čeka se već dvije godine. Predrag Jovanović, predsjedavajući radne grupe koja je još prije godinu ispred investitora Vladi dostavila prijedloge nižih poreznih stopa za građane i poslodavce, izjavio je za crnogorske medije da bi se kroz izmjenu i dopunu Zakona o porezu na dohodak fizičkih osoba najlakše došlo do cilja. „Prijedlozi su bili da se ne plaća porez na zarade na doprinose u dobrovoljni mirovinski fond koji poslodavac obustavlja i plaća iz zarade zaposlenog – člana fonda, ukupno najviše do 200 eura mjesečno. Da se kapitalna dobit ostvarena po osnovu uplata u fond ne oporezuje. Da se uvedu olakšice u porezu na dobit, odnosno porezu na dohodak za poslodavce koji svojim radnicima uplaćuju premije za dobrovoljni penzioni fond. Da se propiše neoporezivi iznos premije za dobrovoljni mirovinski fond koji poslodavci mogu uplatiti za svoje radnike – naveo je Jovanović iz iskustva u radu na tržištu kapitala. Fond PIO odavno nema dovoljno novca za isplatu primanja najstarije populacije, pa se iz državne kase svake godine dotiraju značajna sredstva za penzije, što se naravno mora smanjivati. Alternativa državnoj mirovini su privatne mirovine koje sebi mogu uplaćivati i nezaposleni, ali i oni koji već rade. Direktorica Atlas penzije društva za upravljanje fondom Penzija plus Danijela Laketić smatra da je krajnje vrijeme da građani preuzmu aktivniju ulogu oko vlastite financijske budućnosti, jer je dovoljno pokazatelja koji kažu da oslanjanje na državnu mirovinu i očekivanje da neko drugi riješi pitanje prihoda u trećem dobu neće biti dovoljno”. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Politički motivirano hapšenje
Kosovski mediji i opozicijske stranke na Kosovu ocijenili su jučer da je hapšenje lidera pokreta Samoopredjeljenje Albina Kurtija motivirano političkim razlozima i da je policija upotrijebila silu prilikom hapšenja. „Odluka Samoopredjeljenja da se angažira na političkoj sceni uplašila je aktualnu političku klasu na Kosovu koja pokušava da pokret spriječi u toj namjeri“, rekao je za kosovske medije predsjednik nevladine organizacije Cohu Avni Zogijani. Zogijani je dodao da je hapšenje Kurtija povezano i sa najavama početka razgovora službene Prištine i Beograda, čemu se Samoopredjeljenje odlučno protivi. Kurti je optužen za organiziranje protesta 10. veljače 2007. godine u kojima su ubijena dva demonstranta Potpredsjednik opozicijske Alijanse za budućnost Kosova Ahmet Isufi također je ocijenio da je ovo hapšenje politički motivirano. „Umjesto da se hapse zločinci koji su počinili ubojstva 10. veljače 2007. godine, hapse se oni koji nisu krivi. Kurtijevo hapšenje vezano je i za činjenicu da je njegov pokret najavljivao učešće na izborima“, rekao je Ahmeti. Kosovski mediji navode kako je u vrijeme kada građani očekuju da će biti hapšeni oni koji su zloupotrijebili njihov novac, uhapšen čovjek koji organizira proteste protiv pregovora sa Srbijom i protiv Ahtisaarijeve nezavisnosti Kosova. „Kurti nije ni uzrok, a ni dio problema koji sprečavaju razvoj države, ekonomije i evropskih integracija“, pišu mediji. Dnevnik Kosova Sot navodi da je ulazak Kurtija u politiku veliki događaj koji su očekivale hiljade nezadovoljnih građana Kosova. (Violeta Palaska)

Makedonija: Zapošljavanje po stranačkoj volji
Šesto novih stranačkih poslušnika radit će u ELEM-u u stožeru državnog elektroenergetskog sustava REK Bitola, objavili su prije nekoliko dana bitolski socijaldemokrati. Točnije, oni traže da VMRO-DPMNE ne ugrožava energetsku stabilnost države zapošljavanjem nestručnog kadra, koji će biti na teret svih građana i da ne dovode u opasnost kombinat. „Sva ova nova zapošljavanja moraju proći kroz najvažniji filter, onaj stranački. Ova nova zapošljavanja vršit će se preko agencija za zapošljavanje u Bitoli, Prilepu i Skoplju. Trebalo bi pitati vlasti kako planira platiti za to“, izjavio je za makedonske medije Mile Jončevski, glasnogovornik komisije za energetiku bitolskih SDSM-ovaca. Socijaldemokratski savez okrivio je prošlog mjeseca da država dnevno gubi po 120.000 eura, zbog neregularnog poslovanja Elektrana Makedonije s hidrocentralama. „U posljednjih nekoliko mjeseci poradi nepovratnih gubitaka vode nije proizvedeno oko 200 gigavat sati električne energije, što predstavlja ukupnu štetu od oko 15 milijuna eura. Zbog visoke razine akumulacije ovakva će se situacija još nastaviti pa će se nagomilati još gubitaka“, izjavio je Atansko Tunevski. Po njemu, ali i analizama stručnjaka, najviše se izlijevala voda kod HEC Globočina pokraj Struge, HEC Špilje kod Debra te HEC Vrben na rijeci Radika. Na taj način se gubi između 20 i 80 metara kubnih vode u sekundi. (Vlado Naumovski)

Albanija: Poziv na rješavanje spora pred sudom
Vijeće Europe saopćilo je kako želi da albanska opozicija iznese svoj slučaj oko izborne transparentnosti pred sud, umjesto da organizira kako se navodi u saopćenju nezrele bojkote ili štrajkove glađu kojima se paraliziraju reforme. Predsjednik Parlamentarne skupštine Vijeća Europe (PACE) Mevlut Cavusoglu podsjetio je opozicijsku Socijalističku stranku (SP) kako joj je Vijeće to savjetovalo u veljači. „Zatražili smo od opozicije da se obrati Ustavnom sudu i zatraži mišljenje Venecijanskog povjerenstva“, rekao je Cavusoglu, dodajući kako SP nije učinila niti jedno niti drugo. To je izjavio nakon sastanka s predsjednicom albanskog parlamenta Jozafinom Topalli na Cipru. Topali je tom prilikom opetovala stajalište vlade kako su sporni opći izbori, održani prije skoro godinu dana, bili odobreni od strane međunarodnih institucija kao izbori kojima su ispunjeni standardi OESS-a. Reagirajući na izjavu Cavusoglua, zastupnik SP Besnik Baraj izjavio je kako opozicija čini sve u njezinoj moći da riješi krizu. Istovremeno, sustav javne nabave u Albaniji unaprjeđen je glede transparentnosti, odgovornosti i pouzdanosti, zaključuje se u nedavnom izvještaju UN-a. Prema Javnoj administrativnoj mreži UN-a, Albanija je prva zemlja na svijetu koja je provela elektroničku nabavu za sve projekte u javnom sektoru u vrijednosti preko 3.000 eura. To je pomoglo zemlji u borbi protiv korupcije na visokoj razini, navodi se u izvještaju. (Violeta Palaska)


Utorak, 15.06.2010.

Slovenija: Pad privlačnosti za investiranje
Prema posljednjim objavljenim podacima, prošle je godine među odraslim stanovnicima Slovenije bilo 3,2 posto onih koju posjeduju poduzeće manje od 3 mjeseca, 2,14 posto vlasnika poduzeća starijeg od 3 mjeseca i mlađeg od 3 godine te 5,6 posto onih čije je poduzeće osnovano prije više od 3,5 godine, pokazalo je istraživanje u okviru međunarodnog projekta Global Entrepreneurship Monitor (GEM). Slovenija se takvom poduzetničkom aktivnošću na svjetskoj razini uvrstila na 38. poziciju među 53 države, dok je među evropskim državama zauzela 10. mjesto. Slovenija je također zabilježila manji broj osnivanja novih poduzeća i manje aktivnih poduzeća, a i manje se ljudi odlučuje zatvoriti svoju djelatnost. A među 15 država u regiji Srednje i Istočne Evrope Slovenija je i dalje jedna od najprivlačnijih investicijskih lokacija, pokazalo je novo istraživanje udruge njemačkih gospodarskih komora. Na prvom je mjestu već pet godina Češka, a ovog je puta slijede Poljska i Slovenija. Kod većine od 25 mjerila od ključne važnosti za investicijske odluke slovenski rezultat veći je od prosjeka u regiji, dok je ispodprosječan na području poreznog sustava, porezne opterećenosti i troškova rada. Znatno bolje od prosjeka regije njemačka poduzeća ocjenjuju slovensku javnu infrastrukturu, značaj članstva u Evropskoj Uniji i javnu upravu. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Neodrživa fiskalna politika
Iako još uvijek ne postoji optimalna razina javnog duga, nego ovisi o sposobnosti zemlje za dugoročni rast, hrvatski je problem što povijesno nije pokazala sposobnost brzih fiskalnih zaokreta, čime predstavlja veći rizik za investitore, objavili su jučer hrvatski mediji. „Deficit je u Hrvatskoj mnogo veći problem od visine javnog duga. Fiskalna je politika neodrživa, po čemu smo u društvu 18 zemalja Evropske Unije, no nismo toliko daleko od tehničke granice održivosti. Razlikujemo se po tome što druge zemlje smanjuju fiskalni deficit, a mi ga u ovoj godini nećemo bitno smanjiti, što znači da nemamo dobar trend - zaključio je u obraćanju medijima makroekonomist Velimir Šonje, autor analize Hrvatske udruge banaka naziva 'Održiva fiskalna politika i javni dug: nikad više kao prije', predstavljene na istoimenom okruglom stolu. Premda ne postoji optimalna razina javnog duga, nego ovisi o sposobnosti zemlje za dugoročni rast, hrvatski je problem što povijesno nije pokazala sposobnost brzih fiskalnih zaokreta, čime predstavlja veći rizik za investitore. „Već deset godina otvoreno je i pitanje međugeneracijske solidarnosti koje bi bilo dobro uklopiti u stroži fiskalni okvir. Svi znaju da su nužna veća izdvajanja za drugi mirovinski stup, no to nitko u ovom trenutku neće provesti. Sandra Švaljek, ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb, složila se s njim kako uvijek prevlada politički, a ne ekonomski pristup fiskalnim temama. „Fiskalna održivost u ovom trenutku nije upitna, no otvara se pitanje fiskalnih pravila zbog fenomena starenja stanovništva, kojemu se pridaje premala pozornost. Javni izdaci za mirovine mogli bi se do 2050. smanjiti na 7,5 posto BDP-a, što vuče i neadekvatnu visinu mirovina, a time i državnu obvezu da na neki način nadoknadi razliku. Stopa inflacije u Indiji dosegnula je u svibnju 10,16 posto, što je najviši stupanj inflacije u toj zemlji u posljednje dvije godine. Cjenovni rast može se zahvaliti prije svega porastu cijena energenata, što je rezultiralo i povećanjem cijena hrane i podignulo stopu inflacije iznad predviđenih 9 posto. Iz indijske vlade stiglo je priopćenje u kojem se najavljuje skori pad cijena i smanjenje inflatorne stope te se poručuje kako je istodobno Indija u travnju ostvarila svoj najbrži industrijski rast u posljednjih petnaest godina. Zanimljivo je i kako Indija inflaciju računa na temelju cijena 435 osnovnih namirnica, tako da kada se pogledaju cijene općenito, Indijci zapravo plaćaju puno višu cijenu kod kupnje proizvoda nego što se to službeno prikazuje. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Borba za spas tvrtke
Iako je kompletno rukovodstvo 'Novotexa' iz Trebinja nedavno podnijelo ostavke, pregovori o poslovnoj suradnji s njemačkom firmom 'Gerry Weber', koji su već zakazani, neće biti otkazani, a menadžment ih vidi kao slamku spasa. „Iako sam dala ostavku, odlučila sam dovesti do kraja započete obaveze u 'Novotexu'", izjavila je Ljiljana Mastilović, direktorica ove tvrtke, koja je u petak zajedno s ostalim članovim menadžmenta i Upravnog odbora podnijela ostavku. Ona je ponovo optužila Sindikat za otpočinjanje nelegalnih štrajkova i obustavu rada, ustvrdivši da su kupci i partneri u takvim uvjetima odustali od suradnje s 'Novotexom'. Iako se čini da je trebinjska tekstilna tvrtka sve bliža stečaju, prema njenim riječima, to još uvijek nije opcija i da je jedino rješenje nastavak proizvodnje. „Od kada sam na čelu 'Novotexa', sindikalci mi prebacuju zašto sam došla u poduzeće da pokušam oživjeti nešto što je davno umrlo", rekla je Mastilović ustvrdivši kako su radnici izmanipulirani. 'Novotex', najveće poduzeće iz sektora proizvodnje konfekcije u Republici Srpskoj, već tri mjeseca ne radi, a njegovi vodeći njemački partneri 'AZ-Modell', 'Zerrs' i 'Leineweber Brax' su raskinuli suradnju s ovom tekstilnom tvrtkom. Rukovodstvo 'Novotexa' je kasnije uspjelo sklopiti manje lohn-poslove s njemačkim i talijanskim firmama, ali su radnici, nezadovoljni tek djelomičnim pokretanjem proizvodnje, blokirali istovar kamiona s repromaterijalom. Sve je kulminiralo kada su iz poduzeća istjerali rukovodstvo, a zatim im nekoliko dana nisu dozvolili da uđu u svoje urede. Bosiljka Uljarević, predsjednik Sindikata 'Novotexa', najavila je kako će se Odbor sindikata sastati kako bi zauzeo stav o optužbama na njihov račun, koje je iznio menadžment. „Uprava svaljuje krivicu propasti poduzeća na nas, a sasvim je sigurno da nismo mi napravili dug 'Novotexa', koji iznosi gotovo 30 milijuna KM. Mi smo krivi što nismo htjeli nastaviti raditi u situaciji kada nam duguju čak i plaću za mjesec studeni", rekla je Uljarević i dodala da samo želi sprati ljagu sa svog imena i sa radnika. Ukupna dugovanja 'Novotexa' krajem svibnja iznosila su 28,9 milijuna KM, od čega više od pola, točnije 16,2 milijuna, potražuje Porezna uprava Republike Srpske. U nastojanju da se pomogne oživljavanje proizvodnje u 'Novotexu', Vlada Republike Srpske je reprogramirala porezne obaveze 'Novotexa'. Uz reprogram vrijedan 20,7 milijuna KM Vlada je 'Novotexu' privremeno odgodila i naplatu poreznih obaveza u iznosu od 402.673 KM do kraja ove godine. U ministarstvu industrije, energetike i razvoja Republike Srpske saopćili su da je trebinjsko poduzeće bilo i korisnik subvencija i poticaja Vlade Republike Srpske u protekloj godini i po tom osnovu mu je dodijeljeno 748.630 KM. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Popis poljoprivrede
Državni tajnik za poljoprivredu Milan Petrović najavio je jučer da do kraja 2011. se treba završiti popis cjelokupne poljoprivrede Srbije, prvi ove vrste posle 50 godina. Ovaj projekt zajednički provode ministarstvo poljoprivrede, Republički zavod za statistiku i poljoprivredni sektor američke ambasade SAD u Beogradu, objavili su srbijanski mediji. „Popis koji će biti izvršen 2011. godine je dio sveukupnog svjetskog popisa u sektoru poljoprivrede i predstavlja sveobuhvatni pregled resursa kojima ova zemlja raspolaže u oblasti poljoprivredno-prehrambene proizvodnje, ali i drugih aspekata koji su povezani sa ruralnim sredinama i ekonomijom", izjavio je pomoćnik ministra poljoprivrede Miloš Milovanović. On je objasnio da će ekipe popisivača na terenu bilježiti apsolutno sve resurse - proizvođače, broj članova domaćinstava, površinu zemljišta kojima farmeri raspolažu i njegovu strukturu, mehanizaciju, stočni fond. Sveobuhvatni popis poljoprivrede na teritoriji Srbije je posljednji put proveden 1960. godine. Petrović je na konferenciji 'Stanje i očekivanja na tržištu poljoprivrednih proizvoda u Srbiji' izjavio da je srpska poljoprivreda prebrodila najteže vrijeme krize. "Nadamo da ova godina za nas neće biti toliko krizna i da smo prebrodili ono što je za nas najteže", kazao je on novinarima nakon konferencije o stanju na tržištu poljoprivrednih proizvoda i dodao da srpskog poljoprivrednika moraju pripremiti za tržište Evropske Unije. Podsjetivši da je 2009. godine izvezeno poljoprivrednih proizvoda od dvije milijarde dolara i da je suficit bio 600 - 700 milijuna dolara, Petrović je procijenio da Srbija sa resursima koje ima i znanjima kojima raspolaže može ostvariti znatno bolje rezultate. On je saopćio da će Srbija uvesti takozvani 'base line' model, koji će omogućiti projekciju poljoprivredne proizvodnje 10 godina unaprijed na temelju povijesnih podataka i makroekonomskih pokazatelja, a uz pomoć matematičkih modela. Otvaranju konferencije je prisustvovala i američka ambasadorica koja je poručila da američko ministarstvo poljoprivrede pomaže reformu poljoprivrednog sektora u Srbiji i napore da se srpska poljoprivreda pripremi za svjetsko tržište. Ona je naglasila da u srpskom ministarstvu poljoprivrede zahvaljujući projektu rade obučeni analitičari koji rade precizne analize ponude i potražnje poljoprivrednih dobara od koje koristi ima i privatni sektor. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Analizira suvišnih propisa
Vladin Operativni tim koji radi na reformi državne uprave i realizira projekt tzv. giljotine propisa, a koji ima za cilj da u narednih 15 mjeseci jednovremeno ukine veliki broj propisa i bespotrebnih procedura u državnoj administraciji, tokom prethodnog mjeseca završio je obuku 70-tak službenika i započeo sa popisom i analizom svih propisa u Crnoj Gori. Lav Lajović, koordinator projekta koji se realizira u Crnog Gori uz podršku stručnjaka Svjetske banke, rekao je da će se u sklopu inventure, tj popisa propisa, obuhvatiti i svi administrativni postupci i procedure koje su privrednici dužni ostvariti pred organima državne uprave. „Namjera nam je da nakon ove faze sagledamo kompletno zakonodavstvo Crne Gore i na osnovu preporuka ljudi koji sami rade u ministarstvima, u narednih 45 dana (do početka godišnjih odmora) damo Vladi Crne Gore preporuku kako da se suvišni propisi procedure ukinu. Radi se o izuzetno obimnom poslu, a prve podaci pokazuju kako imamo 1.500 propisa koje treba analizirati i 500 do 1.000 administrativnih postupaka. Neki organi su već pri kraju posla, drugi imaju ogroman broj propisa, ali očekujem da će se sve završiti za 45 dana – naveo je Lajović. Vlada je do sada na temelju preporuka Operativnog tima ukinula 25 podzakonskih akata. Analiza propisa i postupaka se radi po nekoliko osnova. Ocjenjuje se da li su usklađeni sa Ustavom i ostalim zakonima, da li je propis u skladu sa evropskim zakonodavstvom i međunarodnim konvencijama. „Gledat ćemo da se neki prekršaji koji sada postoje dekriminaliziraju, odnosno, da se ukine dio inspekcijskih procedura“, dodao je Lajović. Uz pomoć ministarstva za informacijsko društvo, prema njegovim riječima, napravit će se poseban web sajt kojem bi svaki građanin mogao pristupiti i transparentno bude na jednom mjestu upoznat sa svim dokumentima i potrebnim procedurama za otpočinjanje biznisa. „Sve ono što ne bude obuhvaćeno tim web-siteom nijedan dokument niti dodatni trošak građanin neće morati platiti u ostvarivanju prava pred državnim organom. Cilj je da se smanji 25 posto administrativnih procedura (smanjenja taksi i vremena u samim postupcima), nakon čega će se godišnja ušteda za građane i privredu mjeriti iznosima od šest do 30 milijuna eura“, zaključio je Lajović. Operativni tim utvrdio je kako 35 inspekcija djeluje u 12 ministarstava i da ukupno ima 728 inspektora. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Zadovoljstvo istragom
Tužitelji EULEX-a su zadovoljni istragom protiv ministra prometa i telekomunikacija Kosova, Fatmira Limaja izjavila je glasnogovornica evropske misije, Carin Limbal. „Možemo reći da se istraga nastavlja dobrim ritmom i rezultati će to potvrditi“, izjavila je Karin Limbal za kosovske medije. „Mi smo govorili da je to komplicirana istraga koja zahtijeva vrijeme. Mogu reći da to što smo vidjeli posljednjih dana pokazuje da smo bili iskreni u izjavama i da je ovo početak sve češćih aktivnosti EULEX-a u borbi protiv korupcije“, istakla je Limbal. Također je dodala kako Tužilaštvo ima nekoliko izvora u vezi slučaja Limaj i da to zajedno sa dokazima prikupljenim tokom istrage nudi dokaze o pranju novca, organiziranom kriminalu i korupciji. Hashim Tachi je prije nekoliko dana izjavio da je, istragom za korupciju je obuhvaćeno 111 slučajeva koji se odnose na dužnosnike iz ove i prethodnih vlada. Međunarodna upravljačka grupa za Kosovo sastaje se u Prištini da bi sa predstavnicima institucija Kosova razgovarala o aktualnim političkim događajima i razmotrila sigurnosnu situaciju nakon posljednjeg protesta u Kosovskoj Mitrovici, javljaju kosovski mediji. Mediji pišu kako se sastanak održava i zbog napetosti koju je izazvala najava da će EULEX započeti hapšenja osumnjičenih za korupciju nakon istrage koja se provodi u ministarstvu prometa i telekomunikacija i još nekim kosovskim institucijama. Sastanku će prisustvovati predsjednik i premijer Kosova, Fatmir Sejdiu i Hashim Thaci. Iz kabineta predsjednika Kosova je saopćeno da će nakon sastanka biti održana konferencija za medije na kojoj će govoriti i predsjednik Sejdiu. Međunarodnu upravljačku grupu čine diplomate iz 25 zemalja koje predstavljaju zemlje koje su priznale Kosovo. Najavljuje se da će predstavnici tog međunarodnog tijela posjetiti i novu općinu Gračanica, formiranu krajem prošle godine na izborima koje su organizirale kosovske vlasti. Očekuje se da zemlje članice Međunarodne upravljačke grupe na kraju sastanka, objave zajedničko saopćenje o temama i problemima koji su razmatrani tokom skupa. (Violeta Palaska)

Makedonija: Niže plaće ministrima
Makedonski premijer Nikola Gruevski izjavio je kako će rebalansom proračuna, kao demonstracijom odgovornosti na utjecaj svjetske ekonomske krize u Makedoniji, plaće ministara i njihovih zamjenika biti smanjene za 10 posto, objavili su jučer makedonski mediji. Nadalje, premijer Gruevski je rekao da će istovremeno vlada oko 167 milijuna eura usmjeriti u zdravstvo i oko 75 milijuna eura u socijalna davanja. Gruevski je rekao da se rebalansom proračuna neće zaustaviti normalno funkcioniranje osnovnih sektora, poput zdravstva, socijale, mirovina i servisiranje dugovanja. Istovremeno, Jovan Manasijevski, lider LDP-a, izjavio je da se novim rebalansom državnog proračuna, kojim je smanjen za 76 milijuna eura, reže nedovoljno i samo iz bitnih projekata pa je mišljenja da će Republika Makedonija imati još jedan rebalans tijekom godine. „Javna ulaganja smanjena su za čak 25 posto, odnosno 84 milijuna eura, ulaganja u građevinarstvu za 20 posto, odnosno za 20 milijuna eura. S druge strane, sredstva rastu za omiljenu stavku Vlade, ugovorne usluge za više od šest milijuna eura“, izjavio je Manasijevski. On je prozvao makedonsku vladu da objasni zašto se za šest milijuna eura povećava stavka za plaće, a za privremena zapošljavanja čak 15 milijuna eura. Komisijska rasprava o rebalansu počet će još ovaj tjedan. (Vlado Naumovski)

Albanija: Priznavanje nacionalne manjine
Rumunjski predsjednik Traian Basescu pozvao je albanske vlasti na priznavanje Arumunja kao nacionalne manjinu u Albaniji. „Arumunji su se pokazali kao vjerni državljani Albanije i to su pokazivali kroz povijest“, izjavio je Basescu nakon sastanka s kolegom Bamirom Topijem u Tirani. Arumunji ili Vlasi čine oko jedan posto albanskog stanovništva, a trenutačno su priznati kao jezična ili kulturna manjina. Kako su objavili albanski mediji, Basescu i Topi također su razgovarali o Kosovu, a Basescu je ponovio kako njegova zemlja ne priznaje proglašenje neovisnosti Kosova iz 2008. godine, jer nije u skladu s relevantnim rezolucijama UN-a i međunarodnim pravom. Albanski predsjednik Topi je s druge strane predvidio kako će Kosovo uskoro dobiti nova priznanja. (Violeta Palaska)


Ponedjeljak, 14.06.2010.

Slovenija: Što prije mirovinska reforma
Međunarodni monetarni fond (MMF) preporučio je Sloveniji da što prije provede reformu svog mirovinskog sustava, izjavio je nakon desetodnevnog boravka misije međunarodnog monetarnog fonda u Sloveniji vođa misije Antonio Spilimbergo. Slovenska vlada adekvatno je reagirala na krizu fiskalnim poticajima koje je dala financijskom sektoru, ali sada ključni cilj mora biti provedba opsežne mirovinske reforme koju bi trebalo provesti do kraja ove godine, te stabilizacija plaća u javnom sektoru, izjavio je Spilimbergo na konferenciji za novinare. Slovenske su banke, prema njegovim riječima, dosta dobro izdržale krizno razdoblje, a sada moraju ojačati svoj kapital. Kao kritiku slovenskim mjerama u vrijeme krize, Spilimbergo je također spomenuo zakon o povećanju minimalne plaće koji je vlada donijela ove godine. On vjeruje kako to nije bio najbolji potez, jer nije usklađen s reformom mirovinskog sustava, a s obzirom na kretanja BDP-a negativno utječe i na konkurentnost slovenskog gospodarstva. Na konferenciji za novinare sudjelovali su i guverner slovenske središnje banke Marko Kranjec te slovenski ministar financija Franc Križanič koji je rekao da je zadovoljan procjenom MMF-a da je slovenska vlada adekvatno reagirala na krizu. U međuvremenu, slovenska vlada je, kako bi deficit svela na održivu razinu, predložila rebalans proračuna kojim se predviđaju uštede od 600 milijuna eura Kao i većina drugih evropskih država prihvatili smo mjere štednje radi svladavanja deficita koji mora biti održiv, izjavio je na konferenciji za novinare nakon sjednice vlade ministar financija Franc Križanič. Naveo je kako će se uštede ostvariti prije svega kod investicija i materijalnih troškova. Neke investicije će biti odgođene za slijedeću godinu, prije svega one na području prometa i zdravstva. Dodatne prihode vlada planira prikupiti privremenim povećanjem trošarina na duhanske proizvode te zemni plin i električnu energiju koje će vrijediti do kraja 2011. godine. Vlada za sada ne namjerava podizati poreze, kazao je Križanič. Proračunski deficit u Sloveniji ove će godine po njegovim riječima biti oko pet posto BDP-a, a idućih će se godina smanjivati. Parlament će o rebalansu proračuna odlučivati početkom idućeg mjeseca. U rebalans proračuna, kako je pojasnio, uključen je i iznos koji se Slovenija obvezala dati kao kredit Grčkoj, u okviru pomoći država eurozone. Križanič je ocijenio da će slovenski BDP-a idućih godina umjereno rasti, među ostalim i zato jer izvoz zbog pada tečaja eura prema drugim valutama postaje konkurentniji. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Rast nepodmirenih obaveza
Prema posljednjim objavljenim podacima, u travnju je nastavljen trend rasta broja insolventnih pravnih osoba i njihovih nepodmirenih obveza koje su krajem četvrtog mjeseca iznosile 24,2 milijarde kuna, a slične tendencije zabilježen je i kod obrtnika čije su nepodmirene obveze iznosile 5,5 milijardi kuna. Trend rasta nepodmirenih obveza, koji je započet još sredinom 2008., nastavljen i u travnju, a ukupna vrijednost nepodmirenih naloga (pravnih osoba i obrtnika) sada doseže rekordnu razinu u posljednjih 20-tak godina, od 29,7 milijardi kuna, napominju analitičari Centra za makroekonomske analize Hrvatske gospodarske komore u najnovijim 'Gospodarskim kretanjima'. Te su ukupne obveze za 2,7 posto ili za 774,7 milijuna kuna više u odnosu na ožujak, a na godišnjoj razini, prema travnju 2009. godine, ukupne dospjele nepodmirene obveze veće su za 43,9 posto ili za više od 9 milijardi kuna, pokazuju podaci Financijske agencije. Prema podacima HGK, najveći dio ukupno nepodmirenih obveza (preko 77 posto) se odnosi na one koje nisu plaćene više od godinu dana, a i najveći broj pravnih osoba (oko 70 posto) insolventan je duže od godinu dana. Pritom su nepodmirene dospjele obveze pravnih osoba krajem travnja iznosile 24,2 milijarde kuna, a fizičkih osoba (obrtnika) gotovo 5,5 milijardi kuna, pokazuju podaci Fine koje prenose 'Gospodarska kretanja' Hrvatske gospodarske komore. Ove prijavljene nepodmirene obveze odnose se na 68 tisuća subjekta koji zapošljavaju ukupno gotovo 69 tisuća radnika. U travnju je nastavljen trend rasta broja insolventnih pravnih osoba i nepodmirenih naloga, dok je manje zaposlenih radnika kod insolventnih tvrtki. Kod fizičkih se osoba (obrtnika) bilježi trend rasta u sva tri segmenta. Krajem travnja ove godine ukupno registrirano 29.306 insolventnih pravnih osoba koje zapošljavaju 43.986 radnika, a njihove ukupne nepodmirene obveze od 24,2 milijarde kuna veće su za 661 milijun kuna nego u mjesecu prije. Na godišnjoj razini ukupne nepodmirene obveze pravnih osoba veće su za 7,98 milijardi kuna ili za 49,2 posto. Broj insolventnih pravnih osoba u odnosu na mjesec prije veći je za 557 tvrtki, dok je na godišnjoj razini njihov broj veći za 6,8 tisuća ili za 30,4 posto. Broj zaposlenih u insolventim poduzećima u odnosu na mjesec prije manji je pak 3,8 tisuća, a na godišnjoj razini, u odnosu na travnja prošle godine, veći je za 2,9 tisuća osoba ili za 7,1 posto. Insolventnih fizičkih osoba (obrtnika) krajem travnja bilo je 38.702, što je za njih 529 više nego u mjesecu prije, odnosno za 5,2 tisuće ili za 15,5 posto više na godišnjoj razini. Kod insolventnih obrtnika krajem travnja bilo je zaposleno 24.912 radnika, a njihov je broj u odnosu na mjesec prije veći za 546, a u odnosu na travnja prošle godine veći je za 11,7 posto ili za 2,6 tisuća. Kod obrtnika su u travnju registrirane nepodmirene obveze u visini od 5,49 milijardi kuna, što je za 133,7 milijuna kuna više nego u ožujku, dok su na godišnjoj razini, u odnosu na travanj 2009. godine, nepodmirene obveze obrtnika veća za 1,08 milijardi kuna ili za 24,6 posto. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Potpora investiranju u poljoprivredu
Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva je i u ovoj godini s Razvojnom bankom Federacije BiH uspostavilo povoljnu kreditnu liniju za financiranje investicijskih projekata u poljoprivredi. Protokolom između ovoga ministarstva i Razvojne banke Federacije BiH, koji je na snazi od ovoga mjeseca, utvrđen je koncept investicijskih ulaganja u oblasti poljoprivrede, i to za: ratarsku i povrtlarsku proizvodnju, stočarstvo (govedarstvo, ovčarstvo, svinjogojstvo, peradarstvo, pčelarstvo i ribarstvo), te za višegodišnje nasade, izgradnju staklenika i plastenika, kao i za izgradnju kapaciteta u prehrambenoj industriji (pakirnice, sortirnice, dorada i prerada voća, povrća, mlijeka i ribe, te hladnjače za voće i povrće). Koncept financiranja investicijskih projekata je utvrđen na način da će 25 posto sredstava osiguravati Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u obliku grant-sredstava, 25 posto investitor, a 50 posto su sredstva iz kredita Razvojne banke. Rokovi otplate kredita se kreću od 13 mjeseci do 10 godina, ovisno o vrsti djelatnosti, uz grace period do 36 mjeseci, također ovisno o vrsti djelatnosti. Godišnja kamatna stopa na ovu vrstu kredita iznosi četiri posto, s tim što investitor-korisnik sredstava za investicijsku potporu ima i pravo regresa-subvencioniranja kamata na investicijski kredit u iznosu do četiri posto, kako je predviđeno Programom poticaja. Za ovu vrstu potpore investicijskim projektima u poljoprivredi Ministarstvo je iz Programa poticaja za 2010. osiguralo dva milijuna KM, te još oko 9,5 milijuna KM za ostale modele potpore investiranju u poljoprivredi, priopćeno je iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Zajmovi za poticanje proizvodnje ministarstva industrije, rudarstva i energetike također su otišli na prave adrese - proizvodnim tvrtkama umjesto državnim vrećama bez dna. Iz sredstava tekućih grantova kao poticaj proizvodnji ministarstva industrije rudarstva i energetike, tvrtkama u Federaciji BiH dodijeljeno je preko 6 milijuna KM. Krajem svibnja Vlada Federacije BiH dala je suglasnost na Prijedlog rješenja o raspodjeli dijela sredstava Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije u visini od 6.050.000 KM temeljem javnog poziva koji je raspisalo Ministarstvo te valorizacije prijava početkom ovoga mjeseca Ministarstvo je donijelo Rješenje o raspodjeli sredstava kojim se utvrđuje raspodjela tekućih grantova - "Poticaja proizvodnji i prestrukturiranju industrije i rudarstva" u 2010. godini. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Kasne otplate kredita
Srbijanske banke su za samo mjesec dana od travnja do svibnja dobile 8.000 klijenata koji kasne sa otplatom kredita. Tako je u kašnjenju dužem od 60 dana ukupno upalo točno 97.137 građana i 17.665 poljoprivrednika, a u kašnjenje duže od 15 dana po oko 10.500 pravnih osoba i poduzetnika. Bankari još uvije ne žele davati izjave medijima oko ovoog problema ali je, kako saznajemo, ova tema dominantna u njihovim internim razgovorima. Ukupno, dakle, 136.000 klijenata ili nešto više od 12 posto ukupnih dužnika u bankama više nema novca da redovno otplaćuje kredite. Samo za dva mjeseca, od ožujka do svibnja, ovaj broj je povećan za 15.000, a najveći rast je zabilježen kod stanovništva, čak 16 posto. Tako je od ukupno 97.000 građana zaduženih po svim osnovama u bankama za dva mjeseca u kašnjenju upalo njih oko 14.000 (detaljnije u tabeli). I dalje, međutim, građani važe za najurednije platiše, znajući kako svoje obaveze redovno ne izmiruje tek svaki deseti dužnik. Najproblematičnije su velike kompanije i poljoprivrednici. Sa otplatom kasni čak svaka treća pravna osoba čiji su krediti u bankama deset milijardi eura. Neuredan platiša je i svaki treći poljoprivrednik i svaki peti poduzetnik. Ovi podaci i na prvi pogled izgledaju značajno, ali ako se uzme u obzir da samo pravne osobe u kašnjenju imaju više od 1,1 milijardu eura, jasnije je koliki problem banke zapravo i imaju. Banke za prva tri mjeseca ove godine jesu ostvarile približno istu dobit u istom periodu prošle godine. Sedam milijardi dobiti prije oporezivanja, međutim, (naspram 11 milijardi u prvom kvartalu 2008. godine) ne treba značiti i da se bankarski sektor oporavlja, pokazuje malo detaljnija analiza bilance banaka. Analitičari smatraju da se u budućnosti teško mogu očekivati kamate od oko sedam posto, koliko danas iznose subvencionirane stope. Teoretski, zbog nenaplativih potraživanja ili, kako ih mnogi zovu, problematičnih kredita banke su imale troškove od čak 7,7 milijardi dinara. Banke ne oskudijevaju u novcu, već je njihov problem nedostatku obećavajućih poslova. Industrijska proizvodnja raste 3,8 posto u travnju, ali je nesporno da se kriza iz realnog sektora i dalje prelijeva u financijski sektor. Vjerojatnije su procjene ekonomista koji tvrde kako bi država svojim potezima mogla utjecati na rast bankarskih kamata. Kupovinom državnih, trezorskih zapisa, naime, banke danas mogu zaraditi u prosjeku oko deset posto od šest do18 mjeseci. „Imajući u vidu da je država po definiciji najpouzdanija i da je ovo nerizična kamatna stopa, banke će sve druge kamate kalemiti na onu koju dobiju od države. Ako od države dobivaju deset posto, onda bi ostale kamate trebale biti veće“, izjavio je ekonomist Vladimir Vučković. Svi sektori su doživjeli pad prodaje od 20 do 30 posto. Najveći pad, međutim, zabilježen je u građevinarstvu i maloprodaji. Nešto bolje su prošli proizvođači hrane i sektor usluga. Dodatni pokazatelj koji govori o teškoćama sa privredom jeste i to što je za mjesec dana, zaključno sa travnjem, zabilježen pad u kreditiranju pravnih osoba i to za gotovo četiri posto. Ovo je, prema tvrdnjama analitičara, posljedica dva faktora - pada potražnje za kreditima sa jedne strane i sa druge, sve veće uzdržanosti banaka od kreditiranja. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Radnici preuzimaju upravljanje
Ukoliko ne uspiju pregovori sa poslovodstvom Rudnika boksita oko visine otpremnina Udruženje inženjera te kompanije je na konferenciji za novinare najavljeno da će prihvatiti premijerovu ponudu izrečenu prije nekoliko dana na sastanku u Savezu sindikata da Vlada svoje akcije Boksita ustupi radnicima kako bi oni preuzeli upravljanje. „Ukoliko se to desi imamo namjeru napraviti moćnu kompaniju koja će biti ako ništa drugo makar na nivou od prije 20-ak godina kada su Boksiti proizvodili 900.000 tona rude i tri i pol milijuna kubika otkivki. Odlučili smo da ostatke firme obranimo za dobro naroda i države i ukoliko preuzmemo tvrtku da od zarade koja se bude dobivala prodajom boksita najmanje 20 posto bude u ingotu jer bi otvorili nekoliko malih i srednjih poduzeća koja bi radila na bazi prerade aluminija. Proizvodili bismo proizvode od aluminija tipa baznih profila za PVC stolariju koja ne postoji u Crnoj Gori“, izjavio je član Udruženja Milovan Perović.Prema riječima Ilije Mijuškovića Udruženje inženjera za sada broji 25 članova a nadaju se da će veoma brzo brojati 40 od ukupno 58 koliko ih ima u poduzeću. Radomir Burić upravnik jame Biočki stan, kazao je da u Rudnicima postoje dvije jame – Biočki stan i Đurakov do i da u njima ima oko deset milijuna tona rude. Prema njegovim riječima, ne radi se samo o ogromnoj količini rude već i o najkvalitetnijoj rudi možda i u Evropi. S obzirom da je aluminij metal budućnosti i da svakodnevno postoje tendencije rasta njegove vrijednosti mogu da kažem da će Rudnici boksita u bliskoj budućnosti biti ne rudnici boksita nego rudnici zlata, rekao je Burić. Marinko Koprivica je kazao da kada nastanu teški trenuci i u obitelji i u kompaniji odgovornost se traži od domaćina ili vlasnika, a da u slučaju Boksita nije siguran da se stvarni vlasnik sa sigurnošću zna. „Rudnike boksita je mnogo teže bilo uništiti nego voditi u pravcu pozitivnog poslovanja i poslovanja sa profitom. Mnogo je više trebalo umijeća i mešetarskih radnji da se Boksiti dovedu u situaciju da ne mogu da održe proizvodnju, osiguraju redovne plaće, da ne mogu ostvariti profit. A ipak su uspjeli u tome. Uložili su sebe da Boksite uruše, rekao je Koprivica. Sindikat, iako je očekivao, nije dobio ponudu poslodavca o tzv. pojačanom socijalnom programu po kome bi iz poduzeća trebalo da ode dodatnih 250 do 300 radnika i tako se, prema ocjeni vlasnika, steknu uvjeti da tvrtka počne sa proizvodnjom. V.d. predsjednika Sindikata Borisav Bojanović rekao je da je prijatno iznenađen načinom na koji su inženjeri prišli Sindikatu i daju im podršku i da se nada da će iz zajedničke borbe izaći kao pobjednici. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Pomaganje paralelnih struktura
Policija Kosova pronašla je dokumenta pripadnika MUP-a Srbije Dragiše Antića koji je uspio pobjeći policiji u jednom naselju u sjevernom dijelu Kosovske Mitrovice, objavili su kosovski mediji. Ocijenjeno je kako je to još jedan dokaz da pripadnici MUP-a Srbije djeluju na sjeveru zemlje. „Kada je bježao pred policijom, preskačući zid, Antiću su ispali dokumenti MUP-a Srbije i značka te članska iskaznica Srpske radikalne stranke“, izvijestili su kosovski mediji. Dnevnik je na prvoj stranici objavio faksimil značke pripadnika MUP-a i službene iskaznice Antića. Slučaj je potvrdio i glasnogovornik Regionalne policije za Mitrovicu, Besim Hoti, koji je rekao za taj dnevnik kako policija razmatra mjere koje treba poduzeti. „Sigurno je da će nadležne službe Policije Kosova, preko uobičajenih kanala, od srpskih vlasti zatražiti objašnjenja zbog čega je ovaj pripadnik MUP-a na Kosovu i na kakvom je zadatku“, rekao je Hoti. Hoti je, kako prenosi dnevnik izjavio da su pripadnici MUP-a Srbije na Kosovu od 1999. godine te da jedan broj njih nije napustio Kosovo, kako je predviđeno Kumanovskim sporazumom. U Misiji Evropske unije za pravdu i policiju naveli su kako još uvijek nisu dobili službenu informaciju o tom slučaju kako bi sa MUP-a Srbije razjasnili o čemu se konkretno radi. (Violeta Palaska)

Makedonija: Ocjena razvoja
Makedonija i Hrvatska mogu, u sljedeće dvije godine, očekivati vrlo nizak gospodarski rast, a najveći izazov će im biti završavanje eurointegracijskih procesa. Zbog toga je izuzetno važno da obje zemlje hitno poduzmu konkretne mjere za poboljšanje i procesuiranje ulagačke klime. Vodeći ekonomisti Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) kažu da Makedonija treba favorizirati turizam kao područje koje može biti atraktivno za ulaganja, a na drugom mjestu bi bio agrobiznis. IZ EBRD-a su zadovoljni s ekonomskom politikom koju vodi Makedonija u uvjetima krize jer nisu zaustavljene fundamentalne strukturne reforme unatoč ograničenom manevarskom prostoru u kojem nije bila moguća ekspanzivna fiskalna politika. Posljednji podaci pokazuju da obim robne razmjene Republike Makedonije u razdoblju od siječnja do travnja 2010. godine je za osam posto veći u odnosu na isto razdoblje 2009. godine, pokazuju podaci makedonskog Državnog zavoda za statistiku. Ukupna vrijednost izvoza robe Makedonije u prva četiri mjeseca ove godine iznosila je 897 milijuna dolara, a uvoza 1,5 milijardi dolara. Pokrivenost uvoza izvozom je 57,2 posto, a trgovinski deficit iznosi 670 milijuna dolara. Najveće učešće u izvozu imaju proizvodi od željeza i čelika, odjeća, feronikal i prerađevine od nafte, dok je u uvozu najviše zastupljena nafta, motorna vozila za prijevoz putnika te električna energija. Najveći dio robe izvozi se u europske zemlje, a nakon toga u zemlje Zapadnog Balkana. Istovremeno se preporučuje makedonskoj Vladi da devizne rezerve ostanu u eurima. Devizne rezerve Republike Makedonije trebale bi ostati u eurima jer je denar stabilan, a Središnja banka Makedonije ne ulazi u nikakve rizike. Ovo je preporuka dijela financijskih stručnjaka, nakon što su medije u Makedoniji preplavile informacije da se one trebaju pretvoriti u zlato ili u dolare jer na svjetskim tržištima njihova vrijednost raste. Profesor Tihomir Jovanovski smatra da evropska valuta zasad dobro kotira iako u usporedbi s dolarom euru pada vrijednost. Po Jovanovskom, zapravo, nema razloga mijenjati rezerve u drugu valutu te da bi bilo mnogo pametnije ta sredstva iskoristiti za financiranje odabranih projekata unutar RM s niskim kamatama, što ne bi opteretilo proračun. (Vlado Naumovski)

Albanija: Riskiranje integracije u Evropsku Uniju
Evropski parlament (EP) ponudit će albanskim čelnicima prijedlog rješenja čiji je cilj okončanje dugotrajnog zastoja te je priopćio kako u suprotnom oni riskiraju blokiranje procesa integracije zemlje u EU. Dvije vodeće skupine u EP-u, Evropska narodna stranka i Skupina progresivnog saveza socijalista i demokrata najavile su da će uputiti prijedlog Tirani. Ako prijedlog bude odbijen, "Evropska Unija će zaustaviti sve procese integracije vezane za Albaniju, uključujući proces liberalizacije viznog režima", izjavio je Victor Bostinaru, potpredsjednik izaslanstva za odnose s balkanskim zemljama. Zastoj se odnosi na pitanja transparentnosti vezana za opće izbore održane u lipnju 2009. godine. U međuvremenu, albanska Vlada je predala odgovore na dodatna pitanja koja je postavila Evropska komisija (EK), u svezi sa zahtjevom Albanije za dobivanje statusa kandidata za prijam u EU. Ministarstvo integracija odgovorilo je na 170 pitanja koja su postavljena zemlji, uz upitnik koji je predan u travnju, nakon što je Albanija podnijela zahtjev. Trenutačno se u Albaniji nalaze dvije stručne misije koje provjeravaju odgovore koje je dala Tirana, a doći će još tri misije. (Violeta Palaska)


Petak, 11.06.2010.

Slovenija: Pozitivni pomaci usprkos krizi
"Kriza još uvijek traje, službeni podaci za prvi kvartal nisu poticajni budući da je Slovenija tehnički gledano ponovno ušla u recesiju, no zabilježeno je nekoliko vrlo pozitivnih pomaka, kako u Sloveniji, tako i u inozemstvu", izjavio je direktor slovenske UniCredit banke France Arhar. Pritom je upozorio da slovenska poduzeća u usporedbi s onima iz država Zapadne Europe imaju posve drugačiju sliku vlasničkog kapitala, koji u Sloveniji u prosjeku iznosi oko 23 posto. Slovenska poduzeća trenutno imaju oko 20 milijardi eura duga prema bankama.Druga najvažnija razlika između Slovenije i zapadnoevropskih država je u strukturi ročnosti financiranja u bankama, ocjenjuje Arhar. Građani Slovenije mijenjaju svoje navike u kupovanju proizvoda svakodnevne potrošnje. Osnovne značajke su kupovanje jeftinijih proizvoda i odlazak u diskonte. Kriza i pad kupovne moći donijela im je veći oprez kod kupovanja i pesimističnija očekivanja, navodi se u priopćenju. GfK Slovenija provodi već nekoliko godina istraživanje 'Shopping Momnitor' koji daje niz korisnih podataka o sektoru maloprodaje. Promatra li se rezultate za zadnje dvije do tri godine dolazi se do spoznaje da su dva najbitnija kanala suvremene opskrbe - supermarketi (oko 50 posto građana ih koristi) i hipermarketi (oko 20 posto potrošača kupuje u njima). Treće mjesto drže manje samoposluge (oko 18%), a slijede diskonti ( s oko 13 posto kupaca). U kriznom razdoblju, zadnje dvije godine, kupovine u supermarketima porasle su s 42 na 49 posto, dok su kupovine u hipermarketima pale s 29 posto na nešto ispod 20 posto. Kupovine u manjim samoposlugama su također nešto malo smanjene, ali došlo je do značajnog rasta kupnji u diskontima (Hofer, Lidl, Eurospin, Hura) i to od 3,5 posto u 2007. godini na gotovo 13 posto kupaca u 2009. godini. Kupci pogođeni krizom ne smanjuju bitno kupljene količine ali reagiraju promjenom u ponašanju tako što sve više vode brigu o „vrijednosti za novac“ pa kupuju kod diskontera ili koriste sve širu ponudu trgovačkih marki. Jasno proizlazi da se danas potrošači u Sloveniji ponašaju racionalnije i vode veću brigu o svojim stvarnim potrebama. Zbog krize, ili ne, ali promjene ponašanja su vidljive i imat će utjecaja na buduće trendove, ističe se u priopćenju. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Pad maloprodaje
Promet od trgovine na malo u Hrvatskoj je u travnju ove u odnosu na travanj prošle godine nominalno bio manji za 7,8 posto, a realno je smanjen za 8 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Tako je u travnju, nakon određenog usporavanja pada u dva prethodna meseca, ponovno ubrzan negativan trend u trgovini na malo koji traje već devetnaest mjeseci. Naime, u ožujku je u odnosu na isti mjesec prošle godine promet od trgovini na malo zabilježio realni pad za 2,8 posto, u veljači za 7,3 posto, dok je u siječnju na godišnjoj razini realni prometa od trgovine na malo smanjen za 9,3 posto. Na mjesečnoj razini pak u travnju u odnosu na ožujak ove godine promet od trgovine na malo nominalno je bio veći za 3,5 posto, a realno za 2,8 posto. U prva četiri mjeseca ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine promet od trgovine na malo nominalno je bio manji za 6,3 posto, a realno za 6,8 posto. Statistički podaci po trgovačkim strukama pokazuju da je i u travnju ove u odnosu na isti mjesec prošle godine najviše pao promet kod prodaje motornih vozila, nominalno za 39,2 posto. Izrazitiji pad zabilježen je u maloprodaji namještaja, opreme za rasvjetu i drugih proizvoda za kućanstvo za 23,9 posto, kod ostalih nespecijaliziranih prodavaonica 18,1 posto, tekstila i odjevnih predmeta za 17,6 posto itd. U najvećoj trgovačkoj struci, u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežno živežnim namirnicama, na koje se u travnju odnosi 34,3 posto hrvatske maloprodaje, promet je na godišnjoj razini nominalno smanjen za 8 posto. Kod pet trgovačkih struka u travnju ove u odnosu na travanj prošle godine ostvareni su nominalni porasti maloprodaje. U maloprodaji motornih goriva i maziva, čiji je udio u ukupnoj maloprodaji 18,2 posto, zabilježen je nominalni rast na godišnjoj razini za 7 posto. Ljekarne, medicinski i ortopedski proizvodi bilježe u travnju na godišnjoj razini porast prometa za 8,6 posto, a kod električnih aparata za kućanstva porast je bio 4,6 posto. Nominalni rast maloprodaje statistika u travnju na godišnjoj razini bilježi i kod željezne robe, boja i stakla za 1,1 posto te dijelova i pribora za motorna vozila za 0,1 posto. Oštar pad potrošnje (-8%) i industrijske proizvodnje (-6,6%) te stagnacija izvoza uz tek blag rast zaposlenosti u travnju najavljuju nastavak pada BDP-a i u drugom ovogodišnjem tromjesečju. Prvi podaci iz travnja, o oštrom padu potrošnje i industrijske proizvodnje te stagnaciji izvoza i tek blagom rastu zaposlenosti, najavljuju nastavak pada bruto domaćeg proizvoda i u drugom ovogodišnjem tromjesečju, već šestom zaredom. Državni zavod za statistiku objavio je nedavno da je, prema prvim procjenama, BDP u prvom tromjesečju pao 2,5 posto, što je više od očekivanja većine analitičara, s obzirom da se činilo da je u tom razdoblju došlo do stabilizacije industrijske proizvodnje i izvoza, te ublažavanja pada potrošnje. Međutim, ključni podaci iz travnja pokazuju da će put do oporavka biti postupan i dug. Činilo se da se u prva tri mjeseca ove godine stabilizirala industrijska proizvodnja. Porasla je za 0,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. No, neočekivano snažni, 6,6-postotni pad industrijske proizvodnje u travnju pokazuje da će proći još neko vrijeme do oporavka industrije. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Prekasno za Krivaju
Premijer Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) Miralem Galijašević izjavio je da agonija u Krivaji iz Zavidovića mora biti riješena što prije te da ne smije ni pomisliti da će 1.911 radnika Krivaje 1884 ostati bez posla. „Nadam se da će oni koji trebaju riješiti taj problem, to i uraditi što prije i da će zaposleni u Krivaji 1884 zadržati svoja radna mjesta. Vlada ZDK ispoštovala je svoj dio obaveze iz Ugovora o formiranju zajedničkog poduzeća Krivaja 1884 i osigurala je sirovinu putem Šumsko-privrednog društva ZDK. Očito je da Federalna vlada nije na vrijeme riješila problem potraživanja i razlika po Kolektivnom ugovoru. Kasno su i nedovoljno reagirali na slučaj Krivaja i zato sada imamo ovakav rezultat“ rekao je Galijašević. On smatra kako su kolektivni ugovori i tužbe po osnovu potraživanja radnika u većini firmi i institucija omča oko vrata državi, budžetu i cjelokupnoj likvidnosti privrednog sistema. On je istaknuo da uštede putem direktiva Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) neće imati smisla, jer višestruko veći iznosi sudskih presuda čekaju budžete na naplatu. „Presude su nelogične, jer se u njima navodi da je potrebna plaća učitelja 2.500 maraka, a po tom koeficijentu, neke plaće bi dosezale između 8.000 i 9.000 KM. To znači kolaps sistema“, tvrdi Galijašević. Ministarstvo energije, rudarstva i industrije Federacije BiH poslalo je u ponedjeljak Federalnoj vladi prijedlog da iznos od 3.122.484 KM deponiraju u Općinski sud u Zavidovićima kako bi se izmirila dugovanja za 172 radnika državne Krivaje. Taj iznos čini razliku neisplaćenih plaća, 30 posto obračunatih kamata te troškove parničnog i izvršnog postupka za 172 radnika, a sve po popisu povjerenika koji čini sastavni dio Sporazuma, s time da bi se radnicima dijelili dan nakon što mješovita privatno-državna Krivaja 1884. bude registrirana. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Bez odustajanja od skuplje struje
Elektroprivreda Srbije ne odustaje od svojih zahtjeva da električna energija do kraja godine poskupi osam posto. Kako su objavili srbijanski mediji, kada prođe prvi val ekonomske krize, zbog koje Vlada Srbije nije korigirala cijenu struje 1. travnja, može se očekivati da električna energija krajem godine poskupi osam posto, izjavio je Dragomir Marković, generalni direktor EPS-a. On je izjavio da je planirano da nacionalna elektroenergetska kompanija ove godine ostvari prihod u iznosu od 146 milijardi dinara. Međutim, zbog odustajanja u travnju od povećanja cijene kilovat-sata, u blagajnu će se sliti osam milijardi dinara manje. „Zbog toga moramo reducirati planove za investicije, remonte i tekuće održavanje energetskih postrojenja. Napravit ćemo selekciju prioriteta i odrediti koji projekti treba da budu realizirani“, izjavio je Marković. Iako izvještaj o poslovanju za prošlu godinu nije završen, prema dosadašnjim proračunima EPS je 2008. godine zabilježio gubitak od 9,5 milijardi dinara. Manjak u blagajni neće ići na teret građana, već će ga nadoknaditi EPS, rekao je Marković. U saopćenju za medije se moglo čuti da je nacrtom poslovnog plana EPS-a predviđeno da za investicije do 2015. godine bude utrošeno devet milijardi eura. Od toga bi 3,5 milijardi bilo iz sredstava EPS-a dok bi ostatak stigao od kredita i stranih kompanija. On je napomenuo da otpuštanja radnika u uvjetima krize neće biti, naročito ne bez adekvatnog socijalnog programa. U odnosu na slične elektroenergetske kompanije, Marković kaže da EPS ima veliki višak zaposlenih. „Otpuštanje se najčešće vezuje za privatizaciju, ali to nije uvijek tako. U Mađarskoj, koja je privatizirala dio svoje elektroprivrede, novi vlasnik nije otpustio nijednog radnika“, rekao je Marković. Ukupna potraživanja EPS-a zbog neplaćene električne energije iznose 49 milijardi dinara, od čega domaćinstva duguju 28 milijardi, a privreda 21 milijardu dinara. Zanimljivo je da gotovo polovina duga „otpada” na mali broj poduzeća i građana. Na pitanje koliko je zbog krize smanjena naplata električne energije, Marković je odgovorio da je teško precizno odgovoriti. On je napomenuo da je u prvom kvartalu ove godine zabilježen pad naplate struje u odnosu na isti period prošle godine za tri posto. On tvrdi da je zbog dobre hidrološke situacije prošle godine uvezeno 628 gigavat-sati električne energije, što je tek 58 posto planiranog i to po prosječnoj cijeni od 65 eura po megavat-satu. Prošle godine EPS je izvezao 186 gigavat-sati i to po cijeni od 84 eura za megavat-sat. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Premijerove optimistične prognoze
Crna Gora je na početku dinamičnog razvoja. Ako budemo pametno vukli poteze, bruto proizvod po stanovniku sa sadašnjih pet hiljada ubrzo bi mogao da naraste na 15 do 20 hiljada eura, izjavio je za lokalne medije premijer Milo Đukanović na sastanku sa predstavnicima sindikalnih lidera koji je održan u Privrednoj komori. Premijer je tom prilikom naglasio kako Vlada nije zadovoljna socijalnim položajem građana. On je rekao da Vladu, u kojem god personalno-partijskom sastavu bila, treba snažno podržati da realizira autoput, nakon čega će oko 70 posto socijalnih problema sjevera nestati, zatim da završi put koji spaja Boku i Durmitor, izgradi hidroelektrane. „Da ćemo uspjeti, dodatno nas uvjeravaju prognoze onih koji su bili kritični, među kojima je i EBRD, koja procjenjuje da ćemo zaustaviti poniranje ekonomije. Optimist sam jer smo i u krizi uspjeli da sačuvamo povoljan ambijent za investitore, a oni koji su uložili u naše tržište ostali su ovdje. Vlada ili neki drugi njeni partneri moraju da urade sve kako bismo stvorili sistemske pretpostavke da bankari podrže realni sektor. Ako od toga nema ništa, onda su sve priče uzaludne“, rekao je premijer. On se također osvrnuo i na tekuće probleme te naglasio da se i u vremenu krize sačuvala ekonomska i socijalna sigurnost, ali se dogodilo ono što je moralo. „Svima je bilo jasno da, recimo, u aluminijskoj industriji ne treba 4.000 radnika, a slično je i sa Željezarom. Od poduzeća smo u prethodnom periodu pravili socijalne ustanove zbog čega su postala nekonkurentna. Dok su bila u državnoj svojini, nekako smo socijalizirali gubitke na štetu poreznih obveznika. Došli su novi vlasnici koji nisu spremni na socijalizaciju gubitaka. Oni kreću u racionalizaciju. Nije lako otpuštati tisuće radnika iz KAP-a, Željezare i drugih kolektiva, ali pažljivo balansiranom politikom sačuvali smo socijalni mir, a poduzeća pripremili da, uz određena ulaganja, mogu biti uspješna“ kazao je Đukanović. Vicepremijer i ministar finansija Igor Lukšić ocijenio je da smisao kolektivnih ugovora nije izgubljen, ali da treba shvatiti da oni predstavljaju nešto što je netko spreman platiti. Sindikalni predstavnici – Bogdan Krgović, Dragan Mijanović, Zoran Milošević, Goran Ćulafić i Blagota Eraković - ukazali su pak na težak položaj radnika. Oni smatraju kako je kriza mnogim poslodavcima u Crnoj Gori dobro došla kao izgovor za otpuštanje. Zahtijevali su preispitivanje privatizacijskih ugovora, ali i obuzdavanje privatizacijskih fondova. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Počinju hapšenja
Kosovski mediji su najavili da će EULEX večeras početi hapsiti visoke dužnosnike na Kosovu osumnjičene za učešće u organiziranom kriminalu i korupciji. Mediji navode da će biti uhapšeni dužnosnici ministarstva prometa i telekomunikacija, ali ne i ministar Fatmir Ljimaj, protiv koga je EULEX započeo istragu. „Fatmir Limaj je isključen iz kruga onih koji mogu da budu uhapšeni. Odluka je došla iz Bruxellesa", rekao je za medije neimenovani međunarodni zvaničnik. Također, narednih dana i može doći do hapšenja drugih ličnosti koji su dio prethodnih i sadašnje vlade, kao i visoki dužnosnici javnih poduzeća i državnih agencija. Kosovski ministar transporta i telekomunikacija Fatmir Ljimaj, kao i njegov suradnik Nedzat Krasniqi, terete se za pranje novca, organizirani kriminal, krađe i obmane na radnom mjestu i uzimanje mita, objavili su kosovski mediji. Prištinski list 'Koha ditore' piše da je Limaj preko šefa nabavne službe gnjilanske građevinske tvrtke 'Inter Kosova' tražio da mu njen vlasnik Mehmet Škodra, plati od 10 do 13 posto od ukupnog iznosa obećanog javnog natječaja. Kaznena djela za koja Limaj i Krasniqi terete se navode u dokumentu tužitelja EULEX-a Eduarda Guerrofa, sačinjen istragom koju misija vodi u vezi rada ministarstva transporta i telekomunikacija Kosova. EULEX se u istrazi pozvao na izjave, u međuvremenu preminulog, vlasnika građevinske firme iz Gnjilana, Mehmeta Shkodre, od kojeg je Limaj tražio postotak po dobivanju javnog natječaja. Shkodra nije obećao da će platiti taj iznos i zbog toga njegova kompanija nikada nije mogla pobijediti ni na jednom tenderu. Škodra je u iskazu kazao i da je imao osam susreta i telefonskih razgovora lično sa ministrom Limajem. U nalogu za pretres u općini Gnjilane koji je izdao Okružni sud u Prištini se navode detalji razloga za pretres, a istovremeno se potvrđuje da je glavni svjedok EULEX-a u 'slučaju Ljimaj' preminuo. Dokument je objavila općina Gnjilane. U nalogu je navedeno kako je Shkodra, vlasnik kompanije 'Inter Kosova', koji je poginuo u prometnoj nesreći izvan Kosova, svjedočio misiji svibnja maja 2009 godine. Prema tom svjedočenju Shkodra je poznavao ministra Limaja od koga je dobio obećanje da će pobijediti na tenderu bez natječajne procedure. (Violeta Palaska)

Makedonija: Fiksni tečaj bez aranžmana s MMF-om
Padanje vrijednosti eura dovelo je do smanjenja vrijednosti valuta u više zemalja u regiji koje imaju promjenjiv tečaj. Makedonija, kao što su rekli predstavnici zemlje na godišnjem sastanku Evropskog fonda za jugoistočnu Evropu koji se održava u Ohridu, ostaje s fiksnim tečajem, a ostat će i jedna od rijetkih zemalja u regiji koja neće potpisati aranžman s MMF-om. „međunarodni monetarni fond nije tu da bi posudio novac, već da bi pomogao politike kreditiranja. Trenutno nam takva pomoć nije potrebna“, izjavio je Dimitar Bogov, zamjenik guvernera Narodne banke RM. Inače, Evropski fond je potvrdio da će u sljedećih pet godina osigurati 60 milijuna eura za podršku malim makedonskim tvrtkama. Makedonija se po posljednjim procjenama pokazala kao prilično nezainteresirana za evropski novac. Posljednji podaci pokazuju da Makedonija nema prijavljen nijedan projekt u dijelu Ekoinovacija, što je dio evropskog okvirnog programa za konkurentnost CIP, iako se mogu dobiti nepovratna sredstva. Ovo je na konferenciji za tisak izjavila Jadranka Arizanovska, direktorica Gospodarske komore Makedonije, po kojoj je ova činjenica poražavajuća jer je RM još 2007. godine pristupila Evropskom okvirnom programu za konkurentnost i inovativnost CIP. Arizanovska je dodala da su sredstva za Ekoinovacije namijenjeni tvrtkama koje bi mogle samostalno, bez partnera, konkurirati za evropsku financijsku podršku za svoje projekte, čime bi doprinijeli svojoj konkurentnosti na evropskim tržištima. (Vlado Naumovski)

Albanija: Dobra kupovina u Makedoniji
Albanski građani iz pograničnog područja, točnije, gradova Korča, Podgradec, Prenjas, Libražd, a odnedavno i Elbasana, masovno su počeli odlaziti u šoping u Strugu, a iz Peškopeje, Maćelarija i Bulćiza u Debar. Albanci u šoping dolaze i u Ohrid, ali je njihov broj manji. Razlog zašto Albanci dolaze tamo kupovati nije samo blizina i bezvizni režim, već i kvaliteta proizvoda te mnogo niža cijena. Najčešće se kupuju prehrambeni artikli, bezalkoholna pića, voće, povrće, bijela tehnika, ali i odjeća, obuća i drugi proizvodi. Cijene prehrambenih proizvoda i deterdženata su niže za čak 50 posto u usporedbi s cijenama u Albaniji. Makedonski trgovci komentiraju da su prezadovoljni utrškom koji ostvare Albanci. U međuvremenu, makedonski ministar ekonomije, Fatmir Besimi, ostvario je bilateralni susret sa svojim albanskim kolegom Dritanom Priftijem, te se razgovaralo o bilateralnoj trgovinskoj suradnji koja se ostvaruje u okviru CEFTA-inog Ugovora. Ministri su već dogovorili brži postupak verifikacije dodatnog Protokola za daljnju liberalizaciju u poljoprivredi pod okriljem CEFTA-e. Cilj je da se to počne primjenjivati od 1. srpnja ove godine. Nakon provođenja ratifikacije Protokola, Makedonija i Albanija moći će cjelokupnu trgovinu poljoprivrednim proizvodima vršiti bez carine. Dosad su dvije zemlje imale liberalizirano oko 54 posto trgovine poljoprivrednim proizvodima. Dva državnika razgovarala su i o jačanju suradnje u području infrastrukture i energetike. (Violeta Palaska)


Četvrtak, 10.06.2010.

Slovenija: Pomoć Muri
Slovenija je Evropskoj komisiji 28. travnja predala zahtjev za stjecanje evropskih sredstava iz globalizacijskog fonda za pomoć bivšim zaposlenicima Mure, potvrdila je državna tajnica ministarstva rada Anja Kopač Mrak. Kako su objavili slovenski mediji, ukupno 2554 zaposlenika Mure otpuštena su kao višak. Procijenjena vrijednost zahtjeva iznosi 3,4 milijuna eura, pri čemu bi Evropska Unija trebala sufinancirati 65 posto, odnosno približno 2,2 milijuna eura. Tim bi se sredstvima financirale aktivnosti koje ministarstvo već provodi preko Fonda rada Prekmurje i Regionalnog fonda rada za Pomurje te Zavoda za zapošljavanje, pojasnila je državna tajnica. Stečajni upravitelj Mure Branko Đorđević na internetskoj stranici AJPES-a objavio je šest dražbi imovine stečajnog dužnika, na kojima će pokušati prodati automobile, teretna vozila i nekretnine. Dražbe će se održati 16. lipnja te 8. i 12. srpnja u Murskoj Soboti, a početna cijena imovine svih dražbi iznosi okvirno 3 milijuna eura. Između ostalog, bit će ponuđeni uredi te skladišni i trgovački prostori u Ljubljani te četiri stana u Murskoj Soboti i Ljutomeru čija se početna cijena kreće od 35.000 do 61.000 eura. Mura i tri kćerinska društva u stečaju su od listopada prošle godine, zbog čega je bez posla ostalo više od 2500 radnika. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Zadužili se za gotovo milijardu
Na aukciji ministarstva financija upisano je trezorskih zapisa u vrijednosti od 384 milijuna kuna i 83 milijuna eura, saopćeno je iz toga ministarstva. Kako se navodi u priopćenju, planirano je bilo izdavanje 400 milijuna kuna vrijednih trezorskih zapisa, a ostvareno je 384 milijuna kuna. Ukupan iznos pristiglih ponuda za trezorske zapise s rokom dospijeća od 91 dan dosegnuo je 135 milijuna kuna, a ostvarena je emisija od 49 milijuna kuna. Najviša ponuđena cijena je bila 99,479 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, što predstavlja kamatu od 2,1 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 99,381 kunu, uz kamatu od 2,5 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 99,430 kuna, pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 2,3 posto. Pritom je udio nebankovnog sustava u emisiji iznosio 18,37 posto. Za trezorske zapise s rokom dospijeća od 182 dana tako je pristiglo 244 milijuna kuna vrijednih ponuda, dok je ostvareni iznos emisije bio 100 milijuna kuna. Najviša ponuđena cijena iznosila je pritom 98,526 kuna, uz kamatu od 3 posto. Najniža je cijena bila 98,381 kunu, uz kamatu od 3,3 posto. Jedinstvena je prodajna cijena određena na 98,454 kuna, pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 3,15 posto. Pritom je udio nebankovnog sustava u ukupnoj emisiji bio 44 posto. Za zapise s rokom dospijeća od 364 dana pristiglo je 337 milijuna kuna vrijednih ponuda, no upisano ih je 235 milijuna kuna. Najviša ponuđena cijena je bila 96,395 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 3,75 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 95,888 kuna, uz kamatu od 4,3 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 96,210 kuna, po kamatnoj stopi od 3,95 posto. Udio nebankovnog sustava u ukupnom iznosu emisije dosegnuo je 44,68 posto. S utorkom, ukupno je upisano kunskih trezorskih zapisa u vrijednosti od 14,02 milijarde kuna. Od toga je na rok od 91 dan upisano 863 milijuna kuna, na rok od 182 dana 2,112 milijarde, na rok od 364 dana 8,392 milijarde, a na rok od 728 dana 2,653 milijarde. Na aukciji u eurima, a plativi u kunama, planirano je bilo izdavanje 50 milijuna eura vrijednih zapisa a pristiglo je 198,58 milijuna eura vrijednih ponuda. Upisano je zapisa s rokom dospijeća od 364 dana u vrijednosti 83,08 milijuna eura. Najviša ponuđena cijena iznosila je 96,721 eura za 100 eura nominalnog iznosa zapisa, što predstavlja kamatnu stopu od 3,40 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 96,441 euro, uz kamatu od 3,7 posto. Sukladno tome, ostvarena je jedinstvena prodajna cijena od 96,581 euro, po kamatnoj stopi od 3,55 posto. Pritom je udio nebankovnog sektora u ukupnoj emisiji bio 6,96 posto. Srednji tečaj Hrvatske narodne banke za jedan euro iznosio je 7,257539 kuna, pa je iznos emisije u kunama dosegnuo 602,96 milijuna. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Neregistrirani proizvođači
U Republici Srpskoj (RS) u pžujku je bilo 440 neregistriranih poljoprivrednih proizvođača sa proizvedenih 116 280 litara mlijeka, što čini ukupan iznos premije od 25.180 KM, izjavio je Ranko Grubešić, rukovoditelj Odsjeka za stočarstvo pri ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske. Grubešić je tom prilikom izjavio da je ministarstvo počelo sa isplatom premija za ožujak proizvođačima mlijeka, ali da one za travanj neće biti isplaćene dok ne budu provjereni svi podaci i otklonjene uočene nepravilnosti, jer je, prema analizi za ožujak, 10 700 individualnih poljoprivrednih proizvođača proizvelo 7 979 000 litara mlijeka, za što je od ministarstva, prema zahtjevima organizatora otkupa, zatražena isplata 1.329.225 KM. On je pojasnio da je problem nastao kada su uspoređeni zahtjevi organizatora otkupa i mljekara sa službenim nalazima veterinarskog instituta 'Dr Vaso Butozan' iz Banjaluke i uočene ogromne razlike. Prema njegovim riječima, razlika od oko 53.000 KM u iznosu koji su zatražili mljekari i koji je odobrilo ministarstvo nastala je zato što su organizatori otkupa klasirali mlijeko na temelju njihovih parametara, ne poštujući rezultate nadležnog instituta. On je dodao kako su organizatori otkupa dobili rješenja sa specifikacijama proizvođača kojima je premija isplaćena i onima kojima nije, a ukoliko dokažu da je ministarstvo pogriješilo mogu podnijeti žalbu. Grubešić smatra da je najveći problem svih koji su u lancu otkupa mlijeka 4 362 proizvođača sa 2 260 000 litara mlijeka koji nemaju adekvatnu analizu, zbog čega je u proteklih mjesec dana održano nekoliko radnih sastanaka na kojima su se donošenjem određenih zaključaka pokušale prevladati uočene nepravilnosti. „Ministarstvo je donijelo odluku da se, kako bi se smanjio postotak od 40 posto proizvođača sa neadekvatnim uzorkom na prihvatljivih 10 do 15 posto, mlijeko za koje se utvrdi mliječna mast ispod 2,6 posto i sadržaj proteina ispod 2,4 posto proglasi neadekvatnim uzorkom“, rekao je Grubešić. Pravilnikom o uvjetima i načinu ostvarivanja novčanih poticaja za razvoj poljoprivrede i sela propisano je da se mlijeko ekstra klase s 22 pfeninga, mlijeko prve klase sa 20, druge klase sa 18, treće sa 14 pfeninga i četvrte klase, takozvano 'izvanklasno' sa 10 feninga. Prema podacima ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske u toku 2008. godine premija je isplaćena za 120 milijuna litara mlijeka, u 2009. godini za 112 milijuna litara, a procjena za ovu godinu je da će biti premirano između 110 milijuna i 112 milijuna litara mlijeka. Pravilnik o kvaliteti svježeg i sirovog mlijeka stupio je na snagu 25. juna 2009. godine, a od 1. ožujka ove godine Ministarstvo je počelo plaćanje premija proizvođačima prema klasama, na osnovu somatskih ćelija i mikroorganizama, odnosno na osnovu proteina i mliječne masti. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Kredit stoji zbog nespremne dokumentacije
Ugovaranje ruskog kredita od 800 milijuna dolara za srpsku željeznicu trenutno usporava nedostatak projektne dokumentacije, izjavio je jučer generalni direktor prometnog instituta CIP Milutin Ignjatović i ocijenio da se pregovori ipak odvijaju u dobrom smjeru. „Ruska strana to ranije nije spominjala. Oni traže da sva projektna dokumentacija bude gotova. Glavni projekti trebaju biti napravljeni ili najmanje svi idejni, da bi oni (Rusi) napravili kalkulaciju i njihovu operativu doveli u Srbiju", izjavio je Ignjatović. On je rekao da ruski partner tražio kompletnu dokumentaciju, da bi mogla započeti realizacija svih projekata istovremeno. „Međutim, mi smo im ponudili da dođu i krenu, sa radovima na završetku pruge Valjevo - Loznica, gde mogu da rade sigurno godinu dana, ako ne i više, dok mi za to vrijeme ne napravimo projektnu dokumentaciju za preostalih 40 kilometara pruge", naveo je on. Ignjatović je također izjavio kako se to isto odnosi i na beogradski željeznički čvor, u koji spada i izgradnja stanice "Prokop", kao i na rekonstrukciju prugu Beograd - Bar, elektrifikaciju prugu Beograd - Vršac i izgradnju drugog kolosijeka na dionici Beograd - Pančevo. „Ali pregovori idu u pozitivnom smjeru, tako da ako taj kredit bude dodijeljen Srbiji i napravi se samo beogradski željeznički čvor, bit će to pun pogodak za Srbiju i Beograd", istakao je direktor CIP-a. Generalni direktor 'Železnice Srbije' Milovan Marković prije nekoliko dana je izjavio za srbijanske medije da je sa predstavnicima ruske delegacije u Beogradu postignuta načelna suglasnost o financiranju izgradnje beogradskog željezničkog čvora u vrijednosti od 210 milijuna eura i pruge Valjevo-Loznica u iznosu od 260 milijuna eura. „Na tom spisku objekata koje smo mi predložili bila je i rekonstrukcija pruge Beograd-Bar“, rekao je Marković, nakon potpisivanja protokola o uvjetima ruskog kredita za 'Željeznicu Srbije' i nagovijestio da bi polovinom slijedeće godine trebalo započeti radove na svim objektima koji budu ugovoreni. Beogradski željeznički čvor je kao prioritet, prihvatljiv za rusku stranu za financiranje i dogovoreno je da u narednom periodu ministarstva financija, i rusko i srpsko, pregovaraju o uvjetima kredita, a da 'Ruska državna željeznica' i 'Željeznica Srbije' rade na tehničkim parametrima ugovora, odnosno da Institut CIP uradi nedostajuće idejne projekte do kraja godine, naveo je Marković. Vlada Srbije je početkom svibnja usvojila Prijedlog zakona o ratifikaciji sporazuma o ruskom kreditu od ukupno 200 milijuna dolara za pokriće deficita srpskog budžeta. Načelni dogovor o kreditima vrijednim ukupno milijardu dolara postignut je tokom prošlogodišnje posjete ruskog predsjednika Dmitrija Medvedeva Beogradu i sastanku sa predsjednikom Republike Borisom Tadićem. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Rast nelikvidnosti
Posljednji pokazatelji o rastu nelikvidnosti u crnogorskoj ekonomiji iz mjeseca u mjesec bilježe negativne rekorde, objavili su crnogorski mediji. Najnoviji podaci sektora za platni promet Centralne banke Crne Gore (CBCG) pokazuju da je na kraju prošlog mjeseca bilo nelikvidno 13.062 tvrtki sa ukupnim dugom od čak 209,62 milijuna eura. Broj nelikvidnih kompanija u odnosu na mjesec ranije povećan je 0,51 posto, a ukupan iznos duga 2,5 posto. Na kraju travnja, naime, u blokadi su bili računi 12.995 tvrtki sa ukupnim dugom od 204,48 milijuna eura. Treba istaći kako se radi samo o vidljivim dugovima evidentiranim u platnom prometu te da su stvarni dugovi višestruko veći. Čitavu godinu unazad nelikvidnost privrede raste u kontinuitetu, a ukupan iznos vidljivih dugova je skoro udvostručen. „Važno je napomenuti da je 31. svibnja koncentracija duga bila relativno velika, tako da, na primjer, 10 najvećih dužnika, učestvuju sa čak 18,17 posto u odnosu na prethodno navedeni ukupan dug, što znači da njihova blokada iznosi 38 milijuna eura. U prilog navedenom ide i to što, na primjer, 50 najvećih dužnika, sudjeluje sa 40,75 posto u odnosu na prethodno navedeni dug, što znači da njihova blokada iznosi 85,42 milijuna eura“, saopćeno je iz Centralne banke. U Centralnom registru računa, na kraju svibnja bilo je evidentirano 51.830 pravnih i fizičkih osoba koja obavljaju djelatnost, i u odnosu na stanje sa kraja aprila došlo je do povećanja broja za 0,63 posto. „U neprekidnoj blokadi do jedne godine, na kraju svibnja, bilo je 2.477 izvršnih dužnika čija blokada je iznosila 70,5 milijuna eura, dok je duže od godinu bilo u blokadi 10.585 dužnika sa iznosom blokade od 139,11 miliona eura“ navodi se u saopćenju. Od 50 izvršnih dužnika, koji imaju najveći iznos duga, njih 30 na kraju prošlog mjeseca ove godine je bilo u neprekidnoj blokadi duže od godine i njihova blokada je iznosila 43,23 milijuna eura, što čini 20,63 posto ukupnog iznosa duga, dok je 20 dužnika bilo u blokadi do godinu sa dugom od 42,18 milijuna eura. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Bez podjele države
Integritet Kosova je zagarantiran a neće biti ni njegove podjele, izjavio je jučer zapovjednik KFOR-a Markus Bentler. U intervjuu za kosovske medije, Bentler je rekao da na Kosovu još ima opasnosti za sigurnost kao i da se situacija na sjeveru može riješiti jedino političkim sredstvima. Upitan kada se može očekivati okončanje misije KFOR-a na Kosovu imajući u vidu da se trupe na terenu smanjuju, general Bentler je rekao kako će to ovisiti od sigurnosne situacije na Kosovu. On je rekao da se stalno radi na povećanju sposobnosti Policije Kosova i da je, kako je prema njegovoj ocjeni, postignut značajan napredak. „Sa njima imamo odličnu suradnju, kao i sa policijom EULEX-a. Vidimo napredak na terenu. Oni su posljednjih nekoliko dana na jugu Mitrovice napravili dobar posao. Mi smo u jednom dijelu Kosova, na jugu, na njih prenijeli odgovornost za granicu", rekao je komandant KFOR-a. General Bentler je također rekao da nema nikakve opasnosti izvana, koja bi dolazila iz Srbije. „Građani Kosova trebaju biti mirni i osjećati se sigurnim. Odlična suradnja sa oružanim snagama Srbije se odnosi na sigurnost administrativne granične linije. To je regulirano Kumanovskim sporazumom", kazao je on. Prema njegovim riječima, pitanja djelovanja paralelnih struktura države Srbije na Kosovu su politička i KFOR se time nije bavio direktno. „Naš posao je da osiguramo sigurnu sredinu. Paralelne strukture su političko pitanje. One se ne mogu vojno riješiti, već diskusijama. Vrlo je značajno da mi sačuvamo neutralnost prema statusu Kosova, jer je to mandat koji su nam UN dale. Mi radimo za sve zajednice koje žive na Kosovu“, kazao je Bentler. KFOR će djelovati samo onda kada procjeni da takve strukture predstavljaju opasnost po sigurnost zemlje, rekao je i ocijenio da paralelne strukture ne postoje samo na sjeveru već i u drugim dijelovima Kosova. Zapovjednik KFOR-a je ponovio da strategija za sjever Kosova nije dokument međunarodnih mirovnih snaga na Kosovu. (Violeta Palaska)

Makedonija: Trgovinski deficit 670 milijuna dolara
Prema jučer objavljenim podacima, obim robne razmjene Republike Makedonije u razdoblju od siječnja do travnja 2010. godine je za osam posto veći u odnosu na isto razdoblje 2009. godine, pokazuju podaci makedonskog Državnog zavoda za statistiku. Ukupna vrijednost izvoza robe RM u prva četiri mjeseca ove godine iznosila je 897 milijuna dolara, a uvoza 1,5 milijardi dolara. Pokrivenost uvoza izvozom je 57,2 posto, a trgovinski deficit iznosi 670 milijuna dolara. Najveće učešće u izvozu imaju proizvodi od željeza i čelika, odjeća, feronikal i prerađevine od nafte, dok je u uvozu najviše zastupljena nafta, motorna vozila za prijevoz putnika te električna energija. Najveći dio robe izvozi se u europske zemlje, a nakon toga u zemlje Zapadnog Balkana. Makedonija je tako zabilježila napredak u zakonodavstvu i jednakom tretmanu inozemnih ulaganja, ali ima nizak rezultat u pronalasku kapitala. Ovo je pokazalo istraživanje o indeksu investicijskih reformi za 2010. godinu, koje provode vlade deset zemalja u Jugoistočnoj Evropi. „Makedonija treba mnogo više raditi na poboljšanju izvoza makedonskih proizvoda te da bi se ono trebalo prilagoditi europskim standardima. K tome, potrebna su ulaganja u obrazovanju i poboljšanje kvalitete obrazovanja te poboljšanje infrastrukture“, izjavio je Alistair Nolan, šef OECD-ovog odjela za ulaganja za Jugoistočnu Evropu. Cilj tog izvještaja o indeksu investicijskih reformi je neovisna i točna procjena politika i reformi povezanih s ulaganjima u zemlje regije. U međuvremenu, Makedonija nema prijavljen nijedan projekt u dijelu Ekoinovacija, što je dio europskog okvirnog programa za konkurentnost CIP, iako se mogu dobiti nepovratna sredstva. Ovo je na konferenciji za tisak izjavila Jadranka Arizanovska, direktorica Gospodarske komore Makedonije, po kojoj je ova činjenica poražavajuća jer je Makedonija još 2007. godine pristupila Evropskom okvirnom programu za konkurentnost i inovativnost CIP. Arizanovska je dodala da su sredstva za Ekoinovacije namijenjeni tvrtkama koje bi mogle samostalno, bez partnera, konkurirati za evropsku financijsku podršku za svoje projekte, čime bi doprinijeli svojoj konkurentnosti na evropskim tržištima. (Vlado Naumovski)

Albanija: Dovršena dodatna pitanja za status kandidata
Albanska Vlada je dovršila dodatne odgovore koje je zatražila Evropska komisija (EK), u sklopu procesa za dobivanje statusa kandidata za prijam u EU. Očekuje se da ministrica integracija Majlinda Bregu uskoro otputuje u Brussels kako bi predala odgovore na 180 dodatnih pitanja koji su zatraženi u svibnju. Krajnji rok istječe u četvrtak. Stručnjaci će potom posjetiti Albaniju kako bi provjerili informacije. Iako Evropska Komisija nije objavila bilo kakav vremenski okvir, Albanija se nada kako će joj biti dodijeljen status kandidata do konca godine. U međuvremenu, Vlada još jednom pokušava ukinuti imunitet zastupnicima kako bi se omogućile istrage mogućih prekršaja. Premijer Sali Berisha izjavio je kako vlada podupire zakon o tom pitanju, za razliku od opozicijske Socijalističke stranke (SP), koja se usprotivila tome. „Nadam se kako će ga SP prihvatiti jer će donijeti dobro zemlji“, kazao je Berisha na sastanku sa zastupnicima iz svoje vladajuće Demokratske stranke. Tijekom prošlogodišnjih razgovora, Socijalistička stranka je odbacila zakon, ustrajavajući kako se njime krše dijelovi ustava. (Violeta Palaska)


Srijeda, 09.06.2010.

Slovenija: Pomoć Muri
Slovenija je Evropskoj komisiji 28. travnja predala zahtjev za stjecanje evropskih sredstava iz globalizacijskog fonda za pomoć bivšim zaposlenicima Mure, potvrdila je državna tajnica ministarstva rada Anja Kopač Mrak. Kako su objavili slovenski mediji, ukupno 2554 zaposlenika Mure otpuštena su kao višak. Procijenjena vrijednost zahtjeva iznosi 3,4 milijuna eura, pri čemu bi Evropska Unija trebala sufinancirati 65 posto, odnosno približno 2,2 milijuna eura. Tim bi se sredstvima financirale aktivnosti koje ministarstvo već provodi preko Fonda rada Prekmurje i Regionalnog fonda rada za Pomurje te Zavoda za zapošljavanje, pojasnila je državna tajnica. Stečajni upravitelj Mure Branko Đorđević na internetskoj stranici AJPES-a objavio je šest dražbi imovine stečajnog dužnika, na kojima će pokušati prodati automobile, teretna vozila i nekretnine. Dražbe će se održati 16. lipnja te 8. i 12. srpnja u Murskoj Soboti, a početna cijena imovine svih dražbi iznosi okvirno 3 milijuna eura. Između ostalog, bit će ponuđeni uredi te skladišni i trgovački prostori u Ljubljani te četiri stana u Murskoj Soboti i Ljutomeru čija se početna cijena kreće od 35.000 do 61.000 eura. Mura i tri kćerinska društva u stečaju su od listopada prošle godine, zbog čega je bez posla ostalo više od 2500 radnika. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Zadužili se za gotovo milijardu
Na aukciji ministarstva financija upisano je trezorskih zapisa u vrijednosti od 384 milijuna kuna i 83 milijuna eura, saopćeno je iz toga ministarstva. Kako se navodi u priopćenju, planirano je bilo izdavanje 400 milijuna kuna vrijednih trezorskih zapisa, a ostvareno je 384 milijuna kuna. Ukupan iznos pristiglih ponuda za trezorske zapise s rokom dospijeća od 91 dan dosegnuo je 135 milijuna kuna, a ostvarena je emisija od 49 milijuna kuna. Najviša ponuđena cijena je bila 99,479 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, što predstavlja kamatu od 2,1 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 99,381 kunu, uz kamatu od 2,5 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 99,430 kuna, pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 2,3 posto. Pritom je udio nebankovnog sustava u emisiji iznosio 18,37 posto. Za trezorske zapise s rokom dospijeća od 182 dana tako je pristiglo 244 milijuna kuna vrijednih ponuda, dok je ostvareni iznos emisije bio 100 milijuna kuna. Najviša ponuđena cijena iznosila je pritom 98,526 kuna, uz kamatu od 3 posto. Najniža je cijena bila 98,381 kunu, uz kamatu od 3,3 posto. Jedinstvena je prodajna cijena određena na 98,454 kuna, pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 3,15 posto. Pritom je udio nebankovnog sustava u ukupnoj emisiji bio 44 posto. Za zapise s rokom dospijeća od 364 dana pristiglo je 337 milijuna kuna vrijednih ponuda, no upisano ih je 235 milijuna kuna. Najviša ponuđena cijena je bila 96,395 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 3,75 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 95,888 kuna, uz kamatu od 4,3 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 96,210 kuna, po kamatnoj stopi od 3,95 posto. Udio nebankovnog sustava u ukupnom iznosu emisije dosegnuo je 44,68 posto. S utorkom, ukupno je upisano kunskih trezorskih zapisa u vrijednosti od 14,02 milijarde kuna. Od toga je na rok od 91 dan upisano 863 milijuna kuna, na rok od 182 dana 2,112 milijarde, na rok od 364 dana 8,392 milijarde, a na rok od 728 dana 2,653 milijarde. Na aukciji u eurima, a plativi u kunama, planirano je bilo izdavanje 50 milijuna eura vrijednih zapisa a pristiglo je 198,58 milijuna eura vrijednih ponuda. Upisano je zapisa s rokom dospijeća od 364 dana u vrijednosti 83,08 milijuna eura. Najviša ponuđena cijena iznosila je 96,721 eura za 100 eura nominalnog iznosa zapisa, što predstavlja kamatnu stopu od 3,40 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 96,441 euro, uz kamatu od 3,7 posto. Sukladno tome, ostvarena je jedinstvena prodajna cijena od 96,581 euro, po kamatnoj stopi od 3,55 posto. Pritom je udio nebankovnog sektora u ukupnoj emisiji bio 6,96 posto. Srednji tečaj Hrvatske narodne banke za jedan euro iznosio je 7,257539 kuna, pa je iznos emisije u kunama dosegnuo 602,96 milijuna. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Neregistrirani proizvođači
U Republici Srpskoj (RS) u pžujku je bilo 440 neregistriranih poljoprivrednih proizvođača sa proizvedenih 116 280 litara mlijeka, što čini ukupan iznos premije od 25.180 KM, izjavio je Ranko Grubešić, rukovoditelj Odsjeka za stočarstvo pri ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske. Grubešić je tom prilikom izjavio da je ministarstvo počelo sa isplatom premija za ožujak proizvođačima mlijeka, ali da one za travanj neće biti isplaćene dok ne budu provjereni svi podaci i otklonjene uočene nepravilnosti, jer je, prema analizi za ožujak, 10 700 individualnih poljoprivrednih proizvođača proizvelo 7 979 000 litara mlijeka, za što je od ministarstva, prema zahtjevima organizatora otkupa, zatražena isplata 1.329.225 KM. On je pojasnio da je problem nastao kada su uspoređeni zahtjevi organizatora otkupa i mljekara sa službenim nalazima veterinarskog instituta 'Dr Vaso Butozan' iz Banjaluke i uočene ogromne razlike. Prema njegovim riječima, razlika od oko 53.000 KM u iznosu koji su zatražili mljekari i koji je odobrilo ministarstvo nastala je zato što su organizatori otkupa klasirali mlijeko na temelju njihovih parametara, ne poštujući rezultate nadležnog instituta. On je dodao kako su organizatori otkupa dobili rješenja sa specifikacijama proizvođača kojima je premija isplaćena i onima kojima nije, a ukoliko dokažu da je ministarstvo pogriješilo mogu podnijeti žalbu. Grubešić smatra da je najveći problem svih koji su u lancu otkupa mlijeka 4 362 proizvođača sa 2 260 000 litara mlijeka koji nemaju adekvatnu analizu, zbog čega je u proteklih mjesec dana održano nekoliko radnih sastanaka na kojima su se donošenjem određenih zaključaka pokušale prevladati uočene nepravilnosti. „Ministarstvo je donijelo odluku da se, kako bi se smanjio postotak od 40 posto proizvođača sa neadekvatnim uzorkom na prihvatljivih 10 do 15 posto, mlijeko za koje se utvrdi mliječna mast ispod 2,6 posto i sadržaj proteina ispod 2,4 posto proglasi neadekvatnim uzorkom“, rekao je Grubešić. Pravilnikom o uvjetima i načinu ostvarivanja novčanih poticaja za razvoj poljoprivrede i sela propisano je da se mlijeko ekstra klase premira sa 22 pfeninga, mlijeko prve klase sa 20, druge klase sa 18, treće sa 14 pfeninga i četvrte klase, takozvano 'izvanklasno' sa 10 feninga. Prema podacima ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske u toku 2008. godine premija je isplaćena za 120 milijuna litara mlijeka, u 2009. godini za 112 milijuna litara, a procjena za ovu godinu je da će biti premirano između 110 milijuna i 112 milijuna litara mlijeka. Pravilnik o kvaliteti svježeg i sirovog mlijeka stupio je na snagu 25. juna 2009. godine, a od 1. ožujka ove godine Ministarstvo je počelo plaćanje premija proizvođačima prema klasama, na osnovu somatskih ćelija i mikroorganizama, odnosno na osnovu proteina i mliječne masti. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Kredit stoji zbog nespremne dokumentacije
Ugovaranje ruskog kredita od 800 milijuna dolara za srpsku željeznicu trenutno usporava nedostatak projektne dokumentacije, izjavio je jučer generalni direktor prometnog instituta CIP Milutin Ignjatović i ocijenio da se pregovori ipak odvijaju u dobrom smjeru. „Ruska strana to ranije nije spominjala. Oni traže da sva projektna dokumentacija bude gotova. Glavni projekti trebaju biti napravljeni ili najmanje svi idejni, da bi oni (Rusi) napravili kalkulaciju i njihovu operativu doveli u Srbiju", izjavio je Ignjatović. On je rekao da ruski partner tražio kompletnu dokumentaciju, da bi mogla započeti realizacija svih projekata istovremeno. „Međutim, mi smo im ponudili da dođu i krenu, sa radovima na završetku pruge Valjevo - Loznica, gde mogu da rade sigurno godinu dana, ako ne i više, dok mi za to vrijeme ne napravimo projektnu dokumentaciju za preostalih 40 kilometara pruge", naveo je on. Ignjatović je također izjavio kako se to isto odnosi i na beogradski željeznički čvor, u koji spada i izgradnja stanice "Prokop", kao i na rekonstrukciju prugu Beograd - Bar, elektrifikaciju prugu Beograd - Vršac i izgradnju drugog kolosijeka na dionici Beograd - Pančevo. „Ali pregovori idu u pozitivnom smjeru, tako da ako taj kredit bude dodijeljen Srbiji i napravi se samo beogradski željeznički čvor, bit će to pun pogodak za Srbiju i Beograd", istakao je direktor CIP-a. Generalni direktor 'Železnice Srbije' Milovan Marković prije nekoliko dana je izjavio za srbijanske medije da je sa predstavnicima ruske delegacije u Beogradu postignuta načelna suglasnost o financiranju izgradnje beogradskog željezničkog čvora u vrijednosti od 210 milijuna eura i pruge Valjevo-Loznica u iznosu od 260 milijuna eura. „Na tom spisku objekata koje smo mi predložili bila je i rekonstrukcija pruge Beograd-Bar“, rekao je Marković, nakon potpisivanja protokola o uvjetima ruskog kredita za 'Željeznicu Srbije' i nagovijestio da bi polovinom slijedeće godine trebalo započeti radove na svim objektima koji budu ugovoreni. Beogradski željeznički čvor je kao prioritet, prihvatljiv za rusku stranu za financiranje i dogovoreno je da u narednom periodu ministarstva financija, i rusko i srpsko, pregovaraju o uvjetima kredita, a da 'Ruska državna željeznica' i 'Željeznica Srbije' rade na tehničkim parametrima ugovora, odnosno da Institut CIP uradi nedostajuće idejne projekte do kraja godine, naveo je Marković. Vlada Srbije je početkom svibnja usvojila Prijedlog zakona o ratifikaciji sporazuma o ruskom kreditu od ukupno 200 milijuna dolara za pokriće deficita srpskog budžeta. Načelni dogovor o kreditima vrijednim ukupno milijardu dolara postignut je tokom prošlogodišnje posjete ruskog predsjednika Dmitrija Medvedeva Beogradu i sastanku sa predsjednikom Republike Borisom Tadićem. (M ilijana Radulović)

Crna Gora: Rast nelikvidnosti
Posljednji pokazatelji o rastu nelikvidnosti u crnogorskoj ekonomiji iz mjeseca u mjesec bilježe negativne rekorde, objavili su crnogorski mediji. Najnoviji podaci sektora za platni promet Centralne banke Crne Gore (CBCG) pokazuju da je na kraju prošlog mjeseca bilo nelikvidno 13.062 tvrtki sa ukupnim dugom od čak 209,62 milijuna eura. Broj nelikvidnih kompanija u odnosu na mjesec ranije povećan je 0,51 posto, a ukupan iznos duga 2,5 posto. Na kraju travnja, naime, u blokadi su bili računi 12.995 tvrtki sa ukupnim dugom od 204,48 milijuna eura. Treba istaći kako se radi samo o vidljivim dugovima evidentiranim u platnom prometu te da su stvarni dugovi višestruko veći. Čitavu godinu unazad nelikvidnost privrede raste u kontinuitetu, a ukupan iznos vidljivih dugova je skoro udvostručen. „Važno je napomenuti da je 31. svibnja koncentracija duga bila relativno velika, tako da, na primjer, 10 najvećih dužnika, učestvuju sa čak 18,17 posto u odnosu na prethodno navedeni ukupan dug, što znači da njihova blokada iznosi 38 milijuna eura. U prilog navedenom ide i to što, na primjer, 50 najvećih dužnika, sudjeluje sa 40,75 posto u odnosu na prethodno navedeni dug, što znači da njihova blokada iznosi 85,42 milijuna eura“, saopćeno je iz Centralne banke. U Centralnom registru računa, na kraju svibnja bilo je evidentirano 51.830 pravnih i fizičkih osoba koja obavljaju djelatnost, i u odnosu na stanje sa kraja aprila došlo je do povećanja broja za 0,63 posto. „U neprekidnoj blokadi do jedne godine, na kraju svibnja, bilo je 2.477 izvršnih dužnika čija blokada je iznosila 70,5 milijuna eura, dok je duže od godinu bilo u blokadi 10.585 dužnika sa iznosom blokade od 139,11 miliona eura“ navodi se u saopćenju. Od 50 izvršnih dužnika, koji imaju najveći iznos duga, njih 30 na kraju prošlog mjeseca ove godine je bilo u neprekidnoj blokadi duže od godine i njihova blokada je iznosila 43,23 milijuna eura, što čini 20,63 posto ukupnog iznosa duga, dok je 20 dužnika bilo u blokadi do godinu sa dugom od 42,18 milijuna eura. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Bez podjele Kosova
Integritet Kosova je zagarantiran a neće biti ni njegove podjele, izjavio je jučer zapovjednik KFOR-a Markus Bentler. U intervjuu za kosovske medije, Bentler je rekao da na Kosovu još ima opasnosti za sigurnost kao i da se situacija na sjeveru može riješiti jedino političkim sredstvima. Upitan kada se može očekivati okončanje misije KFOR-a na Kosovu imajući u vidu da se trupe na terenu smanjuju, general Bentler je rekao kako će to ovisiti od sigurnosne situacije na Kosovu. On je rekao da se stalno radi na povećanju sposobnosti Policije Kosova i da je, kako je prema njegovoj ocjeni, postignut značajan napredak. „Sa njima imamo odličnu suradnju, kao i sa policijom EULEX-a. Vidimo napredak na terenu. Oni su posljednjih nekoliko dana na jugu Mitrovice napravili dobar posao. Mi smo u jednom dijelu Kosova, na jugu, na njih prenijeli odgovornost za granicu", rekao je komandant KFOR-a. General Bentler je također rekao da nema nikakve opasnosti izvana, koja bi dolazila iz Srbije. „Građani Kosova trebaju biti mirni i osjećati se sigurnim. Odlična suradnja sa oružanim snagama Srbije se odnosi na sigurnost administrativne granične linije. To je regulirano Kumanovskim sporazumom", kazao je on. Prema njegovim riječima, pitanja djelovanja paralelnih struktura države Srbije na Kosovu su politička i KFOR se time nije bavio direktno. „Naš posao je da osiguramo sigurnu sredinu. Paralelne strukture su političko pitanje. One se ne mogu vojno riješiti, već diskusijama. Vrlo je značajno da mi sačuvamo neutralnost prema statusu Kosova, jer je to mandat koji su nam UN dale. Mi radimo za sve zajednice koje žive na Kosovu“, kazao je Bentler. KFOR će djelovati samo onda kada procjeni da takve strukture predstavljaju opasnost po sigurnost zemlje, rekao je i ocijenio da paralelne strukture ne postoje samo na sjeveru već i u drugim dijelovima Kosova. Zapovjednik KFOR-a je ponovio da strategija za sjever Kosova nije dokument međunarodnih mirovnih snaga na Kosovu. (Violeta Palaska)

Makedonija: Trgovinski deficit 670 milijuna dolara
Prema jučer objavljenim podacima, obim robne razmjene Republike Makedonije u razdoblju od siječnja do travnja 2010. godine je za osam posto veći u odnosu na isto razdoblje 2009. godine, pokazuju podaci makedonskog Državnog zavoda za statistiku. Ukupna vrijednost izvoza robe RM u prva četiri mjeseca ove godine iznosila je 897 milijuna dolara, a uvoza 1,5 milijardi dolara. Pokrivenost uvoza izvozom je 57,2 posto, a trgovinski deficit iznosi 670 milijuna dolara. Najveće učešće u izvozu imaju proizvodi od željeza i čelika, odjeća, feronikal i prerađevine od nafte, dok je u uvozu najviše zastupljena nafta, motorna vozila za prijevoz putnika te električna energija. Najveći dio robe izvozi se u europske zemlje, a nakon toga u zemlje Zapadnog Balkana. Makedonija je tako zabilježila napredak u zakonodavstvu i jednakom tretmanu inozemnih ulaganja, ali ima nizak rezultat u pronalasku kapitala. Ovo je pokazalo istraživanje o indeksu investicijskih reformi za 2010. godinu, koje provode vlade deset zemalja u Jugoistočnoj Evropi. „Makedonija treba mnogo više raditi na poboljšanju izvoza makedonskih proizvoda te da bi se ono trebalo prilagoditi europskim standardima. K tome, potrebna su ulaganja u obrazovanju i poboljšanje kvalitete obrazovanja te poboljšanje infrastrukture“, izjavio je Alistair Nolan, šef OECD-ovog odjela za ulaganja za Jugoistočnu Evropu. Cilj tog izvještaja o indeksu investicijskih reformi je neovisna i točna procjena politika i reformi povezanih s ulaganjima u zemlje regije. U međuvremenu, Makedonija nema prijavljen nijedan projekt u dijelu Ekoinovacija, što je dio europskog okvirnog programa za konkurentnost CIP, iako se mogu dobiti nepovratna sredstva. Ovo je na konferenciji za tisak izjavila Jadranka Arizanovska, direktorica Gospodarske komore Makedonije, po kojoj je ova činjenica poražavajuća jer je Makedonija još 2007. godine pristupila Evropskom okvirnom programu za konkurentnost i inovativnost CIP. Arizanovska je dodala da su sredstva za Ekoinovacije namijenjeni tvrtkama koje bi mogle samostalno, bez partnera, konkurirati za evropsku financijsku podršku za svoje projekte, čime bi doprinijeli svojoj konkurentnosti na evropskim tržištima. (Vlado Naumovski)

Albanija: Dovršena dodatna pitanja za status kandidata
Albanska Vlada je dovršila dodatne odgovore koje je zatražila Evropska komisija (EK), u sklopu procesa za dobivanje statusa kandidata za prijam u EU. Očekuje se da ministrica integracija Majlinda Bregu uskoro otputuje u Bruxelles kako bi predala odgovore na 180 dodatnih pitanja koji su zatraženi u svibnju. Krajnji rok istječe u četvrtak. Stručnjaci će potom posjetiti Albaniju kako bi provjerili informacije. Iako Evropska Komisija nije objavila bilo kakav vremenski okvir, Albanija se nada kako će joj biti dodijeljen status kandidata do konca godine. U međuvremenu, Vlada još jednom pokušava ukinuti imunitet zastupnicima kako bi se omogućile istrage mogućih prekršaja. Premijer Sali Berisha izjavio je kako vlada podupire zakon o tom pitanju, za razliku od opozicijske Socijalističke stranke (SP), koja se usprotivila tome. „Nadam se kako će ga SP prihvatiti jer će donijeti dobro zemlji“, kazao je Berisha na sastanku sa zastupnicima iz svoje vladajuće Demokratske stranke. Tijekom prošlogodišnjih razgovora, Socijalistička stranka je odbacila zakon, ustrajavajući kako se njime krše dijelovi ustava. (Violeta Palaska)


Utorak, 08.06.2010.

Slovenija: Kritika sindikata
Socijalni će partneri danas, 8. lipnja, nastaviti pregovore s slovenskim premijerom Borutom Pahorom o prijedlogu mirovinske reforme. Sindikati smatraju kako vlada podcjenjuje njihove prijedloge, izjavio je predsjednik Saveza slobodnih sindikata Slovenije (ZSSS) Dušan Semolič. Smatraju vrlo važnim da muškarci sa 40 i žene s 38 godina radnog staža imaju pravo na punu mirovinu bez odbitaka. Posljednji prijedlog vlade poslodavci smatraju boljim. Vlada je, podsjetimo, 24. svibnja predstavila dopunjeni prijedlog novog mirovinskog zakona prema kojem bi pravo na punu mirovinu bez odbitaka imali muškarci sa 43 i žene sa 41 godinom radnog staža, odnosno sa 60 i 58 godina života. U međuvremenu, bonitetna kuća Dun&Bradstreet zadržala je rating Slovenije na DB2c, što znači nizak rizik, bez dodatka o nazadovanju, odnosno jačanju. Rating je označen stabilnim. D&B u lipanjskom izvješću navodi da se slovenske isplate stranim društvima poboljšavaju, no da se prosječno kašnjenje i dalje povećava. Pad industrijske proizvodnje se zahvaljujući rastu u veljači usporava, ali je i dalje za 28,4 posto manji od vrhunca u listopadu 2008. Skromni oporavak proizvodnje malo je povećao uvoz, što je cijena većeg izvoza koji pokreće proizvodnju, dodaje D&B. Na nepovoljno visok uvoz utjecali su i cijena nafte te tečaj dolara naspram eura. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Mladi čine 31,3 posto nezaposlenih
Prema posljednjim objavljenim podacima, nezaposlenih mladih osoba do 29 godina u Hrvatskoj je krajem svibnja ove godine bilo 31,3 posto od ukupno 296.438 nezaposlenih, istaknuto je na predstavljanju projekta 'Mladi na tržištu rada' kojeg Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) od početka ove godine provodi s ciljem poticanja zaposlenosti mladih. Ipak, od 58.540 osoba koje su se zaposlile u prvih pet mjeseci 45,2 posto su bili mladi, a mladi do 29 godina čine i jednu trećinu ukupno zaposlenih u Hrvatskoj. Za povećanje tog broja kao i za prevladavanje problema nezaposlenosti mladih najbitnije je partnerstvo s lokalnom zajednicom, istaknula je Ankica Paun Jarallah, ravnateljica HZZ-a. Prema nenjenim riječima, očekuje se da će projekt donijeti akcijske mjere zapošljavanja mladih u svim županijama gdje se provodi, ali i nove usluge i mehanizme HZZ-a za zapošljavanje mladih. Projekt "Mladi na tržištu rada" provodi se u sklopu IV komponente IPA programa 'Razvoj ljudskih potencijala', vrijednost mu je 1,1 milijun eura, a HZZ kao korisnička institucija provodi ga na razini osam hrvatskih županija u partnerstvu s međunarodnim stručnim timom na čelu s njemačkom konzultantskom tvrtkom GOPA Consultants. Do završetka projekta, srpnja 2011. godine, kako je kazao predstavnik projektnog tima Michael Chambers, već bi se mogli vidjeti rezultati u zapošljavanju mladih na području osam županija, ali i u drugima koje će preko područnih službi HZZ-a moći primjenjivati modele i pristupe iz prvih osam županija. Riječ je o Vukovarsko-srijemska, Požeško-slavonska, Virovitičko-podravska, Ličko-senjska, Koprivničko-križevačka, Međimurska, Splitsko-dalmatinska te Šibensko-kninska županija, a odabrane su jer u njima ima najviše evidentiranih mladih nezaposlenih. A istraživanje portala MojPosao.net o iskustvima nezaposlenih u krizi, pokazuje da je 40 posto ispitanika nezaposleno zbog loše gospodarske situacije i to bez obzira na obrazovanje. Od ukupno 500 ispitanika, njih 17 posto je nezaposleno, od čega je njih 14 posto dalo otkaz, 11 posto ih je dobilo otkaz nevezano za krizu, a 14 posto nije uspjelo pronaći posao po završetku školovanja. Nezaposlenih je više sa srednjom stručnom spremom (30 posto), dok je među ispitanicima s visokom i višom stručnom spremom nezaposlenih 12 posto. Najviše ispitanika tj. 22 posto nezaposleno je između šest mjeseci i godine dana, prosječno 19 posto ispitanika nezaposleno je tri mjeseca, a njih 18 posto nezaposleno je između tri i šest mjeseci. Istraživanje je pokazalo i kako nezaposlenost kod muškog dijela ispitanika uglavnom traje kraće u odnosu na žene. Većina ispitanika, prosječno polovica, traži bilo kakav posao, bez obzira na svoju struku, dok prosječno oko 40 posto ispitanika traži posao isključivo u svojoj struci. Posao u struci u većoj mjeri traže ispitanici s višom i visokom stručnom spremom, njih 58 posto, u odnosu na 25 posto ispitanika sa srednjom stručnom spremom. Čak 66 posto ispitanika sa srednjom stručnom spremom traži bilo kakav posao, bez obzira na struku, dok je kod visokoobrazovanih ispitanika takvih znatno manje (39 posto). (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Ogorčeni radnici blokirali promet
Oko 90 radnika banjalučke tvornice sokova 'Fruktona' i 60 radnika Novinsko-izdavačkog poduzeća 'Oslobođenje' je protestima u blizini zgrade Vlade Republike Srpske ukazalo na tešku materijalnu poziciju u kojoj su se našli. Radnici 'Oslobođenja' su tokom protesta na 15 minuta blokirali i najveću banjalučku Ulicu kralja Petra Karađorđevića i na taj način pokazali spremnost na radikalniji način borbe za svoja prava. Iz banjalučkog Centra javne sigurnosti su povodom toga najavili podnošenje prekršajne prijave protiv organizatora zbog neprijavljivanja protesta radnika 'Oslobođenja'. Radnici 'Oslobođenja' nakon toga su se uputili prema sjedištu banjalučkog 'Delta Maxija', povezane tvrtke njihovog većinskog vlasnika "Delta DMD-a", gdje su blokirali ulaz njenim radnicima. Tatjana Savanović, zamjenica predsjednika Sindikata 'Oslobođenja', rekla je da ih je rukovodstvo 'Delta Maxija' upozorio da protestiraju na pogrešnoj adresi, te je zaprijetila da će pozvati policiju. Također je istaknula da svi od radnika 'Oslobođenja' uporno traže da budu smireni i strpljivi, iako za godinu dana nisu dobili 11 plaća i pozvala budžetske korisnike da se solidariziraju tako što će jednu svoju plaću dati radnicima neke od tvrtki koje se zapale u velike probleme. Vlada RS je odmah nakon protesta radnika na posebnoj sjednici donijela odluku o uplati jednokratne pomoći sindikalnoj organizaciji tog poduzeća u iznosu od 85.000 KM. Za razliku od radnika 'Oslobođenja', zaposleni u 'Frukotn' su se odlučili za mirne proteste i najavljuju da će svakoga dana nastaviti da se okupljaju ispred zgrade Vlade Republike Srpske dok njihovi zahtjevi ne budu ispunjeni. Predstavnici Sindikata 'Fruktone' uputili su pismo premijeru RS i ministru poljoprivrede Miloradu Dodiku i Radivoju Bratiću u kojem su ukazali da u poduzeću nemaju s kim pregovarati, jer nemaju direktora, dok se većinski vlasnik Nedeljko Popović, koji živi u Austriji, ne odaziva na njihove pozive. Radnici 'Fruktone', koji su u štrajku od 21. svibnja, traže isplatu sedam plaća kao i povezivanje staža za sve radnike još od 1999. godine „Većinski vlasnik i menadžment firme se ne oglašavaju, tako da radnici nemaju drugog izbora nego da protestom izraze nezadovoljstvo, patnje i muke i da traže od aktualne vlasti da se uključi u rješavanje naših problema“, rekao je Ljubo Krečar, predsjednik Sindikata 'Fruktone'. Banjalučka tvornica sokova obustavila je proizvodnju početkom prošlog mjeseca nakon što je ostala bez licence za punjenje osvježavajućeg pića. Vid Kopanja, pomoćnik ministra poljoprivrede RS, istakao je da Upravni odbor tog poduzeća mora privoliti njenog vlasnika da se uključi u pregovore u koje bi se onda kao posrednici uključili i predstavnici Vlade RS. Nenad Malinić, novoimenovani izvršni direktor 'Fruktone', koji je opunomoćen da zastupa većinskog vlasnika, negira da Nedeljko Popović ne želi da razgovara o problemima u tom poduzeću. (Mirsad Ajanadžić)

Srbija: Presuda u korist Telenora
Republička agencija za telekomunikacije (RATEL) donijela je odluku o cijeni po kojoj je Telekom Srbija dužan da Telenoru iznajmi infrastrukturu, objavili su jučer srbijanski mediji. RATEL nije saopćio koliku je cijenu odredio za iznajmljivanje infrastrukture, iako upravo ona bila sporna prilikom prethodnog direktnih pregovora ovih operatora. Telekomu Srbija i Telenoru, RATEL je dao rok od 30 dana da urede svoje međusobne odnose i provedu odluku, te je također naložio da podnose izvještaje svaka tri mjeseca. Kompanija Telenor, koja već pruža usluge mobilne telefonije u Srbiji, dobila je polovinom veljače i licencu za fiksnu telefoniju, čime je ukinut monopol državne kompanije Telekoma Srbije. Prema uvjetima licence koju je Telenor platio milijun eura, rok za početak pružanja usluga fiksne telefonije i ADSL interneta je 12 mjeseci, ali je do sada Telenor bezuspješno pregovarao sa Telekomom Srbija oko iznajmljivanja infrastrukture neophodne za početak pružanja usluga. Prošlog tjedna se u lokalnim medijima spekuliralo i o mogućnosti da Telenor tuži Srbiju za milijunsku štetu zbog toga što toj kompaniji nije omogućen pristup telekomunikacijskoj infrastrukturi. RATEL koji je regulatorno tijelo nema pun legitimitet, jer je članovima Upravnog odbora istekao mandat, a pred skupštinom Srbije našao se novi Zakon o elektronskim komunikacijama, koji predviđa kompliciraniju proceduru izbora novih članova Upravnog odbora. Ministarska telekomunikacija Jasna Matić, rekla je međutim, da RATEL ima punu nadležnost da donese odluku o korištenju infrastrukture ukoliko se operatori ne mogu dogovoriti. Matić je istakla da će Zakon o elektronskim komunikacijama, koji danas ulazi u skupštinsku proceduru, najvjerojatnije biti usvojen za dva do tri tjedna. „Postoji prijelazni rok za donošenje podzakonskih akata koji idu uz zakon i koji traje nekoliko mjeseci, tako da će 'problem' između Telenora i Telekoma biti riješen prema postojećem zakonu", zaključila je Matić. "Stavovi kompanija Telekom i Telenor prilikom pregovora oko iznajmljivanja infrastrukture, iako nije postignut sporazum, nisu bilo toliko daleki, te je današnja odluka Ratela u skladu sa evropskom praksom u ovakvim situacijama", rekao je direktor direkcije za komercijalne poslove kompanije Telekom Srbija Vladimir Lučić. On nije mogao precizirati po kojoj cijeni će Telekom iznajmljivati infrastrukturu Telenoru, ali je naveo da očekuje da ona bude kompromisna. „U svim evropskim zemljama je praksa da nakon dodjele licence operatori razmjene mišljenje, pa ako nema dogovora onda regulatorno tijelo tj. Republička agencija za telekomunikacije donosi odluku'', izjavio je Lučić. Prema njegovim riječima, najbolje je promatrati iskustva i praksu evropskih zemalja sa liberaliziranim tržištem telekomunikacija. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Petina krade struju
Prema jučer objavljenim podacima, elektroprivreda (EPCG) je u prvih 100 dana ove godine kontrolirala 23,1 tisuću potrošača električne energije, pri čemu je utvrđeno da je njih više od 20 posto nelegalno trošilo struju. U tom periodu je, kako piše list Elektropriveda, otkrivena 391 krađa struje, do čega najviše u Nikšiću 106, zatim Bijelom Polju 89, Podgorici 79 i Ulcinju 33.Nađeno je i 367 samovoljno priključenih potrošača, 283 bez državne plombe na brojilu, a bez distributivne čak 2770. Registrirano je i 360 oštećenja na brojilima, 436 neispravnih brojila i 200 drugih nepravilnosti. U Funkcionalnoj cjelini Distribucija procjenjuju da su samo otkriveni nelegalni slučajevi potrošnje povećali ukupne gubitke u ovom periodu oko jedan posto. „Iskazano brojkama, za prva tri mjeseca ove godine, kada je zbog sezone grijanja potrošnja najveća, a time i gubici u distribuciji, preuzeto je oko 746,54 milijuna kilovat sati struje, što je za 5,14 posto manje od plana, a realizirano 565,95 milijuna kilovat sati. To znači da su gubici iznosili 180,58 milijuna kilovat sati ili 24,19 posto ukupno preuzete energije - navodi list Elektroprivreda. To je 1,17 posto manje od plana, ali i 3,9 posto manje nego u istom periodu prošle godine. Distribucija je u prva tri mjeseca podnijela ukupno 174 kaznene prijave, a u toku je obrada 239 zapisnika o nađenim nepravilnostima. Fakturirano je oko 424,82 tisuće eura, a naplaćeno 71,53 tisuće. Kako se navodi u izvještaju, i pored zakonskih mogućnosti opstaje stara sudska praksa odugovlačenja procesa i neadekvatnog tretmana krađe struje, što potvrđuje podatak da je od 2000. do ove godine podnijeto preko 3,78 hiljada kaznenih prijava, od čega je okončano samo 2,6 tisuća sporova i to tako što je državni tužilac odbacio preko tisuću prijava, za oko 1,15 tisuća je donijeta oslobađajuća presuda, za 220 je obustavljen postupak, a od osuđujućih 1,15 hiljada najveći broj se odnosi na uvjetno izrečene kazne, navode iz EPCG. Paralelno sa podnijetim krivičnim prijavama za navedeni period istaknut je i imovinsko-pravni zahtjev vrijedan preko četiri milijuna eura. Ostvareni gubici u prva tri mjeseca se razlikuju po distribucijama i kreću se od 12,77 do 36,58 posto. Najbolje rezultate u ispunjenju plana smanjenja gubitaka ostvarile su elektrodistribucije Bijelo Polje, Kotor, Ulcinj i Tivat, dok su najgore zabilježile distribucije Nikšić, Žabljak, Cetinje i Podgorica. Samo su elektrodistribucije Podgorica i Nikšić preuzele 49,8 posto ukupno preuzete energije i ostvarile 53,47 posto ukupnih gubitaka svih elektrodistribucija. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Kritika pravosuđa, izvjesna hapšenja
Kosovsko pravosuđe i dalje je preslabo za izlaženje na kraj s izazovima s kojima se sučeljava, a njegove reformske sposobnosti suviše su labave, navodi se u posljednjem izvještaju EULEX-a. Programski izvještaj za 2010. godinu temeljeno je na 12-mjesečnom nadzoru od strane promatrača EULEX-a raspoređenih unutar kosovskih pravosudnih, policijskih i carinskih institucija. „Unaprjeđenje vladavine zakona ne može se riješiti za nekoliko mjeseci. Za to je potrebno vrijeme i puno napornog rada, posebice onih institucija s kojima radimo“, izjavio je zamjenik šefa EULEX-a Roy Reeve predstavljajući izvještaj. istog dana, Međunarodna krizna skupina objavila je sličan dokument u kojem se ukazuje kako 200.000 od ukupno 300.000 parnica u zemlji još uvijek nije riješeno. Prema ICG, čak i da se ne pokreću novi postupci, Kosovu bi sadašnjim tempom bilo potrebno više od osam godina za raščišćavanje nagomilanih predmeta. A prema posljednjim medijskim napisima tri najjače političke stranke mogu očekivati hapšenja stranačkih visokih dužnosnika. EULEX ne vodi istragu samo oko osumnjičenih slučajeva korupcije u vladi premijera Hashima Thacija, već oko svih osumnjičenih za zloupotrebe vlasti od 2000. godine. Evropska misija također istražuje neke ministre i ministarstva kao i neke predsjednike općina koji dolaze iz redova najjačih političkih stranaka. U Alijansi za budućnost Kosova, koja je trenutno u opoziciji ali koja je ranije bila na vlasti, vodi se istraga protiv tri aktualna visoka dužnosnika stranke i jednog koji nije više aktivan u stranci. U medijima se još ne navode imena, ali se radi o više od 100 slučajeva koje EULEX smatra ozbiljnim predmetima. Izvori su dodali da u tim slučajevima nisu uključeni samo dužnosnici ili bivši dužnosnici već i neki članovi njihovih obitelji kao i neki vlasnici raznih medija na Kosovu. (Violeta Palaska)

Makedonija: Oporavak tekstilne industrije
Ekonomska kriza je najbolje mjerilo konkurentnosti makedonskog biznisa s razvijenim ekonomijama na zapadu. Uvjeti u tekstilnom sektoru Makedonije su na osobito visokoj razini, od samog proizvoda do načina poslovanja, rekao je Stojče Samardžiev, ekonomski analitičar. “Izuzetno važan faktor je visoka kvaliteta usluge koju nudimo našim klijentima u inozemstvu, sve u svrhu da njihov troškovnik u vrijeme krize bude što manji“, objasnio je Trajan Angelov, menadžer Logvin-Logistic-Makedonija. Makedonska Vlada smanjila je carinske stope za uvoz repromaterijala da bi se spasila tekstilna proizvodnja, u kojoj je zaposleno ukupno 35.000 ljudi i koja ostvaruje značajan devizni priljev. K tome, smanjenje carina pomoći će i sklapanju novih poslova te ugovora za korištenje pristaništa u Solunu i Draču za uvoz repromaterijala iz Kine. Ovo je zatražilo Udruženje tekstilne industrije pri Stopanskoj komori Makedonije. Predsjednik Udruženja, Angel Dimitrov, izjavio je da tekstilna industrija treba biti subvencionirana od vlade kao što je to primjer s poljoprivredom. Inače, u 2009. godini tekstilna industrija Makedonije bilježi pad izvoza od devet posto u usporedbi s 2008. godinom te smanjenje broja radnika za 3.058 osoba. I dok je Vlada preoptimistična, a tekstilci frustrirani stanjem u tektilnoj industriji, strani ulagači su prepoznali potencijal sektora. Desetak britanskih modnih giganta traži poslovne partnere u Makedoniji. Mogućnost da se upravo njihove kolekcije izrađuju u štipskim pogonima je već realnost, uvjereni su biznismeni iz Štipa. Nakon Njemačke, Engleska je drugo najveće tržište odjeće u Evropi. Britanci su na glasu kao izuzetno probirljivi partneri i zato se pregovorima treba pristupiti s najvećim oprezom, smatraju stručnjaci. Britanci su Štip odabrali jer u njemu postoji 80 konfekcija, a prije krize štipski konfekcionari su bili stavka u makedonskom izvozu u visini od 500 milijuna dolara, odnosno 12 posto od bruto domaćeg proizvoda. K tome, Britanci smatraju da su kapaciteti u Štipu dobro uhodani te da imaju dobru prijevoznu logistiku. (Vlado Naumovski)

Albanija: Odobrena sredstva za obnovu cesta
Evropska investicijska banka (EIB) potpisala je u petak s Albanijom ugovor o zajmu kojim je predviđena pomoć od 50 milijuna eura za obnovu cesta u ruralnom dijelu zemlje. Kako su objavili albanski mediji, novac će biti iskorišten za rekonstrukciju ukupno 1.500 kilometara prometnica u seoskim područjima. Kredit je dio šireg paketa pomoći od oko 140 milijuna eura koju su za Albaniju odobrili Evropska komisija i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD). Sredstva su namijenjena za pomoć razvoju privatnog sektora. EIB je od 1995. godine uložio 350 milijuna eura u različite projekte u Albaniji. Istovremeno, ministarstvo rudarstva i energetike Srbije i ministarstvo ekonomije i energetike Albanije uskoro će potpisati Memorandum o suradnji dvije zemlje. „Memorandum bi bio podloga za bilateralne odnose dvije zemlje, i za pokretanje regionalnih projekata koje bi Srbija i Albanija zajednički realizirale, a koji bi bili od velikog interesa za regiju i Evropu“, rekao je Petar Škundrić. Prema njegovim riječima, razgovaralo se o pitanjima koja se odnose na elektroenergetiku, plinski i naftni sektor i plinsku infrastrukturu. Škundrić je ocijenio da je neophodno podići ekonomsku suradnju između dvije zemlje na mnogo veću razinu u odnosu na onu koja trenutno postoji. On je ocijenio da bi partnerski i strateški odnosi između Srbije i Albanije ubrzali proces integracija dviju zemlja u Europskoj uniji (EU) i doprinijeli političkoj stabilnosti u regiji i Europi. (Violeta Palaska)


Ponedjeljak, 07.06.2010.

Slovenija: Gradnja kolodvora
Tvrtka Emonika, koju je osnovala mađarsko-kanadska multinacionalna kompanija TriGranit, predstavila je Ljubljanskom gradskom poglavarstvu idejno rješenje novog željezničkog i autobusnog kolodvora. Kako je objavljeno u slovenskim medijima, projekt obuhvaća i poslovno-trgovački- zabavni centar, a ukupna vrijednost projekta je 350 milijuna eura. Činilo se kako će projekt zbog gospodarske krize biti odgođen, no Emonika je ipak ponudila rješenje koje je prihvatljivo i Ljubljanskom poglavarstvu i Slovenskim željeznicama. Pripremili su jedanaest inačica projekta, a direktor Emonike Csaba Toth uvjeren je da su sada toliko daleko stigli da bi konačni projekt trebao biti gotov do kraja godine, kada bi trebali zatražiti građevinsku dozvolu. Csaba je rekao da će zbog slabijeg interesa za poslovne prostore projekt biti donekle smanjen, s prvotnih 350 na 250 do 280 milijuna eura. No, nije htio oreći hoće li biti smanjen poslovni toranj ili neki drugi komercijalni dio projekta. U sklopu novog ljubljanskog željezničkog i autobusnog kolodvora bit će i višekatna garaža za 660 automobila te stajališta za taksije. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Ogroman dug javnih poduzeća
Prema posljednjim objavljenim podacima, javna poduzeća u Hrvatskoj trenutno imaju oko 400 do 450 milijuna kuna dospjelih neplaćenih obveza. Kako je saopćeno iz ministarstva financija tvrtke u većinskom državnom vlasništvu sigurno nisu generator nelikvidnosti. Hrvatske autoceste nemaju nepodmirenih obveza, dugovi Hrvatske elektroprivede (HEP) trenutno su oko 200 milijuna kuna, ali u ministarstvu financija očekuju kako će HEP svoje obveze podmiriti do kraja ovog mjeseca. U ministarstvu su također upozorili i kako HEP ima 1,4 milijardu kuna neplaćenih potraživanja. Ina je sada praktično došla do toga da je podmirila svoja dugovanja, kažu u Ministarstvu financija. U tom su resoru opovrgnuli i neke napise vezano za izdavanje konvertibilnih obveznica Ine. Ništa nije ispregovarano, sve je zasad stvar pregovora, ako ne budu zadovoljni uvjetima neće pristati na izdavanje obveznica, kažu izvori u resoru financija napominjući i kako će se država osigurati i da nakon eventualnog izdanja konvertibilnih obveznica zadrži isti udjelu u vlasništvu Ine. Odlukom skupštine Ine stvorile su se pretpostavke za donošenje odluke o izdvajanju zamjenskih obveznica u iznosu 1,5 milijardi kuna koje bi mogli upisati Vlada i MOL. No, za donošenje odluke, uvjetima izdanja i slično, kako napominju i u resoru financija, potrebna je prethodna suglasnost Nadzornog odbora i to kvalificiranom većinom, odnosno najmanje sedam od devet članova Nadzornog odbora. Vezano za problem nelikvidnosti u Ministarstvu financija navode kako se najveći dio blokiranih tvrtki i najveći iznos duga odnosi na poduzeća bez zaposlenih ili s jednim do pet zaposlenih. Od 29.000 tisuća blokiranih tvrtki krajem travnja ove godine njih 19.215, ili 66,6 posto ukupnog broja nema zaposlenih, a od 24 milijarde kuna nepodmirenih dugovanja na te se tvrtke odnosi polovica iznosa, ili 12 milijardi kuna. S jednim do pet zaposlenih je 8.838 tvrtki, a iznos njihova dugovanja je 7,6 milijardi kuna. Tvrtke bez zaposlenih ili s jednim do pet zaposlenih tako imaju gotovo 20 milijardi kuna neplaćenih obveza. Stoga u Ministarstvu financija ponavljaju kako se zalažu da se svi osnivači tvrtki, putem osobnog identifikacijskog broja, evidentiraju na trgovačkim sudovima, a kako se ne bi dešavalo da oni koji imaju neplaćene obveze osnivaju novu tvrtku. Ističu i kako su potrebne i izmjene Zakona o stečaju kako bi se reguliralo pitanje trajanja stečaja i kako bi se smanjili troškovi stečajnog postupka. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Proizvodi za izvoz
Bosna i Hercegovina će kandidirati za izvoz u zemlje Evropske unije i druge proizvode životinjskog porijekla osim ribe, za koju je dozvola dobivena još prošle godine, najavljeno je iz Ureda za veterinarstvo BiH. Ova institucija će tako iskoristiti posjetu inspekcije Ureda za hranu i veterinarstvo Evropske komisije iz Dublina u rujnu za kandidiranje izvoza meda, mlijeka, jaja te određenih vrsta mesa, a za što je potrebno ispuniti odgovarajuće uvjete. „Postoje realne šanse da ispunimo evropske zahtjeve za izvoz meda, mlijeka, jaja te živinskog mesa. U proizvodnji meda i mlijeka, koju kontroliramo posljednjih godina, nismo zabilježili incidentne situacije kod upotrebe veterinarskih lijekova i na terenu je sve pod kontrolom. Kod proizvodnje jaja i živinskog mesa dostigli smo visok nivo proizvodnje i imamo kvalitetne proizvode“, izjavio je za lokalne medije Drago Nedić, direktor Ureda za veterinarstvo BiH. Za izvoz će biti kandidirana i živa riba, koju lokalni proizvođači još ne mogu izvoziti budući da je Evropska komisija dozvolila samo plasman iz BiH smrznute ribe. Da bi uvjeti za izvoz bili ispunjeni potrebno je akreditirati laboratorije u BiH koje će kontrolirati proizvodnju i izdavati certifikate. „Obišli smo laboratorije i dali im preporuke kako da ispoštuju zahtjeve. Važno je da akreditiramo što više laboratorija, ali i da svi učesnici u lancu budu pripremljeni, o čemu smo sačinili plan“, napomenuo je Nedić. S tim u vezi predstavnici Ureda za veterinarstvo održali su već sastanke s nadležnim organima entiteta, na kojima su usuglašavane aktivnosti koje je potrebno poduzeti prije jeseni. Inspekcija Ureda za hranu i veterinarstvo Evropske komisije provest će kontrolu primjene veterinarskih lijekova kao i rezidua (tvari štetnih za zdravlje ljudi čija je prisutnost posljedica postupaka tokom proizvodnje). Ova inspekcija obići će laboratorije, proizvodne kapacitete, a pretresti će i domaću inspekciju, kao i legislativu u sektoru veterinarske zaštite. Inspekcija Evropske komisije u Bosni i Hercegovini bi trebala biti obavljena od 13. do 20. rujna. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Bez straha od tužbe
Ministrica za telekomunikacije Jasna Matić izjavila je za srbijanske medije kako neće nastati problem s Telenorom zbog usvajanja novog zakona o elektronskim komunikacijama. Prema njenim riječima, nema bojazni da bi Telenor mogao tužiti Srbiju. „Novim zakonom predviđeno je da članovi Upravnog odbora Republičke agencije za telekomunikacije nastave da obavljaju funkciju do izbora novih članova”, objasnila je ministarka. Predsjednik UO RATEL Jovan Radunović izjavio je da je svim članovima Upravnog odbora istekao mandat i da ne bi mogli nastaviti obavljati tu funkciju ukoliko bi Skupština usvojila novi zakon o elektronskim komunikacijama prije izbora novih članova. Kako tvrdi, u novom zakonu nije predviđena ista mogućnost kao u sadašnjem da članovi upravnog odbora nastave da rade i donose odluke do izbora novih. Predviđeno je, naime, da se raspiše novi javni natječaj koji bi trajao najmanje šest mjeseci. U tom periodu, tvrdi Radunović, ne bi imao tko donositi odluke, što bi onemogućilo Telenor da počne s radom u fiksnoj telefoniji do kraja siječnja 2011. što je obaveza po licenci koju su dobili. Zbog toga bi Telenor, smatra Radunović, imao puno pravo tužiti državu i traži odštetu. Matić je demantirala tvrdnje Radunovića i istakla da je i u novom zakonu omogućeno da članovi UO nastave da rade i donose odluke. “Problem nije zakonski već druge prirode. Sadašnji članovi UO bi imali legalitet da rade, ali oni smatraju da po isticanju mandata nemaju legitimitet da donose odluke. Svakako nije dobro da članovi UO nemaju mandat, ali će moći donositi odluke. Takva vrsta vakuuma u kojoj ne bismo imali UO regulatornog tijela bila bi neoprostiva i nedopustiva”, naglasila je Matić. Na opasku da je Radunović to izjavio pozivajući se na čitanje zakona, ona odgovara da je predsjednik UO čitao zakon, ali da ga je Ministarstvo pisalo. Podsjetila je i da izbor novih članova ne zavisi od nje. Ministarstvo za telekomunikacije obraćalo se Vladinoj kadrovskoj komisiji sa inicijativom za pokretanje pitanja izbora članova UO RATEL-a, ali se ta točka još nije našla na dnevnom redu. S druge strane, Matić se slaže sa konstatacijom Radunovića da bi problem u sporu Telekoma i Telenora mogao biti i nedostatak sudske prakse u sektoru kojom se bavi RATEL. On je podsjetio da provođenje odluka RATEL-a biva zaustavljeno privremenim mjerama suda koji zbog bojazni da pogrešno ne presudi donosi odluke o obustavi rešenja regulatornog tijela. Radunović očekuje da Telekom pokuša osporiti predstojeću odluku RATEL-a u slučaju spora sa Telenorom oko interkonekcije i da norveška kompanija i na taj način bude spriječena da počne s radom. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Ogroman dug za struju
Najveći državni sistem, Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) se, nakon ulaska talijanske kompanije A2A u vlasničku strukturu i dalje Kombinatu aluminija (KAP) u kontinuitetu tolerira dvogodišnje dugove za isporučenu električnu energiju. Prema neslužbenim informacijama, dug za potrošenu struju premašio je tako iznos od čak 22 milijuna eura, iako je tokom prethodna dva mjeseca proizvodnja u aluminijskoj kompaniji, samim tim i potrošnja struje, značajno povećana. Kako je tokom svibnja Elektroliza KAP-a u dvije svoje serije povećala mjesečnu proizvodnju na više od 7.000 tona metala sasvim je izvjesno da će, ukoliko KAP do kraja ovog mjeseca ne povuče konačno novu kreditnu liniju od Deutsche banke, ukupan iznos duga za struju premašiti sumu od 25 milijuna eura. Uprava KAP-a nedavno je saopćila da će 10 milijuna eura od kredita usmjeriti na plaćanje dijela duga EPCG, ali je sada pravo pitanje kada će se to zaista i desiti. Iz Vlade, naime, još nema ni naznaka kada bi mogao biti potpisan ugovor o poravnanju sa Centralno evropskom aluminijskom kompanijom (CEAC) nakon čega bi se država trebala vratiti u vlasničku strukturu KAP-a i nikšićkih Rudnika boksita. Prošlog mjeseca u posljednji čas je odložen dolazak visokog dužnosnika CEAC-a Vladislava Solovjeva koji je trebao potpisati ugovor o poravnanju sa ministrom ekonomije Brankom Vujovićem. Sa druge strane, tokom posljednja tri mjeseca ove godine proizvodnja metala u KAP-u povećava se u kontinuitetu na račun raubanja resursa EPCG, kao u najbolje vrijeme kada je država gazdovala KAP-om. Prema planovima menadžmenta KAP-a, u narednom periodu bi trebalo da se u serijama “A” i “B” pokrene proizvodnja u 105 novih ćelija što će samo dodatno povećati prihode KAP-a, ali i potrošnju električne energije koja se godinama neredovno plaća. Cijena aluminija na Londonskoj burzi metala u četvrtak je iznosila oko 1.951 dolar, a samo mjesec ranije dostizala je cijenu od 2.380,5 dolara za tonu. Dolar koji KAP dobiva za prodaju aluminija u odnosu na euro kojim plaća troškove proizvodnje u kontinuitetu raste, pa će poslovodstvo KAP-a značajne prihode ostvariti i po osnovu kursnih razlika. KAP, kojim od prosinca 2005. godine upravlja ruska kompanija CEAC, ima definitivno privilegiran položaj kod Elektroprivrede, čak i u odnosu na državne kompanije u Crnoj Gori. Podsjetimo, EPCG je nedavno uvela stečaj u jednoj od najstarijih domaćih kompanija - Duhanskom kombinatu, zbog dvogodišnjeg duga od oko 100.000 eura, koji je bio višestruko manji nego Kombinatov. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Poziv na čekanje s putovnicama
Evropska komisija (EK) smatra da je izdavanje biometričkih putovnica u ovom trenutku opasno za Kosovo. Ured EK za vezu u Prištini uputio je pismo koje je potpisala povjerenica EU za pravosuđe i unutarnje poslove Cecilia Malmstrom, u kojem se vladi savjetuje da ne izdaje biometričke putovnice prije no što na odgovarajući način regulira pitanja popisa stanovništva i statusa stanovništva, izvijestili su lokalni mediji u petak (4. lipnja). Prema posljednjim medijskim napisima, ako vlasti u Prištini budu ignorirale preporuku, proces liberalizacije viznog režima bit će dodatno odgođen. A prema ocjeni posljednjeg izvještaja EULEX-a, premijer Kosova Hashim Thaci jedan je od dužnosnika koji je direktno vršio pritisak i imao utjecaj na pravni sistem Kosova, odnosno utjecao na nezavisnost sudstva, ocijenio je EULEX u svom godišnjem izvještaju pregledavanja, upravljanja i savjetovanja. U izvještaju objavljenom istekao se da je prvi čovjek Vlade Kosova uticao na sudski proces protiv 'Labske grupe', napadajući verbalno EULEX u medijima, jer je navodno očekivao da EULEX bude pametniji nego što je bio UNMIK. „Premijer Kosova je osobno utjecao, izjavljujući preko medija, da je očekivao da EULEX-a da bude pametniji od UNMIK- a, i da je bio uvjeren, da se ne može donijeti nikakva drugačija odluka od strane suda, da je jedan poštovani član vlade, inače bivši borac, potpuno nevin i da treba da se skine krivica sa njegovog imena“, navodi se u izvještaju EULEX-a. U izvještaju se ne navodi ko su bili članovi „Labske grupe”. U javnosti je poznato da je među optuženima u toj grupi bio Rustem Mustafa, regionalni komandant OVK u Podujevu. Mustafa je sada potpredsjednik Demokratske partije Kosova, poslanik i predsjednik skupštinskog Odbora za unutrašnja pitanja i sigurnost. (Violeta Palaska)

Makedonija: Nova posudba
Makedonska Vlada se prije nekoliko dana zadužila za ukupno 154,6 milijuna eura u bankama. Narodna banka Republike Makedonije (NBM) na nedavnoj aukciji blagajničkih zapisa od banaka je skupila 124 milijuna eura. Ministarstvo financija, iako je tražilo zajam od 32,3 milijuna eura, dobilo je 30,6 milijuna. Viša kamatna stopa od šest posto, dakle, gotovo jedan posto više od one koju plaća Vlada, i kraći vremenski rok od jednog mjeseca, bili su presudne okolnosti da NBM skupi više novaca od banaka. Inače, posljednja emisija zapisa Ministarstva financija bila je izvanredna. Nije bila planirana u strategiji zaduživanja, u kojoj stoji da će se Vlada zadužiti u inozemstvu sredinom ovog mjeseca, a dan nakon toga vratiti dug napravljen s državnim zapisima. Istovremeno, povjerenje potrošača u Makedoniji u prvoj polovici 2010. godine je blago povećano u usporedbi s drugom polovicom prošle godine, što se najviše osjeća u percepciji situacije s nezaposlenošću. Ovo pokazuju istraživanje GFK-a o povjerenju potrošača, provedeno u travnju ove godine na reprezentativnom primjerku od po 1.000 ispitanika u Makedoniji, Bugarskoj, Češkoj i Rumunjskoj. 55 posto makedonskih građana izjavilo je da je financijska situacija u njihovom domaćinstvu na istoj razini kao i prije 12 mjeseci, jedna četvrtina da im se situacija pogoršala, a 20 posto da im se situacija poboljšala. K tome, većina građana smatra da će situacija ostati ista i za godinu dana. Maloprodajne cijene u svibnju ove godine u odnosu na prethodni mjesec su se smanjile za 0,3 posto, a troškovi života su opali za 0,6 posto. Ovo je priopćio makedonski Državni zavod za statistiku, dodajući da maloprodajne cijene u svibnju, na godišnjoj razini, zabilježile rast od 1,8 posto, a da su troškovi života porasli za 0,2 posto. Vrijednost potrošačke košarice za hranu i piće za jednu četveročlanu obitelj u svibnju su iznosili 12.378 denara i u odnosu na prethodni mjesec to je niže za 2,2 posto. Pojeftinile su cijene povrća za 14,9 posto, voća i alkoholnih pića za 0,3 posto, mesa i jaja za 0,2 posto. (Vlado Naumovski)

Albanija: Odgođena rezoluciju Evropskog parlamenta
Evropski parlament (EP) odbio u utorak (1. lipnja) glasovati o rezoluciji o integraciji Albanije u EU, čime je ugrožen proces liberalizacije viznog režima za Tiranu. Na takvu odluku utjecao je trenutačni politički zastoj u zemlji, objasnio je evropski parlament. Usvajanje tog dokumenta odgođeno je do konca lipnja. Član EP-a Jelko Kacin pozvao je dvije vodeće političke stranke da ponovno započnu dijalog i dokažu kako su u stanju riješiti krizu. Opozicijska Socijalistička stranka (SP) i vladajuća Demokratska stranka prepiru se već mjesecima oko općih izbora održanih u lipnju 2009. godine, za koje SP kaže da su bili izmanipulirani. U međuvremenu, povjerenik EU za proširenje Stefan Fuele izjavio je u srijedu (2. lipnja) kako bi volio vidjeti rješenje političke krize u Albaniji prije no što Evropski parlament (EP) bude raspravljao o ukidanju viznog režima. „Ne bih želio odgovarati u ime ostalih institucija, ali EP poštuje odluke EK“, kazao je Fuele tijekom konferencije EU i zapadnog Balkana u Sarajevu. Španjolski ministar vanjskih poslova Migel Angel Moratinos izjavio je kako očekuje pozitivnu odluku u svezi s viznim režimom za Albaniju, ukazujući kako će Albanci uskoro imati koristi od takve odluke. Ministar vanjskih poslova Ilir Meta, koji je također prisustvovao konferenciji, izrazio je zabrinutost glede posljedica, ako se politička kriza nastavi. (Violeta Palaska)


Petak, 04.06.2010.

Slovenija: Ograničavanje kreditiranja slovenskih tvrtki
Nisu samo banke ograničile kreditiranje slovenskim tvrtkama, već i inozemni vlasnici tvrtki u toj zemlji. Isto vrijeme nije prestalo financiranje iz inozemstva, ali su tvrtke morale vlasnicima otplaćivati zajmove i tako iscrpljivali. Ovo stoji u službenom priopćenju o stabilnost Središnje banke Slovenije. Tvrtke su tako prošle godine povećale kreditiranje inozemnih vlasnika za približno 580 milijuna eura. Radi usporedbe, svi bankovni zajmovi tvrtkama u Sloveniji iznosili su samo 200 milijuna eura. Dakle, inozemni vlasnici su prekoračili zajmove za tri puta. Središnja banka Slovenije navodi da će se ove nepodudarnosti detaljnije ispitati te da se definitivno radi o crpljenju novaca iz zemlje. A zabrinutost slovenskih bankara se odražava u kretanjima tečaja eura, koji se ovih dana spustio ispod 1,23 dolara. Nakon nekoliko mjeseci izvjesnog oporavka slovenske privrede, bankarski sektor je zabrinut da bi se Sloveniji mogao dogoditi isti scenarij kao i u Grčkoj. Dakle, Slovenija bi se privredno i financijski mogla naći destabilizirana zbog vanjskih utjecaja, točnije, problema nelikvidnosti određenih europskih zemalja. Ulagači u Sloveniji, domaći i inozemni, su se dodatno zabrinuli zbog informacije da Grčka bilježi visoke manjkove u proračunu i to do te mjere da se zadužuje po izuzetno nepovoljnim uvjetima, što je pobudilo zanimanje Bruxellesa. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Smanjena neto satnica za ožujak 29,01 kunu
Prema posljednjim objavljenim podacima, prosječna hrvatska mjesečna neto plaća po satu isplaćena za ožujak u pravnim osobama u Hrvatskoj iznosila je 29,01 kunu, što je u odnosu na veljaču 9,7 posto manje, a u odnosu na ožujak 2009. za 4,5 posto manje, pokazuju podaci koje je objavio Državni zavod za statistiku (DZS). Po podacima DZS-a, u ožujku je bilo 179 plaćenih sati rada ili 13,3 posto više u odnosu na prethodni mjesec. Najveći broj plaćenih sati bio je u djelatnosti vodeni prijevoz (202), a najmanji broj plaćenih sati bio je u djelatnosti proizvodnje duhanskih proizvoda (167). Najviša prosječna neto satnica za ožujak je isplaćena u upravljačkim djelatnostima; savjetovanju u vezi s upravljanjem, u iznosu od 60,62 kune. Zatim slijedi zračni prijevoz sa 50,03 kune te promidžba (reklama i propaganda) sa 49,56 kuna. Najniža prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po satu zaposlenih u ožujku isplaćena je u proizvodnji kože i srodnih proizvoda, u iznosu od 15,23 kune. U proizvodnji odjeće, prosječna neto satnica u ožujku iznosila je 15,67 kuna, a u zaštitnoj i istražnoj djelatnosti 17,10 kuna. Prosječna mjesečna bruto plaća po satu u pravnim osobama za ožujak ove godine iznosila je 41,92 kune, što je za 9,4 posto manje nego za prethodni mjesec i 4,6 posto manje u odnosu na ožujak 2009. godine. A prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je u travnju bilo ukupno 1.416.459 zaposlenih, što je 4.214 osoba ili 0,3 posto više nego u ožujku. Broj zaposlenih u pravnim osobama u travnju je u odnosu na ožujak povećan za 2.151 osoba, tako da su pravne osobe krajem travnja zapošljavale 1.153.750 osoba. U postotku je broj zaposlenih u pravnim osobama na mjesečnoj razini povećan za 0,2 posto, a statistika veći postotak rasta broja zaposlenih bilježi kod obrta i slobodnih profesija, za jedan posto. U obrtu i slobodnim profesijama u travnju je bilo ukupno 230.041 zaposlenih, što je 2.277 osoba više nego u ožujku. Zaposlenih osiguranih poljoprivrednika bilo je 32.668 ili 0,7 manje, pokazuju podaci koje je DZS preuzeo od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Broj nezaposlenih na mjesečnoj je razini smanjen za 3,1 posto te je u travnju bilo 308.675 nezaposlenih, što je 9.983 osobe manje nego u ožujku. Stopa registrirane nezaposlenosti smanjena je za 0,5 postotnih bodova, sa 18,4 posto u ožujku na 17,9 posto u travnju. Statistika kretanja broja zaposlenih u pravnim osobama pokazuje kako je u sedam djelatnosti broj zaposlenih smanjen na mjesečnoj razini, a porastao je u njih devet, u postotku najviše u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, za 7,3 posto. Obrazovanje je jedina djelatnost u kojoj je broj zaposlenih porastao na godišnjoj razini i to za 1,2 posto, pa je u obrazovanju u travnju ove godine bilo 105.206 zaposlenih. Sve ostale djelatnosti su imale manje zaposlenih nego u travnju prošle godine, a ukupno je zaposlenih u pravnim osobama u travnju ove godine bilo 5,1 posto manje nego u istom mjesecu prošle godine. Statistika također pokazuje da izraženiji pad broja zaposlenih na godišnjoj razini bilježe prerađivačka industrija, trgovina te posebice građevinarstvo. U pravnim osobama koje se bave prerađivačkom industrijom u travnju je bilo 217.900 zaposlenih, što je na godišnjoj razini pad za 7,8 posto. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Jednak broj kvota
Broj multilateralnih kvota za dobivanje CEMT dozvola za međunarodni cestovni promet za Bosnu i Hercegovinu, kao i za još nekoliko manjih zemalja, kako je najavljeno ostat će na istom nivou, jedan je od zaključaka Konferencije ministara transporta u Leipzigu, koja je održana u okviru Trećeg međunarodnog foruma pod nazivom 'Transport i komunikacija'. „Postojali su snažni zahtjevi i inicijative šest zemalja Evropske Unije za restrikcijom ovih kvota na osnovu kojih se dobivaju dozvole za pojedine zemlje, ali je naša delegacija, u suradnji i zajedničkom nastupu sa još nekoliko zemalja, bila na stavu da zadržimo za sada isti nivo. Dogovoreno je da se, prema stavu Rusije, preispitaju sadašnji odnosi u sistemu multilateralnih odnosa i ono što je zaključak jeste da se podržani principi iz 2005. godine analiziraju, što znači da, za sada, BiH ostaje na istom nivou", izjavio je zamjenik ministra komunikacija i transporta BiH Mladen Simić. Simić je u telefonskoj izjavi za lokalne medije pojasnio da će, kada je riječ o analizi principa donesenih 2005. godine u Moskvi, u narednom periodu biti neophodno da se ispita efikasnost i iskorištenost kvota u međunarodnom prometu. „U slučaju restrikcija svakako bismo imali vrlo problematičnu situaciju u kojoj bi takozvane male države u Evropskoj Uniji i države koje idu ka Evropskoj Uniji imali velike probleme u transportnoj industriji", rekao je Simić. On je naveo kako je jedna od tema ministarske konferencije, koja je okupila delegacija oko 50 zemalja svijeta, bilo i razmatranje problema nastalih u zračnom prometu nakon erupcije vulkana na Islandu, pri čemu je iskazana zabrinutost i zaključeno da je u tom periodu oko 75 posto letova bilo otkazano. „Razgovarano je o načinima na koje se u budućnosti treba odnositi u ovakvim situacijama i kako se zaštititi u ovakvima situacijama“, rekao je Simić. Delegacija Ministarstva komunikacija i transporta BiH, koju predvodi zamjenik ministra Mladen Simić, sudjeluje u radu Trećeg međunarodnog transportnog foruma /ITF/, koji je prije dva dana počeo u Leipzigu. Forum, koji je sa radom završio u petak, okupio je oko 850 učesnika iz pedesetak zemalja članica Foruma, predstavnike industrije iz sektora transporta, istraživače, predstavnike nevladinih organizacija i civilnog društva iz Evrope i svijeta. (Mirsad Ajnadćić)

Srbija: Ubrzavanje privatizacije javnih poduzeća
Srbija treba ubrzati restrukturiranje i privatizaciju javnih poduzeća, što bi moglo poboljšati poziciju privatnog sektora, unapređenje i transfer tehnologije, korporativnog upravljanja i osiguravanje dodatnih financijskih sredstava, izjavio je šef Misije MMF-a za Srbiju Albert Jeger. Prema njegovim riječima, Vlada Srbije bi također trebala unaprijediti poslovno okruženje, ubrizga više konkurencije u, do sada, monopolizirane oblasti i ojačati sistem javnih nabavki. Neki od hitnih koraka su i bolja implementacija zakona o konkurenciji i javnim nabavkama, rekao je Jeger. Na pitanje kako MMF gleda na ostvareni stupanj ostvarene racionalizacije državne uprave, on je ocijenio kako je bilo kašnjenja u tom sektoru, dodavši kako je zakon usvojen prije samo pet mjeseci i da je njegova implementacija neujednačena. „U ovom slučaju, nisu u pitanju kratkoročne fiskalne uštede. One bi, u ovoj godini, ionako bile male, ali bi se povećavale tokom vremena. Međutim, ovaj slučaj je mnogo više signal stepena posvećenosti reformama za smanjenje potrošnje“, ukazao je on i dodao da budžetski korisnici koji nisu primijenili zakon ne bi trebalo da budu "nagrađeni". Jeger je kazao kako je u pregovorima dogovoreno da Vlada Srbije u lipnju donese odluku za primjenu mjere zakašnjele racionalizacije državne uprave bez pristranosti na sve budžetske korisnike i da će taj zadatak biti preduvjet okončanja četvrte revizije. Što se tiče mirovina, on je rekao da nema mnogo zemalja koje mogu sebi priuštiti direktno povezivanje visine mirovine sa rastom plaća, što posebno važi za države sa relativno visokim učešćem mirovina u BDP, kakva je Srbija. Jeger je rekao kako vjeruje da je dogovorena formula indeksacije plaća u javnom sektoru, koja je bazirana na šestomjesečnom rastu inflacije povećanom za polovinu godišnje stope rasta BDP iz prethodne godine, dobra i da je u pitanju balansiran mehanizam okrenut potrebi za fiskalnom odgovornošću u ovom, ekonomski teškom, vremenu. Kad su u pitanje investicije, on smatra da fiskalni poticaji ne bi trebalo biti najvažniji za privlačenje investitora, iako mogu biti od pomoći u nekim situacijama, navodeći kako bi Srbija veću pažnju trebala posvetiti mjerama za poboljšanje poslovnog okruženja koje ne zahtijevaju puno troškova države. Komentirajući kurs dinara, šef misije MMF-a je rekao kako NBS ima veoma visoke devizne rezerve i da treba intervenirati u skladu sa svojim mandatom ciljane inflacije, što ne znači da brani određeni nivo kursa, već da ublaži velike dnevne fluktuacije. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Zaustavljeno knjiženje kupoprodaje
Crnogorska komisija za vrijednosne papire je donijela odluku da privremeno zaustavi saldiranje (knjiženje) kupoprodaje 39,59 posto dionica HTP Primorje za 3,38 milijuna eura, koje su bile u vlasništvu HLT fonda, nepoznatom kupcu sakrivenom iza custody računa Hypo Alpe Adria banke. Kako je objavljeno u crnogorskim medijima, iz Komisije su saopćili kako će transakcija biti blokirana sve do utvrđivanja relevantnih činjenica i ocjene da li je transakcija izvršena u skladu sa propisima kojima je regulirano poslovanje investicijskih fondova kao i poslovanje sa vrijednosnim papirima. Komisija je također najavila kako odmah kreće u izvanrednu kontrolu poslovanja HLT fonda iz kojeg nije bilo nikakvih službenih saopćenja povodom sporne transakcije. Udruženje privatnih investitora (UPI) dan ranije zatražilo od Komisije za vrijednosne papire da zaustavi saldiranje ove transakcije u Centralnoj depozitarnoj agenciji (CDA), jer je u blok trgovini obavljena po dosta niskoj prosječnoj cijeni od 3,15 eura za koju tvrde da je štetna za dioničare HLT-a. HTP Primorje je u prvom kvartalu 2010. godine ostvarilo je profit od ukupno 10,3 milijuna eura, a obavljena transakcija vrednuje cijelu firmu na 8,5 milijuna eura. „Slijedi da je cijela tvrtka manje vrijedna od profita ostvarenog u jednom kvartalu, tvrde iz Udruženja, iz kojeg su zatražili od Komisije da u najkraćem roku provjeri da li je transakcija bila sa povezanim osobama i na temelju povjerljivih informacija. U zahtjevu Komisiji navodi se, također, da ukupna knjigovodstvena vrijednost poduzeća HTP Primorje na kraju 2009. godine iznosila 18,7 milijuna eura (bez profita iz prvog kvartala 2010). Pojedinačno najveći vlasnici HLT fonda, koji je do sada bio najveći dioničar HTP Primorja, su Cattaro investments sa 19,71 posto dionica, Pro Vladex DOO 8,56 posto, Dragan Dudić iz Kotora 3,57 posto, Prima 2,15 posto i inozemna tvrtka Dafin SA 1,64 posto dionica. Firme Cattari investments i Pro Vladex kontroliraju isti ljudi, biznismeni Vladan Vujović i Denis Mandić. Što se tiče HTP Primorja, najveći dioničari nakon HLT-a su tvrtka Eurocem trade sa 21,31 posto dionica, zatim Pro Vladeks DOO sa 18,08 posto dionica. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Zatraženo postepeno okončanje misije
Kosovski predsjednik Fatmir Sejdiu zatražio je tokom sastanka sa šefom UNMIK-a Lambertom Zanierom da se postepeno okonča misija UNMIK-a, objavili su kosovski mediji. „Predsednik Sejdiu je zahvalio gospodinu Zanieru na ulozi koju je UNMIK imao od uspostavljanja misije na Kosovu, ocjenjujući međunarodnu investiciju na Kosovu uspješnom pričom. On je također ponovio da je vrijeme da se postepeno okonča misija UNMIK“, navodi se u saopćenju iz kabineta kosovskog predsjednika. Tokom sastanka Sejdiu je također govorio o situaciji na Kosovu, procesu priznanja Kosova i o mnogobrojnim procesima u pravcu ubrzanja koraka za što bržu integraciju u euroatlantske strukture i u bliskoj budućnosti učlanjenju u UN, dodaje se u saopćenju. U međuvremenu, Peter Feith, šef Međunarodnog civilnog ureda i visoki predstavnik Evropske Unije na Kosovu izjavio je kako Evropska unija neće priznati rezultate lokalnih izbora koje je Srbija raspisala na sjeveru Kosova. On je rekao da je strategija njegovog ureda za integraciju sjevernog dijela Kosova i dalje aktualna i da se nada da će se integracija provoditi po modelu koji je uspostavljen u općinama južno od Ibra. Feith, koji je u razgovorima sa predstavnicima američke vlade u Washingtonu razmatrao provođenje Ahtisaarijevog plana za Kosovo, istaknuo je da njegova kancelarija priznaje samo izbore koje organiziraju vlasti u Prištini. On je također rekao kako predstavnici njegovog ureda imaju teškoće u pristupu sjevernom dijelu Kosova i da će biti potrebno vrijeme za realizaciju njegovog plana integracije sjevernog dijela Kosova i da je za njega ključno da bude prihvaćen na lokalnom nivou. Na pitanje da li to znači da ideje o podjeli ili autonomiji za sjever Kosova nisu na pregovaračkom stolu, on je odgovorio da je odluka o daljim koracima na Prištini i Beogradu i izrazio nadu da će savjetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde biti konstruktivna baza za direktni dijalog dvije strane, ali i zaključio da podjela nije opcija koju podržavaju međunarodni protagonisti. (Violeta Palaska)

Makedonija: Rast javnog duga
Prema posljednjim objavljenim podacima javni dug Makedonije snažno je rastao u posljednje tri godine i krajem ožujka ove godine dosegnuo 2,2 milijarde eura odnosno 32,7 posto bruto društvenog proizvoda (BDP), objavili su makedonski mediji. Ministar financija Zoran Stavreski, najavio je da će se zemlja i dalje zaduživati jer je procjena stručnjaka da se ulazi u 'opasnu zonu' tek kada dug prijeđe 40 posto BDP-a. „Imamo još prostora za zaduživanje kod međunarodnih institucija na kratki rok, kako bismo financirali kapitalne investicije“, izjavio je Stavreski. Ekonomisti, s druge strane, upozoravaju kako javni dug države ne bi trebao biti veći od 25 posto BDP-a, a poduzetnici smatraju kako ukoliko se Makedonija već zadužuje, novac treba iskoristiti za razvoj. Opća ocjena gospodarstvenika je da se zemlja mnogo zadužuje i da troši neracionalno. Iz Vlade Makedonije poručili su pak da će iskoristiti sve mogućosti koje su im na raspolaganju kako bi dobili što povoljnije inozemne kredite, ali i da čekaju povoljan trenutak za izdavanje novih euro-obveznica. Inače, u ukupnom javnom dugu - vlada, državne institucije i javna poduzeća imaju značajan udio te inozemstvu duguju 1,4 milijarde eura. Istovremeno, nijedna makedonska državna institucija neće biti pošteđena rezanja troškova, što se predviđa predstojećim rebalansom državnog proračuna, izjavio je makedonski ministar financija, Zoran Stavreski. Iako još u fazi analiziranja, rebalans predviđa obuhvatiti baš sve planirane projekt. „Još uvijek radimo analize kako će izgledati najbolji scenarij za rebalans, ali već je sigurno reći da nijedna institucija neće biti pošteđena. Rezat će se troškovi za sve projekte u svim institucijama“, rekao je Stavreski. Prema njegovim riječima, to ipak ne znači da će se usporiti dinamika projekata koji su već u tijeku te da ministarstvo financija razgovara sa svakom institucijom posebno kako bi se troškovi rezali na odgovarajući način. (Vlado Naumovski)

Albanija: Provedba uvjeta za bezvizni režim
Albanski premijer Sali Berisha pozdravio je odluku Evropske komisije (EK) da preporuči ukidanje viza za Albance. Također je obećao kako će brzo provesti kriterije koji su određeni kao uvjeti za bezvizna putovanja . „Jamčim svim zemljama članicama kako će se na sva tri kriterija raditi s najvećom predanošću i marljivošću od strane vlade“, rekao je Berisha. U međuvremenu, vođa opozicijske Socijalističke stranke Edi Rama uputio je pismo predsjedniku Evropske Komisije Jose Manuel Barrosu, izražavajući zahvalnost zbog takve odluke, dodavši kako na pravo na bezvizna putovanja ne bi trebala utjecati tekuća politička kriza u Albaniji. Istovremeno, policije u Albaniji i na Kosovu uhitile su trojicu osumnjičenih članova lanca krijumčarenja narkotika, priopćile su albanske vlasti. Jedan je uhićen u Tirani, a ostalu dvojicu zaustavile su vlasti u Prizrenu, na jugu Kosova. Policija sumnja kako je taj lanac krijumčario drogu iz Albanije na Kosovo i imao u posjedu zalihu 110 kilograma marihuane koja je u studenom ostavljena nedaleko od glavnog grada. Kosovske vlasti potvrdile su uhićenja i očitu povezanost osumnjičenih s međunarodnom mrežom za krijumčarenje narkotika. (Violeta Palaska)


Četvrtak, 03.06.2010.

Slovenija: Investiranje u regiju
Slovenski Petrol najavio je kako planira uložiti oko 400 milijuna eura u Sloveniji i zemljama Zapadnog Balkana, izjavio je generalni direktor te naftne kompanije Aleksandar Svetelšek. "Te investicije na slovensko i tržišta Srbije, Kosova, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, na kojima Petrol posluje, trebale bi biti realizirane u roku od četiri do pet godina", kazao je Svetelšek. Kako je istaknuo, dio navedenog iznosa bit će upotrijebljen za kupovine kompanija i dodao da će Petrol za manje kupovine koristiti vlastita sredstva, a za veće kompanije je spremna se zadužiti kod banaka. "U Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Kosovu i Crnoj Gori postoje dobra poduzeća za čiju kupovinu smo zainteresirani, a otvoreni smo i za sve ostale oblike suradnje. Trenutno pregovaramo sa nekoliko poduzeća širom Balkana iz naftnog i plinskog sektora", rekao je za slovenske medije generalni direktor Petrola i dodao da će ove godine u naftnu i plinsku energetiku jugoistočne Evrope investirati približno 50 milijuna eura. Svetelšek je istaknuo da se na tržištu jugoistočne Europe očekuje mnogo od plinskog poslovanja. „Petrol radi i pojedinačne procijene oko ulaganja u elektroenergetiku, konkretno u hidroenergetiku, ali još nije donio konačnu odluku. Procijenili smo da je u regiji još rizično ulaganje u proizvodnju struje“, zaključio je Svetelšek. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Izdavanje vrijednih trezorskih zapisa
Na aukciji Ministarstva financija u utorak upisano je 618 milijuna kuna i 102,78 milijuna eura vrijednih trezorskih zapisa, saopćeno je iz ministarstva. Planirano je bilo izdavanje 500 milijuna kuna vrijednih trezorskih zapisa, no ostvareni iznos emisije bio je 618 milijuna kuna. Ukupan iznos pristiglih ponuda za trezorske zapise s rokom dospijeća od 91 dan dosegnuo je ukupno 223 milijuna, no ostvarena je emisija od 143 milijuna kuna. Najviša ponuđena cijena bila je 99,504 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, uz kamatu od dva posto. Najniža je ponuđena cijena bila 99,381 kunu, uz kamatu od 2,5 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 99,405 kuna, pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 2,4 posto. Pritom je udio nebankovnog sustava u emisiji iznosio 79,02 posto. Za trezorske zapise s rokom dospijeća od 182 dana pristiglo je 303 milijuna kuna vrijednih ponuda, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 85 milijuna kuna. Najviša ponuđena cijena iznosila je pritom 98,575 kuna, uz kamatu od 2,9 posto. Najniža je cijena bila 98,285 kuna, uz kamatu od 3,5 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 98,454 kuna, pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 3,15 posto. Pritom je udio nebankovnog sustava u ukupnoj emisiji bio u visini 17,65 posto. Za zapise s rokom dospijeća od 364 dana pristiglo je 520 milijuna kuna vrijednih ponuda, a upisano je 390 milijuna kuna vrijednih zapisa. Najviša ponuđena cijena bila je 96,637 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 3,49 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 95,705 kuna, uz kamatu od 4,5 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 96,210 kuna, po kamatnoj stopi od 3,95 posto. Udio nebankovnog sustava u ukupnom iznosu emisije iznosio je 69,23 posto. Kako se navodi u saopćenju, ukupno je upisano kunskih trezorskih zapisa u vrijednosti od 13,975 milijardi kuna. Od toga je na rok od 91 dan upisano 971 milijun kuna, na rok od 182 dana 2,034 milijarde, na rok od 364 dana 8,317 milijardi, a na rok od 728 dana 2,653 milijarde. Na aukciji u eurima, a plativoj u kunama, planirano je izdanje trezorskih zapisa u visini od 50 milijuna eura. Upisani su zapisi s rokom dospijeća od 364 dana u visini od 102,78 milijuna eura, dok je ukupan iznos pristiglih ponuda dosegnuo 135,117 milijuna eura. Najviša ponuđena cijena iznosila je 96,814 eura za 100 eura nominalnog iznosa zapisa dok je kamatna stopa bila 3,30 posto. Najniža je pak ponuđena cijena bila 96,164 eura uz kamatu od četiri posto. Sukladno tome, ostvarena je jedinstvena prodajna cijena od 96,534 eura, po kamatnoj stopi od 3,6 posto. Pritom je udio nebankovnog sektora u ukupnoj emisiji bio 2,98 posto. Srednji tečaj Hrvatske narodne banke za jedan euro iznosio je 7,266285 kuna, pa je iznos emisije izraženo u kunama dosegnuo 746,836 milijuna kuna. Na aukciji je ukupno upisano trezorskih zapisa u eurima 1,414 milijarde eura, uz dospijeće od 364 dana. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Tužba televizija
Menadžment Radio-televizije BiH (BHRT) tužio je RT RS i RTV Federacije BiH zbog nezakonske raspodjele oko 100 miliona KM prihoda od marketinga u posljednje četiri i pol godine, objavili su jučer bosansko-hercegovački mediji.Nermin Durmo, v.d. direktora BHRT-a, kazao je da su tužbu podnijeli po nalogu Upravnog odbora ovog javnog emitera, te da ne zna točno o kom se iznosu radi. „Zakon o Javnom RTV sistemu BiH, koji je usvojen krajem 2005. godine, u članu 23 nalaže da se prihod od marketinga uplaćuje na zajednički račun, a tada se dijeli u omjeru 50 posto za BHRT, a po 25 posto za RTV Federacije BiH i RT RS. Do danas se ovaj član zakona ne primjenjuje. Mi samo tražimo da se Sud izjasni o primjeni zakona i utvrdi koliki je to iznos i način raspodjele", istakao je Durmo. U tužbi, koju je podnio menadžment BHRT-a, traži se angažiranje sudskog vještaka koji će procijeniti koliko je prihoda od marketinga prikupljeno u posljednje četiri i po godine, te presuda u kojoj se obavezuju sva tri javna emitera na raspodjelu prihoda u skladu sa zakonom i isplatu zateznih kamata. Prema posljednjim revizorskim i izvještajima javnih emitera, u 2008. godini od marketinga je ukupno prikupljeno nešto više od 25 milijuna KM, što znači da je isplatom za četiri godine i zatezne kamate tužba BHRT-a "teška" oko 100 milijuna KM. Za 2008. godinu RTV Federacije BiH imala je prihod od marketinga od 14.283.850 KM, BHRT je prihodovala 5.753.246 KM, a RT RS 5.060.396 KM. Da se primjenjivao član 23 BHRT bi u 2008. godini dobila 12,5 milijuna KM, a RTV Federacije BiH i RT RS po 6,2 milijuna KM. Raspodjelom prihoda od marketinga, kako je propisano zakonom, BHRT bi dobila šest i po miliona više, dok bi RTV Federacije BiH izgubila osam milijuna KM, a RT RS dobila oko milijun KM. Dragan Davidović, direktor RT RS, kazao je da će, ukoliko je točno da je tužba podnesena, tražiti izjašnjenje UO RT RS. „Nismo obaviješteni da je tužba podnesena. Ako je to točno tražit ću od UO RT RS da se izjasni o tome i dalje ćemo postupiti po njihovoj odluci“, rekao je Davidović. Džemal Šabić, direktor RTV FBiH, nije bio dostupan, a Igor Soldo, predsjednik UO ovog javnog emitera, nije mogao komentirati tužbu jer o tome nema službenih informacija. Branko Dokić, predsjednik Komisije za promet i komunikacije bh. parlamenta, rekao je da se odnosi među emiterima usložnjavaju. „Tužbe, nažalost, ne mogu pomoći da se ionako loši odnosi među javnim emiterima poprave. Razumljivo je i što BHRT podnosi tužbe zbog roka zastare. Jasno je i da se zakon ne poštuje godinama i ako je on loš ili neprimjenjiv onda ga treba mijenjati, a ne stvarati sve veće probleme“, rekao je Dokić. Durmo tvrdi da BHRT nema namjeru da zaoštrava odnose s ostalim emiterima, nego samo ispunjavaju nalog UO koji traži da se zakon u potpunosti poštuje. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Zatvaranje nelikvidnih poduzeća
Za približno dva tjedna biti će poznata imena prvih poduzeća i drugih pravnih osoba koja će zbog dugogodišnje blokade računa prestati postojati. Prema preliminarnim podacima privrednih sudova, svega nekoliko desetina pravnih osoba do sada je pronašlo način da otvori redovan stečajni postupak. Do isteka roka po svemu sudeći samo jedan do dva posto ili tek stotinu do 200 tvrtki uspjet će preživjeti likvidaciju. Na prvom spisku nelikvidnih koji je Narodna banka Srbije objavila početkom travnja bilo je čak 10.977 pravnih osoba kojima su računi u blokadi duže od tri godine i njima je dat rok od 60 dana da se dogovore sa povjeriteljima ili uplate predujam za ulazak u stečaj. Međutim, istina je da rokovi ni u jednom od otvorenih predmeta još nisu istekli jer je su počeli tek kada su se suci upoznale s predmetom, a potom slale rešenja o otvaranju predstečajnog postupka. Od dana kada tvrtka ili organizacija primi rešenje privrednog suda, teče rok od 60 dana u okviru koga dužnik može ili pronaći sredstva za skidanje blokade nastaviti redovan rad ili osigurati novac za predujam koji omogućava otvaranje redovnog stečajnog postupka. U većini sudova, dvomjesečni rok za posljednje obrađeni predmet ističe u periodu od kraja lipnja do sredine srpnja. Najviše predmeta je stiglo na adresu Privrednog suda u Beogradu. Također se pojavljuje kao veliki problem i to što u Srbiji nisu usuglašeni pojedini zakoni poput Zakona o stečaju i Zakona o privatizaciji. U niški Privredni sud, koji pokriva područje Niškog okruga i Kosova, početkom travnja stigao je spisak 868 pravnih osoba koja su u blokadi duže od tri godine, a u svibnju ta lista dopunjena je sa još 26 predmeta. „U 16 slučajeva došlo je do obustave postupka jer je Agencija za privatizaciju donijela odluku o restrukturiranju poduzeća, pa se u tom slučaju stečaj ne primjenjuje. U dva slučaja suci su donijeli odluku o odbacivanju rešenja o predstečajnom postupku, a za sada je svega pet poduzeća uplatilo predujam za otvaranje redovnog stečaja. Po svemu sudeći, ni kada isteknu rokovi, broj novootvorenih stečaja neće biti značajnije povećan“, izjavila je za srbijanske medije Olivera Jovanović, v.d. predsjednika Privrednog suda u Nišu. U kragujevački Privredni sud početkom travnja stigla su 732 predmeta, a početkom svibnja još 18 novih, ali je samo jedno poduzeće pronašlo načina da uplati predujam. I u leskovačkom sudu procjenjuju da neće biti veliki broj pravnih osoba koja će se moći izvući iz svoje teške situacije, odnosno procedure automatskog stečaja. Prema rečima Stanimira Markovića, v.d. predsednika tog suda, za područje Jablaničkog i Pčinjskog okruga, početkom travnja stigao je spisak od 606, a u svibnju još 14 pravnih osoba, koja su u blokadi duže od tri godine (367 iz Jablaničkog okruga i 239 za Pčinjski okrug), Iako očekujemo da se ta procedura primjeni u nekoliko slučajeva, za sada je samo jedno pravno lice uspelo da uđe u redovan postupak. Većina blokiranih pravnih osoba, međutim, ostat će u proceduri automatskog stečaja, i kada od polovine lipnja, kada ističu prvi rokovi uzmemo te predmete u rad, sigurno je da ćemo se suočiti sa mnogo neriješenih problema", kaže Marković. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Još uvijek višak radnika
Iako je angažiranjem Centralno-evropske aluminijske kompanije (CEAC) i Vlade Crne Gore dosta postignuto u prevladavanju negativnih efekata koje je globalna kriza uzrokovala u KAP-u, sad, kada je završena realizacija socijalnog programa i kada je u obje kompanije ostalo viška 655 radnika, ne mogu ocijeniti da sam u potpunosti zadovoljan dinamikom provođenja projekta restrukturiranja KAP-a i Rudnika boksita, jer znam kakav financijski utjecaj ova činjenica ima na poduzeća, izjavio je za crnogorske medije predsjednik uprava obje kompanije Vjačeslav Krilov. On je rekao da je kratkoročni negativni financijski utjecaj svima bio jasno vidljiv, jer su , kako je dodao, zbog nedostatka sredstava kasnile u isplati zarada, tako da su realizaciju socijalnog programa u obje kompanije propratili učestali protesti i obustave rada. Prema njegovim riječima, prosječne vrijednosti naknada isplaćenih u Boksitima su 13.500 eura, a uz dodatke osigurane u KAP-u, isplaćeni prosjek po radniku dostigao je oko 17.500 eura, naveo je Krilov. Realizacija socijalnog programa, kako je istakao, provodila se značajno sporije od predviđenog, pa je samo na osnovu financiranja viška zaposlenih od početka ove godine obrtni kapital KAP-a se smanjio za oko 4,5 milijuna eura. Situacija u Boksitima je još složenija, gdje je samo za isplatu zarada u godini u kojoj nije bilo proizvodnje utrošeno oko 18 milijuna eura”. On je ocijenio da je već duže vrijeme pažnja fokusirana samo na proteste i radničke zahtjeve. Zato samo želim podsjetiti da je cilj restrukturiranja stvaranje zdravih kompanija, očuvanih 1.100 radnih mjesta u Kombinatu i 250 u Boksitima, koje poslujući na ekonomski održivoj osnovi mogu isplatiti dugove kreditorima i osigurati značajno učešće u vanjskotrgovinskom bilansu zemlje, rekao je Krilov. U narednom periodu će, prema njegovim riječima, kroz komunikaciju sa sindikatima i nadležnim ministarstvima, biti neophodno definirati na koji način će se rješavati problem prekobrojnih zaposlenih koji su ostali u kompanijama nakon realizacije socijalnog programa. Ono što je prilično izvjesno, jeste da su novi izvori financiranja teško dostupni zbog već postojeće zaduženosti kompanije. Ukoliko izostane pravovremena podrška ključnih zainteresiranih stakeholdera, tu prije svega mislim na Vladu, sindikate, kao i radnike koji ostaju da rade u ovim poduzećima, čitav program restrukturiranja može biti ugrožen. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Političari dobro žive
Prema jučer objavljenim podacima, mnogi kosovski dužnosnici su prijavili imovinu vrijednu više od milijun eura, pa je tako premijer Kosova Hashim Thaci naveo kako posjeduje imovinu ukupne vrijednosti 1.491.614 eura. Premijer raspolaže zemljištem od 15 ari, na kojem je započeo izgradnju kuće od 700 kvadrata. U banci ima ušteđeno 224.000, a njegovi godišnji prihodi iznose 17.300 eura. On posjeduje zemlju od sedam hektara u Broji, koja vrijedi 180.000 eura i koju je naslijedio, kuću od 350 kvadratnih metara, u vrijednosti 80.000 eura, a vozilo u vrijednosti 11.000 eura. Kosovska agencija za borbu protiv korupcije objavila je izvještaj o imovnom stanju kosovskih dužnosnika, prema kojem ministar ekonomije i financija Ahmet Shalla ima bogatstvo u iznosu 664.452 eura, dok Bedzet Pacoli nije želio objavljivati koliko iznosi njegovo bogatstvo. Predsjednik Kosova Fatmir Sejdiu je naveo da je njegova ukupna imovina vrijedi od 98.210 eura i da je čuva u dvije banke na Kosovu. Sejdiju nije dao više detalja u vezi nepokretne imovine, niti o mjesečnim primanjima, ali ni o primanjima njegovih članova obitelji. Sejdiu je prijavio kuću od 200 kvadratnih metara, koja je zajedničko vlasništvo njega i njegove braće. Predsjednik Skupštine Kosova Jakup Krasniqi je objavio imovinu u iznosu od 1.100.880 eura. On ima kuću veličine 500 kvadrata, koja vrijedi 300.000 eura i 20 hektara zemlje u vrijednosti 600.000 eura. Njegovi godišnji prohodi iznose 32.000 eura, a ušteđevina mu iznosi 10.780 eura. Krasniqi ima vozilo koje vrijedi 11.500 eura. Predsjednik Demokratskog saveza Dardanije Nedzat Daci napisao je u formularu da posjeduje imovinu od samo 341.000 eura. On ima jednu kuću koja vrijedi 150.000 eura, jednu manju u vrijednosti 90.000 eura, kao i 41.000 eura ušteđevine, dok njegovi godišnji prihodi iznose 36.000 eura. Ministar ekonomije i financija Ahmet Shalla je naveo da njegova imovina iznosi 664.452 eura. Ministar vanjskih poslova Skender Hiseni raspolaže kućom od 240 kvadrata, koja vrijedi 350.000 eura, stan u vrijednosti 118.000 eura i dva vozila čija je vrijednost 46.000 eura. (Violeta Palaska)

Makedonija: Ulaganje u energetiku
U pogledu energetike, makedonska Vlada planira nekoliko projekata u koje će biti uloženo preko 500 milijuna eura, izjavio je makedonski premijer, Nikola Gruevski. „Ono što sljedeće jest fokusiranje na projekt Boškov Most, dok je projekt za Čebren i Galište u samoj završnici. Inače, taj projekt je vrijedan između 600 i 700 milijuna eura te utječe na BDP od oko dva posto, a gradit će se oko sedam godina“, izjavio je Gruevski. K tome, saznaje se da će projekt Boškov Most vrijediti 80 milijuna eura, a radit će se o značajnom kapacitetu u energetskom sustavu Makedonije. Nadalje, u planu je izgradnja Lukova, na samoj granici s Kosovom, te istraživanje U Mariovu za otvaranje novog rudnika. U međuvremenu, nova desetkilovoltna trafostanica za napajanje električnom energijom kapaciteta u makedonskoj industrijskoj zoni Vizbegovo u općini Butel postavljena je ovih dana od strane tvrtke EVN Makedonija. Ovime se omogućava stabilnost u opskrbi električnom energijom, pogotovo radi povećanog interesa za novim potrošačkim kapacitetima u ovoj regiji, navodi se u službenom priopćenju EVN-a. K tome, EVN najavljuje kako će uskoro objaviti planovi izgradnje u ovoj industrijskoj zoni još dvije desetkilovoltne trafostanice koje će u potpunosti zadovoljiti kapacitete potražnje, a ostavit će se prostor i za moguće, buduće nove priključke. Novim obračunom utrošene električne neergije su pak nezadovoljni stanovnici Prilepa. U novim svibanjskim računima za električnu energiju, Prilepčanima je pribrojen i zaostali dug pa su oštro reagirali na punktu za naplatu u prostorima EVN-a. Naime, revoltirani građani Prilepa kažu da su dobili informacije da trebaju platiti neplaćene račune od prije pet-šest godina. „U starim računima nismo imali nikakve dugove, a sada odjednom svi imamo taj dug. Tražimo objašnjenje otkud se stvorio ako redovito plaćamo njihove račune“, rekli su Prilepčani. Revoltirani su i reakcijom EVN na njihove prigovore, koja je u osnovi, prijetnja da će im isključiti struju ukoliko ne podmire taj dug. Iz same tvrtke su tek šturo rekli da je primjenom novog kompjuterskog sustava vidljiv svaki dug. (Vlado Naumovski)

Albanija: Uspješna borba protiv narkomafije
Albanska policija je zaplijenila 100 kilograma marihuane tijekom pretresa u regiji Gjirokastre krajem prošlog tjedna. Uhapšene su tri osobe, uključujući jednog studenta i bivšeg pripadnika Nacionalne garde. Droga, iz sela Lazarat, vjerojatno je bila namijenjena Tirani, kazala je policija. Ministar unutarnjih poslova Lulzim Basha posjetio je prije dva tjedna prije Lazarat i ukazao kako je Albanija predana borbi protiv uzgoja marihane, u cilju ispunjenja kriterija Evropske Unije za bezvizna putovanja. A u zajedničko akciji albanska i kosovska policija uhapsili su osumnjičene članove lanca za krijumčarenje narkotika. Jedan je uhapšen u Tirani, a ostalu dvojicu zaustavile su vlasti u Prizrenu, na jugu Kosova. Policija sumnja kako je taj lanac krijumčario drogu iz Albanije na Kosovo i imao u posjedu zalihu 110 kilograma marihuane koja je u studenom ostavljena nedaleko od glavnog grada. Kosovske vlasti potvrdile su uhićenja i očitu povezanost osumnjičenih s međunarodnom mrežom za krijumčarenje narkotika. EULEX je saopćio kako su narkotici bili namijenjeni zapadnoj Evropi. (Violeta Palaska)


Srijeda, 02.06.2010.

Slovenija: Pad BDP-a
Slovenski BDP je u prvom tromjesečju ove godine smanjen u odnosu na isto razdoblje prošle godine za 1,2 posto, dok je u odnosu na zadnji kvartal prošle godine pao za 0,5 posto, prvi su podaci koje je objavio državni statistički ured. To je također šesto uzastopno tromjesečje u kojem slovensko gospodarstvo na godišnjoj razini zabilježilo pad gospodarske aktivnosti, a pad je manji nego u prethodnim tromjesečjima. U prošloj je godini slovenski BDP pao za 7,8 posto u odnosu na 2008. godinu. U prvim reakcijama na objavu podatka o padu BDP-a u prvom tromjesečju ove godine neki slovenski ekonomisti ističu kako je to dokaz da su najave o kraju recesije bile pogrešne. „Iako su se negativne stope rasta smanjile, trendovi su još uvijek nepovoljni i govore da još nema čvrstih znakova izlaska iz recesije“, izjavio je za slovenske medije ekonomist Rastko Ovin. Neki ekonomisti optimistički signal ipak vide u podatku da je po prvi put nakon šest uzastopnih kvartala u kojemu je padao izvoz, ponovo došlo do njegova rasta od 4,5 posto u odnosu na lani. Te se optimističke ocjene temelje na analizama po kojima je, uz domaće investicije koje su i dalje u padu, upravo izvoz zadnjih godina prije nastupanja krize i recesije bio "motor" stalnog povećanja slovenskog BDP-a. Predstavnici slovenskog Ureda za makroekonomske analize i razvoj (Umar) i dalje ostaju pri procjeni rasta slovenskog BDP-a za 0,6 posto u ovoj godini. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Moguće rješenje nelikvidnosti
Hrvatska udruga poslodavaca ponudila je jučer pomoć Vladi u rješavanju problema nelikvidnosti. Damir Kuštrak, predsjednik HUP-a, ocijenio je kako se nelikvidnost može znatno smanjiti do kraja ljeta ako se napravi hrabar i operativan plan s jasnim ciljem. „Hrvatski sustav je likvidan, novaca ima, ali je problem u njegovoj alokaciji. Vlada treba priznati gdje je problem i naći rješenje“, izjavio je Kuštrak. Članice HUP-a potvrdile su kako su HAC i HC platili svoja dugovanja, ali cijena toga je, kažu u Udruzi, zaustavljanje radova. HUP procjenjuje da država potražuje oko 20 milijardi kuna i podržava ideju da se tržište očisti od poduzeća koja ne rade, nemaju zaposlenih i nisu platila svoja dugovanja. Problem nelikvidnosti moći će se, kažu, riješiti tek kada se uključe lokalne jedinice i njihova poduzeća, te državna i javna poduzeća. U HUP-u smatraju da treba presjeći lanac neplaćanja tako da se počne od najvećih tvrtki. Kao primjer navode Hrvatske željeznice koje su najveći kupac HEP-a, ili Zagrebački holding, te da se i ta poduzeća međusobno blokiraju, zbog čega prvi propadaju manji poduzetnici koji su petom ili šestom redu naplate. U HUP-u je ocijenjeno da je klasična multilateralna kompenzacija prerizična te da ne dolazi u obzir u sadašnjim uvjetima. Neki od razloga su formalne naravi, a neki su vezani uz nisku poslovnu kulturu i bojazan da bi bilo previše zloupotreba. Kuštrak je rekao kako HUP nema još uvijek gotovo rješenje, ali smatraju da bi se trebao razraditi model tzv. kvazidržavnog faktoringa, odnosno cesija. Osnovna ideja je da se država preko neke institucije (Hrvatskog fonda za privatizaciju) uključi u naplatu dospjelih potraživanja, slično kao što je to učinila prije desetak godina. Prvi lipnja trebao je biti rok za jednu od najvažnijih Vladinih mjera - jednokratno podmirenje dugova države i državnih poduzeća. No, premijerka Jadranka Kosor taj je rok demantirala rekavši da je riječ o pogrešci u Power point prezentaciji i da rok za tu mjeru nije ni zadan jer se ona provodi kontinuirano. Nelikvidnost je i dalje najveći problem u gospodarstvu. Neplaćeni računi u godinu dana narasli su s 15 na rekordnih 28 milijarda kuna. Javna poduzeća imaju 900 milijuna kuna dugova. Zasad su dugove raščistile Hrvatske autoceste te ceste - ukupno 630 milijuna kuna. U SDP-u pomak uopće ne vide - tvrde da većina državnih poduzeća nije platila ništa, a sumnjaju i u naplatu dugova u cestogradnji. U mjesec dana provedbe programa oporavka Vlada je rasteretila gospodarstvo smanjenjem naknada za spomeničku rentu, šume, vode i turističke zajednice. No bez svježeg novca u sustavu nema gospodarskog rasta. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Strah za imovinu tvrtki
Nova odluka Ustavnog suda BiH koja se tiče slučaja poduzeća 'Krajina Borac', ukoliko zaživi kao praksa za druge slične predmete, mogla bi izazvati nesagledive posljedice po imovinu RS, ocjenili su jučer pravni stručnjaci. Vitomir Popović, dekan Pravnog fakulteta u Banjaluci, smatra da je Ustavni sud odlukom da oduzme imovinu firme 'Krajina Borac' u Novom Gradu u korist poduzeća 'Borac' iz Travnika izašao iz okvira domaćeg zakonodavstva i odredaba Dejtonskog sporazuma. Zakonima o privatizaciji regulirano je da se nekadašnja društvena imovina poduzeća može privatizirati samo na području entiteta na kojima se nalazi po odlukama direkcija za privatizaciju Republike Srpske i Federacije BiH. Ustavni sud BiH je na zadnjoj sjednici usvojio apelaciju poduzeća 'Borac' iz Travnika i Dijane i Slavka Milojice iz Novog Grada, protiv banjalučke firme 'Krajina Borac', te ukinuo presudu Vrhovnog suda RS od 11. decembra 2009. i ostavio na pravnoj snazi presudu Okružnog suda u Banjaluci od 26. siječnja 2007. godine. Time je proglašen važećim ugovor o kupoprodaji poslovnog prostora 'Borca' u Novom Gradu između tog travničkog poduzeća i Slavka i Dijane Milojica. Na ovaj način je 'Krajina Borac', koji je u procesu privatizacije preuzeo svu imovinu travničkog 'Borca' na teritoriji RS, ostao bez nekretnine u Novom Gradu površine 65,26 kvadratnih metara. Zoran Milaković, predsjednik Upravnog odbora "Krajina Borca", čitav postupak Ustavnog suda BiH smatra vrlo čudnim, ukazujući da je apelacija travničkog "Borca" uzeta u razmatranje svega tri mjeseca nakon podnošenja, dok su drugi slučajevi prolongirani. On je ocijenio nevjerojatnim da se sada smatra važećim ugovor 'Borca' o prodaji imovine u Novom Gradu, dok su svi ostali okružni sudovi, pa čak i banjalučki, odbacili kao nevažeće ostalih 14 ugovora travničkog poduzeća o prodaji poslovnih prostora u gradovima u RS, jer nisu u skladu sa zakonom o privatizaciji. Milaković se pribojava da bi ova odluka Ustavnog suda mogla postati praksa prema kojoj će se ponašati i drugi sudovi, čime bi privatizirana poduzeća iz Republike Srpske čije su nekadašnje centrale bile u Federaciji BiH praktično ostale bez imovine. Popović je rekao da Ustavni sud BiH ovom presudom nastavlja tendenciju, ne samo da tumači, već i kreira nove ustavne odnose u BiH, što, prema njegovom mišljenju, može izazvati nesagledive posljedice. Ako Ustavni sud ovako nastavi, vrlo brzo će dovesti u pitanje ustavnu strukturu BiH, koja je uspostavljena Dejtonskim sporazumom, upozorio je Popović. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Izmjene zakona o narodnoj banci
Dva mjeseca nakon ostavke guvernera centralne banke Radovana Jelašića, u Skupštinu Srbije stigao je prijedlog izmjena Zakona o Narodnoj banci Srbije. Autor izmjena zakona je Narodna banka, a predviđa se, između ostalog, da guvernera ubuduće bira parlament na prijedlog predsjednika države. Izvršni odbor, uz preuzimanja nadležnosti monetarnog odbora da utvrđuje i provodi monetarnu i deviznu politiku, imat će obavezu donositi propise iz sektora kontrolne i nadzorne funkcije i odlučuje o davanju i oduzimanju dozvola za rad. Novim propisima trebalo bi da bude ojačana uloga Savjeta guvernera u nadzoru rada Narodne banke. Prema riječima predsjednice Skupštine o tekstu zakonskog prijedloga usuglasili su se, kako je objasnila, kompetentni subjekti i MMF-a i naše vlade. Prema ovom zakonskom prijedlogu guvernera predlaže predsjednik Republike. Dejana Šoškića je nakon guvernerove ostavke kao kandidata najavio premijer Mirko Cvetković. Očekuje se da će, nakon što zakon bude usvojen u Skupštini, Šoškić biti kandidat predsjednika Borisa Tadića, o kojem će se potom izjašnjavati poslanici. Da bi izvanredna sjednica bila zakazana potrebno je da dnevni red predloži Vlada ili najmanje 84 narodna poslanika. Izmjene koje se nude su već poznate javnosti, pa zašto je onda toliko vremena trebalo da zakon dođe do Skupštine, pitao je zamjenik šefa poslanika DSS Rade Obradović, koji je i član parlamentarnog Odbora za financije. „Guverner je podnio ostavku prije dva i pol mjeseca. Dva i pol mjeseca se čeka na izmjene zakona, dva i pol mjeseca se čeka da se vidi da li će se i kako birati guverner. Čuli smo i pre mjesec ili dva da je predsjednik Vlade predložio guvernera iako predsjednik Vlade za to nema nikakve ingerencije“, rekao je Obradović. „Za profesora Ekonomskog fakulteta u Beogradu Pavla Petrovića to što je premijer predložio kandidata za guvernera je opravdan potez, jer su se time, kako kaže, ostvarile licitacije s imenima i politikom Centralne banke. Petrović, međutim, kritično gleda na određene izmjene zakona, poput one koje definiraju ulogu Monetarnog savjeta. Smatra da je trebalo iskoristiti rešenja koja postoje u drugim evropskim zemljama. „Mislim da je propuštena prilika da se donese standardno i provjereno rešenje koje je prihvaćeno u svetu gde bi postojao nezavisni Monetarni savjet koga bi birala Skupština i gdje bi guverner bio prvi među jednakima. To bi onda osigurao stvarnu nezavisnost Centralne banke jer bi nju štitio ne samo guverner već i ovo tijelo birano od strane Skupštine, gdje bi dobar dio članova bio van Centralne banke“, rekao je Petrović. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Prodaja imovine nakon stečaja
Duhanski kombinat Podgorica (DKP), jedna od najstarijih crnogorskih kompanija, sada je i službeni u bankrotu, jer je uveden stečaj, objavili su crnogorski mediji. Privredni sud pokrenuo je stečaj kroz takozvanu reorganizaciju u Duhanskom kombinat, a za stečajnog upravnika imenovao Veselina Raičević. Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) podnijela je još krajem travnja zahtjev Privrednom sudu u vezi sa uvođenjem stečaja u DKP-u zbog neplaćenog duga od 100 tisuća eura. Kompanija sa monopolom na tržištu i tradicijom dužom od 106 godina, Elektroprivredi nije redovno plaćala struju u periodu od dvije i po godine. Ocjena stručnjaka je kako se moglo očekivati da će kombinat otići u stečaj, zbog problema koji su nagomilavani već godinama, tako da je potez državne EPCG samo formalne prirode. Postupak stečaja kroz reorganizaciju za razliku od klasičnog stečaja, prema odredbama Zakona o insolventnosti privrednih društava, ne vodi u krajnjem likvidaciji te firme, iako je i to moguće, već postoji mogućnost da se nakon dijela prodaje imovine DKP-a, vraćanja dugova i premještanje tvornice cigareta sa sadašnje lokacije na neku drugu, kompanija oporavi i izađe iz stečaja. Kada se o radi o stečaju kroz reorganizaciju, postoji šansa da fabrika i sada nastavi sa radom, ali pod stečajnom upravom koja određuje koliki broj radnika je potreban. U principu, u takvim situacijama, se koristi samo neophodan broj radnika, što znači da svi oni koji su bili višak, a i dalje su imali posao, na to teško više mogu računati. U tvornici radi oko 420 ljudi. Stečaj kroz reorganizaciju su mnogi u Crnoj Gori iskoristili kako bi se oslobodili viška radnika, a istovremeno da nastave sa poslovanjem. Što se tiče kombinata, opcija oporavka će biti teška, jer bez obzira na atraktivne nekretnine koje posjeduju širom Crne Gore, kompanija je početkom ove godine imala dugove u ukupnom iznosu od čak 30 milijuna eura. Posljednje dvije godine obilježili su štrajkovi, uzaludne smjene nekoliko direktora, neuspjela prodaja prodajne mreže Duvankomerca DOO koja je, u međuvremenu bankrotirala. U tvornici cigareta tek nedavno je obnovljena proizvodnja. Predstavnici Vlade, državnih fondova (koji su većinski vlasnici DKP-a) i radnika godinama, nemaju isti pogled na to kako su desetine miliona eura duga duvanske kompanije zaista nastale, imajući u vidu da se čitav vijek radilo o monopolskoj fabrici cigareta u Crnoj Gori. Prošle godine lokalne vlasti u Podgorici dale su suglasnost da se postojeća tvornica cigareta, koja se nalazi na atraktivnoj lokaciji od oko 40.000 kvadrata između Atlas capital centra i Delta sitija, u skoroj budućnosti dislocira na novoj lokaciji na Ćemovskom polju. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Poziv na borbu protiv korupcije
Premijer Hashim Thaci izjavio je kako bi kosovske institucije, a ne EULEX, trebale preuzeti vodstvo u borbi protiv korupcije na visokoj razini, objavili su kosovski mediji. Pohvalio je korake koji su već poduzeti u tom smjeru. „Odlučnost i izjava glavnog tužitelja kako su osjetljivi slučajevi među 111 slučajeva koji trebaju biti preispitani, ohrabrujući su“, izjavio je Thaci nakon sastanka s glavnim tužiteljem Ismetom Kabashiem, vršiteljem dužnosti ravnatelja policije Beharom Selimijem i kosovskim ministrom unutarnjih poslova Bajramom Rexhepijem. „Istaknuo sam kako će kosovske institucije voditi borbu protiv korupcije, organiziranog kriminala i svih ostalih negativnih pojava", kazao je Thaci, dodajući kako bi međunarodne vlasti, kao što je EULEX, trebale pomagati, podupirati i nadzirati proces. A kosovska policija intenzivno istražuje izgrede u Mitrovici. Policija istražuje dvije osobe osumnjičene za "narušavanje javnog reda" u svezi s izgredom do kojeg je došlo u nedjelju (30. svibnja) na glavnom mostu na rijeci Ibar, u Mitrovici. Iako je policija spriječila sukob između Albanaca i Srba na dan izbora u sjevernom dijelu tog podijeljenog grada, dvojica članova kosovske policije zadobila su lakše ozljede tijekom prosvjeda, a čuli su se i pucnji. Policijska postaja u Mitrovici opisala je ukupnu reakciju kao preciznu i učinkovitu. Postrojbe KFOR-a bile su spremne intervenirati u slučaju potrebe. (Violeta Palaska)

Makedonija: bez Brendiranih poljoprivrednih proizvoda
Republika Makedonija još uvijek nema brendiranih poljoprivrednih proizvoda. Glavni razlozi su tome loša ambalaža, nedostatna promocija, neodgovarajuća cijena i neinformiranost. Državna pomoć u tom smislu se postojano povećava, ali rezultat izostaje jer ne postoji interes proizvođača premalen. Ovo se u medijima i na sastancima proizvođača s Vladom Makedonijom stalno ističe. Ajvar, sir, tetovski grah i kočanska riža su tako prvi na listi potencijalnih makedonskih brendova. Intenzivna promocija i zaštita predviđene su i za makedonska vina. Zamjenik ministra poljoprivrede, Perica Ivanovski, izjavio je kako za to nema interesa ni kod potrošača ni kod proizvođača, ali stručnjaci tvrde suprotno. U međuvremenu, Makedonija bi mogla postati izvoznik maslina, a prestati biti uvoznik jer ima izuzetno velik, a neiskorišten potencijal. Na jugu zemlje rastu masline koje su kvalitetnije i od grčkih, smatraju stručnjaci. Kiro Kirov, jedan od većih proizvođača maslina, kaže da je zastupljenost aminokiselina, tanida i šećera u makedonskim maslinama idealna. No, da bi bili konkurentni na inozemnom tržištu, makedonski prerađivači traže mnogo veću podršku Vlade u modernizaciji proizvodnje. Ministar poljoprivrede obećao je maksimalnu podršku maslinarima, a dodao je i da su udvostručene poljoprivredne površine, čime Makedonija može zadovoljiti svoje tržište, ali i početi izvoziti masline. (Vlado Naumovski)

Albanija: Odsad osobne isprave za Kosovo
Prema sporazumu koji na snagu stupa u utorak, 1. lipnja, albanski će građani uskoro trebati samo elektronsku osobnu iskaznicu za odlazak u susjedno Kosovo. Kako su objavili albanski mediji, to će se odnositi na turističku sezonu, a možda ostane na snazi i nakon toga. Recipročni ljetni sporazum za kosovske građane je u Albaniji već godinama na snazi. Od ostalih vijesti, preporuka Evropske komisije (EK) o nastavku procesa vizne liberalizacije za Albaniju potakla je val zahtjeva za izdavanjem biometrijskih putovnica. Ministarstvo unutrašnjih poslova je saopćilo kako su vlasti krajem prošlog tjedna zaprimile neuobičajeno velik broj zahtjeva. Evropska Komisija je upravo odlučilo o ukidanju viznog režima za Albaniju i Bosnu i Hercegovinu ako se ispune tri preduvjeta. Prošlog tjedna albanski premijer Berisha je pozdravio odluku Evropske komisije (EK) da preporuči ukidanje viza za Albance. Također je obećao brzo provesti kriterije koji su određeni kao uvjeti za bezvizna putovanja . „Jamčim svim zemljama članicama kako će se na sva tri kriterija raditi s najvećom predanošću i marljivošću od strane vlade“, kazao je Berisha. (Violeta Palaska)


Utorak, 01.06.2010.

Slovenija: Preporuka o kupovini dionica Krke
Analitičari austrijske banke Raiffeisen Centrobank (RCB) preporučili su kupnju dionica slovenske farmaceutske kompanije Krka. Za razliku od slovenske kompanije, za dionice mađarskog farmaceuta Gedeon Richter analitičari RCB-a još od kraja travnja ne mijenjaju svoju preporuku “držati”. Kupnju Krkinih dionica preporučuju i analitičari austrijske Erste grupe. Dionica Krke na Ljubljanskoj burzi vrijedi gotovo 66 eura, a u posljednjih godinu dana oslabila je za tri posto. Tvrtka je prošle godine ostvarila 953 milijuna eura prihoda od prodaje, tri milijuna eura više nego godinu prije. A Sveslovenska udruga malih dioničara (VZMD) za nadolazeću skupštinu farmaceutskog društva Krka predlaže da se u nadzorni odbor kao predstavnik dioničara imenuje Alenka Podbevšek umjesto Matjaža Rakovca, koji osim funkcije predsjednika uprave Zavarovalnice Triglav obnaša još nekoliko odgovornih dužnosti, kako je saopćio VZMD. Udruga također predlaže da se od 161 milijuna eura prošlogodišnje bilančne dobiti za dividende izdvoji 50,6 milijuna eura, odnosno 1,5 eura po dionici, dok prvotni prijedlog predviđa 1,10 eura dividende po dionici. S prijedlogom više dividende, 1,81 euro po dionici, na skupštinu će doći i društvo Mali delničarji (MDS). (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Daljnji pad potrošnje
Prema jučer objavljenim podacima, zbog realnog pada plaća i slabljenja kreditne aktivnosti prema stanovništvu, procjenjuje se kako je i u travnju, već 19. mjesec zaredom, potrošnja pala, a bez jačanja potrošnje teško je za očekivati oporavak gospodarstva. Sudeći po još neslužbenim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavit će prvu procjenu o prometu u trgovini na malo u travnju, koja će najvjerojatnije pokazati da je potrošnja pala već 19. mjesec zaredom. U ožujku je ugodno iznenadio pad potrošnje od samo 2,8 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, što je najmanja stopa pada potrošnje u posljednjih 18 mjeseci. No, makroekonomisti procjenjuju kako će pad potrošnje u travnju ipak biti nešto veći nego u ožujku. Pet makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procijenilo je kako je u travnju promet u maloprodaji pao između 3,3 i 5,3 posto. U prosjeku, očekuju pad od 4,3 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Razlog su tome, kako navode u anketi, smanjenje raspoloživog dohotka, negativni trendovi na tržištu rada, realni pad plaća i slabljenja kreditne aktivnosti prema stanovništvu. Doduše, u travnju je broj nezaposlenih, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, pao za gotovo 10.000 osoba, ili 3,1 posto, u odnosu na ožujak. Međutim, broj zaposlenih porastao je u istom mjesecu za otprilike 4.200 osoba, ili za 0,3 posto u odnosu na ožujak, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. „Pad prometa u trgovini na malo očekujemo zbog smanjenja raspoloživog dohotka, negativnih trendova na tržištu rada, visoke razine potrošačkog pesimizma, kao i sve češćih najava poskupljenja administrativno utvrđenih cijena, što suzbija rast potrošnje stanovništva i povećanje prometa u trgovini na malo“, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine. Posljednjih se mjeseci smanjuju i plaće u Hrvatskoj, na godišnjoj razini. Tako je u ožujku neto plaća iznosila 5.359 kuna, što je realno za 1 posto manje nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. „Uz to, treba računati na još jedan nepovoljni čimbenik. Kako je u ožujku zabilježen manji pad potrošnje od očekivanja, izgledno je da se dio ovogodišnje uskršnje potrošnje realizirao tijekom ožujka. S obzirom na drugačije termine uskrsnih blagdana ove i prošle godine, viša prošlogodišnja baza tako bi mogla pridonijeti i snažnijem padu potrošnje u travnju“, navodi jedan od makroekonomista. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Otpremnina za otpuštene vojnike
Za zbrinjavanje svakog vojnika Oružanih snaga (OS) BiH koji će biti otpušten u 2010. godini biti će osigurano po 1.500 eura, potvrđeno je jučer iz ministarstva obrane Bosne i Hercegovine. Novac za zbrinjavanje vojnika biti će osiguran iz NATO Trust fonda i Ministarstva odbrane BiH, objavili su jučer bosansko-hercegovački mediji. „Za 2010. godinu predviđeno je da NATO Trust fond odvoji 2,9 milijuna eura, a iz budžeta MO BiH će se odvojiti 500.000 eura. Ovih 3,4 milijuna eura još nisu operativna. Ni jednom od vojnika novac neće biti isplaćivan na ruke već će se koristiti za njihovo školovanje i preobuku za zanimanja u civilnom životu ili pokretanja malog biznisa“, izjavila je Uma Sinanović, glasnogovornica ministarstva obrane BiH. Prva grupa od 300 vojnika otpuštena je u ožujku ove godine. Trenutno je u toku registracija ovih vojnika, a oni se trebaju prijaviti u regionalnim centrima u Sarajevu, Mostaru i Banjaluci. U prijavama trebaju iskazati svoje interese čime se žele baviti u civilnom životu nakon čega će im biti pružena pomoć. Prvih otpuštenih 300 vojnika su prvi u procesu zbrinjavanja. Oni će nakon što popune obrasce biti osposobljeni za druge poslove poput zanatstva ili poljoprivrede. „Mi smo ruralna zemlja te najviše prijava očekujemo za stočarstvo ili poljoprivredu. Svakom vojniku se pristupa pojedinačno i svaki će potpisati svoj projekt“, izjavila je Sinanović, istakavši kako će prvi projekti početi s implementacijom krajem srpnja ili početkom kolovoza ove godine. Otpušteni vojnici ne smatraju kako su projekti NATO Trust fonda pravi način da se vojnici zbrinu. „Zašto će meni prekvalifikacija kada ni ljudi s fakultetom ne mogu pronaći adekvatan posao. Ovo su izuzetno mala sredstva i jedino konkretno je da od tih 1.500 eura kupim neku stoku koju kasnije mogu prodati. Pitanja otpuštenih vojnika mora se riješiti na drugi način jer ja i moja porodica ne možemo živjeti od dvije krave“, izjavio je jedan od otpuštenih pripadnika OS BiH iz Goražda. Za 2010. godinu je predviđeno da iz OS BiH bude otpušteno oko 2.000 vojnika. Druga grupa od oko 600 vojnika trebala bi biti otpuštena 17. lipnja ove godine. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Uskoro pozitivno poslovanje
Predsjednik Srbije Boris Tadić izjavio je u Boru kako je iznimno zadovoljan saznanjem da je borski Kombinat bakra veliki i perspektivni potencijal od posebne koristi za razvoj Srbije. Svakoga, rekao je Tadić, mora da hrabri saznanje da Bor i Srbija raspolažu sa oko dva posto svjetskih rezervi bakra i da ovu stratešku sirovinu sve više traži svijet. Posljednjih dana na svjetskom tržištu tona bakra prodaje za 6.800 dolara, što je izuzetno povoljna cijena i za veći izvoz Srbije. Predsednik Tadić je rekao da je ohrabren saznanjem da plaće rudara i metalurga rastu. To će, prema njegovim riječima, povratiti povjerenje mladih u rudarski poziv. Predsjednik Srbije je također rekao kako je zadovoljan izjavom direktora Spaskovskog da građani Bora sve više vjeruju državnom programu pomoći borskoj kompaniji. Država će i dalje, rekao je, nastojati opravdati njihova očekivanja, a od posebnog značaja je što će u ovom gradu u slijedeće tri godine biti izgrađena nova topionica bakra sa najsuvremenijom tehnologijom koja će Bor osloboditi ekoloških tegoba. A ugovor s kanadskom razvojnom bankom EDC za izgradnju nove topionice i fabrike sumporne kiseline u Boru biće potpisan 10. lipnja. Ugovor sa EDC će označiti početak projekta izgradnje nove topionice i fabrike sumporne kiseline, rekao je ministar ekonomije Mlađan Dinkić. „Intenzivno se u posljednjih 20 dana radi na usuglašavanju svih detalja koji se tiču ugovora u Vladi Srbije i očekujemo da sve bude završeno do 10. lipnja“, kazao je Dinkić. Kanadska razvojna banka EDC odobrit će Rudarsko topioničarskom bazenu kredit od 135 milijuna eura za izgradnju nove topionice i fabrike sumporne kiseline, za koji će garancije dati Vlada Srbije.Po najavama Dinkića ugovor koji je trebao biti potpisan do 20 svibnja, biti će zaključen 10. lipnja. Izgradnja nove topionice i fabrike sumporne kiseline trebalo bi da otpočeti do kraja godine, a krajnji rok za završetak je u naredne tri godine. Kredit za novu topionicu RTB će otplaćivati 10 godina sa grace periodom od tri godine i kamatom od 2.9 posto. Za realizaciju čitavog projekta biti će angažirana finska Korporacija 'Ototek' po preporuci kanadske tvrtke SNC Lavalin koja je izradila studiju izvodljivosti. Ova tvrtka je i izvođač radova po najsuvremenijoj flesh smelting tehnologiji i proizvođač opreme a na poslovima izgradnje nove topionice biti će angažirane i srpske firme. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Nisu favoriti ali su jedini nabavljači
Crnogorska Komisija za kontrolu postupka javnih nabavki odbila je žalbu podgoričke kompanije Montora na 2,5 milijuna eura vrijedan javni natječaj Fonda za zdravstveno osiguranje kojim ta institucija traži izradu Integralnog bolničkog informativnog sistema (IBIS). Odbijanjem žalbe, Komisija je odblokirala tender i Fond može nastaviti dalje natječajni postupak, sa novim rokom za dostavljanje ponuda. Komisija je, kako stoji u njenom Rješenju odbila žalbu u kojoj Montora ističe kako uvjeti učešća na nadmetanju nisu postavljeni na zakonom propisan način i da je Fond takvim javnim natječajem prekršio Zakon o javnim nabavkama. Naime, Montora smatra da Fond, spominjanjem u javnom natječaju marke ORACLE krši odredbe zakona, da javni natječaj ugrožava interese drugih ponuđača i dovodi ih u neravnopravan položaj. Ta je tvrtka zastupnik upravo kompanije ORACLE, pa je u žalbi navedeno da se zbog toga osjeća jako nelagodno i povlašteno. Komisija je, međutim, zaključila kako Fondov javni natječaj nije protuzakonit i da je osigurao jednostavnost svim ponuđačima, te da je zbog karaktera i specifičnosti predmetne javne nabavke, u pozivu za javno nadmetanje i natječajnoj dokumentaciji odredio uvjete koje treba ispuniti svaki ponuđač kako bi njegova ponuda bila ocijenjena kao ispravna. „U dijelu natječajne dokumentacije navedeno je da ponuđači moraju imati tehničko osoblje koje poznaje ORACLE CDM metodologiju i imati iskustva u administraciji DBMS u ORACLE tehnologiji“, navodi se u Rješenju Komisije. Zanimljivo je kako je prije Montorove, Komisija odbila i žalbu kompanije Microsoft Montenegro, koja se žalila na iste dijelove natječajne dokumentacije, odnosno, na navodno favoriziranje ORACLE tehnologije. Kao i u slučaju Microsofta, Komisija je utvrdila da se spominjanjem i traženjem osoblja sa znanjem ORACLE tehnologije ne krši zakon i da je Fond to tražio jer se postojeći zdravstveni informacioni sistem u potpunosti bazira na ORACLE platformi. U Microsoftu su baš taj dio smatrali spornim, jer se mogu napraviti potpuno različiti programi koji će bez problema raditi na svim informatičkim platformama (interoperabilnost). (Vladimir Zeković)

Kosovo: Glasanje na neodobrenim izborima
Srbi na sjevernom Kosovu izišli su u nedjelju na lokalne izbore koje organizira Srbija. Albanci u južnom dijelu Mitrovice izjavili su za lokalne medije kako će prosvjedovati zbog glasovanja u sjevernom dijelu svojeg grada i u Novom Brdu. Kako se navodi u jučerašnjim medijskim napisima, raseljeni Srbi u Beogradu, Novom Sadu, Kraljevu, Kragujevcu i Nišu također imaju pravo glasa. Predsjednik skupštine Jakup Krasniqi priznao je u petak kako kosovske institucije nemaju snagu zaustaviti neodobrene izbore. Lokalni mediji izvješćuju kako je misija EULEX-a savjetovala svojem osoblju da izbjegava Mitrovicu u nedjelju. U subotu je Međunarodni civilni predstavnik i posebni predstavnik EU Pieter Feith izjavio za kosovske medije kako Evropska Unija neće priznati rezultate tih izbora. U međuvremenu, kosovska policija uhapsila je osobu koja je u nedjelju popodne povrijedila jednog Srbina povratnika u selu Žač u općini Istok. Policija je saopćila da je jedan Srbin povrijeđen kamenom oko 17 sati, dok se vraćao u naselje gdje u šatorima žive Srbi povratnici. Navodi se kako je policija koja se nalazi u kampu odmah reagirala i da je ozlijeđenog prebacila u bolnicu u Peći, gdje mu je pružena prva pomoć. Povrijeđeni je nakon toga vraćen u Žač. Policija je uhapsila jednog stanovnika, 26-godišnjeg Albanca, izjavio je glasnogovornik policije u Peći Zeqir Kelmendi. Šatorsko naselje u selu Žač je do sada nekoliko puta bilo napadnuto kamenjem. Kosovska policija i KFOR stalno osiguravaju naselje i, osim prvog incidenta, otkriveni su svi vinovnici napada. Lokalni Albanci optužuju Srbe povratnike da među njima ima i onih koji su tokom rata na Kosovu i Metohiji navodno izvršili ratne zločine, što oni izričito odbijaju i zahtijevaju da im Kosovska policija i KFOR osiguraju sigurnost i mir. (Violeta Palaska)

Makedonija: Odgođena sadnja duhana
Kišno vrijeme, koje je prošlog tjedna zahvatilo određene makedonske regije, prouzročilo je probleme u prilepskom dijelu Pelagonije, gdje je u tijeku sadnja duhana. „Iako su kiše bile potrebne u većini makedonskih regija, zbog njihovog nedostatka, one su postale problem u Pelagoniji, gdje su njive toliko vlažne da se ne može započeti sa sadnjom duhana. S druge strane, temperature su idealne za duhan“, izjavio je Angelko Angeleski, agrometerolog iz UHMR-a. Inače, temperature u Makedoniji su se prošlog tjedna naglo spustile, što nikako nije dobro za razvoj određenih poljoprivrednih kultura. Zbog loših vremenskih prilika s razvojem kasni ječam, a meteorolozi očekuju da će se vrijeme stabilizirati kroz tjedan dana. Polovicom svibnja u Prilepskoj regiji počeo se saditi duhan. Prema podacima područne jedinice Ministarstva poljoprivrede Republike Makedonije, već je zasađeno oko 20 hektara. Ove godine se očekuje sadnja veća za 30 posto od prošlogodišnje. Privlačnost duhana objašnjava se prošlogodišnjim atraktivnim cijenama, kada se prodavao u prosjeku po 200 denara po kilogramu, i državnim subvencijama od 60 denara po kilogramu. Proizvođači duhana su prije vremenskih nepogoda bili nezadovoljni jedino s kašnjenjem isplate subvencija. K tome, iz Udruženja proizvođača duhana-Prilep traže povećanje cijena. Dodaju i da se ove godine u Prilepskoj regiji od 10.000 obitelji očekuje urod od oko 15.000 tona duhana. Prema prvotnim informacijama sadit će se duhan sorte prilep i jaka u većoj mjeri, unatoč upozorenjima zemalja članica Evropske Unije da bi se proizvodnja duhana trebala smanjiti“, izjavio je Ilija Srbinovski, rukovoditelj područne jedinice Ministarstva poljoprivrede u Bitoli. Inače, i ove godine subvencija za predani kilogram duhana iznosit će 60 denara. (Vlado Naumovski)

Albanija: Poziv na transparentne izbore
U Albaniji mora biti povedena parlamentarna istraga kako bi se utro put za konačno članstvo u Evropsku Uniju, saopćila je u Tirani svjetska organizacija Socijalistička internacionala (SI). Glavni tajnik SI Luis Ayala iz Čilea tom je prilikom ukazao kako je tekući politički zastoj izravan rezultat nedostatka transparentnosti tijekom izbora u lipnju 2009. godine. Ukoliko se takvi problemi ne riješe, zemlja će se sučeliti s istim problemima u budućnosti, dodao je. Prošlog tjedna su OESS i EU pozvali albanske stranke na nadvladavanje razlika u parlamentu. Nakon što se opozicijska Socijalistička stranka (SP) vratila u parlament, veleposlanici OESS-a i Evropske komisije ponovili su kako bi zastupnici trebali iskoristiti takvu okolnost za vođenje rasprava, a ne za uzajamne uvrede, izjavio je veleposlanik OESS-a Robert Bosch. U međuvremenu, čelnik Socijalističke stranke Edi Rama izjavio je kako je na stolu ponuda za rješavanje političkog zastoja te je na vladi da pristane na kompromis. Istaknuo je kako njegova stranka neće odustati od svojih zahtjeva vezanih za transparentnost općih izbora održanih u lipnju 2009. godine. (Violeta Palaska)