Petak, 30.04.2010.
Slovenija: Inflacija otprilike 0,5-postotna
Slovenski Ured za statistiku će danas objaviti službene podatke o inflaciji u travnju, a slovenski stručnjaci ocjenjuju kako će se njezin raspon kretati od 0,1 pa sve do 1,4 posto. Potonju je prognozu dala Ani Klemenčič iz GBD-a, koja ocjenjuje kako na inflaciju i dalje utječu posljedice gospodarske krize. Uroš Arzenšek (Hypo Alpe-Adria Bank) izjavila je za slovenske medije kako smatra da će inflacija u travnju biti znatno niža od one u ožujku te ocjenjuje da će iznositi između 0,1 i 0,3 posto. Grega Horvat iz UniCredit banke navodi kako će unatoč visokoj inflaciji u ožujku rast cijena u travnju biti barem 0,5-postotan, ističući velike cjenovne pritiske u skupini naftnih derivata. U međuvremenu, Vijeće Evropske unije je u Luksemburgu bez rasprave imenovao slovenskog kandidata Milana M. Cvikla članom Evropskog revizorskog suda (ECA), potvrdili su diplomatski izvori u EU. Vijeće je također potvrdilo i preostalih devet kandidata za članove spomenute institucije. Evropski je parlament krajem ožujka s na plenarnoj sjednici u Bruxellesu s velikom većinom podupro Cvikla za člana suda, a isto je učinio i s ostalim kandidatima, čiji će mandat započeti 7. svibnja. Bivši generalni tajnik Slovenije kao evropski će revizor primati 21.000 eura bruto mjesečne plaće, odnosno više od 17.000 eura neto. (Jagoda Radojčič)
Hrvatska: Trideset tisuća izgubljenih radnih mjesta
Sindikat trgovine Hrvatske upozorilo je u povodu jučerašnjeg Dana trgovaca - 29. travnja, na alarmantno stanje u trgovini u kojoj je u posljednjih 18 mjeseci izgubljeno oko 30.000 radnih mjesta. Prodavači u Hrvatskoj koji su zadržali radna mjesta rade sve više i uglavnom s ugovorima na određeno vrijeme, učestali su prekovremeni rad, rad nedjeljom, blagdanom i to bez korištenja dana tjednog odmora, ističe sindikat u priopćenju. Prekovremeni rad prodavača u velikom se broju trgovačkih društava ne evidentira i ne plaća. Državni inspektorat ne sankcionira te nezakonite postupke poslodavaca jer pri nadzoru radnici, zbog straha od gubitka posla, izjavljuju kako je njihov rad uredno plaćen ili da ne rade prekovremeno. Za taj broj odrađenih sati je prosječna neto plaća prodavača od 3.066 kuna, što je 23 posto niže od službenog prosjeka u djelatnosti trgovine na malo. Takva plaća nije dostatna za pokrivanje niti 50 posto minimalnih troškova života. Osim toga, plaće radnica zaostaju za plaćama radnika za 18 posto. Koristeći novi Zakon o radu, hrvatski poslodavci iniciraju izmjene i dopune važećih kolektivnih ugovora, a u pregovorima rade sve veći pritisak na sindikat da pristane na smanjenje ugovorenih materijalnih prava. U tvrtkama koje nemaju kolektivnog ugovora poslodavci jednostrano smanjuju ili ukidaju stimulativni dio plaće, smanjuju plaće u rasponu od pet do 15 posto, pa i do 30 posto, smanjuju naknadu troška prijevoza, ne isplaćuju jubilarne nagrade i ostale prigodne nagrade. Sindikat je zato pozvao hrvatsku Vladu da odmah poduzme konkretne mjere stvaranjem potpunog zakonskog okvira za sektor trgovine i osigura primjenu postojećih propisa, što bi pridonijelo poboljšanju položaja radnika u trgovini. Zbog visoke elastičnosti na recesijska kretanja, jedan od najpogođenijih sektora tijekom 2009. bila je trgovina na malo. I u prvom tromjesečju nastavila su se nepovoljna kretanja, ali zbog baznog razdoblja znatno blažim intenzitetom. Analitičari za cijelu 2010. godinu očekuju kako će stopa rasta trgovine na malo zasigurno će biti negativna (oko –2,8 posto), negativno pridonoseći BDP-u, odnosno njegovoj komponenti, osobnoj potrošnji. Glavni razlozi tome su u negativnim trendovima na tržištu rada, padom raspoloživog dohotka i visokom razinom potrošačkog pesimizma. Stoga, i u nastavku godine očekuju nastavak racionalne potrošnje, odnosno odgode kupnje trajnih potrošnih dobara za neka bolja vremena. Početak oporavka trgovine na malo kako se procjenjuje moguće je očekivati u drugoj polovini godine, pod pretpostavkom ostvarenja dobrih turističkih rezultata, ukidanja kriznog poreza te uz početak oporavka potrošačkog optimizma, koji će biti uvjetovan oporavkom u realnom segmentu gospodarstva i zaustavljanjem negativnih trendova na tržištu rada. (Petar Grabovac)
Bosna i Hercegovina: Financijsko savjetovanje građana
Bosna i Hercegovina je dobila prvi centar koji pruža usluge financijskog i kreditnog savjetovanja građana, a ukoliko ovaj pilot projekt uspjeti širom zemlje biti će uspostavljena mreža centara koji će pružati savjete i podršku građanima suočenim s financijskim poteškoćama. Centar za financijsko i kreditno savjetovanje u Tuzli osnovan je kao nevladino udruženje s ciljem pomoći sve većem broju korisnika kredita mikro-kreditnih organizacija i komercijalnih banaka u BiH, koji su zapali u probleme. Adnan Mesić, direktor Centra, izjavio je za lokalne medije kako su analize koje su sredinom prošle godine izradili konsultanti angažirani od strane Fonda za jugoistočnu Evropu (EFSE) i Međunarodne financijske korporacije (IFC) pokazale potrebu osnivanja ovakvih centara u BiH. „Zamislili smo da građanima pružamo dvije vrste usluga. Želimo ih educirati i informirati i već organiziramo seminare o temama upravljanja kućnim budžetom i štednjom, te o sačinjavanju kreditnih ugovora. Želimo da zaštitimo potrošače, prvenstveno one koji su zapali u probleme s otplatom kredita. Drugi naš cilj je aktivno posredovanje u korist klijenta, ali to još nije moguće, jer nemamo zakonsku regulativu“, rekao je Mesić. Prema njegovim riječima ključna je suradnja s bankarskim sektorom i državnim institucijama kako bi bile stvorene pretpostavke za rad ovakvih centara, a istovremeno bili zaštićeni interesi klijenata i financijskih institucija. Mijo Mišić, sekretar Udruženja banaka BiH, rekao je kako je interes bankarskog sektora da ovakvi centri budu uspostavljeni u BiH i da stoga Udruženje podržava njegov rad. On kaže da je ovakvim projektima neophodna i podrška službenih institucija, regulatora tržišta, Centralne banke BiH, te nadležnih ministarstva. Kako bi projekt zaživio, predstavnici tuzlanskog centra i Udruženja banaka BiH nedavno su boravili u Engleskoj gdje su imali priliku se upoznati s radom agencija za pomoć prezaduženim građanima koje su veoma razvijene u ovoj zemlji i imaju velika ovlaštenja. Tuzlanski Centar za financijsko i kreditno savjetovanje do kraja svibnja ili početka lipnja uspostavit će besplatnu help-liniju putem koje će građani moći da se obrate za savjet i podršku, a ukoliko pilot projekt uspješno zaživi, ovakvi centri bit će osnovani i u Sarajevu, Banjaluci, Mostaru i drugim gradovima. U bankarskom sektoru BiH u prošloj godini je smanjena kreditna aktivnost, pri čemu je kreditni portfolio niži za četiri posto, ocijenio je predsjednik Upravnog odbora Udruženja banaka BiH Radovan Bajić. On je istakao da postoji i pozitivni trend, jer je porasla štednja građana u bankama i povećan je kapital banaka u BiH za dva posto. Također, podaci pokazuju da su banke u Republici Srpskoj u prošloj godini bile mnogo uspješnije u odnosu na konkurente u Federaciji BiH i da su ostvarile znatno veću dobit. (Mirsad Ajnadžić)
Srbija: Posao bez javnog natječaja
Direktorica Geoputa Milica Trifković optužila je direktora Puteva Srbije Zorana Drobnjaka da je bez javnih natječaja dodijelio poslove Institutu za putove i CIP-u. Ona je za srbijanske medije izjavila kako Drobnjak dijeli poslove po svom nahođenju što je, kako kaže, čist kriminal. Poslovi za Koridor 10 i autoput južni Jadran se prema njenim riječima dijele šakom i kapom kroz namještanje javnih natječaja, tvrdi direktorica Geoputa Milica Trifković. Kao primjer ona navodi posao za dionice Koridora 10 koji su dati Institutu za putove i CIP-u, prema ličnom dogovoru sa direktorom Puteva Srbije Zoranom Drobnjakom. „Gospodin Drobnjak me je pozvao i rekao da bi bilo dobro da se ne pojavim na javnom natječaju kao Geoput jer im je obećao. Da li on to mora, jer mu je netko rekao da mora, to ne znam, ali Institut za putove je u teškom položaju i mora im pomoći jer im je obećao“, izjavila Trifkovićeva. Ona je rekla da su, kada bi se ipak, pojavili na tenderu, njene ponude bile i za oko milijun eura niže, ali da poslove opet njena tvrtka nije dobila. Neke projekte je radila, ali samo posle primjedaba koje je uputila Komisiji za zaštitu prava ponuđača i međunarodnim institucijama. Mediji nisu mogli dobiti komentar od predsjednika Upravnog Odbora Puteva Srbije Zorana Lilića koji nam je rekao kako posao Upravnog odbora nije bavljenje natječajnom procedurom. Komentar na optužbe o namještanju javnog natječaja novinari su tražili i od ministra Milutina Mrkonjića kome su poslali pitanja, ali odgovori nisu stigli.. Za izjave medijima je bio raspoložen jedino direktor CIP-a Milutin Ignjatović. "Nikada se nije dogovarao posao, time se ne bavim, a izjave gospođe uopće ne želim komentirati, jer je njeno pravo da priča i izmišlja“, rekao je on. Milica Trifković ipak je ostala pri svojim tvrdnjama i kaže da ju je Zoran Drobnjak uvjeravao da će i za nju biti posla. "Ja sam pitala da li mogu ići na drugu ponudu, on kaže CIP-ova je, sve dionice su podijelili, dat ćemo i tebi neki posao. To je kriminalno, nije mi jasno da to nitko ne vidi“, izjavila je ona. U Komisiji za zaštitu prava ponuđača je potvrđeno da je Geoput ulagao neke žalbe, ali o tome ništa precizno nisu željeli saopćavati medijima, jer je za izjave, kako su poručili, zadužen direktor koji nije bio u zgradi. (Milijana Radulović)
Crna Gora: Podrška ruskim vlasnicima
Ukupna državna pomoć vlasniku Kombinata aluminija Podgorica i nikšićkih Rudnika boksita, ruskoj kompaniji koju kontrolira ruski tajkun Oleg Deripaska, iznosi 184.855.392 eura, objavljen je podatak crnogorske Komisije za kontrolu državne pomoći. Prema medijskim napisima, kada se doda otpis duga za poreze i doprinose do kolovoza 2008. od 7,5 milijuna i odlaganje obaveza koje budžet trpi od 8,8 milijuna, ispada da državna pomoć premašuje iznos od 200 milijuna. Nakon izbora strateškog partnera koji je većinsko vlasništvo u KAP-u platio 48,5 milijuna prije pet godina, Vlada Crne Gore mu je na štetu punjenja budžeta pomogla toliko da je mogla graditi termoelektranu ili hidroelektranu i rješavati izraženi deficit struje. Cifra od 184,8 milijuna, osim povoljnosti na temelju garancije, podrazumijeva subvencije od 150.923.396 eura, otpis poreza i doprinosa od deset miliona (osam milijuna porez na dobit sa uračunatim penalima za 2006. i 2007. i dva milijuna dospjeli porezi od sredine 2008. do sredine 2009.) i preuzimanje carinskog duga od 104 tisuće. „Ukupne subvencije se odnose na poništenje duga KAP-a prema Vladi 75,2 milijuna eura, 60 milijuna za električnu energiju od 2009. do 2012, podrška financiranja socijalnog programa pet milijuna, 6,1 milijun poravnanje za utrošenu struju i otpis duga prema Fondu za razvoj od 4,6 milijuna, obavijestila je Komisija za kontrolu državne pomoći, a ovogodišnja subvencija za struju iznosi do 20 milijuna. Komisija program financijskog restrukturiranja Kombinata ocijenila je usuglašenim sa Zakonom o kontroli državne podrške i pomoći. Vlada je preuzela i dug KAP-a od 1,5 milijuna eura Montenegro bonusu koji će Kombinat vraćati sa kamatom od šest posto na godišnjem nivou do 2012. godine. Odlaganje obaveza po osnovu poreza i doprinosa na zarade za 2009. uključujući porez na otpremnine (obračunati do novembra prošle godine) iznosi 8,8 milijuna, uz obavezu da ih izmiruju u 25 jednakih rata od ove do veljače 2012. godine, podsjetila je Komisija. Fond za razvoj je vodio sudski spor zbog duga Kombinata aluminija nastalog pod domaćom upravom, ali Vlada je presudila – novom vlasniku će oprostiti kredit koji je iskorišten prije privatizacije. Izvršna vlast smatra kako je davanje ovolike pomoći bio pametan potez, jer su morali sačuvati najvećeg izvoznika zbog značaja koji sa Rudnicima boksita i zavisnim društvima ima u ekonomskom sistemu Crne Gore, a pojavit će se opet kao vlasnici u podgoričkoj i nikšićkoj kompaniji. (Vladimir Zeković)
Kosovo: Posjet Prištini
Izvjestiteljica Evropskog parlamenta za Kosovo Ulrike Lunacek posjetila je Kosovo i izjavila kako Kosovo i regija imaju budućnost u Evropi. Kako su objavili kosovski mediji, na sastanku s potpredsjednikom vlade Hajredinom Kuciem u Prištini, Lunacek je pohvalila napredak koji je do sada postignut. Kuci je kazao kako EU neće dozvoliti Kosovu da ostane 'crna rupa' i ponovio predanost vlade ispunjenju svih obveza vezanih za evropsku integraciju. Istovremeno. Evropska Unija vjeruje kako je pronašla formulu koja će omogućiti svim šefovima država da prisustvuju predstojećem samitu u Sarajevu. Posjetivši Prištinu talijanski ministar vanjskih poslova Franco Frattini kazao je kako će biti primijenjen takozvani Gymnich model, što znači da sudionici neće imati simbole ili ostala državna obilježja ispred sebe. Ranije je srbijanski predsjednik Boris Tadić odbijao nazočiti događajima zajedno sa svojim kosovskim kolegom, ustrajavajući kako bi to impliciralo priznavanje neovisnosti Kosova. (Violeta Palaska)
Makedonija: Mjere za smanjenje nezaposlenosti
Jedna od glavnih karakteristika makedonsko ekonomije je usmjerenost na otvorenu i tržišnu ekonomiju, što znači i prihvaćanje principa liberalizacije i integracije tržišta. Stručnjaci smatraju da bi Makedonija, da bi bila uspješna u takvoj konkurenciji, trebala brži ekonomski rast, a da bi to postigla nužno je poboljšanje poslovne klime i konkurentnosti makedonske ekonomije. Procjena je da s jeftinijim, kvalitetnijim i prepoznatljivim proizvodima Makedonija bi trebala nastupiti na evropska te na svjetska tržišta. Takav pristup riješio bi aktualne probleme u RM, osobito s nezaposlenošću i trgovinskim deficitom. K tome, potrebne su i mjere za smanjenje troškova proizvodnje i stimuliranje tvrtki pri uvođenju novih standarda. A da bi privukla inozemna direktna ulaganja, Makedoniji trebaju dugoročna investicijska strategija, sigurnost ulaganja, politička i ekonomska stabilnost i vladavina prava. Makedonija mora konkretno reći u koja područja želi privući ulagače. Prema posljednjim objavljenim podacima, Makedonija je najslabija u regiji što se tiče inozemnih ulaganja jer ne ispunjava spomenute uvjete i jer nema dovoljno političke volje i kapaciteta za promjene. Ovo je zaključak panel-diskusije na temu 'Kako napokon privući direktna inozemna ulaganja u Makedoniju?', koju su organizirali Vijeće za globalnu suradnju, Europska biznis-organizacija i M6-Edukativni centar. Oni koji su došli u Makedoniju i ulagali kažu da, zapravo, ne vide realnu ekonomsku strategiju u toj zemlji. (Vlado Naumovski)
Albanija: Rješenje krize do 10. svibnja
Evropska Unija izjavila je kako želi da Albanija razriješi svoj politički zastoj do 10. svibnja, za dobrobit procesa integracije zemlje. Vladajuća Demokratska stranka i opozicijska Socijalistička stranka u višemjesečnom su sukobu oko općih izbora održanih u lipnju 2009. godine. Evropskoj Uniji su potrebne činjenice, a ne obećanja, izjavio je španjolski veleposlanik prilikom svog posjeta Tirani Manuel Montobio, prije upućivanja svojeg tromjesečnog izvještaja o toj zemlji. Španjolska je predsjedavajući rotirajućeg predsjedništva EU. Desetog svibnja bit će održan sastanak dužnosnika EU i albanskih dužnosnika o Sporazumu zemlje o stabilizaciji i pridruživanju. Vijeće Europe (VE) izrazilo je u ponedjeljak zabrinutost zbog tekuće političke krize u Albaniji, unatoč povremenom povratku opozicijskih zastupnika u parlament. U priopćenju, Ured Vijeća Europe ustrajavao je na obnovi dijaloga u parlamentu i pozvao da se ne odgađa provedba reformi vezanih za Evropsku Uniju. (Violeta Palaska)
Četvrtak, 29.04.2010.
Slovenija: Država i dalje najvažniji vlasnik
Kad, koji u njemu ima 25,2-postotni udio, uplatit će dokapitalizacijske dionice koje će Gorenje ponuditi postojećim dioničarima nakon što dio njih u prvom krugu otkupi američki International Finance Corporation (IFC), objavili su slovenski mediji. Podsjetimo, dokapitalizacija Gorenja odvijat će se u dvije faze: u prvoj će IFC u otprilike 2,25 milijuna dokapitalizacijskih dionica uložiti 30 milijuna eura, a u drugoj će postojeći dioničari imati priliku kupiti dodatnih 1,5 milijuna dionica po cijeni od 13,32 eura. U svakom će slučaju Gorenje nakon dokapitalizacije dobiti drugog najvećeg vlasnika. Prema posljednjim podacima, Gorenje je prošle godine zabilježilo 1,186 milijardi eura prihoda od prodaje te 11,5 milijuna eura gubitka. Na razini grupe prihodi su se prošle godine smanjili za 11 posto, dok je realan pad, uz isključenje utjecaja nizozemskog ATAG-a, bio 19-postotan. Akvizicija ATAG-a Gorenju je najviše pomogla na njemačkom tržištu, koje je za velenjskog proizvođača bijele tehnike postalo najvažnije tržište. Ondje je prošle godine prodao 500.000 aparata, 13 posto više nego 2008. godine. Na najvećem je prodajnom tržištu, u Rusiji, Gorenje zabilježilo i najveći, 30-postotni pad prodaje. Problema je bilo i u Hrvatskoj, gdje je pad prodaje bio 23-postotan. (Jagofa Radojčič)
Hrvatska: Isplata uskrsnice škveranima
Zahtjev premijerke upravama svih hrvatskih javnih poduzeća da radnicima uskrate beneficije kao što su uskrsnice, regres i božićnice u kriznoj 2010. u nekim brodogradilištima, koja doduše nisu javna već poduzeća u pretežitom državnom vlasništvu, nisu shvatili kao naredbu koja se odnosi i na njih. Radnicima Brodosplita i Kraljevice na račune je sjelo po 500 kuna, što je prva ovogodišnja uplata dodatnih materijalnih prava zapisanih kolektivnim ugovorima, a kojima se još predviđa i isplata regresa te božićnice, ukupno do visine propisanog neoporezivog limita od 2500 kuna. Srđan Kovač, prvi čovjek splitskog brodogradilišta, izjavio je kako nisu dobili nikakav naputak kojim se te isplate obustavljaju, a ako ga dobiju to znači da moraju pokrenuti postupak pregovaranja o izmjenama kolektivnog ugovora. Situacija među radnicima ionako je krajnje napeta, ja naprosto zbog milijun i pol kuna koliko je ukupna stavka za uskrsnice nisam mogao riskirati da mi stane proizvodnja ili da pod pritiskom sudskih tužbi taj trošak u konačnosti bude i višestruko veći. Mi u petak predajemo treći brod u ovoj godini i ne možemo si dopustiti da zbog jednostranog raskida kolektivnog ugovora upadnemo u štrajk, izjavio je za hrvatske medije Kovač. I njegov kolega iz Kraljevice Irvin Badurina smatra kako nije pogriješio s tom isplatom, te je najavio i novu do kraja ovoga tjedna. „Radnici su dobili po 150 kuna nagrade od brodovlasnika kod nedavne primopredaje broda, a na taj iznos mi ćemo dodati još 150 kuna kako bi si i za prvomajske blagdane mogli priuštiti pošteni ručak“, rekao je on. Jedna od Vladinih mjera odnosi se na izradu izlaznih strategija za nekonkurentnu industriju uz državne potpore za socijalno zbrinjavanje i prekvalifikaciju radnika. Iako bez terminskog roka, ova bi se mjera mogla povezati s gotovo paničnim reakcijama Vlade na činjenicu da privatizacija brodogradnje ni u drugom pokušaju neće uspjeti pa ostaje stečaj kao alternativno rješenje. Stečaj brodogradilišta gubitaša uz radikalno restrukturiranje znači već u prvom naletu otpuštanje najmanje trećine od 10.000 izravno zaposlenih za koje se odavno zna da su prekobrojni. Broj će biti i veći s obzirom na činjenicu da se Vlada u pregovorima s Evropskom Komisijom obvezala na 30-postotno smanjenje kapaciteta, a i scenarij koji pretpostavlja radikalnu promjenu kadrovske strukture. Riječ je o modelu formiranja holdinga državnih brodogradilišta gdje se objedinjuje niz službi, od nabave, prodaje, projektnih ureda, financija, pa čak i pojedinih proizvodnih sektora, što znači veliku racionalizaciju u toj industriji. (Petar Grabovac)
Bosna i Hercegovina: Početak gradnje
U Sarajevu su jučer potpisani ugovori o izgradnji jedne dionice autoceste Kakanj - Drivuša i o nadzoru nad njenom gradnjom, objavili su bosansko-hercegovački mediji. Ugovor o izgradnji potpisan je između Federalne direkcije za izgradnju, upravljanje i održavanje autocesta te izvođača radova, joint venture tvrtke Viadukta d.d. Zagreb i Heringa d.o.o Široki Brijeg. Taj ugovor se odnosi na izgradnja dijela autoceste dugog 9,35 km s dvjema novim trakama i drugim dvjema trakama koje će nastati rekonstrukcijom postojeće magistralne ceste M17, izgradnju alternativnog pravca - nove trase na regionalnoj cesti R-445 u duljini od 9,5 km, izgradnju i rekonstrukciju lokalnih ceta duljine 3,6 km, pet novih mostova na autocesti i rekonstrukciju triju mostova te izgradnja triju novih mostova na novoj regionalnoj cesti R-445. U opisu radova su također izgradnja naplatnih mjesta te više drugih detalja. Kkao se navodi u saopćenju, svi objekti i trase bit će kompletirani instalacijama - vodovodnom, kanalizacijskom, električnom, optičkim kabelima. Drugi ugovor koji se odnosi na nadzor nad izgradnjom dionice potpisale su Federalna direkcija i Inocsa Ingenieria s.l. iz Madrid<. Vrijednost ugovora procijenjena je na 1.322.882,73 eura. Projekt će biti financiran kreditnim novcem odobrenim od Evropske banke za obnovu i razvitak, Evropske investicijske banke i Kuvajtskog fonda za razvitak. Vrijednost odobrenih kredita je veća od 500 milijuna eura. (Mirsad Ajnadžić)
Srbija: Oživljavanja industrijskih centara
Vlada Srbije najavila je kako će u svibnju usvojiti poseban državni program za oživljavanje industrijskih centara u Srbiji, najavio je jučer u Novom Pazaru potpredsjednik vlade i ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić. Program će, osim Niša, Kraljeva i Zaječara, obuhvatiti i Novi Pazar i podrazumijevat će posebne poticaje za investitore koji budu otvarali nova radna mjesta u tim gradovima, rekao je ministar. „Oni koji budu ulagali u Novi Pazar imat će dvostruko veće poticaje iz budžeta za svakog novouposlenog radnika“, rekao je Dinkić koji u Novom Pazaru boravi sa ministrom rada i socijalne politike Rasmom Ljajićem. On je istakao kako taj grad ima vrlo visoku stopu nezaposlenih od 50 posto i dodao tom prilikom kako je Vlada Srbije odlučila da posebno stimuliraju investitore koji budu željeli da u ovom gradu ulažu u nove pogone, prošire kapaciteta i rekonstruiraju postojeće pogone. Dinkić je najavio kako će u tom gradu biti otvorena filijala Fonda za razvoj, podsjetivši kako taj fond odobrava kredite za radno intenzivne sektore u manje razvijenim područjima pod povoljnijim uvjetima za koje je potrebna hipoteka samo u iznosu od 50 posto vrijednosti kredita, a kamatna stopa je fiksna i iznosi 2,5 posto godišnje sa petogodišnjom otplatom. Hrvatska poduzeća koja su zainteresirana za ulaganje Dinkić se u Novom Pazaru sreo i sa ambasadorom Hrvatske u Beogradu Željkom Kuprešakom koji u tom gradu boravi sa 15 predstavnika najvećih hrvatskih kompanija, među kojima su Industrija nafte INA, elektroindustrija 'Rade Končar' i Luka Rijeka. „Ovi krediti će pomoći onim kompanijama koje zapošljavaju radnike u radno intenzivnim granama poput industrije namještaja, industrije tekstila, obuće, strojarske industrije i omogućit će im da se dalje razvijaju i zapošljavaju ljude“, rekao je ministar. Ministri Dinkić i Ljajić su razgovarali sa gradonačelnikom Novog Pazara Mehom Mahmutovićem, a potom i sa sandžačkim privrednicima. On je neposredno po dolasku obišao industriju namještaja 'Tahirović' koja je, kako je rekao, primjer kako jedna radno intenzivna grana može biti uspješna i da proizvodi robu, ne samo za tržište Srbije, nego i za izvoz. Dinkić je tom prilikom zaključio da je najbitnije da je postignut cilj, da radnici primaju redovne plaće. (Milijana Radulović)
Crna Gora: Bez novaca za otpremnine
Uoči štrajka radnika Kombinata aluminija, zakazanog za 5. svibanj, uprava i sindikat te kompanije radnicima je uplaćena zarada za mjesec ožujak, ali su napisana dva rješenja o otkazima radnicima mehaničke radionice u cjelini Zajedničko održavanje. Istim radnicima rješenja o otkazima su bila napisana i prije nekoliko dana ali su povučena na upozorenje sindikata da će odgovoriti protestom. Netrpeljivost uprave i sindikata tako se, nakon skoro godinu, ponovo usijala u KAP-u. Sindikalci nisu bili raspoloženi za izjave, ali prema neslužbenim informacijama, žestok odgovor i radnički bunt u kompaniji sad se može očekivati i prije najavljenog štrajka. Mimo svih prvobitnih najava menadžment je naprasno ukinuo dodatak na otpremnine radnicima u iznosima od 1.000 do 6.000 eura, na postojeći socijalni program. Prvobitno je uprava pristala da se dodaci na otpremnine isplate svim radnicima koji se jave za odlazak iz kompanije do 1. svibnja, ali je od tog dogovora nakon što je donijeta odluka o štrajku odustao predsjednik borda KAP-a Vjačeslav Krilov. Iz uprave je poručeno kako će se otpremnine isplaćivati ovisno od priliva novca, kao i da će nastaviti proces prerasporeda zaposlenih u novu organizacijsku cjelinu. Sa zaposlenima, koji odbiju potpisati Ugovor o uzajamnim pravima, obavezama i odgovornosti, kao i sa onima koji odbiju prijeći u novoformiranu organizacijsku cjelinu biti raskinut radni odnos, a onima koji budu sudjelovali u štrajku neće biti isplaćena zarada. Zaposleni koji neće sudjelovati u štrajku, kako je poručeno, trebaju popuniti obrazac izjave i dostave je potpisanu Kadrovskom sektoru do 4. svibnja, a poslužit će kao temelj za obračun plaća za travanj. „Upozoravamo zaposlene koji su dužni osigurati minimum procesa rada, da je njihova zakonska obaveza da izvršavaju naloge i surađuju sa poslodavcem. Uzimajući sve ovo u obzir, pozivamo Samostalni sindikat radnika KAP-a da još jednom ozbiljno razmotri svoju odluku o stupanju u štrajk“, poručio je u informativnom biltenu radnicima Krilov. Nakon toga radnicima je podijeljen anketni upitnik na kojem se većina pitanja odnosila na štrajk, a jedno od pitanja bilo je: „Da li ste zadovoljni kako Sindikat rješava radnička pitanja“? Sindikalni odbor, međutim, vrlo brzo je odgovorio upravi poručivši radnicima da ih nijedna prijetnja, ucjena u ovom momentu ne smije pokolebati, jer su zahtjevi u potpunosti opravdani te da će ustrajati u njihovom ostvarenju. Među zahtjevima za štrajk radnici su istakli povlačenje odluke poslodavca o formiranju nove cjeline, povlačenje upozorenja o otkazima, isplatu zaostalih zimnica, jubilarnih nagrada, povratak više od tri milijuna eura iz Stambenog fonda i sistematizaciju radnih mjesta prema analitičkoj procjeni koju je radila kompanija Mercer. (Vladimir Zeković)
Kosovo: Ministarstvo pod istragom
Pretreseni su uredi kosovskog ministarstva za infrastrukturu, poštu i telekomunikacije na čijem je čelu Fatmir Ljimaj, objavili su jučer kosovski mediji. Pretres izvršen u sklopu istrage ureda Specijalnog tužioca Eulexa. Eulex policija pretresla je posle podne kancelarije kosovskog ministarstva za infrastrukturu, poštu i telekomunikacije u Prištini. Predstavnik ministarstva Besim Rečica je izjavio kako je u pretresu učestvovalo oko 30 policajaca Eulexa. Očevici su rekli da su naoružani policajci Eulexa blokirali sve ulaze u zgradu ministarstva i da nisu željeli davati nikakve izjave. Na čelu ministarstva za infrastrukturu, poštu i telekomunikacije je Fatmir Ljimaj, visoki dužnosnik Demokratske partije Kosova Hashima Thacija. Eulex je nešto ranije saopćio da je jučer u 15:55 sati, izvršni odjel Eulex policije proveo pretrage na nekoliko lokacija u blizini Prištine, u sklopu istrage koja je u toku, vođene od strane ureda Specijalnog tužioca. Glasnogovornik Eulex policije Krin Limdal u izjavi prištinskim medijima rekla je kako ne može da pruži više detalja. Detalje istrage nisu saopćili zasad ni u kosovskoj policiji. (Violeta Palaska)
Makedonija: Na čelu odbora Vijeća Europe
Makedonija će od svibnja predsjedavati Odborom ministara Vijeća Europe (VE). To će biti njezini drugo predsjedavanje tako visokog ranga, nakon što je istaknuti diplomat ove zemlje, Srđan Kerim, 2008. godine bio na dužnosti predsjednika Glavne skupštine UN-a. Prigodom posjeta Skopju sredinom mjeseca, za vrijeme kojeg se sastao s makedonskim ministrom vanjskih poslova Antoniom Milososkim, glavni tajnik Vijeća Evrope Thorbjorn Jagland kazao je kako će Makedonija biti predsjedavajući u ključnoj fazi razvitka Vijeća koja započinje stupanjem na snagu Lisabonskog sporazuma. Dodao je kako očekuje uspjeh, imajući u vidu kredibilitet koji je Makedonija stekla provedbom reformi. Milososki je izjavio kako je njegova zemlja spremna nastaviti rad Švicarske, sadašnjeg predsjedavajućeg Vijeća, koji je usmjeren na jačanje demokracije, vladavine zakona i ljudskih prava, kao što je zacrtano na Trećem samitu Vijeća 2005. godine u Varšavi. Milososki je također istaknuo kako predsjedavanje treba biti prepoznatljivo po reformama, prioritetima, konferencijama i uspjesima. „Možemo to učiniti zajedno sa svim zemljama članicama, uključujući Grčku“, rekao je on. Međutim, Grčka se već ne slaže s odlukom svojeg susjeda o korištenju termina 'Predsjedavajući Makedonija 2010' kao službenog naziva na čelu Vijeće Europe. „Ovakva vrsta poteza otežava pregovarački proces u okvirima UN-a i, u praksi, odbacuju se koraci Grčke na stvaranju pozitivnog ozračja između dviju zemalja za rješavanje pitanja imena“, izjavio je glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Gregoris Dalavecuras. Službena Atena tvrdi kako rezolucije Vijeća Evrope iziskuju korištenje privremenog imena 'Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija'. Makedonski predsjednik Đorđe Ivanov odbacio je takvo stajalište, kazavši kako bi se Grčka trebala suočiti s realnošću i priznati postojanje makedonske države i naroda. Na sastancima s Ivanovim i premijerom Nikolom Gruevskim, Jagland je potvrdio kako će Vijeće poštivati odluku makedonske vlade o korištenju naziva 'Predsjedavajući Makedonija 2010'. Većina Makedonaca vidi predstojeće predsjedavanje kao važan korak u napredovanju euroatlantske integracije svoje zemlje. Vijeće ima 47 članova, od kojih svaki predsjedava organizacijom šest mjeseci. Sljedeće predsjedavanje Makedonije Vijećem bit će 2033. godine. (Vlado Naumovski)
Albanija: Zabrinutost zbog političke krize
Vijeće Evrope izrazilo je zabrinutost zbog tekuće političke krize u Albaniji, unatoč povremenom povratku opozicijskih zastupnika u parlament. U priopćenju, Ured Vijeća Evrope ustrajavao je na obnovi dijaloga u parlamentu i pozvao da se ne odgađa provedba reformi vezanih za Evropsku Uniju. Opozicijska Socijalistička stranka planira održati prosvjed u petak u Tirani, na kojem će otkriti istinu o općim izborima 2009, za koje ističe da su bili izmanipulirani. Vladajuća Demokratska stranka planira održati paradu u subotu, kako bi proslavila, kako je saopćeno, vladine uspjehe. U međuvremenu, Brussels je najavio kako će u listopadu ukinuti vize za Albaniju i Bosnu i Hercegovinu (BiH), izjavio je talijanski ministar vanjskih poslova Franco Frattini, nakon što su se ministri vanjskih poslova EU sastali s povjerenikom EU za proširenje Stefanom Fueleom u Luksemburgu. Građani Albanije i BiH putovat će bez viza u zemlje EU do kraja ove godine, kazao je Frattini. On i njegov slovenski kolega Samuel Žbogar uputili su u ponedjeljak pismo Španjolskoj kao predsjedavajućem Evropske Unije, pozivajući na ubrzanje priprema za ukidanje tih viznih propisa. (Violeta Palaska)
Srijeda, 28.04.2010.
Slovenija: Obrtnici u plusu
Obrtno-poduzetnička komora Slovenije (OZS) prošle godine je, suprotno onima koje zastupa, premašila planirane prihode koji su iznosili više od 10 milijuna eura; prihodi od članarina iznosili su 6,22 milijuna eura, odnosno 13,8 posto više nego 2008. te 10,9 posto više od očekivanih. Prošlogodišnji su rashodi iznosili 9,47 milijuna eura, što znači da je OZS zaključila 2009. s nešto više od 580.000 eura dobiti. Menadžment OZS-a saopćio je kako su odlični rezultati 'posljedica povećanja broja članova, djelomično zbog upisa u Obrtni registar, a djelomično i zbog poticaja za samozapošljavanje'. Članarina je lani predstavljala 61,9 posto svih prihoda OZS-a. Slovenski obrtnici i samostalni poduzetnici pak namjeravaju svim sredstvima spriječiti provođenje nekih točaka izlazne strategije. Razmišljaju o neplaćanju poreza i prosvjednim skupovima. Članovi upravnog odbora Obrtno-poduzetničke komore (OZS) pokušavaju uvjeriti premijera Boruta Pahora u manjkavost strategije za izlazak iz krize. Vlada je u pripremi izlazne strategije uzela u obzir neke prijedloge OZS-a, no komora nije sudjelovala u oblikovanju dokumenta. Jedini konkretni pomak u strategiji je više oporezivanje obrtnika, samostalnih poduzetnika i društava s ograničenom odgovornošću, no vlada je taj prijedlog pripremila nestručno, ocijenili su članovi OZS-a. (Jagoda Radojčič)
Hrvatska: Rast javnog duga
Prema posljednjim objavljenim podacima ministarstva financija pokazuju kako je u studenom prošle godine javni dug nastavio rasti, što se i očekivalo budući da je u spomenutom mjesecu država izdala dolarsku euroobveznicu u vrijednosti 1,5 milijardi dolara te se nastavila praksa zaduživanja središnje države izdanjem trezorskih zapisa na domaćem tržištu novca, pišu u utorak RBA Analize. Tako je ukupni dug opće države (koji uključuje dug središnje države, dug lokalne države te dug izvanproračunskih fondova) na kraju studenog 2009. dosegnuo 116,5 milijardi kuna i činio 35 posto BDP-a. Ovako definiran ukupni dug opće države veći je za 16,4 milijarde kuna ili 16,3 posto u odnosu na kraj 2008. godine. Javni dug s uključenim državnim jamstvima te dugom HBOR-a dosegnuo je 167,9 milijardi kuna, što je 50 posto BDP. U usporedbi s krajem 2008. godine to je rast od čak 22,8 milijardi kuna ili 15,7 posto. Najznačajnija sastavnica javnog duga, ukupni dug središnje države (koji čini oko 65 posto ukupnog javnog duga), na kraju studenog je iznosio 109 milijardi kuna, što je za 15,6 milijardi kuna (16,7 posto) više nego na kraju 2008. godine. Podaci Hrvatske narodne banke o iznosu duga središnje države na kraju siječnja ove godine pokazuju kako je dug u prosincu i siječnju porastao za dodatnih 1,7 milijardi kuna te iznosi 110,7 milijardi kuna. Jamstva Republike Hrvatske na kraju studenog su iznosila 37,3 milijarde kuna, što je za 10,2 posto više nego na kraju 2008., dok je dug HBOR-a dosegnuo 13,8 milijardi kuna, što je 27,6 posto više u odnosu na kraj 2008. Krajem 2008. godine i početkom 2009., kada je pristup inozemnim izvorima financiranja bio ograničen, unutarnja komponenta javnog duga bilježila je relativno snažan rast, što potvrđuje i nagli rast obveza po izdanim trezorskim zapisima krajem 2008. godine. U ovoj godini očekuje se nastavak rasta javnog duga budući da će pad proračunskih prihoda uslijed nepovoljnih kretanja u gospodarstvu uz nominalni rast rashoda povećavati potrebu države za refinanciranjem svojih obveza. Osim toga, u prvom tromjesečju izdane su dvije nove obveznice na domaćem tržištu, a i mjere hrvatske Vlade za oporavak gospodarstva mogle bi utjecati na povećanje javnog duga središnje države, a time i ukupni javni dug. Najava da će država u prvoj polovini godine platiti svoja dugovanja te tako smanjiti nelikvidnost u gospodarstvu upućuje na zaključak kako bi se već u prvoj polovini godine država mogla zadužiti. Budući da je likvidnost u sustavu na izuzetno visokoj razini, postoji mogućnost da će država barem dio svojih potreba financirati na domaćem tržištu. (Petar Grabovac)
Bosna i Hercegovina: Nestručni kadrovi na čelu općina
U dvadeset općina u Republici Srpskoj na jednom od rukovodećih mjesta načelnika ili predsjednika skupština općina nalaze se kadrovi sa srednjom stručnom spremom. Među ovim rukovodiocima ima i vozača, ugostitelja, trgovaca i poljoprivrednika, a nekolicina njih je prije preuzimanja funkcije na Birou za zapošljavanje bila deset i više godina. Sadašnji rukovodioci su radili na obradi drveta, a neki su preuzeli dužnosti poslije privremenog rada na građevini. Iako su lokalne zajednice zamišljene i organizirane na način da budu pokretači razvoja cijele Republike Srpske, postavlja se pitanje da li su sadašnji rukovodioci sa svojim kvalifikacijama spremni za izazove koji su pred njih postavljeni. Informacijske tehnologije, poznavanje jezika, organizacijske sposobnosti i strateško planiranje samo su neki od kvaliteta koji trebaju krasiti uspješne menadžere i ljude koji stvaraju poslovni ambijent, čim se, sudeći po stručnoj spremi, trenutno ne može pohvaliti trećina općina u Republici Srpskoj. Vinko Bogdan, pomoćnik ministra nauke i tehnologije u Vladi RS je istaknuo kako su znanost i istraživački rad glavni preduvjet za razvoj kako općina tako i države u cjelini. Stručnjaci u oblasti izbornog zakonodavstva ipak podsjećaju da se nikome ne može uskratiti pravo da se kandidira na neku od političkih funkcija. Izborni zakon BiH, ali i na području gotovo cijele EU, političku funkciju nije uvjetovao stručnom spremom. Kadar sa srednjom stručnom spremom uglavnom se nalazi u izrazito nerazvijenim i malim općinama, kao što su Istočni Mostar, Drvar, Stari Grad, Jezero i tako dalje. Zoran Lipovac, ministar uprave i lokalne samouprave RS, smatra da su školska sprema i iskustvo koje se stječe školovanjem veoma važni za obavljanje najodgovornijih funkcija, ali da to nije jedini parametar. „Svakako da netko tko je visoko obrazovan ima bolje predispozicije za rukovođenje, ali isto tako to ne znači da neko sa srednjom školom ne može taj posao dobro obaviti“, rekao je Lipovac. On je dodao kako je to individualno i da sve zavisi od čovjeka do čovjeka, ali škola ne može biti i nije preduvjet da općina bude vođena ka uspjehu. Mrkonjić Grad je jedna od rijetkih općina koja je u posljednjih šest godina prošla put od nerazvijene preko srednje razvijene do razvijene općine, a Zoran Tegeltija, načelnik ove općine i jedan od rijetkih na tom mjestu sa diplomom doktora Ekonomskih nauka, kaže da ljudi sa višim stupnjem obrazovanja imaju veće šanse općinu povesti ka napretku i da su sa višim stupnjem obrazovanja mogućnosti veće. (Mirsad Ajnadžić)
Srbija: Razumijevanje Naftne industrije i privatnika
Privatni naftaši u Srbiji najavili su kako su spremni potpisati dugoročne ugovore sa Naftnom industrijom o isporuci derivata i preradi nafte i nakon liberalizacije tržišta 2011. godine Vlasnici privatnih benzinskih pumpi tako prihvaćaju da ih Naftna industrija Srbije ubuduće snabdijeva gorivom i nakon ukidanja Uredbe o zabrani uvoza derivata od siječnja 2011. godine, kako bi smanjili troškove dopremanja derivata iz okruženja, a samim tim sačuvali od većih potresa cijenu na pumpama. Privatnici neće mijenjati partnera ni kada je riječ o preradi sirove nafte, što znači da su voljni je i ubuduće prerađivati u domaćim rafinerijama, a jedna od ideja je da vlasnici privatnih pumpi počnu preuzimati benzinske stanice od NIS-a, ukoliko većinski vlasnik ove kompanije bude zainteresiran da ih izdaje u franšizu. NIS je također spreman na ovakvu vrstu suradnje sa malim naftašima zato što novi vlasnik NIS-a nema maloprodaju u drugim zemljama, ali i zbog toga što se žali da mu promet opada, odnosno da nisu baš sve pumpe profitabilne. Ponuda je već predstavljena menadžmentu NIS-a i ministarstvu energetike koje posreduje u pronalaženju rešenja. Privatnici traže od NIS-a da se tržišno ponaša, a od države da omogući svim učesnicima na tržištu jednake uvjete poslovanja, odnosno stane na put nelojalnoj konkurenciji NIS-a. To je moguće ukoliko se snizi rafinerijska cijena prerade i približi cijenama u okruženju i ukoliko država smanji zahvaćanja u cijeni goriva. Sastanci s predstavnicima NIS-a bi se trebali nastaviti sutra, a jedan od zahtjeva je da se maloprodajna marža ovisno od derivata ubuduće kreće između devet i 11 dinara po litru, umjesto dosadašnjih pet. Ljubinko Savić, savjetnik u Udruženju za energetiku Privredne komore Srbije, pozdravio je takav prijedlog privatnika i kaže da je razlog što je pružena ruka pomirenja to što se i NIS i privatnici boje za svoju budućnost. „Ukoliko bi NIS nastavio s ponašanjem kao do sada, što je pokazao da može kroz politiku cijena, male pumpe bi se mogle odmah zatvoriti. U suprotnom ukoliko privatnici ne bi nakon otvaranja tržišta nastavili uzimati robu od NIS-a, doveo bi se u pitanje opstanak kompanije, jer bi se privatnici snabdijevali u okruženju, preuzimajući gorivo u Bosanskom Brodu, Hrvatskoj, Bugarskoj ili Molovim rafinerijama“, rekao je Savić. Sve te rafinerije, dodaje, imaju već sada viškove svojih kapaciteta za preradu tako da bi lako zadovoljile potrebe vlasnika privatnih pumpi u Srbiji i to evropski kvalitetnim gorivom. U tom slučaju NIS gubi maloprodaju odnosno više od 600 privatnih benzinskih pumpi. Upitani da li pregovaraju s privatnicima, u NIS-u kažu da se u okviru radne grupe Ministarstva energetike zajedno s drugim učesnicima na tržištu derivata iznalaze rešenja da bi se zadovoljile potrebe potrošača i po pitanju cijena i kvaliteta derivata. (Milijana Radulović)
Crna Gora: Poštovanje svih obaveza
Talijanska kompanija A2A, prema raspoloživim informacijama, poštuje sve ugovorne obaveze preuzete kupovinom državnog paketa dionica Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), saopćeno je iz crnogorske Vlade. Potpredsjednik Vlade Vujica Lazović, izjavio je kako novi izvršni menadžment kompanije, koji je dužnost preuzeo 1. ožujka, ima odlične profesionalne reference, veliko iskustvo u upravljanju i izuzetne rezultate u kompanijama u kojima je bio angažiran. „Nakon imenovanja predstavnika A2A u organima upravljanja EPCG evidentno je stabilno poslovanje i snabdijevanje električnom energijom, kao i intenzivirane aktivnosti na realizaciji većeg broja projekata“, rekao je Lazović. On je dodao kako je u cilju stvaranja kvalitetne distributivne mreže u planu izgradnja novih distributivnih postrojenja, dok je u toku realizacija više projekata. Lazović je naveo kako su, između ostalog, za potrebe Regionalnog vodovoda izgrađeni trafostanica i dalekovod, a remontiano je i više dalekovoda i trafostanica na primorju. „U pripremi su aktivnosti o nabavci i uvođenju suvremenog Billing i takozvanog AMM sistema daljinskog očitavanja i upravljanja brojilima, kao i realizacija većeg broja IT projekata rekao je Lazović. Prema njegovim riječima pozitivan impuls i rekordan iznos zabilježeni su u proizvodnji električne energije, što potvrđuje podatak da je u hidroelektrani (HE) Piva do sredine ožujka proizvedeno 394,9 milijuna kilovat sati struje ili 85 posto više od planiranog. „Hidroelektrana Perućica je u prva dva mjeseca ove godine je zabilježila rekordnu proizvodnju od 514 milijuna kilovat sati električne energije“, saopćio je Lazović. On je rekao da će ispunjenje obaveza u pogledu ocjene uspješnosti upravljanja, realizacije investicija i postizanja zadatih standarda poslovanja, biti ocjenjivano na godišnjem nivou odnosno nakon isteka kalendarske godine. „Projektom dokapitalizacije i prodaje dijela dionica EPCG, uz očuvanje većinskog vlasništva države, osiguran je renomirani partner, koji će u skladu sa obavezama iz Ugovora osigurati ostvarivanje više ključnih ciljeva Vlade“, rekao je on. Ti ciljevi su, između ostalog, razvoj energetskog sektora u skladu sa međunarodnim trendovima i uz transfer znanja, smanjenje deficita, realizacija neophodnih investicija, održavanje, revitalizacija i tehnološka modernizacija postojećih i izgradnja novih proizvodnih kapaciteta i energetske infrastrukture. (Vladimir Zeković)
Kosovo: Neredi zbog lidera pokreta Samoopredjeljenje
U sukobu kosovske policije sa aktivistima pokreta 'Samoopredjeljenje9, u Prištini, više članova pokreta je uhapšeno, a neki su povrijeđeni, od kojih jedan teže, objavili su jučer kosovski mediji. Policija je namjeravala uhapsiti lidera 'Samoopredjeljenja' Albina Kurtija kako bi ga privela sudu nakon odbijanja da se pojavi na ročištu, zbog čega je za njim raspisana i tjeralica. Policija je intervenirala nakon sahrane oca jednog aktivista pokreta na muslimanskom groblju u Prištini, ali nije uspela uhapsiti Albina Kurtija protiv kojeg suđenje u Okružnom sudu u Prištini nikako ne može započeti zbog njegovog nepojavljivanja. U sukobu koji je uslijedio, policija je koristila suzavac i uhapsila sedam pripadnika pokreta. Većina njih je povrijeđena i prebačena je u bolnicu. Zdravstveno stanje jednog od uhapšenih je kritično, prenose kosovski mediji. Policija još nije izdala službeno saopćenje povodom incidenta, ali je neslužbeno potvrđeno da je uhapšeno sedam osoba. U Okružnom sudu u Prištini je protiv Kurtija zakazano suđenje zbog optužbi da je odgovoran za organizaciju i učešće u demonstracijama prije tri godine, u kojima su u sukobu sa UN policijom od povreda život izgubila dva demonstranta. Kurti izbjegava suđenje tvrdeći da se radi o političkom procesu. Protiv suđenje Albinu Kurtiju prikupljeno je 175.000 potpisa. (Violeta Palaska)
Makedonija: Promoviranje mogućnosti investiranja
Makedonija je proteklih godina provela reforme, koje su značile napredak za indeks ekonomske slobode. Radi se o pojednostavljenju administrativnih postupaka, reduciranju regulativa, taksi i tarifa te smanjenju troškova za početak novih biznisa. O ovome je govorio makedonski ministar financija, Zoran Stavreski, na predstavljanju Makedonije u zakladi Heritage u Washingtonu. Stavreski će također nastaviti govoriti i o prednostima Makedonije kao poslovne destinacije te o stalnim naporima Vlade da stvori što povoljniju poslovnu klimu za privlačenje inozemnih ulagača. Prema posljednjem izvještaju Heritagea, Makedonija je rangirana na 56. mjestu od njih 184, što predstavlja pomak nabolje za 22 mjesta u odnosu na prošlu godinu. Makedonska delegacija predvođena zamjenikom premijera za financijska pitanja, Zoranom Stavreskim, sudjeluje na redovnim proljetnim susretima Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda u Washingtonu. Tema razgovora je sadašnja i buduća suradnja Makedonije s ove dvije institucije. Predviđeno je kako će se dodjeljivati nagrade za deset zemalja, top reformatore prema Doing business, među kojima je Makeodnija rangirana na visokom trećem mjestu. U međuvremenu, 3.000 malih trgovaca u Makedoniji ugašeno je zbog krize. Gospodarska komora Makedonije objelodanila je kako ovakvih tvrtki u Makedoniji ima oko 9.000 te da ih trećina nije izdržala krizu. Broj je i mnogo veći, ukoliko se uzme u obzir da velik dio malih dućana nije član nijedne komore. Prvi čovjek biznis-zajednice, predsjednik Gospodarske komore Makedonije, Branko Azeski kaže da se već radi na poduzimanju mjera koje bi zaštitile male biznise u RM. „Najveći dio naših članova zatvorilo je ove djelatnosti, sada se radi na konceptu jednake ekonomske politike. Radi se na sređivanju situacije sa sivom ekonomijom za reguliranje načina rada i s time zadržavanju djelatnosti u legalnoj privredi“, izjavio je Azeski. (Vlado Naumovski)
Albanija: Nespremni za liberalizaciju viznog režima
Evropska komisija (EK) saopćila je kako je Albanija završila samo jedan od četiri dijela svojeg upitnika za liberalizaciju viznog režima sa EU, objavili su albanski mediji. Vlada i lokalni dužnosnici koji rade na integraciji uvjeravali su u međuvremenu javnost kako je Tirana ispunila sve tehničke kriterije u procesu. Dio upitnika koji je Brussels pohvalio odnosi se na sigurnost isprava. Ostala tri dijela -koja su ocijenjena kao nedovršena odnose se na politiku repatrijacije, borbu protiv kriminala i korupcije i sučeljavanje s financijama kriminalnih skupina. Albanija je započela raditi na liberalizaciji viznog režima 2008. godine i očekuje svršetak procesa do kraja ove godine. Evropska komisija (EK) je također kritizirala tekući zastoj među političkim strankama u Albaniji. „Politički dijalog ne funkcionira. Parlament ne funkcionira i to je briga za demokraciju i zabrinjavajuće je za Albaniju“, izjavila je šefica Odjela EK za Albaniju i Crnu Goru Marta Garcia Fidalgo tijekom sjednice Evropskog parlamenta koja je bila usredotočena na Albaniju. Zastoj je vezan za opće izbore iz lipnja 2009. godine, za koje opozicijska Socijalistička stranka želi da budu istraženi zbog navodnih zloupotreba. (Violeta Palaska)
Utorak, 27.04.2010.
Slovenija: Gubitak Gorenja
Slovenska kompanija za proizvodnju kućne tehnike 'Gorenje' prošle godine je zabilježila 11,5 milijuna eura gubitka, a ostvareni prihod od prodaje iznosio je 1,186 milijardi eura. Na nivou grupe prihodi su se prošle godine smanjili za 11 posto, dok je realan pad, uz isključenje utjecaja nizozemskog ATAG-a, kojeg je 'Gorenje' kupilo 2008. godine, bio 19 posto. Akvizicija ATAG-a 'Gorenju' je najviše pomogla na njemačkom tržištu, koje je za velenjskog proizvođača postalo najvažnije. Slovenska kompanija je prošle godine na tom tržištu prodala pola milijuna aparata, što je za 13 posto više nego 2008. godine. U Rusiji, najvećem prodajnom tržištu za tu kompaniju, 'Gorenje' je zabilježilo i najveći pad prodaje, čak 30 posto, a u Hrvatskoj 23 posto. Dokapitalizacija Gorenja je manja od očekivane pa se ove godine može očekivati 15,6 milijuna eura svježeg kapitala, razvidno je iz saziva skupštine društva koja će se održati 28. svibnja. Oko 9 milijuna eura za početak će uplatiti International Finance Corporation (IFC), član Svjetske banke, a nove će dionice u vrijednosti od 6,3 milijuna eura potom biti ponuđene i ostalima. Cijena pojedine dionice iznosit će 13,32 eura. Uprava pod vodstvom Franje Bobinca najprije je najavila dokapitalizaciju od 50 milijuna eura, a IFC je već prije najavio da će osigurati do 30 milijuna eura svježih sredstava. Uspije li dokapitalizacija, kapital Gorenja povećat će se na 74 milijuna eura. (Jagoda Radojčič)
Hrvatska: Sigurno poskupljenje struje
Prema jučerašnjim medijskim napisima, nema sumnje da će struja poskupjeti, pitanje je samo hoće li kućanstva, najvjerojatnije od 1. srpnja, električnu energiju plaćati 17 posto skuplje, kao što je HEP od mjerodavne regulatorne agencije nedavno i bio zatražio. U HEP-u kažu da o cijeni struje odlučuje Vlada te da su svoj zahtjev uputili HERA-i, koja pak svoje mišljenje još nije dostavila ministarstvu gospodarstva. O višim cijenama struje hrvatski građani su slušali cijelu zimu pogotovo nakon što je Ina, uz blagoslov Vlade, podigla cijenu plina koji je osnovni energent u proizvodnji električne energije. Međutim, Vlada je u jednom trenutku odbila zahtjev HEP-a za skupljom strujom, ali sva je nagađanja prošlog tjedna presjekla premijerka Jadranka Kosor poručivši kako više cijene struje očekuje u drugom dijelu godine. Vlada očito to poskupljenje tempira s ukidanjem niže stope harača (1. srpnja) kako bi barem malo ublažila udar na standard građana, koji je ionako na izuzetno klimavim nogama. Premijerka je priznala da je cijenu struje u zadnje dvije-tri godine trebalo podizati od dva do tri posto pa sada se ne bi moralo očekivati znatnije poskupljenje. I to je istina jer Hrvati ne plaćaju tržišnu cijenu struje i u našem okruženju jeftiniju struju nego u Hrvatskoj imaju samo Francuska, Srbija, Slovenija i Bugarska. S cijenom od 9,61 eurocent za kilovatsat struje Hrvatska se ubraja u zemlje koje plaćaju najjeftiniju struju u Europi. Analitičari, odnosno energetski stručnjaci stoga se slažu da je poskupljenje struje opravdano, koliko god svako poskupljenje teško pada građanima, te kako je Sanaderova vlada jeftinom cijenom energenata vodila neodrživu socijalnu politiku. „Nije dovoljno samo povećati cijenu struje, a posebno se ne smije povećavati linearno, nego treba mijenjati i tarifne modele. Tarife su u Hrvatskoj iznimno problematične jer HEP potrošačima struju obračunava netransparentno. Ne vodi se računica o aktualnoj potrošnji nego se tek na kraju godine obračunava potrošnja, a tako se više ne radi ni u BiH“, upozorio je Novotny. On drži kako manji potrošači trebaju plaćati nižu cijenu struje, a veći skuplju, odnosno prema drugoj tarifi. I energetski stručnjak Davor Štern kaže da treba korigirati cijenu struje, ali naglašava da nije isto odjednom nabiti više cijene ili ih postupno uvesti. Premijerka Kosor je najavila pak da će se poduzeti mjere da bi se pri poskupljenju struje zaštitilo osjetljive slojeve stanovništva. Međutim, jučer u HEP-u nisu otkrili koje bi to točno bile mjere, nego su tek rekli da će se one razmotriti u suradnji s Vladom. No, u HEP-u su osim cijene pline zahtjev za većim cijenama struje argumentirali i potrebom financiranja niza novih elektroenergetskih objekata koji se ne mogu financirati iz sadašnje cijene električne energije. Međutim, nije se uprava HEP-a o svom poslovanju i novcu kojim je raspolagala uvijek brinula kako treba, jer je još nedavno sada smijenjeni predsjednik uprave Hrvatske elektroprivrede Ivan Mravak megavatsat struje kupovao po cijeni od 80 eura i prodavao ga šibenskom TLM-u, odnosno Aluminij Mostaru za samo 20 eura. (Petar Grabovac)
Bosna i Hercegovina: U trgovačkim lancima nema dovoljno domaće robe
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa (MVTEO) i Vanjskotrgovinska komora (VTK) Bosne i Hercegovine organizirali su proteklih dana sastanke s predstavnicima vodećih trgovačkih lanaca u BiH kako bi sagledali problem slabije zastupljenosti domaćih proizvoda u njihovoj ponudi, objavili su jučer lokalni mediji. Na sastanku je bilo govora i o pronalaženju mogućih rješenja za povećanje količine domaćih proizvoda u ponudi trgovačkih lanaca, čime bi se doprinijelo smanjenju uvoza i porastu obima proizvodnje domaćih proizvođača. „Povećana je zastupljenost bosansko-hercegovačke robe u pojedinim kategorijama proizvoda, prije svega u mesnoj i mliječnoj industriji. Ipak, taj nivo zastupljenosti nije zadovoljavajući“, izjavio je Igor Gavran, projekt-menadžer Sektora za makroekonomiju u Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine. Prema njegovim riječima, bez većeg učešća lokalnih proizvoda, kako na domaćem tako i na regionalnim tržištima, proizvodnja u BiH nema perspektive. „Posebno je značajna uloga robne marke, kao sve češćeg oblika plasmana domaćih proizvoda u trgovačkim lancima, jer istovremeno ova pojava može imati pozitivne efekte u izvozu, ali i vrlo negativne, kao što su ubijanje domaćih brendova i preusmjeravanje kupaca na anoniman proizvod pod robnom markom trgovačkog lanca“, upozorio je na sastanku Gavran. Javno je već iskazana dobra volja da se stanje poboljša, a naredni period i konkretne aktivnosti koje moraju biti pripremljene na osnovu sagledanih činjenica, pokazat će da li je ova volja kod svih bila jednako iskrena. MVTEO i Vanjskotrgovinska komora u svakom slučaju će ovu aktivnost nastaviti, jer jedino prihvatljivo stanje jeste potpuna ravnopravnost svih učesnika na tržištu i maksimalna podrška domaćoj proizvodnji i ukupnoj privredi, rekao je Gavran. (Mirsad Ajnadžić)
Srbija: S većim PDV-om moguć pad standarda
Predsjednik Privredne komore Srbije (PKS) Miloš Bugarin izjavio je jučer za srbijanske medije kako povećanje poreza na dodanu vrijednost ne bi bilo poželjno, jer bi se odrazilo na životni standard. Bugarin je tom prilikom rekao kako bi se povećanje PDV-a neminovno odrazilo na rast cijena svih proizvoda i imalo direktne posljedice na standard građana, koji je već sada među najnižima u regiji. Podsjetivši kako PDV ima dvije stope - od osam i 18 posto, Bugarin je istakao kako se može razgovarati o jedinstvenoj poreznoj stopi, ali pod uvjetom da se na dio proizvoda, koji spadaju u osnovne životne namirnice, PDV potpuno ukine. „Broj proizvoda koji bi sa niže stope bio oporezovan većom poreznom stopom, mora biti proporcionalan broju proizvoda na koje bi se ukinula porezna stopa, tako da nemamo negativan efekt po privredu i stanovništvo“, naveo je predsjednik Privredne komore Srbije. Bugarin je također podsjetio kako je PKS prošle godine predložila kratkoročne mjere za ublažavanje posljedica svjetske ekonomske krize i srednjoročne i dugoročne mjere usmjerene na stvaranje sistemskih i institucionalnih uvjeta za održivi privredni razvoj i jedan od tih zahtjeva je i provođenje sveobuhvatne porezne reforme. „Ako smanjite porezna zahvaćanja i prilagodite ih snazi poreznih obveznika, logično je kako ćete imati veći broj privrednih subjekata koji će biti ažurniji i redovnije plaćati poreze, doći iz sive ekonomije u legalne tokove i biti uredne platiše poreza i doprinosa na osobna primanja", naglasio je on. Prema njegovim riječima, jako je važno da se usporedo sa poreznom reformom izvrši i reforma javnog sektora, ukazao je Bugarin ističući kako su dosadašnji pokušaji poreznih reformi bili neuspješni, jer nisu zalazile u smanjenje javne potrošnje. On je naveo kako će privreda podržati napore države da provede poreznu reformu, ali da je protiv prihodne neutralnosti te reforme, odnosno da se na jednoj strani smanjuju porezna opterećenja na zarade, a da se poveća, recimo, porez na dodanu vrijednost. Prema njegovom mišljenju, prevođenjem dijela privrede koja je u zoni sive ekonomije može se crpiti dobar dio sredstava za popunjavanje budžetskog deficita, kao i povećanjem akciza na alkohol i cigarete, koji su neprimjereno niski u odnosu na druge zemlje. (Milijana Radulović)
Crna Gora: Daljnje zaduživanje građana
Prema posljednjim objavljenim podacima, Kreditnog registra Centralne banke prema kojima su ukupna dugovanja za ta dva vida zaduživanja dostigli ukupno 54,9 milijuna eura. „Kreditno zaduženje građana po osnovu kreditnih kartica na kraju mjeseca veljače iznosi 37,2 milijuna eura i bilo je više nego u prosincu 2009. godine za 169.000 eura. Stanje duga građana po overdraftu, što predstavlja dozvoljeni minus po tekućem računu iznosilo je 17,7 milijuna eura što je za 593.000 više nego u prosincu prošle godine, izjavila je pomoćnica glavnog ekonomista Centralne banke Marijana Mitrović, dodajući da je broj građana koji su zaduženi po osnovu kartica 36.767, a po osnovu minusa po tekućem računu 89.383. Ona je preporučila da se kad god je to moguće izbjegava korištenje ta dva bankarska proizvoda osim ukoliko nije u pitanju kratkoročna pozajmica, jer kretanje kamatnih stopa govori da su to veoma skupi oblici zaduživanja. Prema njenim riječima prosječna ponderirana nominalna kamatna stopa na stanje duga građana po kreditnim karticama iznosi 13,99 posto. Ona je rasla u kontinuitetu od prosinca 2008. godine (13,23 posto na godišnjem nivou) do siječnja 2010. godine (14,87 posto) da bi u veljači 2010. zabilježila pad (13,99 posto). Prosječna ponderirana nominalna kamatna stopa) na stanje duga građana po minusu za tekući rakun iznosi 16,53 posto. Ona je rasla u kontinuitetu od prosinca 2008. godine (15,35 posto na godišnjem nivou) do prosinca 2009. godine (17,44 posto) da bi u veljači 2010. zabilježila pad na 16,53 posto, rekla je Mitrović. Iskustvo nekih drugih zemalja (na primjer Hrvatske) pokazuje, prema riječima Mitrovićeve, da je dio građana postao prezadužen zbog olakog korištenja i lake dostupnosti upravo kreditnih kartica. „Realna potrošnja građana treba da bude usklađena sa platežnim sposobnostima tako da i kreditno financiranje potrošnje treba promatrati kao potrošnju na kredit koja u jednom trenutku dolazi na naplatu“ istakla je Mitrović. Zaduženja po osnovu kreditnih kartica u veljači 2010. godine čine 4,1 posto od ukupnog duga građana dok se 1,95 posto duga odnosi na minus po tekućem računu. „Kada promatramo podatke od početka 2009. godine, oni ukazuju da je rast kreditiranja putem kreditnih kartica i overdrafta građana imao sličnu tendenciju kretanja i to umjeren rast u prvoj polovini 2009. godine, a zatim blago opadanje do stagnacije u posljednja tri mjeseca zaključno sa februarom 2010. godine. Ukoliko analiziramo relativno učešće tog duga u ukupnom dugu građana, ono se povećava sa 3,34 posto u prosincu 2008. na 3,87 posto u lipnju 2009. godine na 4,1 posto u veljači 2010. godine. Također i relativno učešće duga po korištenju minusa se povećava u ukupnim kreditima građana u kontinuitetu u posljednjih 14 mjeseci. To učešće se povećalo sa 1,51 posto u prosincu 2008. godine na 1,95 posto u veljači 2010. godine“, rekla je Mitrović. (Vladimir Zeković)
Kosovo: Borba sa visokom stopom smrtnosti beba
Kosovo kani provesti nove strategije za smanjenje stope smrtnosti među bebama i njihovim majkama, saopćilo je ministarstvo zdravstva. Kako pokazuju podaci iz ministarstva, nedostatak stručnosti i financiranja sustava zdravstvene skrbi na Kosovu nastavlja pridonositi visokoj stopi smrtnosti beba, kao i smrti mnogih majki prilikom poroda. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), 68 posto smrtnih slučajeva rezultat je tegoba tijekom trudnoće. Oko 36 posto tih smrtnih slučajeva izazvano je ozljedama tijekom poroda. Takvi podaci dolaze iz izvještaja WHO-a koje obuhvaća razdoblje od 2000. do 2008. godine. Većina pacijenata na Kosovu kaže kako javne bolnice pružaju vrlo loše usluge. Cijene u privatnim klinikama variraju, prosječna plaća na Kosovu iznosi oko 300 eura, te je omogućeno samo malobrojnima da si priušte privatnu zdravstvenu skrb. Javne klinike službeno su besplatne, ali Sueda Latifi, kosovska ginekologinja ukazuje, uvjeti su loši, a prijevremeno rođene bebe često umiru tijekom prvih šest tjedana života. Nedostatak financijskih sredstava i medicinske opreme glavni su razlozi za loš rad javnih bolnica, kaže Latifi. Sami Uka iz ureda WHO-a u Prištini izjavio je kako je sučeljavanje s tim problemom presudan izazov za kosovsko društvo, izazov koji ne dobiva pozornost koju zaslužuje. Kosovo pati od nedostatka ukupnog informativnog sustava za svoj zdravstveni sustav, kaže Uka, nečeg što može prikupiti sve kritične podatke. Ministarstvo zdravstva saopćilo je kako je veći broj smrtnih slučajeva majki i beba registriran u Prištini budući da se većina poroda obavlja u tamošnjoj glavnoj bolnici. Faik Hoti, glasnogovornik ministarstva zdravstva izjavio je kako je statistika iskrivljena jer se većina smrtnih slučajeva dogodi u siromašnijim ruralnim područjima, a i dalje registrira u Prištini. Prema ministarstvu, u Prištini se svake godine obavi oko 10.000 poroda, a većina majki dolazi izvan grada. „Ministarstvo zdravstva vjeruje kako se stopa smrtnosti beba može smanjiti kroz reviziju i provedbu nove strategije za reproduktivno zdravlje“, kazao je Hoti, pojašnjavajući kako to uključuje veće financiranje prenatalnog obrazovanja kao i dodatnu obuku za davatelje zdravstvenih usluga. Također, potrebno je izgraditi više rodilišta i ginekoloških klinika diljem ruralnih područja u zemlji. Uka kaže kako je WHO od 2000. godine preporučivao da zemlja provedbe strategiju za rješavanje bolesti beba i djece. Strategiju su pripremili WHO i UNICEF. Također postoji prošireni program cijepljenja djece, kao i pravila za ishranu beba i djece. (Violeta Palaska)
Makedonija: Bez uzmaka oko imena
Prema posljednjim rezultatima istraživanja, visok postotak makedonskih građana i dalje podupire ulazak Makedonije u NATO, no 65 posto ih ne želi dati ime za članstvo u Savezu, na čemu i dalje inzistira Grčka, pokazala je anketa Instituta za demokraciju, rezultate kojega su objavili makedonski mediji. Šezdeset i pet posto građana, od njih 84 posto Makedonaca, 7,1 Albanaca i 8,9 posto pripadnika ostalih etničkih zajednica, smatra kako Makedonija ne treba promijeniti ime da bi ušla u NATO, pokazuju rezultati ankete koju je ta nevladina udruga provela u početku travnja. Na upit kako bi glasovali na referendumu za ulazak Makedonije u NATO, pozitivno je odgovorilo ukupno 80,2 posto ispitanika, 10,8 posto se protivi, a ostali su neodlučni. Još je visok postotak građana za ulazak u NATO, no ipak je riječ o padu potpore u usporedbi s prijašnjim ispitivanjima javnog mišljenja, kad je sezala od 90 do gotovo 100 posto. Prema riječima Vladimira Miseva iz Instituta za demokraciju, potpora Savezu pala je nakon samita u Bukureštu, na kojemu je Grčka spriječila članstvo Makedonije u NATO-u zajedno s Hrvatskom i Albanijom. Prošli vikend u Makedoniji je neslužbeno boravilo grčko izaslanstvo s bivšim grčkim veleposlanikom Aleksandrom Maljasom, koji je u nedjelju izjavio za medije da će Makedonija, prihvati li novo ime Sjeverna Republika Makedonija te prijedlog da se jezik i nacija imenuju kao makedonski, ali napisano latinicom, već u lipnju dobiti datum za pregovore s Evropskom unijom. Isti dan makedonski premijer Nikola Gruevski za privatnu televiziju Sitel je izjavio kako će, ponudi li grčki prijedlog i UN-ov posrednik Matthew Nimetz, biti raspisan referendum kako bi se građani očitovali o novom imenu države, no da će on osobno glasovati protiv jer takav prijedlog smatra neprimjerenim. Makedonski politički vrh već nekoliko godina pregovara s Grčkom, uz međunarodno posredovanje, o imenu zemlje, a to pitanje koči makedonsko napredovanje prema euroatlantskim integracijama. (Vlado Naumovski)
Albanija: Mjere za blokiranjem mobilnih mreža u zatvorima
Albanska Vlada pokreće napore za blokiranje korištenja mobilnih telefona u zatvorima diljem zemlje, objavili su lokalni mediji. Na sugestiju ministarstva unutarnjih poslova vlada je odlučila izdvojiti sredstva za sustav kojim se bi spriječilo dosezanje mobilnih mreža do zatvorskih odjeljaka. Vlada smatra kako su godinama vođe kriminalnih skupina koji izdržavaju zatvorske kazne nastavljali voditi ilegalne poslove iz zatvora. U međuvremenu, zastupnici vodeće opozicijske Socijalističke stranke (SP) i njihove pristaše organizirali su skup protiv sadržaja koji emitira javni servis TVSH. Prosvjednici su tom prilikom optužili vladu da koristi TVSH za "promidžbu i agitiranje". Zastupnik Socijalističke stranke Besnik Baraj je rekao: „Javni emiter pretvoren je u privatnu TV postaju premijera Salija Berishe, dok svi albanski građani plaćaju porez za njegovo postojanje“. (Violeta Palaska)
Ponedjeljak, 26.04.2010.
Slovenija: Odbijena tužba Telekoma Slovenije
Okružni sud u Ljubljani odbio je tužbeni zahtjev Telekoma Slovenije za ukidanje odluke UVK-a iz 1997. godine, kada je utvrđena zloupotreba prevladavajućeg položaja uz diskriminaciju pristupa internetu, objavili su slovenski mediji. Slovenski je Telekom već najavio tužbu. U Telekomu je potvrđeno kako su na sudu preuzeli odluku, te da će podnijeti tužbu. U tvrtkama K2.net i Quantum znaju za presudu, no nisu je željeli komentirati. UVK je u odluci utvrdio kako je Telekom upotrebu posebnog, jeftinijeg broja za ponudu pristupa internetu omogućio samo svojoj sestrinskoj tvrtci Siol, te nekomercijalnoj Akademskoj i istraživačkoj mreži Slovenije (Arnes). U međuvremenu je Telekom Slovenije odbio zahtjev komercijalnih ponuđača interneta K2.net i Quantum. Prema posljednjim objavljenim podacima, Telekom Slovenije ove godine namjerava izdvojiti oko 57 milijuna eura za investicije, odnosno 18 posto manje nego prošle godine, kada je u iste svrhe namijenjeno 70 milijuna eura. U odnosu na 2008. godinu, investicije će biti smanjene za 51 posto (118 milijuna eura). Podaci se odnose na matično društvo. Unutar spomenute svote bit će manje sredstava za ulaganje u daljnju izgradnju optičke telekmunikacijske mreže. Telekom će se ove godine usredotočiti na promjene organiziranosti, odnosno konsolidacije grupe u Sloveniji, što je najvažniji od pet prioritetnih projekata kojima će se direktor Ivica Kranjčević baviti ove, a možda i sljedeće godine. (Jagoda Radojčič)
Hrvatska: Povećana stopa anketne nezaposlenosti
Prema posljednjim objavljenim podacima, stopa anketne nezaposlenosti u Hrvatskoj je u četvrtom tromjesečju prošle godine iznosila 9,2 posto, što je za 0,5 postotnih bodova viša stopa nego u istom razdoblju prethodne godine, pokazuje podaci Ankete o radnoj snazi koju je objavio Državni zavod za statistiku. Prema Anketi o radnoj snazi, koja se temelji na metodologiji Međunarodne organizacije rada (ILO), u zadnjem je tromjesečju prošle godine u Hrvatskoj bilo ukupno 162 tisuće nezaposlenih. Broj i stopa nezaposlenih prema anketi o radnoj snazi se znatno razlikuju od administrativnih izvora. Po podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) u četvrtom tromjesečju 2009. godine registrirano je 283 tisuće nezaposlenih. Usporedba podataka o nezaposlenima dobivenih Anketom prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i drugih statističkih praćenja temeljenih na administrativnim izvorima pokazuje da je u četvrtom tromjesečju 2009. stopa nezaposlenosti prema podacima administrativnih evidencija od 16,2 posto bitno veća od stope anketne nezaposlenosti koja iznosi 9,2 posto. U tom razdoblju prosječan broj nezaposlenih prema Anketi manji je za 121.000 od podataka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Usporedba podataka također pokazuje kako je, od ukupno 162 tisuće nezaposlenih prema Anketi, njih 82,4 posto, ili 134 tisuće bilo prijavljeno službi za zapošljavanje, dok ostalih 17,6 posto anketno nezaposlenih nije bilo zainteresirano za prijavu službi za zapošljavanje. Istodobno pak, od ukupno 283 tisuće registriranih u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, njih 149 tisuća ili 52,7 posto ne zadovoljava međunarodne kriterije nezaposlenosti. Prema podacima iz Ankete, u četvrtom kvartalu 2009. u Hrvatskoj je bilo ukupno zaposleno milijun i 596 tisuća osoba. Stopa zaposlenosti koja označava postotni udio zaposlenih u radno sposobnom stanovništvu, u zadnjem je tromjesečju 2009. iznosila 42,7 posto, dok je u istom razdoblju godine prije bila 44 posto. Među zaposlenima bilo je 860 tisuća muškaraca ili 54 posto i 734 tisuća žena, što je udio od 46 posto. Osjetna je razlika u stopama zaposlenosti žena i muškaraca. Tako je stopa zaposlenosti muškaraca u Hrvatskoj u zadnjem tromjesečju prošle godine iznosila 48,8 posto, a žena svega 37,2 posto. Među ukupno 162 tisuće anketno nezaposlenih 88 tisuća je žena i 74 tisuće muškaraca. Stopa anketne nezaposlenosti muškaraca u četvrtom prošlogodišnjem tromjesečju iznosila je 7,9 posto, a žena 10,7 posto. (Petar Grabovac)
Bosna i Hercegovina: Otkazi radnicima Urbanističkog zavoda
Radnici Urbanističkog zavoda Republike Srpske, čiji je većinski vlasnik Jovan Vidović, prošlog tjedna su jednosatnim štrajkom upozorenja skrenuli pažnju na svoju lošu situaciju u tom nekada uglednom poduzeću. Igor Kljajić, predsjednik Sindikata Urbanističkog zavoda, izjavio je da je cilj obustave rada da upozore poslodavca da treba isplatiti sva zaostala potraživanja, zaostale tople obroke, prijevoz, regres, te da se obustavi s otpuštanjem radnika i konačno razriješi status tvrtke. On je također podsjetio da je Vlada Republike Srpske prije godinu donijela odluku da će razmatrati kupovinu dionica Urbanističkog zavoda RS, dodajući da je zato i jedan od zahtjeva radnika da bude upozoren većinski vlasnik da prekine s planovima prodaje imovine Zavoda. Kljajić je rekao da im je na sastanku s menadžmentom Urbanističkog zavoda rečeno da je većinski vlasnik najavio sistematizaciju prema kojoj bi postojeći broj od 81 radnika bio sveden na 50. „Mi smo imali ukupno 120 ljudi, pa smo prvo spali na 80, a sad na 50“, kazao je Kljajić, ocjenjujući kako nije rješenje da radnici budu otpušteni jer posla ima, ali ne u obimu kao nekad. Prema njegovim riječima, obrazloženje za otpuštanje je manjak posla, dok je krivica na rukovodstvu firme jer je njihov zadatak da ga osigura. On je skrenuo pažnju na tešku materijalnu poziciju radnika jer je zadnja plaća koju su primili bila za mjesec studeni, dok doprinosi nisu uplaćeni od početka godine. Ukoliko ne bude odgovora menadžmenta na njihov štrajk upozorenja, Kljajić je istakao da će se razmotriti dalji potezi, a pri tome ne isključuje ni mogućnost generalnog štrajka. Radnici Urbanističkog zavoda su ogorčeni situacijom u kojoj se nalaze, pogotovo zato što su uvjereni da njihova firma i djelatnost imaju budućnost. Radnik Uroš Kukolj se prisjetio se nekadašnjeg poslovanja Urbanističkog zavoda, koji je, prema njegovim riječima, u evropskim okvirima bio dobra firma i radio projekte ne samo za Banjaluku i Republiku Srpsku već i za okruženje. Prema njegovim riječima, od privatizacije 2003. godine stvari se mijenjaju, te jedini izlaz vidi da Vlada Republike Srpske preuzme Zavod i vrati ga na nivo kakav je imao. Porezna uprava Republike Srpske koja je provela opsežnu provjeru poslovanja Urbanističkog zavoda RS podnijela Okružnom tužilaštvu u Banjaluci četiri kaznene prijave protiv Jovana Vidovića, najvećeg dioničara Urbanističkog zavoda Republike Srpske i bivših direktora tog poduzeća Borislava Bijelića, Dalibora Bjelice, Miroslava Vujatovića i Nedeljka Roljića. Porezna uprava RS utvrdila je da Urbanistički zavod RS, u kojem Vidović ima udio od 48,88 posto dionica, u periodu od 2003. do 2009. godine nije uplatio javne prihode u vrijednosti od 273.207 KM, a Zavodu je nanesena šteta od 956.165,96 KM. Inspektori Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO) utvrdili su da Urbanistički zavod RS nije evidentirao oko pola milijuna KM prometa, na koji je morao da plati PDV u visini od oko 85.000 KM. (Mirsad Ajnadžić)
Srbija: Prodaja Jata zbog građana
Vlada Srbije najavila je kako će osnovati novu aviokompaniju jer je za građene važno da letovi budu jeftini i sigurni izjavio je državni tajnik za zračni promet Miodrag Miljković. Govoreći o osnivanju nove avio-kompanije, Miljković je izrazio očekivanje da će kroz proces dokapitalizacije biti osiguran strateški partner i rekao kako očekuje da će se nastaviti pregovori sa turskom avio-kompanijom 'Turkish airlines'. Miljković je rekao da se još ne zna kako će sa potencijalnim strateškim partnerom biti podijeljen kapital u novoformiranom poduzeću, ali da država vjerojatno neće imati većinski dio, što će biti određen kada bude raspisan javni natječaj. Prema njegovim riječima, srbijanska vlada će položiti obavezni depozit od 400.00 dolara koji po Zakonu o zračnom prometu, svaka aviokompanija koja se želi baviti redovnim prometom, mora imati na računu, i objasnio da je rok za osnivanje nove kompanije 75 dana. On je rekao da je vladin zaključak, usvojen 16. travnja na telefonskoj sjednici vlade, donesen nakon što su Radna grupa za poslovnu konsolidaciju 'Jat airwaysa' i menadžment te kompanije konstatirali da ona nije u stanju da posluje profitabilno. Prema njegovim riječima, Jat će nastaviti i dalje funkcionirati i dio radnika će prijeći u novu kompaniju, a oni koji su profesionalno radili biti će dio tog tima. Nacionalni avioprijevoznik je 2009. godinu završio sa dugom od ukupno 25 milijuna eura i akumuliranim gubitkom iz 1990-ih od 146 milijuna eura. U kompaniji je zaposleno 1.200 ljudi, u vlasništvu ima 12 aviona starih više od 20 godina i koristi još tri zakupljena aviona. Namjera države da osnuje novu aviokompaniju, koja bi trebala preuzeti ulogu nacionalnog avio-prijevoznika, vrlo je rizičan poduhvat, ocijenio je ekonomist Milan Kovačević ističući kako bi za 'Jat Airways' bilo bolje da ode u stečaj, pa da se onda privatizira. „Možda je bolje da Jat ode u stečaj, pa u stečaju bez duga neko da kupi ono što je preostalo i na taj način da se započne uspješnije poslovanje te kompanije“, izjavio je Kovačević. On je naglasio kako se, kod osnivanja nove aviokompanije, postavlja pitanje njenog imena i što je njena vrijednost. „Postoje dvije alternative za 'Jat airways' - da ode u stečaj ili da se plati vrlo visoka cijena. Postavlja se pitanje da li poreski obveznici treba da plate preveliki teret. Ako se leti do Jadranskog mora, naplaćuje se karta koja je do tri puta skuplja nego do nekih evropskih destinacija. Karta je dovoljna da pokrije samo polovinu rashoda, a druga polovina su gubici koji se pokrivaju iz budžeta“, rekao je Kovačević. On je kazao kako je država propustila u prethodnom periodu privatizirati poduzeće i tako učiniti da bude u puno boljem stanju nego što je sada. Kovačević je naveo kako se trenutno ne zna ni kolika će biti cijena osnivanja nove kompanije, kao i da se postavlja pitanje kako će se prekršiti zakon kojim bi trebalo dodijeliti besplatne dionice te kompanije, ako se naprave dva poduzeća. (Milijana Radulović)
Crna Gora: Neuspješni pregovori
Pregovori uprave i Sindikata Kombinata aluminija propali su nakon četiri sata jalove priče, objavili su crnogorski mediji. Nakon posljednje sjednice Sindikalnog odbora očekuje se donošenje odluke o organiziranju štrajka koja je inicirana još prije dvadesetak dana. Uprava KAP-a nije željela odgovoriti pismeno ni na jedan od šest prethodno postavljenih zahtjeva Sindikata, a dio sindikalaca koji su očekivali da može doći do nekog kompromisa sa menadžmentom su za to, izgleda, izgubili svaku nadu. „Totalno smo nezadovoljni ishodom posljednjeg sastanka. Ukoliko Sindikalni odbor donese odluka o štrajku on će se desiti u roku od 10 dana kako bi ispunili zakonske uvjete“, izjavio je za crnogorske medije predsjednik najvećeg sindikata u KAP-u - Aluminija Rade Krivokapić. Članica Sindikalnog odbora KAP-a Sandra Obradović saopćila je kako je prethodnih 10-ak dana uprava željela samo kupiti vrijeme, te da u međuvremenu menadžment brine samo o svojim interesima i ne želi da se dođe do rješenja u interesu zaposlenih. „Za dopunjeni socijalni program prijavilo se manje od 50-ak ljudi. Jasno je da uprava nema čarobni štapić tako da je bilo očekivano da će do ovoga doći“, saopćila je Obradovićeva. Sindikalni odbor traži od uprave povlačenje odluke o formiranju nove organizacijske cjeline, upozorenja o otkazima i prerasporeda u novu cjelinu, isplatu zimnice za 2008. i 2009. godinu, jubilarnih nagrada i 656.329 eura iz Stambenog fonda. Također je zatraženo je i donošenje pravilnika o stambenim odnosima i o raspodjeli stanova i kredita. Šesti zahtjev je primjena procjene vrijednosti radnih mjesta koju je izradila kompanija Mercer. U KAP-u je trenutno 600 prekobrojnih među 1.700 zaposlenih, a predsjednik borda KAP-a Vjačeslav Krilov otvoreno je poručio kako će odluka o formiranju nove cjeline Zeleni plan biti povučena tek kada u KAP-u bude ostalo 1.100 radnika. Iz menadžmenta KAP-a je, ipak, službeno saopćeno da postoje pozitivni preduvjeti za efikasno rješavanje pitanja koja su od interesa za Kombinat i njegove zaposlene. „Zbog iskazanog interesa zaposlenih za socijalni program i posebne dodatke u iznosu do 6.000 eura za one koji se prijave za dobrovoljni odlazak do kraja nadolazećeg tjedan, postignut je dogovor o produženju ovog roka do 1. svibnja – navodi se u saopćenju menadžmenta. Uprava navodi kako za Stambeni fond trenutno ima na raspolaganju svega 320.000 eura, te da novac koji nedostaje planira osigurati nakon prodaje poslovnih prostora. Predloženo je i da se dugovanja za zimnice od po 400 eura isplate do kraja godine u dvije rate. (Vladimir Zeković)
Kosovo: Odlazak povratnika
Albanski stanovnici u selu Žač ponovo kamenovali su kamp sa srpskim povratnicima u tom selu, iako je Vlada Kosova obećala kako će zaštititi povratnike, pa su četiri Srbina napustila kamp i otišla u Srbiju. Napade na Srbe u Žaču jučer je osudila i Vlada Kosova, a njeni predstavnici obećali su da će kamp neprestano čuvati Policija Kosova. Međutim, tokom noći jedan od dva kampa sa povratnicima ponovo je napadnut kamenjem. Albanci iz Žača nekoliko puta su bacali kamenje na povratničke šatore tvrdeći kako među Srbima koji su se vratili ima i odgovornih za zločine nad albanskim civilima 1999. godine. Srbi negiraju te tvrdnje i traže da policija saopći da li među povratnicima ima osumnjičenih za zločine. Jedan od Srba povratnika u Žač, Dragoljub Jevtić izjavio je za kosovske medije da su njihovi šatori napadnuti u večernjim satima. Prema njegovim riječima, oko šatora sa povratnicima prethodno su patrolirali vojnici KFOR-a i policajci, a napad je uslijedio kada su oni otišli malo dalje od prvog kampa sa povratnicima. Odmah nakon napada Srbi su počeli dozivati policiju, a policajci su se pojavili posle desetak minuta. Bez obzira na to, četvoro Srba, među kojima i Jevtić su napustili kamp i krenuli za Srbiju. Jevtić je za srbijanske medije kazao da je na autobus u kom su bili, na prostoru između dva povratnička kampa, ponovo bačen kamen, da su u blizini bila policijska kola, ali da su im policajci kazali da nisu vidjeli napad. Prema njegovim riječima, povratnici su razočarani jer su im predstavnici Vlade Kosova obećali zaštitu, a od tada su dva puta napadnuti kamenjem. Jevtić je dodao da su ipak spremni da se vrate u Žač, ako njihov kamp bude premješten i ako im kosovske vlasti zaista osiguraju zaštitu. Odlazak iz sela četvorice povratnika potvrdio je Tanjugu i ministar za povratak i zajednice u kosovskoj vladi Saša Rašić, koji je na posljednjoj sjednici zatražio hitne mjere za sprečavanje napada na povratnike i neutraliziranje lokalnih vođa. „Imali smo posebnu točku na sjednici vlade oko zbivanja u Žaču. Izričito sam tražio da se pokrenu svi mehanizmi da se zaštite ljudi koji hoće da ostanu, i da se stvore uvjeti za opstanak i da se otkriju napadači. Bio sam kritičan prema općinskim strukturama, jer je i njihova odgovornost u nepokretanju pružanja pomoći i spuštanja tenzija", rekao je Rašić. On je dodao kako ostali povratnici, od njih 26, nemaju namjeru napustiti selo Žač i da su pod osiguranjem kosovske policije. Dva šatorska kampa u kojima su Srbi povratnici u Žaču kamenovana su u utorak oko 22.30 sata posle čega su predstavnici povratničkih obitelji proveli su besanu noć dežurajući ispred svojih šatora. (Violeta Palaska)
Makedonija: Izgradnja desetak energetskih objekata
Makedonija planira u sljedećih 20 godina izgraditi desetak novih energetskih projekata, s ciljem da postane energetski neovisna država, ali i da poveća energetsku učinkovitost. Ovo je istaknuto na posljednjem brifingu u makedonskom Ministarstvu ekonomije na kojem je objašnjena energetska strategija Makedonije do 2030. godine. Strategija ima dva dijela, prvi dio obuhvaća razdoblje do 2020. godine, koji izuzetno detaljno razrađen, a drugi dio je onaj do 2030. godine koji predstavlja tek energetsku viziju. „Predviđeno je da se s energetskom strategijom izvrši revitalizacija i modernizacija energetske mreže te da se vodi računa o energetskoj učinkovitosti preko obnovljivih izvora energije“, poručili su iz ministarstva. Makedonska vlada, na prijedlog Ministarstva ekonomije, na posljednjoj sjednici koja se održala prije nekoliko dana usvojila je Strategiju za razvoj energetike u Republici Makedoniji do 2030. godine. „S donošenjem Strategije, Makedonija ulazi u grupu zemalja koje imaju jasne ciljeve i planove kako stvoriti jedan stabilan, održiv i učinkovit energetski sustav, kao i jedno integrirano energetsko tržište koje podrazumijeva priljev ulaganja u energetski sektor“, izjavio je Fatmir Besimi, ministar ekonomije Makedonije. Radi se o najznačajnijem strateškom prioritetu koji bi se mogao nositi s izazovima globalizacije, poticanja energetske učinkovitosti i korištenja čiste energije. (Vlado Naumovski)
Albanija: Nove poplave
Poplave su se vratile u sjevernu Albaniju i 1.280 hektara zemlje je pod vodom. Odbor za izvanredna stanja sastao se kako bi razmotrio situaciju. Dijelovi Skadra već su pod vodom zbog velike količine vode koja dolazi iz hidroelektrana na tom području, nakon deset dana kiše koja praktično nije prestajala padati. Stanovnici poplavljenih područja i dalje čekaju naknadu koju su trebali dobiti nakon dva vala poplava početkom godine. Krajem siječnja veći dio sjeverozapadne i sjeverne Albanije je zahvaćen velikim poplavama, zbog kojih su lokalne vlasti, u strahu od novog vodenog vala, naredile evakuaciju većeg dijela toga područja, javljaju danas albanski mediji. Više od 3.400 ljudi evakuirano je tada iz područja Skadar na sjeveru Albanije, koja je pogođena velikim poplavama nakon obilnih kiša koje su padale. Prema navodima medija, nekoliko desetaka tisuća hektara zemlje je poplavljeno, a nadležne su vlasti donijele odluku o otvaranju brana hidroelektrana kako navala vodenog vala ne bi uništila ustave. (Violeta Palaska)
Petak, 23.04.2010.
Slovenija: Dopisna odluka
Rasprava odbora OECD-a o Sloveniji, koja se trebala održati jučer u Parizu, otkazana je zbog situacije u zračnom prometu. Konačna će rasprava biti obavljena pismenom procedurom koja bi trebala biti dovršena u petak, 23. travnja. Ukoliko države članice neće imati zamjerki glede spremnosti Slovenije za ulazak u OECD, time će postupak pred odborom biti zaključen i daljnja rasprava neće biti potrebna. Time će ujedno biti ispunjeni uvjeti za službenu pozivnicu Sloveniji za ulazak u Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj. Slovenija bi mogla biti spremna za članstvo već do sljedeće sjednice ministara Vijeća OECD-a 27. svibnja, najavio je za slovenske medije tajnik OECD-a Angel Gurria. Skorašnji ulazak Slovenije u OECD neće donijeti bolju bonitetnu ocjenu, tvrdi bonitetna kuća Dun&Bradstreet. Riječ je o potvrdi duljeg procesa, a ne o novosti, pojasnio je Darren Middleditch, koji je u D&B-u nadležan za Sloveniju. Slovenija već sada spada u skupinu bogatijih država i stopa njenog razvoja već je uzeta u obzir u njenoj bonitetnoj ocjeni. U pitanjima državnog vlasništva ili naglašavanju nekog posebnog gospodarskog modela OECD nema ulogu, tvrdi Middleditch. Slovensko ministarstvo vanjskih poslova ocijenilo je kako će ulazak države u OECD znatno povećati njenu prepoznatljivost, kredibilnost, poslovni ugled te bonitet. (Jagoda Radojčič)
Hrvatska: Bez odgoda mjera za gospodarski oporavak
Hrvatska narodna banaka pozdravila je donošenje Programa gospodarskog oporavka. Program predstavlja značajan korak prema formuliranju cjelovite koncepcije ekonomske politike usmjerene na obnovu rasta hrvatskog gospodarstva. Globalna kriza dovela je na površinu strukturne slabosti hrvatskog gospodarstva, a to su prvenstveno visoki nivo inozemnog duga, kao rezultat visokih deficita u tekućem računu odnosa s inozemstvom. Ovi problemi hrvatskog gospodarstva rezultat su dosadašnjeg modela rasta temeljenog na brzom rastu domaće potrošnje, koji je iscrpio svoje mogućnosti, a njegovo nastavljanje u novom okruženju postaje i kratkoročno neodrživo Brz izlazak iz krize i oživljavanje gospodarske aktivnosti nemogući su na obrascima koji su doveli do spomenutih deficita. Održiv rast moguć je samo ukoliko je u daleko većoj mjeri zasnovan na izvozu roba i usluga. Za takvu su orijentaciju potrebne odlučne strukturne reforme, porezne promjene i smanjenje fiskalnog opterećenja, kao i sve druge mjere koje stvaraju uvjete za niže jedinične troškove rada i veću konkurentnost hrvatskih proizvoda na međunarodnom tržištu. Program Vlade kako se navodi u saopćenju HNB-a ispravno ukazuje na mnoge strukturne probleme hrvatskog gospodarstva, kao što su ovisnost značajnog dijela ekonomije o subvencijama i javnim nabavkama, nedovršeni proces privatizacije, loše upravljanje državnim vlasništvom, niska stopa aktivnosti radne snage, te nepovoljna investicijska klima, kao i na rizike koji bi mogli proisteći iz daljnjeg pogoršanja javnih financija te rasta nezaposlenosti. Kao što je predviđeno i u samom dokumentu, vrlo je važno da se predložene mjere što prije detaljno razrade i potom, bez odgode, počnu primjenjivati. Načelno je moguće reći da sve mjere koje idu ka fiskalnom rasterećenju su mjere u pravom smjeru. Smanjenje poreznog tereta, naročito direktnih poreza, treba imati značajnu ulogu u poboljšanju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i izvoznih rezultata. S tim u vezi, HNB smatra kako bi za uspjeh programa bilo poželjno da Vlada provede predloženo smanjenje poreznog tereta i rashoda za 3 postotna boda BDP-a i znatno prije 2020. godine. To je, naime, nužno za brzu promjenu gospodarskih trendova i oporavak gospodarstva. U pogledu mjera koje su spomenute u ovom Programu, te koje Vlada namjerava primijeniti vrlo brzo, bilo bi korisno da ih se što prije precizira i procijeni njihov neto efekt na proračun i potrebu financiranja javnog sektora, posebice u okviru proračuna za 2010. godinu. Sa svoje strane HNB će nastaviti monetarnu politiku u okviru usvojene projekcije za 2010. godinu, kako bi, kao i do sada, osiguravao preduvjete za stabilnu i konzistentnu makroekonomsku politiku, koja predstavlja čvrst okvir za provođenje fiskalnih i strukturnih reformi. (Petar Grabovac)
Bosna i Hercegovina: Ulaganje u mala i srednja poduzeća
Predsjednica Federacije BiH Borjana Krišto potpisala je jučer u Sarajevu projekt Svjetske banke pod nazivom 'Projekt olakšanja financiranja malih i srednjih poduzeća'. Cilj ovog projekta je omogućiti bolji pristup financiranju za mala i srednja poduzeća u BiH. Projekt će osigurati 70 milijuna dolara (60 posto za Federaciju BiH i 40 posto za Republiku Srpsku) srednjoročnog i dugoročnog financiranja za obrtni kapital i investicijske projekte za mala i srednja poduzeća. Kamatna stopa je varijabilna i određivat će se na temelju šestomjesečne LIBOR kamatne stope za euro i uz dodavanje 0,17 posto marže koju uračunava Svjetska banka. Naknada za pripremu projekta je jednokratno 0,25 posto od iznosa zajma. Otplata zajma će tako se odvijati dva puta godišnje, od 2019., a trajat će do 2034. godine. Rok otplate zajma je 25 godina, u što ulazi grace period od deset godina. Projekt će također pružiti potporu bankarskom sustavu u zemlji kako bi odgovorio na potrebe tih poduzeća kao značajnih pokretača ekonomskog rasta i zapošljavanja. Stoga će ključni faktor za uspjeh ovog projekta biti sposobnost komercijalnih banaka osigurati financiranje za mala i srednja poduzeća pod povoljnim uvjetima. Implementacija projekta će također ovisiti od sposobnosti poduzeća da pripreme prijedloge projekata za komercijalne banke. Ovaj projekt kreditne linije implementirat će se putem financijskih posrednika (PFI), kao što su komercijalne banke. Ovaj pristup predviđa kako su za odabir krajnjeg korisnika (mala i srednja poduzeća) zaduženi PFI, odnosno komercijalne banke, koje se za sudjelovanje u projektu kvalificiraju na osnovu projektom utvrđenih kriterija podobnosti i procjene njihove kreditne sposobnosti. Komercijalne banke sudionice snose također cjelokupni kreditni rizik i preuzimaju odgovornost za otplatu vladi. Ovakav sustav osigurava da će se krajnji korisnici kreditne linije birati na osnovu transparentnih kriterija i vlastite kreditne procjene komercijalne banke. Sve komercijalne banke koje ispune kriterije podobnosti imat će pristup sredstvima kreditne linije i konkurirati će, na potpuno transparentan način, za plasiranje tih sredstava krajnjim korisnicima. Kamatna stopa za krajnjeg korisnika će se utvrditi na osnovu troškova sredstava Svjetske banke za BiH, marži koje zaračunaju oba entitetska ministarstva financija za pokrivanje administrativnih troškova i marži same komercijalne banke. Puna transparentnost u kombinaciji s procesom pretkvalifikacije komercijalnih banaka, promovirat će konkurenciju između banaka i osigurati da se krajnjim korisnicima naplaćuju povoljne kamatne stope. (Mirsad Ajnadžić)
Srbija: Povećanje poreza na skuplje nekretnine
Prema jučer objavljenim informacijama, na sve nekretnine ubuduće će se plaćati jedinstvena porezna stopa od 0,4 posto, a umanjenje porezne osnovice biti će znatno ograničeno. Izmjene Zakona o porezu na imovinu biti će usvojene na današnjoj sjednici Vlade. Porezna stopa od 0,4 posto bila najniža od četiri postojeće po sadašnjem zakonu i primjenjivala se na nekretnine vrijedne do šest miliona dinara. Međutim, u 2006. godini 99,7 posto obveznika platilo porez po toj stopi bez obzira na vrijednost nekretnine. Novim zakonom ovakve anomalije, koje su išle u korist prvenstveno najbogatijih, ispravljene su tako što se porez više neće moći umanjiti i do 70 posto na osnovu života u domaćinstvu, nego za najviše 10.000 dinara po članu. Po dosadašnjim propisima, porezna osnovica od milijun eura mogla je po ovom osnovu se automatski smanjiti i do 700.000 eura. Uz to, vlasnik je imao pravo i na smanjenje porezne obaveze opet za 70 posto na osnovu starosti nekretnine. Novim zakonom ova mogućnost svedena je na maksimalnih 40 posto. Studija 'Porezna politika u Srbiji - Pogled unaprijed' navodi da podaci o stupnju podcijenjenosti prikazane vrijednosti nekretnine premašuju očekivanja. Kao primjer se navodi općina Aranđelovac, gdje je trećina obveznika prijavila vrijednost koja je svega 10 posto stvarne tržišne. Novim zakonom, pravne osobe koje vode poslovne knjige trebale bi plaćati porez na tržišnu, a ne na knjigovodstvenu vrijednost. „Porez na imovinu je izuzetno kompliciran i najdrastičniji primjer kako se porezima favoriziraju oni koji imaju najvrednije nekretnine. Zato je novi zakon bio prvi korak ka uspostavljanju pravičnog oporezivanja i pošto je gotov naći će se na dnevnom redu prve sjednice Skupštine", najavila je ministrica financija Diana Dragutinović. Cijene kvadrata na temelju kojih je računata obaveza bile su potpune nerealne. Oslobođenje za starije od 65 godina koji žive sami u stanu manjem od 65 kvadrata, ostaje i u novom zakonu. Oni će i dalje imati pravo na smanjivanje porezne obaveze i do 75 posto. Međutim, veći porez ubuduće će plaćati pravne osobe koja su do sada plaćala porez na osnovu knjigovodstvene vrijednosti nekretnine, što znači da im je ostavljena sva sloboda da uređuju prikazanu vrijednost. (Milijana Radulović)
Crna Gora: Neophodna štednja struje u državnoj administraciji
Nije dobro kada Vlada ne daje primjer građanima u vezi sa uštedom električne energije, a u Crnoj Gori su spori rezultati u tom smjeru, ocijenio je konsultant Njemačke organizacije za tehničku saradnju (GTZ) Dušan Gvozdenac. On je upozorio kako je problem što oni koji upravljaju javnim objektima nemaju motiv za ponašanje koje će doprinijeti energetskoj efikasnosti jer račune za utrošenu struju “ispostavljaju” budžetu koji građani pune. Prema njegovim riječima, sa stručnim ljudima se može puno postići bez velikih ulaganja, ali planovi koji se usvajaju moraju imati efekte. „Postoji institucija na papiru, postoje ljudi koji primaju plaću i ne rade svoj posao. Zašto? Pa nema kontrole o tome što rade nakon usvajanja planova i mjera na koje se obavežu za provođenje energetske efikasnosti“, poručio je Gvozdenac. On je predavač dvodnevnog seminara za novinare o informiranju i edukaciji građana o koristi koju donosi energetska efikasnosti u organizaciji GTZ-a, te je upozorio na preambiciozno preuzimanje planova koji se odnose na taj posao. „Od 2008. slušam o zakonu o energetskoj efikasnosti, a tek treba da se usvoji. Razlog niske efikasnosti je što se nekritički preuzelo toliko obaveza koje zahtijeva evropski standard i ne sagleda da li je to realan cilj. Usvajaju se planovi, a kada treba da se primijene, nema ko. Planovi moraju da se sprovode. U sjevernom i južnom dijelu nema ljudi koji mogu to provesti, ni obučenih, niti financijski osiguranih“, ukazao je Gvozdenac iz najluksuznijeg crnogorskog hotela, ali energetski neefikasnog. On smatra nerealnom procjenu da se u Crnoj Gori od energetske efikasnosti može uštedjeti duplo više struje nego što bi se dobilo iz planiranih hidroelektrana. „I projekti energetske efikasnosti koštaju, ali treba ulagati u tom smjeru i u nove objekte. Za 30 do 35 godina će se udvostručiti potreba za električnom energijom. U međuvremenu, ako se uvedu mjere energetske efikasnosti, taj će se period produžiti, ali neće padati potrošnja zbog čega se moraju graditi novi kapaciteti i postojeći modernizirati“, istakao je Gvozdenac. On smatra kako bi se Crna Gora trebala okrenuti iskorištavanju hidro-potencijala ili projektu izgradnje nuklearke. On je upozorio da se odluke moraju sada donositi, s obzirom da gradnja tih objekata traje desetinama godina i ne može se odlagati, jer struja je potrebna sada i ubuduće i to sve veće količine. Upitan koju bi rijeku iskoristio za hidroelektrane - Taru ili Moraču, odgovara i jednu i drugu, ako se radi po propisima, jer je to dobar proizvod koji će svima biti potreban i izvozom se može zarađivati. (Vladimir Zeković)
Kosovo: Korupcija i dalje najveći problem
Evropska unija ocijenila je kako je korupcija na Kosovu i dalje na vrlo visokom nivou i da je, zbog nedostatka akcije na tom polju, ugled Prištine trenutno na niskom nivou u odnosima sa Bruxellesom, objavili su jučer kosovski mediji. Iako je kosovski premijer Hashim Thaci nedavno zamijenio šest ministara, Evropska unija još uvijek nije zadovoljna reformama niti trenutnom situacijom na Kosovu, naročito kada je riječ o vrlo visokom stupnju korupcije, navodi se na web stranici 'Nova Evropa' iz Bruxellessa. Kao jedan od glavnih problema na Kosovu i najveća prijetnja za pridruživanje Evropskoj Uniji navodi se problem korupcije, kao i zahtjev da kosovske vlasti ojačaju vladavinu zakona i izbore se sa organiziranim kriminalom i pranjem novca. Također, Kosovo treba nastaviti raditi na izgradnji odnosa sa svojim različitim zajednicama i osigurati konkretne koristi od decentralizacije za sve građane, piše ovaj izvor, navodeći riječi glasnogovornika evropskog komesara za proširenje Štefana Fuelea. Ovaj problem, kako se navodi, istakao je prošlog tjedna u Dublinu i specijalni predstavnik Evropske Unije za Kosovo Peter Feith, rekavši kako se vlasti u Prištini još trebaju izboriti sa znatnim nivoima korupcije. Feith je prošlog mjeseca podnio kosovskom premijeru Thaciju dokaze da je jedan neimenovani ministar pronevjerio državna sredstva. Tog ministra, kog u Bruxellessu znaju kao premijerovog bliskog političkog saveznika, reorganizacija nije dotakla, usprkos evropskom i američkom nezadovoljstvu situacijom.(Violeta Palaska)
Makedonija: Otvaranje narodnih ureda
Jednu godinu nakon preuzimanja funkcije, makedonski predsjednik Đorđe Ivanov, odlučio je intenzivirati komunikaciju s građanima. U tu svrhu započeo je s realizacijom projekta Narodni uredi, koji je bio najavljen još za vrijeme predizborne kampanje. Prvi narodni ured bit će otvoren u Skopju na trgu Makedonija, a u sljedećem razdoblju se predviđa kako će se takve kancelarije otvoriti i u drugim, većim makedonskim gradovima. Za komunikaciju s građanima bit će zaduženi volonteri, kojima će pomagati i zaposleni u predsjedničkom kabinetu. Njihova zadaća će biti predstavljanje aktivnosti Ivanova te bilježenje ideja i primjedbi građana. Gdjekad, u urede će na razgovor s građanima doći i sam predsjednik Ivanov. Istovremeno, nacionalna strategija za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Makedoniji se nalazi u završnoj fazi, čime se očekuje da se najranjivije socijalne grupe integriraju u društvo. Ovo je istaknuto na konferenciji za tisak povodom predstavljanja krajnjeg nacrta Nacionalne strategije za smanjenje siromaštva u Republici Makedoniji, koju je organiziralo Ministarstvo rada i socijalne politike u suradnji s pet agencija UN-a. „Proteklih godina pokazali smo kako se brinemo za najranjivije grupe u našem društvu, a potvrda tome je ovaj potez“, izjavio je tom prilikom ministar rada, Dzelal Bajrami. K tome, ova socijalna strategija treba biti napravljena i radi lakšeg ulaska Makedonije u Evropsku uniju. (Vlado Naumovski)
Albanija: Rješavanje političkog zastoja
Albanski premijer Sali Berisha izjavio je kako je pružio uvjeravanja evropskim dužnosnicima kako će dati sve od sebe da riješi politički zastoj u Albaniji. Kako su objavili albanski mediji, Berisha je kazao kako su pravosudni sustav i ostale državne institucije u stanju istražiti opće izbore iz lipnja 2009. godine. Vladino odbijanje da otvori neke glasačke kutije potaknulo je oporbu da proteklih mjeseci organizira povremeni bojkot parlamenta. Berisha se upravo vratio iz Brusselsa, gdje je predao odgovore Albanije na upitnik koji je od ključna značaja za dobivanje statusa kandidata za prijam u Evropsku Uniju. Istovremeno, vodeća opozicijska Socijalistička stranka (SP) planira održati nove prosvjede protiv vlade i u znak potpore otkrivanju istine o općim izborima 2009. godine. Takva odluka, koju je podupro sabor stranke, donesena je manje od dva mjeseca nakon što je SP okončao potpuni bojkot parlamenta koji je provodio mjesecima zbog vladina odbijanja da otvori biračke kutije i istraži izbore iz lipnja 2009. Prosvjedi će započeti 30. travnja. (Violeta Palaska)
Četvrtak, 22.04.2010.
Slovenija: Dopisna odluka
Rasprava odbora OECD-a o Sloveniji, koja se trebala održati jučer u Parizu, otkazana je zbog situacije u zračnom prometu. Konačna će rasprava biti obavljena pismenom procedurom koja bi trebala biti dovršena u petak, 23. travnja. Ukoliko države članice neće imati zamjerki glede spremnosti Slovenije za ulazak u OECD, time će postupak pred odborom biti zaključen i daljnja rasprava neće biti potrebna. Time će ujedno biti ispunjeni uvjeti za službenu pozivnicu Sloveniji za ulazak u Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj. Slovenija bi mogla biti spremna za članstvo već do sljedeće sjednice ministara Vijeća OECD-a 27. svibnja, najavio je za slovenske medije tajnik OECD-a Angel Gurria. Skorašnji ulazak Slovenije u OECD neće donijeti bolju bonitetnu ocjenu, tvrdi bonitetna kuća Dun&Bradstreet. Riječ je o potvrdi duljeg procesa, a ne o novosti, pojasnio je Darren Middleditch, koji je u D&B-u nadležan za Sloveniju. Slovenija već sada spada u skupinu bogatijih država i stopa njenog razvoja već je uzeta u obzir u njenoj bonitetnoj ocjeni. U pitanjima državnog vlasništva ili naglašavanju nekog posebnog gospodarskog modela OECD nema ulogu, tvrdi Middleditch. Slovensko ministarstvo vanjskih poslova ocijenilo je kako će ulazak države u OECD znatno povećati njenu prepoznatljivost, kredibilnost, poslovni ugled te bonitet. (Jagoda Radojčič)
Hrvatska: Bez odgoda mjera za gospodarski oporavak
Hrvatska narodna banaka pozdravila je donošenje Programa gospodarskog oporavka. Program predstavlja značajan korak prema formuliranju cjelovite koncepcije ekonomske politike usmjerene na obnovu rasta hrvatskog gospodarstva. Globalna kriza dovela je na površinu strukturne slabosti hrvatskog gospodarstva, a to su prvenstveno visoki nivo inozemnog duga, kao rezultat visokih deficita u tekućem računu odnosa s inozemstvom. Ovi problemi hrvatskog gospodarstva rezultat su dosadašnjeg modela rasta temeljenog na brzom rastu domaće potrošnje, koji je iscrpio svoje mogućnosti, a njegovo nastavljanje u novom okruženju postaje i kratkoročno neodrživo Brz izlazak iz krize i oživljavanje gospodarske aktivnosti nemogući su na obrascima koji su doveli do spomenutih deficita. Održiv rast moguć je samo ukoliko je u daleko većoj mjeri zasnovan na izvozu roba i usluga. Za takvu su orijentaciju potrebne odlučne strukturne reforme, porezne promjene i smanjenje fiskalnog opterećenja, kao i sve druge mjere koje stvaraju uvjete za niže jedinične troškove rada i veću konkurentnost hrvatskih proizvoda na međunarodnom tržištu. Program Vlade kako se navodi u saopćenju HNB-a ispravno ukazuje na mnoge strukturne probleme hrvatskog gospodarstva, kao što su ovisnost značajnog dijela ekonomije o subvencijama i javnim nabavkama, nedovršeni proces privatizacije, loše upravljanje državnim vlasništvom, niska stopa aktivnosti radne snage, te nepovoljna investicijska klima, kao i na rizike koji bi mogli proisteći iz daljnjeg pogoršanja javnih financija te rasta nezaposlenosti. Kao što je predviđeno i u samom dokumentu, vrlo je važno da se predložene mjere što prije detaljno razrade i potom, bez odgode, počnu primjenjivati. Načelno je moguće reći da sve mjere koje idu ka fiskalnom rasterećenju su mjere u pravom smjeru. Smanjenje poreznog tereta, naročito direktnih poreza, treba imati značajnu ulogu u poboljšanju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i izvoznih rezultata. S tim u vezi, HNB smatra kako bi za uspjeh programa bilo poželjno da Vlada provede predloženo smanjenje poreznog tereta i rashoda za 3 postotna boda BDP-a i znatno prije 2020. godine. To je, naime, nužno za brzu promjenu gospodarskih trendova i oporavak gospodarstva. U pogledu mjera koje su spomenute u ovom Programu, te koje Vlada namjerava primijeniti vrlo brzo, bilo bi korisno da ih se što prije precizira i procijeni njihov neto efekt na proračun i potrebu financiranja javnog sektora, posebice u okviru proračuna za 2010. godinu. Sa svoje strane HNB će nastaviti monetarnu politiku u okviru usvojene projekcije za 2010. godinu, kako bi, kao i do sada, osiguravao preduvjete za stabilnu i konzistentnu makroekonomsku politiku, koja predstavlja čvrst okvir za provođenje fiskalnih i strukturnih reformi. (Petar Grabovac)
Bosna i Hercegovina: Ulaganje u mala i srednja poduzeća
Predsjednica Federacije BiH Borjana Krišto potpisala je jučer u Sarajevu projekt Svjetske banke pod nazivom 'Projekt olakšanja financiranja malih i srednjih poduzeća'. Cilj ovog projekta je omogućiti bolji pristup financiranju za mala i srednja poduzeća u BiH. Projekt će osigurati 70 milijuna dolara (60 posto za Federaciju BiH i 40 posto za Republiku Srpsku) srednjoročnog i dugoročnog financiranja za obrtni kapital i investicijske projekte za mala i srednja poduzeća. Kamatna stopa je varijabilna i određivat će se na temelju šestomjesečne LIBOR kamatne stope za euro i uz dodavanje 0,17 posto marže koju uračunava Svjetska banka. Naknada za pripremu projekta je jednokratno 0,25 posto od iznosa zajma. Otplata zajma će tako se odvijati dva puta godišnje, od 2019., a trajat će do 2034. godine. Rok otplate zajma je 25 godina, u što ulazi grace period od deset godina. Projekt će također pružiti potporu bankarskom sustavu u zemlji kako bi odgovorio na potrebe tih poduzeća kao značajnih pokretača ekonomskog rasta i zapošljavanja. Stoga će ključni faktor za uspjeh ovog projekta biti sposobnost komercijalnih banaka osigurati financiranje za mala i srednja poduzeća pod povoljnim uvjetima. Implementacija projekta će također ovisiti od sposobnosti poduzeća da pripreme prijedloge projekata za komercijalne banke. Ovaj projekt kreditne linije implementirat će se putem financijskih posrednika (PFI), kao što su komercijalne banke. Ovaj pristup predviđa kako su za odabir krajnjeg korisnika (mala i srednja poduzeća) zaduženi PFI, odnosno komercijalne banke, koje se za sudjelovanje u projektu kvalificiraju na osnovu projektom utvrđenih kriterija podobnosti i procjene njihove kreditne sposobnosti. Komercijalne banke sudionice snose također cjelokupni kreditni rizik i preuzimaju odgovornost za otplatu vladi. Ovakav sustav osigurava da će se krajnji korisnici kreditne linije birati na osnovu transparentnih kriterija i vlastite kreditne procjene komercijalne banke. Sve komercijalne banke koje ispune kriterije podobnosti imat će pristup sredstvima kreditne linije i konkurirati će, na potpuno transparentan način, za plasiranje tih sredstava krajnjim korisnicima. Kamatna stopa za krajnjeg korisnika će se utvrditi na osnovu troškova sredstava Svjetske banke za BiH, marži koje zaračunaju oba entitetska ministarstva financija za pokrivanje administrativnih troškova i marži same komercijalne banke. Puna transparentnost u kombinaciji s procesom pretkvalifikacije komercijalnih banaka, promovirat će konkurenciju između banaka i osigurati da se krajnjim korisnicima naplaćuju povoljne kamatne stope. (Mirsad Ajnadžić)
Srbija: Povećanje poreza na skuplje nekretnine
Prema jučer objavljenim informacijama, na sve nekretnine ubuduće će se plaćati jedinstvena porezna stopa od 0,4 posto, a umanjenje porezne osnovice biti će znatno ograničeno. Izmjene Zakona o porezu na imovinu biti će usvojene na današnjoj sjednici Vlade. Porezna stopa od 0,4 posto bila najniža od četiri postojeće po sadašnjem zakonu i primjenjivala se na nekretnine vrijedne do šest miliona dinara. Međutim, u 2006. godini 99,7 posto obveznika platilo porez po toj stopi bez obzira na vrijednost nekretnine. Novim zakonom ovakve anomalije, koje su išle u korist prvenstveno najbogatijih, ispravljene su tako što se porez više neće moći umanjiti i do 70 posto na osnovu života u domaćinstvu, nego za najviše 10.000 dinara po članu. Po dosadašnjim propisima, porezna osnovica od milijun eura mogla je po ovom osnovu se automatski smanjiti i do 700.000 eura. Uz to, vlasnik je imao pravo i na smanjenje porezne obaveze opet za 70 posto na osnovu starosti nekretnine. Novim zakonom ova mogućnost svedena je na maksimalnih 40 posto. Studija 'Porezna politika u Srbiji - Pogled unaprijed' navodi da podaci o stupnju podcijenjenosti prikazane vrijednosti nekretnine premašuju očekivanja. Kao primjer se navodi općina Aranđelovac, gdje je trećina obveznika prijavila vrijednost koja je svega 10 posto stvarne tržišne. Novim zakonom, pravne osobe koje vode poslovne knjige trebale bi plaćati porez na tržišnu, a ne na knjigovodstvenu vrijednost. „Porez na imovinu je izuzetno kompliciran i najdrastičniji primjer kako se porezima favoriziraju oni koji imaju najvrednije nekretnine. Zato je novi zakon bio prvi korak ka uspostavljanju pravičnog oporezivanja i pošto je gotov naći će se na dnevnom redu prve sjednice Skupštine", najavila je ministrica financija Diana Dragutinović. Cijene kvadrata na temelju kojih je računata obaveza bile su potpune nerealne. Oslobođenje za starije od 65 godina koji žive sami u stanu manjem od 65 kvadrata, ostaje i u novom zakonu. Oni će i dalje imati pravo na smanjivanje porezne obaveze i do 75 posto. Međutim, veći porez ubuduće će plaćati pravne osobe koja su do sada plaćala porez na osnovu knjigovodstvene vrijednosti nekretnine, što znači da im je ostavljena sva sloboda da uređuju prikazanu vrijednost. (Milijana Radulović)
Crna Gora: Neophodna štednja struje u državnoj administraciji
Nije dobro kada Vlada ne daje primjer građanima u vezi sa uštedom električne energije, a u Crnoj Gori su spori rezultati u tom smjeru, ocijenio je konsultant Njemačke organizacije za tehničku saradnju (GTZ) Dušan Gvozdenac. On je upozorio kako je problem što oni koji upravljaju javnim objektima nemaju motiv za ponašanje koje će doprinijeti energetskoj efikasnosti jer račune za utrošenu struju “ispostavljaju” budžetu koji građani pune. Prema njegovim riječima, sa stručnim ljudima se može puno postići bez velikih ulaganja, ali planovi koji se usvajaju moraju imati efekte. „Postoji institucija na papiru, postoje ljudi koji primaju plaću i ne rade svoj posao. Zašto? Pa nema kontrole o tome što rade nakon usvajanja planova i mjera na koje se obavežu za provođenje energetske efikasnosti“, poručio je Gvozdenac. On je predavač dvodnevnog seminara za novinare o informiranju i edukaciji građana o koristi koju donosi energetska efikasnosti u organizaciji GTZ-a, te je upozorio na preambiciozno preuzimanje planova koji se odnose na taj posao. „Od 2008. slušam o zakonu o energetskoj efikasnosti, a tek treba da se usvoji. Razlog niske efikasnosti je što se nekritički preuzelo toliko obaveza koje zahtijeva evropski standard i ne sagleda da li je to realan cilj. Usvajaju se planovi, a kada treba da se primijene, nema ko. Planovi moraju da se sprovode. U sjevernom i južnom dijelu nema ljudi koji mogu to provesti, ni obučenih, niti financijski osiguranih“, ukazao je Gvozdenac iz najluksuznijeg crnogorskog hotela, ali energetski neefikasnog. On smatra nerealnom procjenu da se u Crnoj Gori od energetske efikasnosti može uštedjeti duplo više struje nego što bi se dobilo iz planiranih hidroelektrana. „I projekti energetske efikasnosti koštaju, ali treba ulagati u tom smjeru i u nove objekte. Za 30 do 35 godina će se udvostručiti potreba za električnom energijom. U međuvremenu, ako se uvedu mjere energetske efikasnosti, taj će se period produžiti, ali neće padati potrošnja zbog čega se moraju graditi novi kapaciteti i postojeći modernizirati“, istakao je Gvozdenac. On smatra kako bi se Crna Gora trebala okrenuti iskorištavanju hidro-potencijala ili projektu izgradnje nuklearke. On je upozorio da se odluke moraju sada donositi, s obzirom da gradnja tih objekata traje desetinama godina i ne može se odlagati, jer struja je potrebna sada i ubuduće i to sve veće količine. Upitan koju bi rijeku iskoristio za hidroelektrane - Taru ili Moraču, odgovara i jednu i drugu, ako se radi po propisima, jer je to dobar proizvod koji će svima biti potreban i izvozom se može zarađivati. (Vladimir Zeković)
Kosovo: Korupcija i dalje najveći problem
Evropska unija ocijenila je kako je korupcija na Kosovu i dalje na vrlo visokom nivou i da je, zbog nedostatka akcije na tom polju, ugled Prištine trenutno na niskom nivou u odnosima sa Bruxellesom, objavili su jučer kosovski mediji. Iako je kosovski premijer Hashim Thaci nedavno zamijenio šest ministara, Evropska unija još uvijek nije zadovoljna reformama niti trenutnom situacijom na Kosovu, naročito kada je riječ o vrlo visokom stupnju korupcije, navodi se na web stranici 'Nova Evropa' iz Bruxellessa. Kao jedan od glavnih problema na Kosovu i najveća prijetnja za pridruživanje Evropskoj Uniji navodi se problem korupcije, kao i zahtjev da kosovske vlasti ojačaju vladavinu zakona i izbore se sa organiziranim kriminalom i pranjem novca. Također, Kosovo treba nastaviti raditi na izgradnji odnosa sa svojim različitim zajednicama i osigurati konkretne koristi od decentralizacije za sve građane, piše ovaj izvor, navodeći riječi glasnogovornika evropskog komesara za proširenje Štefana Fuelea. Ovaj problem, kako se navodi, istakao je prošlog tjedna u Dublinu i specijalni predstavnik Evropske Unije za Kosovo Peter Feith, rekavši kako se vlasti u Prištini još trebaju izboriti sa znatnim nivoima korupcije. Feith je prošlog mjeseca podnio kosovskom premijeru Thaciju dokaze da je jedan neimenovani ministar pronevjerio državna sredstva. Tog ministra, kog u Bruxellessu znaju kao premijerovog bliskog političkog saveznika, reorganizacija nije dotakla, usprkos evropskom i američkom nezadovoljstvu situacijom.(Violeta Palaska)
Makedonija: Otvaranje narodnih ureda
Jednu godinu nakon preuzimanja funkcije, makedonski predsjednik Đorđe Ivanov, odlučio je intenzivirati komunikaciju s građanima. U tu svrhu započeo je s realizacijom projekta Narodni uredi, koji je bio najavljen još za vrijeme predizborne kampanje. Prvi narodni ured bit će otvoren u Skopju na trgu Makedonija, a u sljedećem razdoblju se predviđa kako će se takve kancelarije otvoriti i u drugim, većim makedonskim gradovima. Za komunikaciju s građanima bit će zaduženi volonteri, kojima će pomagati i zaposleni u predsjedničkom kabinetu. Njihova zadaća će biti predstavljanje aktivnosti Ivanova te bilježenje ideja i primjedbi građana. Gdjekad, u urede će na razgovor s građanima doći i sam predsjednik Ivanov. Istovremeno, nacionalna strategija za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Makedoniji se nalazi u završnoj fazi, čime se očekuje da se najranjivije socijalne grupe integriraju u društvo. Ovo je istaknuto na konferenciji za tisak povodom predstavljanja krajnjeg nacrta Nacionalne strategije za smanjenje siromaštva u Republici Makedoniji, koju je organiziralo Ministarstvo rada i socijalne politike u suradnji s pet agencija UN-a. „Proteklih godina pokazali smo kako se brinemo za najranjivije grupe u našem društvu, a potvrda tome je ovaj potez“, izjavio je tom prilikom ministar rada, Dzelal Bajrami. K tome, ova socijalna strategija treba biti napravljena i radi lakšeg ulaska Makedonije u Evropsku uniju. (Vlado Naumovski)
Albanija: Rješavanje političkog zastoja
Albanski premijer Sali Berisha izjavio je kako je pružio uvjeravanja evropskim dužnosnicima kako će dati sve od sebe da riješi politički zastoj u Albaniji. Kako su objavili albanski mediji, Berisha je kazao kako su pravosudni sustav i ostale državne institucije u stanju istražiti opće izbore iz lipnja 2009. godine. Vladino odbijanje da otvori neke glasačke kutije potaknulo je oporbu da proteklih mjeseci organizira povremeni bojkot parlamenta. Berisha se upravo vratio iz Brusselsa, gdje je predao odgovore Albanije na upitnik koji je od ključna značaja za dobivanje statusa kandidata za prijam u Evropsku Uniju. Istovremeno, vodeća opozicijska Socijalistička stranka (SP) planira održati nove prosvjede protiv vlade i u znak potpore otkrivanju istine o općim izborima 2009. godine. Takva odluka, koju je podupro sabor stranke, donesena je manje od dva mjeseca nakon što je SP okončao potpuni bojkot parlamenta koji je provodio mjesecima zbog vladina odbijanja da otvori biračke kutije i istraži izbore iz lipnja 2009. Prosvjedi će započeti 30. travnja. (Violeta Palaska)
Srijeda, 21.04.2010.
Slovenija: Otvoren zračni prostor
Slovenski zračni prostor ponovno je otvoren, objavilo je ministarstvo prometa. S obzirom na uređenje sigurnih zona letenja, koje je dogovoreno u ponedjeljak, Slovenija se trenutno ne nalazi u području zabrane zračnog prometa zbog oblaka vulkanskog pepela. Voditelj prometa u mariborskoj zračnoj luci Anton Polutnik izjavio je kako su primili obavijest o otvaranju zračnog prostora, da se promet počeo odvijati te da je nedavno sletio zrakoplov Adria Airwaysa iz Istanbula. I Slovenija je razmišljala o zatvaranju svog zračnog prostora zbog vulkanskog pepela koji je onemogućio zrakoplovni promet u više evropskih država, a slovensko ministarstvo prometa je saopćilo da prati situaciju i da će rješenje o djelomičnom ili potpunom zatvaranju zračnog prostora biti doneseno ako se i kad se za to ispune uvjeti. Prema navodima slovenskih meteoroloških službi, vulkanski pepeo Sloveniju bi eventualno mogao zahvatiti tek poslije ponoći, no kako tvrde i u tom slučaju ne u takvom obliku i u manjoj koncentraciji nego u državama gdje je izazvao paralizu zračnog prometa. Slovenski meteorolozi očekuju kako će smjer kretanja vulkanske prašine promijeniti zračne struje koje se dijele upravo u području iznad Alpa. Slovenska zrakoplovna kompanija Adria Airways i danas je otkazala svoje letove u europske države u kojima je zbog više sile zatvoren zračni prostor, a sve letove već tjedan dana obavlja iz rezervne zračne luke u Mariboru budući da je ljubljanski aerodrom zbog obnove piste zatvoren. (Jagoda Radojčič)
Hrvatska: Moguća privatizacija
Jedna od mjera programa gospodarskog oporavka Hrvatske Vlade je i prodaja udjela u svim poduzećima u kojima država ima manje od 25 posto udjela. Prema posljednjoj evidenciji HFP-a takvih je više od četiri stotine. Prema riječima predsjednika Hrvatskog fonda za privatizaciju Vedrana Duvnjaka, u njihovom su portfelju ukupno 441 dioničko društvo i društvo s ograničenom odgovornošću kojima je država vlasnik do 24,99 posto. Od toga su udjeli u 162 društva ograničene odgovornosti ukupne nominalne vrijednosti 1, 34 milijardi kuna. Zatim slijede 169 dioničkih društava koji ne kotiraju na burzi ili se njima nije trgovalo na burzi posljednje dvije godine, ukupne nominalne vrijednosti 89,22 milijuna kuna. I na kraju dionice u 110 dioničkih društava koje kotiraju na burzi ili se njima trgovalo u posljednje dvije godine, nominalne vrijednosti 385,14 milijuna kuna, odnosno tržišne vrijednosti 388,94 milijuna kuna. U nekim poduzećima, prema podacima koje je objavio HFP, ne znaju stvarnu vrijednost udjela i teško ih je procijeniti, jer kao manjinski vlasnik nemaju uvid u poslovne knjige. „Ne postoji opravdan razlog da država zadrži tu imovinu, jer kao i svaki investitor nastoji imati koristi od svoje imovine. Dugoročno, kroz sljedećih pet godina država se treba promijeniti strukturu svoje imovine i riješiti se udjela u trgovačkim društvima i usmjeriti novac u pružanje javnih usluga, štio je njezina uloga, a ne da sudjeluje u poduzetničkim pothvatima“ izjavio je Duvnjak. Sporno je ponovno pitanje brzine privatizacije državne imovine u portfelju HFP-a. Jedna od kočnica je to što HFP može prodavati suvlasništvo u dioničkim društvima, ali ne može bez suglasnosti drugih suvlasnika prodavati udjele u društvima s ograničenom odgovornošću, jer bi se to kosilo s Zakonom o trgovačkim društvima. S druge strane, još nije riješen ni proces obeštećenja bivših vlasnika za imovinu oduzetu za vrijeme bivše Jugoslavije. Kao obeštećenje bivši vlasnici mogu potraživati povrat u novcu odnosno obveznicama, u naturalnom obliku ili u dionicama nacionaliziranih trgovačkih društava što je HFP dužan rezervirati. Ovim tempom zahtjevi za obeštećenjem neće biti riješeni još 90 godina, jer je od 1997. odnosno nakon dva produžena roka do sada riješeno tek 12 posto zahtjeva., smatra Duvnjak Na posljednjoj sjednici Upravnog odbora HFP je donio zaključak da se preporuča članovima trgovačkih društava da daju suglasnost za prodaju državnih udjela jer je to državni interes, a tu bi odluku u četvrtak trebala potvrditi Vlada. (Petar Grabovac)
Bosna i Hercegovina: Smanjena aktiva banaka
Ukupna bilančna suma sektora u Republici Srpskoj u prošloj godini smanjena je za sedam posto nego u godini ranije, navodi se u godišnjem izvještaju Agencije za bankarstvo RS, objavili su jučer bosansko-hercegovački mediji. U izvještaju se također zaključuje da je u prošloj godini bankarski sektor bio suočen sa negativnim posljedicama globalne ekonomske i financijske krize, ali da je stabilan, likvidan i sposoban sve obaveze izvršiti u roku dospijeća. Na globalnu krizu banke su u Republici Srspkoj reagirale restriktivnijom i opreznijom kreditnom politikom, zatim strožom klasifikacijom kreditnih i drugih potraživanja, dok je poseban naglasak bio stavljen na održavanje i planiranje pozicija likvidnosti. Od 10 banaka u Republici Srpskoj, osam je u prošloj godini ostvarilo ukupnu neto dobit od 10,8 milijuna eura, dok su dvije banke imale ukupni gubitak od 2,3 milijuna eura. Ukupna aktiva banaka je lani iznosila 2,69 milijardi eura i imala je stopu pada od sedam posto u odnosu na kraj ranije godine. Najznačajnija promjena u strukturi aktive je bilo smanjenje učešća novčanih sredstava s 34 na 28 posto u ukupnoj aktivi, koji su imali ukupni iznos od 7,5 milijardi eura, a što je direktna posljedica pada depozita. Neto krediti su imali ukupnu vrijednost od 17,5 milijardi eura i za jedan posto su povećani u odnosu na kraj 2008. godine, a prema ročnoj strukturi dominiraju dugoročni krediti sa 77 posto. Ukupni krediti dati građanima u prošloj godini bili su 1,1 milijardi eura i manji su za sedam posto u odnosu na 2008. godinu. Ukupna zaduženost građana po kreditima u prošloj godini bila je 700 eura po stanovniku i manja je za 47 eura u odnosu na pretprošlu godinu. Podaci pokazuju da je struktura pasive banaka u prošloj godini značajno promijenjena, tako da je došlo do pada depozita za 12 posto u odnosu na godinu ranije. Depoziti, kao osnovni izvor sredstava, iznosili su 2,8 milijardi eura, a trend smanjenja depozita ima za posljedicu ograničenje rasta kreditne funkcije banaka. Uzeti krediti u prošloj godini imali su vrijednost od 278,5 milijuna eura i po strukturi ih čine krediti domaćih izvora - krediti Investicijsko-razvojne banke RS od 205,3 milijuna eura, te 54,8 milijuna eura kredita stranih banaka. Štednja je iznosila od 447,1 milijuna eura i za 16 posto je veća nego na kraju 2008. godine. (Mirsad Ajnadžić)
Srbija: Pomoć iz ljubavi prema domovini
Najveći srbijanski biznismeni ponudili su državi pomoć u vođenju posrnulih poduzeća, ali i naglašavaju kako to ne rade zbog profita već iz patriotizma. Nakon sastanka održanog prošlog tjedna, na kojem su za istim stolom sjedili biznismeni poput Miroslava Miškovića, Milana Beka i Miodraga Kostića, premijer, ministri i predstavnici sindikata, pojavila se informacija kako je Vlada prihvatila da u upravne odbore posrnulih državnih poduzeća uđu oni koji su se već dokazali u svijetu biznisa. Javnost nije znala da takav prijedlog uopće postoji sve dok ministar Rasim Ljajić nije rekao kako je Vlada ideju prihvatila i da već priprema mapu propalih poduzeća koja će najkrupnijim zvjerkama srpske privrede ponuditi za restrukturiranje i oporavak. Vlasnik 'MK Grupe' Miodrag Kostić, koji je poznat po tome što je nakon 5. listopada postao vlasnik tri šećerane u Srbiji za samo par eura, u izjavi za srbijanske medije potvrdio je kako je upravo on tvorac ove ideje. Tvrdi kako osobno ne želi nikakav profit za sebe, te da su njegove namjere patriotske. Isti motiv, ekonomski patriotizam, ima i vlasnik ITM Grupe Toplica Spasojević. Biznismeni tvrde kako za sebe ne traže ništa, ni pravo preče kupovine ako se i kada poduzeće izvuče iz krize. Navodi se kako su na sastanku biznismeni predlagali različite forme angažmana, od besplatnog članstva u upravnom odboru do besplatne pozajmice iskusnih menadžera ili ekspertiza stručnih ljudi iz privatnih poduzeća. Ideja o nadoknadi je potekla sa druge strane. „Predstavnici Vlade i premijer su rekli da bi više voljeli da to angažiranje bude na ekonomskoj bazi. Pretpostavlja se da bi oni željeli da se tako stvori čvršća obaveza od strane ovih ljudi i menadžera i da im bude veći motiv kasnije. Kao primjer poduzeća u kojima bi se biznismeni mogli angažirati navode se Željeznice Srbije, RTB Bor, Petrohemiju. I dok biznismeni govore o stručnoj pomoći, ministar Rasim Ljajić je to po svemu sudeći drugačije shvatio. On je rekao da su uspješni ljudi izrazili spremnost za ulaganje u razvoj nedovoljno razvijenih regija. Svi se nadaju da bi to značilo očuvanje radnih mjesta, pa i povećanje zaposlenosti, a samim tim i stvaranje boljeg privrednog ambijenta u Srbiji. (Milijana Radulović)
Crna Gora: Nema dovoljno za plaće
Menadžment Kombinata aluminija (KAP) poručio je radnicima kako će zarada u ožujku biti isplaćena do 30. travnja, te da će se isplata obaviti po organizacijskim cjelinama, u skladu sa rasporedom. Prema Kolektivnom ugovoru u KAP-u isplata zarade je predviđena do 15. u mjesecu za prethodni i do sada je isplata obavljana svim radnicima uglavnom istovremeno. „Ekonomsko-financijska situacija, sa kojom se Kombinat aluminija i njegovi prerađivački kapaciteti suočavaju u svim segmentima poslovanja, već duže vrijeme je kritična, kako zbog postojanja dugova za neplaćene sirovine, tako i zbog lošeg odziva zaposlenih za socijalni program“, saopćeno je iz menadžmenta. U KAP-u je prema posljednjim podacima višak oko 600 ljudi od ukupno 1.700 zaposlenih, a poslodavac je do 24. travnja ostavio rok za prihvat dopunjene ponude za socijalni program koja predviđa isplatu otpremnina u iznosima do 21.000 eura. „Nedovoljan broj potpisanih sporazuma čini socijalni program neefektivnim i ne daje očekivane rezultate restrukturiranja, što predstavlja problem koji dodatno otežava ionako kritičan ekonomsko-financijski položaj Kombinata. S tim u vezi, obavještavamo zaposlene da će zarada za ožujak biti isplaćena do petka, 30. travnja. Menadžment KAP-a smatra svojim prioritetom isplatu zarada zaposlenima, čija se isplata planira po organizacijskim cjelinama, u skladu sa rasporedom. Iz uprave Kombinata već su ranije upozorili radnike kako je zbog prekobrojnih u proizvodnji u narednim mjesecima nemoguće svima davati zarade, te da u KAP-u ima mjesta za svega oko 1.100 radnika. Sindikalni odbor KAP-a je za narednih nekoliko dana odložio odluku o novom štrajku u kompaniji. Sindikalni odbor traži od uprave KAP-a povlačenje odluke o formiranju nove organizacijske cjeline, povlačenje upozorenja o otkazima koji su uručeni zaposlenima i ponuda za raspored na drugo radno mjesto u novu cjelinu, isplatu zimnice zaposlenima za 2008. i 2009. godinu i isplatu jubilarnih nagrada zaposlenima za 2009. i 2010.godinu.U pismu Sindikalnog odbora upućenom upravi aluminijske kompanije traži se, također, uplata pozajmljenih sredstava iz Stambenog fonda u visini od 656.329 eura. (Vladimir Zeković)
Kosovo: Nezavisnost konačna
Zamjenik premijera i ministar inostranih postova Albanije Iljir Meta izjavio je jučer da je nezavisnost Kosova nepovratna. „Kosovo su priznale 22 od 27 zemalja Evropske unije i mnoge druge zemlje. Kosovo je postalo članica Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda. Nezavisno Kosovo je značajan faktor mira i stabilnosti u regiji i dio je evropske perspektive“, izjavio je Meta u Tirani, gdje na njegov poziv u dvodnevnom posjetu boravi Skender Hiseni. On je izrazio uvjerenje kako će Kosovo u narednom periodu priznati još država. „Period nakon savjetodavnog mišljenja Međunarodnog suda pravde vidimo optimistički i uvjereni smo da će uskoro uslijediti nova priznanja nezavisnosti. Očekujemo od Srbije da se priključi naporima na zapadnom Balkanu da se uspostavi konačan mir“, rekao je Hiseni i dodao kako je Kosovo spremno surađivati sa drugim državama, uključujući Srbiju. Kosovska Vlada radi na nacrtu zajedničke strategije sa zemljama koje su priznale neovisnost Kosova oko koraka koje Priština treba poduzeti nakon što Međunarodni sud pravde (MSP) kasnije ove godine donese odluku o legalnosti proglašenja neovisnosti 2008. godine. „Očekujemo, zajedno s našim međunarodnim prijateljima, da budemo aktivniji u predstavljanju Kosova, imidža Kosova te lobiramo za priznanja“, izjavio je potpredsjednik vlade Hajredin Kuci. Dodao je kako će mišljenje Međunarodnog suda pravde okončati oklijevanje zemalja koje nisu priznale Kosovo. (Violeta Palaska)
Makedonija: Traži se više mlijeka
Prema jučer objavljeni podacima, trenutno se na makedonskom tržištu osjeća nedostatak nebranog kravljeg mlijeka. Samo u najvećoj mljekari u Makedoniji IMB Bitola dnevno nedostaje 20 tona mlijeka za preradu, ali farmeri su i dalje nezadovoljni niskom otkupnom cijenom. Dobra vijest je kako u Makedoniji nema neotkupljenog mlijeka, a značajno je smanjen i uvoz mliječnih proizvoda. Naime, kolapsom Swedmilka unutar mliječne krize prije više od godinu dana, drastično se smanjio stočni fond i broj obitelji koji se bavi uzgojem goveda pa je izgledalo da se dugo vremena neće moći izaći iz te situacije. Sada se radi o sasvim isplativom poslu, a vlasti ne najavljuju nikakve restriktivne mjere u proizvodnji i preuzimanju mlijeka. Više od jedne godine nakon zatvaranja Swedmilka, prema stočarima, uzgoj stoke ponovno je interesantan agrobiznis. Ove godine mlijeko se nije lilo po ulicama, u znak prosvjeda, već se na tržištu traži litra više. I oštećeni stočari kooperanti Swedmilka, bitolski mljekari, sada su postali suradnici najvećeg prerađivača mlijeka u Makedoniji. Oni su zadovoljni otkupnim cijenama mlijeka i brigom koju dobivaju od menadžerskog tima tvrtke. Sada je, kako kažu, realno očekivati da rade na povećanju stočnog fonda. Inače, Bitolska mljekara nije stavila nikakve restrikcije na otkup mlijeka, a isplata novca za otkupljeno mlijeko je redovita. K tome, mljekara je nekim kooperantima dala na besplatnu upotrebu i laktohladnjake. Bitolska mljekara se prije nekoliko dana oglasila preko priopćenja u makedonskim tiskovinama, priznajući kako je početkom godine uvozila mlijeko i kačkavalj iz Srbije pod etiketom brenda Bitolsko. Dakle, mljekara se pohvalila da je mjesečno vršila otkup više od četiri milijuna litara i da je mjesečno za to izdvajala po 50 milijuna denara. Iz toga proizlazi da je prosječna otkupna cijena mlijeka bila oko 12,5 denara po litri. Upravo su niske otkupne cijene, prema velikom dijelu stočara, navedene kao rezultat odsustva realne konkurencije nakon propasti švedske mljekare. Inače, stočari su izjavili da je stočni fond u bitolskom i pelagonijskom kraju smanjen za 70 posto te da s otkupnim cijenama koje nude otkupljivači, zapravo, nije isplativo uzgajati stoku. (Vlado Naumovski)
Albanija: Intenziviranje prosvjeda unatoč EU
Vodeća opozicijska Socijalistička stranka (SP) planira održati nove prosvjede protiv vlade i u znak potpore otkrivanju istine o općim izborima 2009. godine. Takva odluka, koju je podupro sabor stranke, donesena je manje od dva mjeseca nakon što je Socijalistička stranka okončala potpuni bojkot albanskog parlamenta koji je provodio mjesecima zbog vladina odbijanja da otvori biračke kutije i istraži izbore iz lipnja 2009. „Nastavit ćemo prosvjedovati kako bismo građanima dali slobodu, a ne tiraniju“, izjavio je u nedjelju čelnik Socijalističke stranke Edi Rama. Prosvjedi će započeti 30. travnja. Socijalistička stranka je također predstavio strategiju za jačanje gospodarstva. U međuvremenu, Evropska Unija je objavila saopćenje u kojem se kritiziraju nedavni prosvjedi u Albaniji protiv homoseksualaca, koji su izazvani izjavom jednog natjecatelja u reality šou o njegovoj seksualnoj orijentaciji. Sudionik "Velikog Brata" koji se emitira na Top Channelu, kazao je na TV-u kako je homoseksualac i zatražio razumijevanje. Međutim, prosvjednici u njegovu rodnom gradu Lezhe organizirali su skupove ustrajavajući kako grad nema homoseksualaca i pozivajući na njegovo isključenje iz showa. Evropska Unija je u svojem priopćenju navela kako je poštivanje ljudskih prava preduvjet za pridruživanje EU te se Unija protivi svakoj diskriminaciji temeljenoj na seksualnoj orijentaciji. (Violeta Palaska)
Utorak, 20.04.2010.
Slovenija: Moguća prodaja NLB banke
Do početka ljeta vlada Slovenije bi trebala odlučiti o dokapitalizaciji Nove ljubljanske banke, ili se odreći većinskog vlasništva najveće slovenske banke, objavili su slovenski mediji. Odluku vlade Boruta Pahora trebalo bi ubrzati traženje Uprave NLB-a za što bržom dokapitalizacijom od 200 do 250 milijuna eura, a o tome bi trebalo biti riječi na sljedećoj sjednici Nadzornog odbora NLB-a. Da će banka ići u dokapitalizaciju prošli je tjedan već najavio i slovenski ministar financija Franc Križanič. Inače, povlačenje države iz vlasništva zagovara i ministar razvoja Mitja Gaspari, koji je poznat kao i guverner središnje banke Slovenije u vremenu prelaska na euro, i zbog tog stava je u sukobu s ministrom Križaničem. Prema nekim izvorima, premijer Pahor je navodno kazao kako u tom sporu stoji na strani Gasparija. Mediji također pišu kako postoje tri scenarija za Novu ljubljansku banku. Prvi je da belgijska bankarska grupacija KBC poveća svoj udio na 51 posto, ali to nije vjerojatno jer je KBC morao obećati Evropskoj komisiji kako će prodati svoj udio u NLB-u da bi dobio državnu pomoć. Drugi je da se država povuče iz NLB-a prije dokapitalizacije koju bi proveo novi većinski vlasnik, a treća je opcija povlačenje nakon dokapitalizacije. (Jagoda Radojčič)
Hrvatska: Pad prometa i narudžbi u industriji
Prema jučer objavljenim podacima, ukupan promet hrvatske industrije u veljači ove godine bio je smanjen za 23,2 posto u usporedbi s veljačom 2009. godine, a pad su na godišnjoj razini zabilježile i ukupno primljene nove narudžbe u industriji i to za 23,4 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Taj je pad uslijedio nakon što je u siječnju na godišnjoj razini zabilježen rast prometa za 5,7 posto, a narudžbi za 8,2 posto. Statistički podaci za prva dva mjeseca ove godine pokazuju kako je ukupni promet industrije smanjen za 10,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a ukupno primljene nove narudžbe manje su za 9,8 posto. Državni je zavod s početkom ove godine promijenio koncept objave ta dva važna kratkoročna poslovna pokazatelja industrije i prezentaciju i interpretaciju prvih rezultata indeksa primljenih novih narudžbi i prometa industrije uskladio s Uredbom Vijeća (EC) o kratkoročnim statistikama Evropske unije i preporukama Eurostata. Podaci na mjesečnoj razini pokazuju da je ukupni desezonirani promet industrije u veljači ove godine u odnosu na siječanj pao za 12,3 posto, pri čemu je na domaćem tržištu zabilježen pad prometa za 1,2 posto, a na stranom tržištu pad za 39,1 posto. Na godišnjoj razini, ukupni je promet, kalendarski prilagođen, zabilježio pad za 23,2 posto. Pritom je promet na domaćem tržištu bio manji za 15,7 posto, a na inozemnom tržištu za 20,8 posto. Godišnja usporedba na razini glavnih industrijskih grupacija pokazuje kako je promet industrije u veljači ove u odnosu na veljaču prošle godine povećan samo kod trajnih proizvoda za široku potrošnju za 3,9 posto. Istodobno je promet kapitalnih proizvoda smanjen za 48,8 posto, intermedijarnih proizvoda za 27,8 posto, energije za 1,1 posto te netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 3,8 posto. Kod novih narudžbi statistika na mjesečnoj razini (desezonirani indeksi) pokazuje pad u veljači u usporedbi s prethodnim mjesecom za 5,1 posto, pri čemu je na domaćem tržištu zabilježen rast za 2,4 posto, dok je kod naručitelja sa stranog tržišta zabilježen pad narudžbi za 40,1 posto. Statistički podaci na godišnjoj razini pokazuju da su nove narudžbe u veljači ove u odnosu na veljaču prošle godine zabilježile pad za 23,4 posto. Prerađivačka industrija koja radi na temelju narudžbi zabilježila je pad narudžbi s domaćeg tržišta za 62,5 posto, dok je sa stranih tržišta zabilježen rast narudžbi za 100,3 posto. U veljači ove u odnosu na veljaču prošle godine nove narudžbe kapitalnih proizvoda manje su za 58,1 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju za 35 posto, intermedijarnih proizvoda za 14,2 posto, dok su kod netrajnih proizvoda za široku potrošnju narudžbe veće za 198,7 posto. (Petar Grabovac)
Bosna i Hercegovina: Vraćanje tvornice državi
U Agenciji za privatizaciju Federaciju BiH saopćeno je kako nema mogućnosti da se spasi ugovor o privatizaciji konfekcije "Borac" Travnik s obzirom na to da ortačka grupa koja ga je kupila ne može izvršiti obaveze ulaganja niti ima prijedlog kako ovo riješiti. Ovaj zaključak Agencije za privatizaciju FBiH (APF) uslijedio je nakon što je Vlada Federacije BiH nju i Ministarstvo industrije Federacije BiH zadužila da pokušaju pronaći mjere kako bi se privatizacijski ugovor sačuvao. Stoga će, dodaju u APF, najvjerojatnije Vladi ponovo uputiti prijedlog za sporazumni raskid kupoprodajnog ugovora koji je potpisan sa ortačkom grupom radnika i menadžmenta kompanije.Tvrde kako raskid ugovora ne bi značio stečaj jer 'Borac' radi, ima ugovore i uspješno se oporavlja. „APF je krajem prošle godine predložila Vladi raskid ugovora jer kupac nije uložio milijun KM niti je potpisao aneks ugovora kojim se do kraja prošle godine produžava rok za ulaganje. Mi i resorno ministarstvo smo dobili zadatak da pokušamo naći mjere. Imali smo sastanke sa ortačkom grupom i njihovi predstavnici su rekli da ortačka grupa nije u mogućnosti izvršiti obaveze. Nisu predložili ni kako da ispune ovu obavezu. Mi se nemamo za što uhvatiti“, dodaju u APF. Oni su također istaknuli kako postoje oprečna mišljenja o raskidu ugovora i unutar same ortačke grupe, koju čine i radnici 'Borca' iz Zenice i 'Borca' iz Banovića, s obzirom na to da je travnička tvornica nakon privatizacije podijeljena na tri tvrtke. Tako, dodaju, Sindikat 'Borca' iz Zenice i iz Banovića traži da konfekcija bude vraćena državi, a granski sindikat tekstila traži da ugovor ne bude raskinut jer bi u protivnom došlo do stečaja. Predsjednik Sindikata travničke tvrtke Samir Zahirović istakao je da je ortačka grupa uložila više od milijun KM, za što je odvajano od plaća, ali je menadžment napravio grešku. U APF su ranije rekli da ulaganje nije dobro knjiženo pa tako nema dokaza da je uložila ortačka grupa. Zahirović napominje kako Sindikat ne osporava raskid ugovora ako će Vlada Federacije BiH dati garanciju da će radnicima biti uvezan staž kroz Zakon o financijskoj konsolidaciji većinski državnih tvrtki. „U Nacrtu sporazuma o mirnom raskidu ugovora nigdje se ne spominje radnik, već samo da APF neće teretiti kupca i obratno. Mi tražimo garancije da će nam biti uvezan staž“, dodao je Zahirović. Direktor 'Borca' Travnik Ahmet Čurić smatra da tvornicu treba vratiti državi jer ortačka grupa nema svježeg kapitala potrebnog tvrtki. Dodaje kako je nemoguće opet od radnika tražiti da izdvajaju novac. „Tvornica radi, ima ugovore, prvi put isplaćujemo redovno plaće, vraćeno je bankama oko dva milijuna KM, primili smo 100 ljudi na kurs, od kojih ćemo zadržati 50. Bitno je da 'Borac' opstane i moj prijedlog je da sadašnjim našim partnerima bude ponuđen udio u fabrici u zamjenu za ulaganja, jer nam treba svjež kapital“, rekao je Čurić. (Mirsad Ajnadžić)
Srbija: Hitna porezna reforma
Smanjenje poreznog opterećenja zarada ili povećanje PDV-a su samo segmenti sveobuhvatne porezne reforme, koja je neophodna, objavili su jučer srbijanski mediji. Ekonomisti navode i da je neophodno da se u što kraćem vremenskom periodu usuglasi pravac poreznih reformi na nivou izvršne vlasti i da se ne zaboravi prvobitno opredjeljenje da se budžetski deficit umanji kroz smanjenje javne potrošnje. Profesor na ekonomskom fakultetu u Beogradu Pavle Petrović podržao je prijedlog da se smanje porezi na zarade u Srbiji, ističući kako je riječ o ozbiljnoj poreznoj reformi, koja bi bila korisna za Srbiju. Prema njegovim riječima, smanjenjem poreznog opterećenja zarada Srbija bi povećala konkurentnost i stimulirale bi se nove investicije. Povećali bismo domaću konkurentnost, jer bi se smanjili troškovi rada koji su glavni domaći trošak stranog investitora. Time bi se stimulirala izvozna privreda, jer izvoznici ne plaćaju PDV", ukazao je Petrović. Makroekonomist Ljubodrag Savić izjavio je da je za svaku zemlju dobro kad se smanje porezi na zarade, jer to povećava konkurentnost domaće proizvodnje, ali i da nije dobro kad istovremeno sa tim rastu neki drugi porezi, odnosno stopa PDV-a, jer ona u stvari guši potrošnju. Savić kaže kako je očigledno da postoje dva pristupa poreznoj reformi, koja su dijametralno suprotna i da je zbog toga važno da se u vladi postigne suglasnost po tom pitanju. „Ista vlada, samo neki drugi ministar, Mlađan Dinkić, uveo je potrošačke kredite da bi subvencionirao potražnju, odnosno potrošnju kao način oporavka srpske privrede. Sa druge strane, ministrica financija Diana Dragutinović predlaže stimuliranje proizvodnje na potpuno drugačiji način, kroz smanjenje PDV-a. Tu postoji proturječnost između jednog i drugog u korištenju mjera", ocijenio je Savić. Prema njegovim riječima, izazov je i dalje velika javna potrošnja, koja se ne može anulirati određenim strukturnim promjenama u prihodima republičkog budžeta. Savić se slaže da treba izvršiti izmjene drugih poreznih zakona, ali se zalaže da se umjesto progresivnih, primjene proporcionalne porezne stope. „Zalažem se za sasvim drugačiji koncept, u kome ljudi trebaju plaćati poreze u skladu sa ekonomskom snagom, odnosno porezna stopa treba biti progresivna. Znači, što su veći ukupni prihodi pojedinca, domaćinstva ili kompanija, na te prihode bi se morala primjenjivati i veća porezna stopa", objasnio je on. (Milijana Radulović)
Crna Gora: Poništen ugovor
Komisija za kontrolu postupka javnih nabavki u Crnoj Gori usvojila je žalbu privatne tvrtke 'MD Momo' iz Berana, protiv rješenja Direkcije za izgradnju i investicije općine Bijelo Polje, i poništila odluku o dodjeli ugovora vrijednog 142.685 eura za izgradnju stambenog objekta, objavili su jučer crnogorski mediji. Državna komisija naložila je bjelopoljskoj Direkciji za izgradnju i investicije da ponovo obavi vrednovanje ponuda, imajući u vidu da je pristigla ponuda ponuđača 'Bazalt' d.o.o. Bijelo Polje, kojem je dodijeljen ugovor bila neispravna. Za predmetnu nabavku su pored tvrtki 'MD Momo' i 'Bazalt' ponudu dostavile tvrtke: 'Elmont' d.o.o. Bijelo Polje, 'Univerzal Beganović' d.o.o. Bar, 'Perošević' d.o.o. Bijelo Polje, 'Matador' d.o.o. Bijelo Polje i 'Graditelj' d.o.o. Podgorica. Tvrtka 'MD Momo' u žalbi izjavljenoj državnoj komisiji istakla je kako prvorangirani ponuđač 'Bazalt', nije dostavio licencu za izvođenje građevinskih i građevinsko-zanatskih radova, zatim ovlaštenje za rukovođenje izvođenjem građevinskih i građevinsko-zanatskih radova koji glase na pojedinca koji mora biti u stalnom radno odnosu kod ponuđača. Državna komisija utvrdila je kako je ponuda prvorangiranog ponuđača bila neispravna, s obzirom na to da nije dostavio licence predviđene zakonom. Komisija za kontrolu postupka javnih nabavki usvojila je također žalbu tvrtke 'Dubai' d.o.o. Cetinje, izjavljenu protiv rješenja Veterinarske uprave Crne Gore i poništila odluku o dodjeli ugovora za izbor najpovoljnije ponude za nabavku lijekova i medicinskih sredstava za upotrebu u veterinarstvu, za partije I, II, III, VI i VII, u cjelini. Vrijednost nabavke za navedene partije je oko 50.000 eura, a naručitelj nabavke je ugovor dodijelio firmi Veletex AD Podgorica. Državna komisija je odbila kao neosnovane navode žalbe tvrtke 'Dubai' d.o.o. Cetinje, u dijelu koji se odnosi na ispravnost njegove ponude. Od Veterinarske uprave Crne Gore se traži da obavi ponovno vrednovanje ponuda za partije I, II, VI i VII, imajući u vidu da je ponuda ponuđača 'Veletex' neispravna, o čemu treba da obavijesti Državnu komisiju u roku od tri dana od donošenja odluke o dodjeli ugovora. Veterinarska uprava treba da objavi novi javni poziv na otvoreni postupak javne nabavke za partiju III, s obzirom na to da za istu nije pristigla nijedna ispravna ponuda. (Vladimir Zeković)
Kosovo: Intenzivniji rad na povratku
Šef UNMIK-a Lamberto Zanier izjavio je da su se odnosi te misije i Prištine poboljšali, ali da i dalje postoje razlike koje se odnose na strategiju za sjever Kosova. On je izrazio zadovoljstvo što je i šef Međunarodnog civilnog ureda Petera Feitha ocijenio kako je potrebno strpljenje da bi se strategija uspješno provela. U nekim dijelovima Kosova bilo je nekog napretka, kao na primjer u policiji. Postoje sektori kojih nema u planu od šest točaka, kao što je povratak, i volio bih uskoro vidjeti da se radi na tome, rekao je Zanier i dodao kako je vrlo važno pitanje i baština SPC, objavili su kosovski mediji. A posjet članova Vojnog komiteta NATO-a Kosovu, planiran za jučer, otkazan je zbog zastoja u zračnom međunarodnom prometu, saopćio je KFOR. Od najavljenog dolaska dužnosnika NATO-a u Prištinu, biti će realiziran samo posjet zapovjednika komande združenih savezničkih snaga u Napulju admirala Marka Fitzgeralda. Program predviđen za posjetu vojnog komiteta NATO-a neće biti promijenjen. Fitzgerald će održati konferenciju za novinare i prisustvovati vježbi KBS-a u termoelektrani Kosovo 'B' u Obiliću. (Violeta Palaska)
Makedonija: Potpisan Memorandum o razumijevanju
Direktori Agencija za civilno zrakoplovstvo Republike Makedonije i Republike Kosovo, Zoran Krstevski i Driton Đumbai, ovih su dana u Ohridu potpisali Memorandum o razumijevanju. Kako su objavili makedonski mediji, Dakle, cilj Memoranduma je jačanje regionalne suradnje u području zrakoplovstva. Iz obje Agencije su priopćili da ovim Memorandumom dvije strane ističu svoju volju za implementiranjem Ugovora o formiranju europske zajedničke zrakoplovne vlasti. Na trilateralnom susretu, na kojem su bili prisutni predstavnici zrakoplovnih vlasti iz Makedonije, Kosova i Albanije razmijenjena su iskustva i mišljenja. Zaključeno je da dostignuća u zrakoplovnoj navigaciji i proces dobivanja certifikata moraju biti u suglasnosti s Evropskom Unijom. Ekonomska suradnja između Albanije i Makedonije uopće ne korespondira s razinom političkih odnosa, s mogućnostima dvaju gospodarstava i s činjenicom da su dvije zemlje susjedi, izjavio je predsjednik Makedonije, Đorđe Ivanov, u obraćanju na makedonsko-albanskom biznis forumu. Prema njegovom albanskom kolegi Bamiru Topiju, prioritet Makedonije i Albanije trebao bi biti realizacija Koridora 8 preko intenzivnog lobiranja u Bruxellesu i izgradnja cesta koji povezuju Tiranu s Debrom, te Elbasan i Kafasan. Dvije zemlje su istovremeno prepoznale potrebu za zajedničkim infrastrukturnim projektima i povezivanjem, koji bi trebali pozitivno djelovati na protok putnika, robe i usluga pa je Koridor 8 od zajedničkog interesa za obje zemlje. (Vlado Naumovski)
Albanija: Pomoć Italije u euro-integracijama
Albanija i Italija su tradicionalno povezane zemlje koje su posljednjih godina intenzivno radile na učvršćivanju službenih, političkih i ekonomskih odnosa. Italija se snažno pozicionirala kao glavni partner Albanije u sektoru trgovine, kao najveći investitor i donator. Italija je također najavila kako će se i dalje angažirati oko podrške Albaniji u procesu integracije u Evropskoj Uniji. Talijanski ministar vanjskih poslova Franco Frattini posjetio je albanke vođe kako bi izrazio podršku svoje zemlje u albanskim integracijskim procesima u Evropsku Uniju. Također će tu podršku izraziti 51 milijun eura uloženih u periodu od 2010. – 2012. godine. Frattini je sa svojim albanskim kolegom Ilir Metom potpisao ugovor u Tirani za pomaganje projekata malo i srednje poduzetništvo u sektoru poljoprivrede. (Violeta Palaska)
Ponedjeljak, 19.04.2010.
Slovenija: Smanjena sredstva od Evropske Unije
Proračun Evropske unije je, prema posljednjim objavljenim podacima Evropske komisije, prošle godine u Sloveniji zabilježio višak u vrijednosti 2,25 milijarde eura. Zbog viška će članice unije ove godine uplatiti u proračun srazmjerno manje sredstava, tako da će iz EU u Sloveniju stići 6,9 milijuna eura manje nego prošle godine. Prošlogodišnji je višak u dijelu ukupne vrijednosti proračuna za 0,4 posto veći je nego 2008. godine, što je prema navodima komisije posljedica nestabilnih tečaja preostalih valuta u uniji s obzirom na euro. Proračunski viškovi su se od početka desetljeća drastično smanjili. Prošlogodišnji je višak u usporedbi sa 2001. godinom niži za 90 posto. Prema mišljenju evropskog povjerenika za proračun i financijsko upravljanje, Janusza Lewandowskog, nizak prošlogodišnji višak je dokaz kako se sredstva unije učinkovito iskorištavaju. Uplate u zajedničku evropsku blagajnu, ove će godine biti znatno manje. Tako će Njemačka ove godine u proračun uplatiti 459 milijuna eura manje, Francuska 372 milijuna, Velika Britanija 306, Italija 288, te Španjolska 196 milijuna eura manje. U međuvremenu, u Sloveniji se procjenjuje vrijednost menadžera. Plaća menadžera mora odražavati njegovo znanje, sposobnosti i uspjehe, naglasili su sugovornici na okruglom stolu s naslovom 'Koliko su vrijedni slovenski menadžeri', koji se odvijao u okviru sajma Kapital 2010. „Najveći trošak za slovenska poduzeća nisu plaće menadžera, već njihov loš rad tamo gdje su prisutni“, zaključeno je na okruglom stolu. Kako je rekao predsjednik Udruge slobodnih sindikata Slovenije Dušan Semolič, ključno pitanje kod rasprave o plaćama menadžera je pitanje znanja i sposobnosti pojedinog menadžera. "Visina menadžerove plaće i nagrade morala bi naime odražavati njegov rad i uspjehe. Mislim da nema novca koji bi objasnio rad nekog tko je nesposoban", izjavio je Semolič. Dodao je kako je visina plaće i pitanje etike. (Jagoda Radojčič)
Hrvatska: Izgubljene tisuće radnih mjesta
Prema posljednjim objavljenim podacima, vrijednost radova u građevini prošle godine je pala za 12 posto, odnosno 4,2 milijarde kuna, u odnosu na 2008., a izgubljeno je čak 15.000 radnih mjesta. Prošle godine je vrijednost građevinskih radova iznosila 30,7 milijardi kuna, u odnosu na 34,9 milijardi u 2008. godini. „Nakon osam sjajnih godina kontinuiranog rasta, prošle je godine graditeljstvo u Hrvatskoj je palo 12 posto. Izgubili smo ukupno 10.000 radnih mjesta, a ako tome pridodamo i prvo tromjesečje ove godine, procjenjujemo da je 15.000 ljudi izgubilo posao u graditeljstvu. Ne smijemo zaustaviti graditeljstvo, lokomotivu koja vuče cijelo naše gospodarstvo“ kazao je Rudolf Rom iz sektora graditeljstva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Rom je tom prilikom istaknuo kako su još prije dvije godine naši graditelji tražili dozvolu od Vlade za uvoz 7500 radnika iz inozemstva, a sada svakodnevno moraju dijeliti otkaze. „Čak 15.000 izgubljenih radnih mjesta je šezdesetak tisuća uništenih egzistencija“ upozorio je Mirko Štorga, predsjednik sindikata graditelja. Hrvatski građevinari traže od Vlade što prije konkretne mjere ulaganja u infrastrukturne projekte čime bi se potakao graditeljski sektor. „Očekujemo pomoć države, državnih tvrtki i lokalne samouprave. Također, očekujemo smanjenje cijena stanova, a od banaka da se odreknu visokih profita. Trebamo inzistirati na nižim kamatama za stanove, sa sadašnjih 6 na pet posto, što bi pokrenulo prodaju“ kazao je Rom. Državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva Davor Mrduljaš najavio je kako Vlada očekuje kako će poticaji za kupnju novih stanova pokrenuti zamrlo hrvatsko tržište. „Pripremaju se projekti na Kosovu i to bi trebale iskoristiti naše tvrtke“, rekao je je Mrduljaš. Čini se da je jedina doista prilika u uvjetima domaće krize za domaće građevinare, kojih je na kraju 2009. ukupno bilo 97.503, a to je manje od jedne građevinske tvrtke u Francuskoj, kazao je Rom, proboj na inozemna tržišta. Premale tvrtke i usitnjeni sektor prema njegovim riječima su razlog i gubitka posla stoljeća na gradnji autoceste u Crnoj Gori jer, kako kaže Rom, taj je primjer pokazao da su hrvatski građevinari mali, usitnjeni i financijski slabi. Cilj za izvoz su nam zemlje bivše Jugoslavije, SSSR-a, arapski poluotok i sjeverna Afrika. „Najbitnije je prodati znanje vani, a mi to možemo. Ako nađemo poslove u dvije-tri velike zemlje bogate plinom i naftom, a njih nije previše pogodila kriza, bit će spašeno naše graditeljstvo" zaključio je Rom. (Petar Grabovac)
Bosna i Hercegovina: U krizi primjer dobrog poslovanja
Poduzeće 'Mira' iz Prijedora primjer je izvanrednog i kvalitetnog funkcioniranja, jer je u periodu globalne ekonomske krize i izrazite recesije ostvarilo 82 posto izvoza i više od deset posto neto dobiti, izjavio je za bosansko-hercegovačke medije predsjedavajući Vijeća naroda Republike Srpske Dževad Osmančević. On je istakao kako ovakva poduzeća zaslužuju znatno veću pažnju nego što vlast to ponekad čini. „Novostvorena vrijednost, proizvodnja, izvozno orijentirane firme su nešto što mora biti izuzetno veliki zadatak svim strukturama, kako zakonodavnoj, tako i izvršnoj vlasti u Republici Srpskoj”, rekao je Osmančević prilikom službene posjete u petak prijedorskoj keksari. On smatra kako treba tražiti rješenja kako dalje uspješno poticati izvozno orijentirana poduzeća, te obećao da će i sam podržati, kako zakonskim rješenjima tako i funkcioniranjem određenih ministarstava, da ovakva poduzeća budu snaga za izlazak iz krize. Čestitajući na priznanjima koje je 'Mira', kao najuspješnije poduzeće u Republici Hrvatskoj, u kategoriji velikih privrednih društava dobila od privredne komore Republike Srpske, kao i Plaketu općine Prijedor, Osmančević je rekao da su to zasluge radnika i menadžmenta, te naglasio da je uspjeh izostao u svim onim firmama u kojima nije učinjen spoj dobrog menadžmenta i riješen status radnika. Osmančević je, kao predsjedavajući Vijeća naroda RS, izrazio tom prilikom zadovoljstvo što su u prijedorskoj Fabrici keksa i vafla vodili računa i o zapošljavanju povratničke populacije. Direktor 'Mire' Miroslav Turnšek rekao je da je to poduzeće za stimulaciju izvoza prošle godine od Vlade Republike Srpske dobilo 75.000 KM, što su, prema njegovim riječima, vrlo mala sredstva. “Izlazak na inozemno tržište je borba sa velikom konkurencijom, zbog čega često moramo snižavati i cijene”, naveo je Turnšek, ističući kako prepoznatljiva kvaliteta prodaje proizvoda 'Mire' koja posluje u sistemu zagrebačkog 'Kraša'. On je, napominjući da je prvo tromjesečje i za 'Miru' bilo teško, rekao da očekuje period veće prodaje, a time i proizvodnje. „Proizvodnja za potrebe tržišta, nezaleđivanje obrtnih sredstava u zalihama proizvoda, štednja, te ispunjavanje prava prema radnicima, ali i zahtijevanje da oni izvršavaju svoje obaveze, je upravo ono što nas čini uspješnim i u vrijeme postojeće ekonomske krize“, istakao je Turnšek. U prijedorskoj 'Miri' zaposleno je ukupno 425 radnika. (Mirsad Ajnadžić)
Srbija: Opomene Komisije za zaštitu konkurencije
Savjet Komisije za zaštitu konkurencije upozorio je Javno poduzeće 'Srbijagas' da je potrebno da u najkraćem roku poduzme sve potrebne mjere radi uspostavljanja konkurencije na tržištu trgovine plinom. To bi značilo da Srbijagas ne smije na bilo koji način ograničavati ili sprječavati konkurenciju da obavlja svoj posao, potvrđeno je srbijanskim medijima iz tog savjeta. Opomenu da promijeni ponašanje Savjet je dostavio 'Srbijagasu' (koji ima infrastrukturu za transport i distribuciju plina), a savjet će, kako je saopćeno, nastaviti pratiti ponašanje tog javnog poduzeća i ukoliko ocjeni da bi ono moglo predstavljati povredu konkurencije pokrenut će postupak u skladu sa Zakonom o zaštiti konkurencije. U savjetu ističu kako se u odgovoru 'Srbijagasa' navodi da postoje ograničenja zbog kojih trećem licu ne može da se omogući transport i distribuciju plina, jer nisu usvojena pravila o radu transportnog i distributivnog sistema, a što je obaveza ovog poduzeća koja je predviđena Zakonom o energetici. Istovremeno, međutim, 'Jugorosgas' (kćerka firme 'Gasproma') ima pristup transportnom sistemu te ispada da se tvrdnje 'Srbijagasa' o „nepostojanju pravila o radu transportnog i distributivnog sistema ne odnose na ovu firmu. Imajući to u vidu, savjet je skrenuo pažnju 'Srbijagasu' da bi u slučaju postojanja dvostrukih kriterija, takvo ponašanje predstavljalo zloupotrebu dominantnog položaja. Savjet komisije također ističe i da je Zakonom o energetici propisana obaveza operatera da omogući konkurenciji da u skladu s tehničkim mogućnostima i ovisno od stupnja opterećenosti prijenosnog, transportnog ili distributivnog sistema obavlja svoj posao, te bi odbijanje 'Srbijagasa' značilo sprečavanje drugih da rade svoj posao. Opomena 'Srbijagasu', upućena od strane Savjeta Komisije za zaštitu konkurencije, da ovo javno poduzeće ima dvostruke kriterije u poslovanju pa pojedinim tvrtkama, poput srpsko-ruske 'Jugorosgasu', daje pravo na transport plina, a ostalima ne, neosnovana je, potvrdio je za srbijanske medije Dušan Bajatović, generalni direktor 'Srbijagasa', naglasivši kako mu nije jasno kako je savjet bez konsultacija sa 'Srbijagasom' mogao tako nešto saopćiti. Po važećem zakonu, 'Srbijagas' je jedini koji transportira plin i on u tom pogledu je monopolista, ali samo do trenutka dok ne budu doneseni drugačiji propisi. Dakle, ne može se kriviti 'Srbijagas' što je takva situacija s plinskim transportnim sistemom Srbije. (Milijana Radulović)
Crna Gora: Tri puta siromašniji od juga
Prema posljednjim objavljenim podacima, crnogorski sjever tri puta je siromašniji od primorskih općina i duplo siromašniji od glavnog grada. To se može zaključiti na temelju budžeta koje su općine imale prošle godine i broja stanovnika u tim regionima. Podaci o prihodima općine ovise od broja zaposlenih u tom gradu i veličine njihove plaće, prometa nekretnina, izgradnje novih stambenih i poslovnih objekata, uspješnosti privrede, tako da su ogledalo njenog razvoja. Poadci pokazuju da svih 11 općina na sjeveru Andrijevica, Berane, Bijelo Polje, Žabljak, Kolašin, Mojkovac, Plav, Plužine, Pljevlja, Rožaje i Šavnik prošle godine prihodovale su 52 milijuna eura. U tim gradovima živi 194 tisuće stanovnika, što znači da je prihod lokalnih zajednica iznosio 266 eura po stanovniku. Budžet šest primorskih općina, u kojima živi 145 tisuća stanovnika, iznosio je 110 milijuna eura, ili 754 eura po stanovniku. Sama Budva sa 16 tisuća stanovnika imala je budžet od 44 milijuna eura, ili osam milijuna eura manje od cijelog sjevera koji ima 12 puta više stanovnika. Ovaj budžet metropola crnogorskog turizma uspjela je napuniti zahvaljujući kreditu od pet milijuna i prodaji imovine od skoro dva milijuna. Iako ima ogroman budžet u odnosu na broj stanovnika lokalna vlast ne uspijeva normalno funkcionirati. Po nekoliko plaća tako duguje zaposlenima u lokalnoj upravi i njenim ustanovama i poduzećima, a da bi realizirala neke investicije, kao što je šetalište u Petrovcu, mora uzimati novi kredit. U Podgorici živi 170 tisuća stanovnika, koja je imala budžet od 91 milijuna eura, što znači da su prihodi po stanovniku iznosili 538 eura. Glavni grad je taj budžet ostvario zahvaljujući prodaji imovine od 20 milijuna eura, dok su sve ostale općine po tom osnovu prihodovale samo 2,7 milijuna eura. Uprava Podgorice uspjela je da na prošlu godinu prenijeti čak 18 milijuna eura koje nije potrošila u 2008. Neke općine na sjeveru su i ove male budžete uspjele napuniti uzimanjem kredita i pozajmica ili donacijama. Tako je općina Bijelo Polje prošle godine pozajmila tri milijuna eura i još toliko je imala donacija, što je gotovo polovina od ukupnih 13 milijuna koliko je imala u blagajni. Sa tom pozajmicom prihod po stanovniku iznosio je 264 eura. Općina Pljevlja pozajmila je dva i pol milijuna i imala milijuna eura u donacijama, što je trećina budžeta. Kolašin je pozajmio milijuna eura ili četvrtinu budžeta. Ostale općine na sjeveru imali su prošle godine manje pozajmice do deset posto budžeta. U centralnom dijelu države, Danilovgradu, Nikšiću i Cetinju, nije mnogo bolje nego na sjeveru. Općina Nikšić sa 75 tisuća stanovnika imala je budžet od 16,5 milijuna eura što je 220 eura po stanovniku. I taj budžet nekadašnjeg industrijskog centra Crne Gore, u kome se samo povećava broj štrajkova i tehnološkog viška radnika, napunjen je zahvaljujući pozajmicama od četiri milijuna eura i donacijom od 464 tisuće eura. Danilovgrad je prošle godine prihodovao 4,9 milijuna eura i to bez pozajmica i donacija. U tom gradi živi nešto više od 16 tisuća stanovnika, a prosjek lokalnih prihoda iznosi 300 eura. (Vladimir Zeković)
Kosovo: Poštovanje reciprociteta
Član Predsjedništva Skupštine Kosova Nexat Daci izjavio je kako vlasti u Beogradu moraju poštovati reciprocitet za Albance na jugu Srbije, kao što institucije u Prištini poštuju reciprocitet za Srbe na Kosovu, prenijeli su kosovski mediji na albanskom jeziku. Daci - predsjednik Demokratskog saveza Dardanije (DSD), je u obraćanju odbornicima Skupštine općine Bujanovca, na posebnoj sjednici upriličenoj povodom njegove posjete toj općini, naglasio neophodnost priznavanja albanskog identiteta, prenose mediji. Daci je prvi političar s Kosova koji je posjetio općinu Bujanovac, u kojoj Albanci čine natpolovičnu većinu stanovništva. Predsjednik općine Bujanovac Shaip Kamberi je posjetu Dacija ocijenio kao značajnu „u periodu kroz koji prolaze Albanci na jugu Srbije“. Predsjednik općinske skupštine Jonuz Musliu izjavio je kako posjet Dacija i ranije šefa albanske diplomacije Iira Mete, predstavlja ohrabrenje zbog pristupa predstavnika službene politike dvije albanske države. Predstavnici Albanaca sa juga Srbije uključeni su od ožujka prošle godine u rad koordinacijskog tijela za Preševo, Bujanovac i Medveđu, a sve odluke se donose konsenzusom, izjavio je direktor službe Koordinacionog tijela Nenad Đurđević. On je podsjetio da se preko koordinacijskog tijela provodi politika Vlade Srbije za sveukupni razvoj općina Preševo Bujanovac i Medvedja. Đurđević je rekao i kako će se formiranjem Nacionalnog savjeta albanske nacionalne manjine još potpunije osigurati očuvanje albanskog kulturnog identiteta. On nije želio komentirati nedavni posjet člana predsjedništva skupštine Kosova Nexata Dacija općini Bujanovac. (Violeta Palaska)
Makedonija: Otežana proizvodnja duhana
Globalne promijene na svjetskom tržištu duhana, prouzročene borbom protiv pušenja, povećanom ponudom jeftinog duhana za supstituciju iz Turske i Grčke, kao i smanjene kvote iz Europske unije, negativno se odražavaju na makedonsku proizvodnju orijentalnog duhana. Također, provođenje politike ograničavanja potražnje za cigaretama u zemljama-proizvođačima i povećanje trošarina, vodi do stagnacije tržišta i otežane situacije proizvođača duhana. U Makedoniji duhan se uzgaja na površini između 15.000 i 20.000 hektara, a obuhvaća oko tri posto od ukupno obradivih površina u zemlji. Inače, u posljednjih pet godina smanjuje se broj dobivenog duhana po hektaru, ali ove godine se značajno povećao broj poljoprivrednika koji će saditi duhan. Usprkos ovim poteškoćama, uvođenje subvencija i dostupnost otkupnih punktova vratili su žuto zlato, duhan, na njive u Selemli, Kurtamzali, Furku, Crničane, Džumabos u općini Dojran i Negorce u općini Gevgelija. Dakle, napori makedonske Vlade su vidljivi, osobito oni stimulativne mjere za proizvođače duhana, 60 denara za prodani kilogram duhana. U Područnoj jedinici makedonskog Ministarstva poljoprivrede u Gevgeliji izdano je 40 bijelih kartona individualnim proizvođačima koji su se ove godine odlučili uzgajati duhan. Već je posađeno 11,4 hektara sa sortama Jaka i Basmak, što je za 110 posto više od prošle godine. Prethodnih godine tamošnji proizvođači duhana, nakon likvidacije duhanskog kombinata Tanja Bikova, nisu imali kome prodati duhan. Ovih dana proizvođači duhana nagradili su Veliju Ramkovskog zbog njegovog uvođenja subvencije od jednog eura za duhan. „Ovom nagradom želimo iskazati jednu veliku zahvalnost ovom gospodinu, koji nam je najviše pomogao u dobivanju ove subvencije“, rekao je Dančo Milevski, predsjednik Saveza duhanskih udruženja. „Radi se o pravednom činu, ne samo iz ekonomskog aspekta, već i zato što se radi o zaista teškom poslu u koji je uključena cijela obitelj. Stoga sam sretan što sam 2006. godine uspio uvjeriti Vladu Makedonije da počne subvencionirati proizvođače duhana s jednim eurom po kilogramu te joj obećao da će se rezultati vidjeti za nekoliko godina. To se i dogodilo. Ovo je bila godina duhana“, izjavio je tom prilikom Ramkovski. (Vlado Naumovski)
Albanija: Objavljena odluka o pomorskom sporazumu
Albanski Ustavni sud objavio je presudu kojom se odbacuje sporazum o obilježavanju kontinentalnog grebena s Grčkom, u Jonskom moru. Prema sudu, vlada je prekoračila svoje ovlasti kada je postigla sporazum. Sud kaže kako je dokument nepotpun, te se njime krši Ustav Albanije i međunarodne konvencije o vodenim granicama. Sporazumom je također zaobiđen predsjednik, koji po ustavu treba voditi i potpisivati takve sporazume. Sud je utvrdio kako su tom odlukom također ignorirani neki otoci u novom označavanju. Prijeporni sporazum su prije godinu dana potpisali premijeri dviju zemalja. (Violeta Palaska)
Petak, 16.04.2010.
Slovenija: Nemoguć loš ekonomski scenarij
"Grčki scenarij u Sloveniji, dokle god imamo izvozno usmjereno gospodarstvo, nije moguć", izjavio je na okruglom stolu na temu 'Budućnost slovenskog financijskog tržišta' slovenski ministar financija Franc Križanič. Prema mišljenju Križaniča, Slovenija je na financijskom tržištu konkurentna, rezerve vidi prije svega u prekograničnom sudjelovanju financijskih tvrtki. Upravo su širenje na tržišta u regiji u srijedu naglasili i predsjednici uprave Zavarovalnice Triglav i Nove KBM Matjaž Rakovec i Matjaž Kovačič koji misli kako ustrajanje samo na zasićenom slovenskom tržištu ne može doprinijeti razvoju. Izvršni direktor KD Groupa Draško Veselinovič u srijedu je upozorio da su se slovenske tvrtke na strana tržišta širila upravo za vrijeme konjunkture (prema visokim cijenama), a slabljenja tih narudžbi su doprinijela i slabim rezultatima prošle godine. Iako odbijaju mogućnost 'grčkog scenarija', prema najnovijem planu pomoći Grčkoj, doprinos Slovenije iznosit će 145 milijuna eura. Riječ je o planu krizne pomoći koji su predložili ministri financija država eurozone i prema kojem će Grčka moći posuditi do 30 milijardi eura. Sredstva može dobiti putem 3-godišnjih kredita s 5,3-postotnom kamatnom stopom, koja je znatno niža od 7-postotne kamatne stope po kojoj trenutno može posuđivati sredstva na otvorenom tržištu. U spašavanju Grčke sudjelovat će države koje su i same u velikim financijskim problemima, npr. Portugal, Irska i Španjolska, a najviše će sredstava izdvojiti Njemačka (8,4 milijarde eura). (Jagoda Radojčič)
Hrvatska: Smanjene Premije osiguravatelja
Prema jučer objavljenim podacima, prošlogodišnji trend pada premije osiguravajućih društava nastavljen je i u prvom tromjesečju 2010. Kako navodi Hrvatski ured za osiguranje (HUO). Krajem ožujka 2010. zaračunata bruto premija osiguravajućih društava u Hrvatskoj iznosila je 2,54 milijarde kuna što je 1,2 posto ili 31,7 milijuna kuna manje nego krajem ožujka 2009. U ukupnom iznosu premije na neživotna osiguranja otpada 1,97 milijardi kuna, što je 1,1 posto manje nego u prvom tromjesečju 2009. Nešto veći pad premije (1,8 posto) bilježe životna osiguranja, gdje je premija na kraju prvog tromjesečja dosegla 564,27 milijuna kuna. Nastavio se i pad tržišnog udjela najvećeg domaćeg osiguravatelja – Croatia osiguranje sada drži 38,17 posto ukupnog tržišta, dok je u istom razdoblju prošle godine taj udio iznosio 38,80 posto. Ukupna premija CO krajem ožujka iznosila je 971 milijun kuna što je u odnosu na prošlu godinu pad od 2,8 posto. Njihova tvrtka Croatia zdravstveno osiguranje svoj je udjel na tržištu pak povećala s prošlogodišnjih 1,12 na 1,4 posto, a zabilježili su rast premije od 23,6 posto. Allianz je na drugom mjestu po udjelu u ukupnoj premiji (11,12 posto), dok četiri društva Agram koncerna (Euroherc, Jadransko osiguranje, Sunce i Agram life) drže ukupno 17,73 posto udjela u ukupnoj premiji. Za razliku od Allianza kojem je ove godine premija povećana 0,9 posto, tri od četiri članice Agrama (sve osim Sunca) zabilježen je pad premije i to Jadransko osiguranje 6,6 posto, Euroherc 6,7 posto, a Agram životnom osiguranju 9,2 posto. Najveći pad premije u prvom ovogodišnjem tromjesečju u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje imali su Helios VIG (12,1 posto) i Basler osiguranje (9,9 posto). Promatrano prema vrstama osiguranja, najveći udio u ukupnoj premiji (25,95 posto ili 660 milijuna kuna) kao i dosad ima osiguranje od odgovornosti za uporabu motornih vozila, koje također u odnosu na prošlu godinu bilježi blagi pad premije od 0,8 posto. No, premija osiguranja cestovnih vozila smanjena je za čak 12 posto, na 243 milijuna kuna. S druge strane, najveći rast (čak 119,8 posto) bilježi osiguranje jamstava, no riječ je o nevelikom apsolutnom iznosu od 958.000 kuna. Uz navedeno, veliki rast premije bilježi osiguranje tračnih vozila (51,1 posto), kao i osiguranje od odgovornosti za uporabu zračnih letjelica (42,6 posto), no u oba slučaja nije riječ o velikim apsolutnim iznosima premije. Krajem ovogodišnjeg ožujka likvidirane štete dosegle su iznos od 1,05 milijardi kuna, što je 9,2 posto manje nego krajem ožujka 2009. Najveći iznos likvidiranih šteta otpada na osiguranje od odgovornosti za uporabu motornih vozila - 299,58 milijuna kuna ili 21,8 posto manje nego lani. Slijede životna osiguranja s iznosom od 244,78 milijuna kuna ili 31,6 posto više nego krajem prvog tromjesečja 2009. Na trećem su mjestu likvidirane štete u osiguranju cestovnih vozila koje su krajem ožujka iznosile 194,31 milijun kuna ili 5,8 posto manje nego krajem istoga mjeseca 2009. (Petar Grabovac)
Bosna i Hercegovina: Ugovoren vrijedan posao
Željeznice Republike Srpske sklopile su ugovor sa Kompanijom 'Arcelor Mital' iz Prijedora o prijevozu željezne rude, vrijedan 12 milijuna KM. Ugovorom je predviđen prijevoz 1 300 000 tona željezne rude do kraja ove godine, od čega će 1 200 000 tona rude iz Omarske biti prevezeno za zeničku željezaru, a preostalih 100 000 tona će se transportirati prema graničnim željezničkim stanicama Dobrljin, Šamac i Luka Brčko, navodi se u današnjem saopćenju ŽRS. Ovogodišnji ugovor o prijevozu rude sa Kompanijom 'Arcelor Mital' u odnosu na prošlogodišnji količinski je veći za više od 100 000 tona, a na pojedinim relacijama povećana je i transportna cijena. ŽRS navodi da se dugogodišnja suradnja sa 'Arcelor Mitalom' odvija na obostrano zadovoljstvo. U teretnom prometu, prema posljednjim objavljenim podacima ŽRS su za prvih 13 dana ovog mjeseca prevezli 145 646 tona razne robe, što je više za 91 posto u odnosu na isti period prošle godine, kada su prevezene 75 963 tone. Na 420 kilometara pruga ŽRS svakodnevno koordinira 85 putničkih vlakova, a u teretnom 46 međunarodnih i 38 vozova u unutrašnjem i međuentitetskom prometu. Red vožnje ŽRS projektiran je u skladu sa komercijalnom politikom poduzeća i raspoloživim mobilnim kapacitetima, a usuglašen je i sa redovima vožnje željezničkih kompanija Srbije i Hrvatske i evropskih željezničkih uprava. Ovogodišnji ugovor o prijevozu rude s kompanijom "ArcelorMittal" u odnosu na prošlogodišnji količinski je veći za više od 100.000 tona, a na pojedinim relacijama povećana je i transportna cijena. ŽRS su u teretnom saobraćaju za prvih 13 dana aprila prevezle 145.646 tona razne robe, što je više za 91 posto u odnosu na isti period prošle godine, kada su prevezene 75.963 tone. (Mirsad Ajnadžić)
Srbija: Oslobođeni dugova
Vlada Srbije jučer nije odlučivala o privatizaciji Jata, izjavio je državni tajnik za zračni promet u Ministarstvu za infrastrukturu Miodrag Miljković. On je dodao da će se konačan prijedlog vrlo brzo naći pred vladom koja će donijeti odluku kojom se osniva nova kompanija. Ministarstvo za infrastrukturu će nakon toga odabrati konsultanta za provođenje aktivnosti oko pronalaženja strateškog partnera i tek onda slijedi javni natječaj o prodaji novoformirane kompanije. Može se očekivati kako će sve biti gotovo za nekoliko mjeseci. Ovim potezom nadležni očekuju da će domaću aviokompaniju konačno učiniti primamljivom za potencijalne kupce s obzirom na to da neće imati dugove i višak zaposlenih. Ovo je, kako ocjenjuju stručnjaci i predstavnici vlasti, posljednji trenutak za modernizaciju Jata. Državni tajnik za zračni promet Miodrag Miljković izjavio je da se radi o novoj nacionalnoj aviokompaniji koja će iz Jata preuzeti ono što će ga učiniti atraktivnim za budućeg strateškog partnera. „Na sjednici Vlade prvo će uslijediti odluka kojom se osniva nova kompanija, a onda će ministarstvo infrastrukture raspisati javnu nabavku kako bi našlo konsultanta za posao procesa traženja partnera koji bi je dokapitalizirao“, rekao je on. Nacionalni avioprijevoznik je 2009. godinu završio sa dugom od ukupno 25 milijuna eura i akumuliranim gubitkom iz 1990-ih od 146 milijuna eura. Jat, u kome je zaposleno 1.200 ljudi, u vlasništvu ima 12 aviona starih više od 20 godina i koristi još tri zakupljena aviona. Očekuje se da kompanija ovako bude atraktivna, sa kvalitetnim ljudima i bez tehnoloških viškova, pa bi se trebalo pojaviti više zainteresiranih kupaca“. U planu je da svi dugovi ostanu na staroj firmi i oni bi bili vraćeni prodajom imovine. Ipak, nije još sasvim poznato kakva će biti sudbina viška zaposlenih u kompaniji. Miljković je podsjetio da neće svi zaposleni u sadašnjem Jatu preći u novu firmu, već onoliko radnika koliko bude definirano novim ugovorom sa strateškim partnerom. Da je ova mogućnost razmatrana u Jatu i prije 10 godina, potvrdio je i Nebojša Starčević, direktor Direktorata civilnog zrakoplovstva i bivši direktor domaće avio-kompanije. Pored toga što je jasno da je nacionalnoj aviokompaniji potreban jak partner, koji bi trebao investirati u novu flotu, još jedan od razloga zašto se Vlada Srbije baš sada odlučuje na ovakav potez može biti i činjenica da domaća aviokompanija ima više prednosti na svojoj strani. To je prvenstveno povećanje broja putnika koji bi ove godine zbog vizne liberalizacije samo mogao da raste. A tu je i položaj beogradskog aerodroma. To bi za potencijalne kupce svakako trebali biti dobri razlozi, pored činjenice da većina aviokompanija polako izlazi iz krize i želi proširiti posao na druga tržišta. (Milijana Radulović)
Crna Gora: Određivanje otpremnina
Oni zaposleni u državnoj administraciji koji budu proglašeni tehnološkim viškom imat će pravo na otpremninu čija će visina biti u rasponu od jedne do 12 bruto zarada. To je predviđeno posljednjom odlukom o visini otpremnina za državne službenike i namještenike koju je Vlada usvojila 8. travnja. Visina bruto zarade biti će posljednji iznos bruto zarade koji je zaposleni primio prije isplate otpremnine, a prema posljednjim podacima ministarstva financija prosječna bruto zarada u prva dva mjeseca 2010. godine iznosila je 696 eura. U ministarstvu financija su kazali kako Vlada nije utvrdila višak zaposlenih u državnoj administraciji i da će nakon stupanja odluke na snagu biti objavljen javni poziv na koji će se zaposleni dobrovoljno javljati za otpremnine. „Za one državne službenike i namještenike kojima, zbog ukidanja organa u kojem rade i reorganizacije državnog organa prestaje radni odnos, pripada otpremnina u visini od dvanaest bruto zarada“ izjavila je samostalna savjetnica u ministarstvu financija Maja Jovanović. Odlukom je predviđeno da državni službenik, odnosno namještenik, kojem do ostvarivanja prava na mirovinu nedostaju dvije do pet godina i za čijim radom je prestala potreba, pripada otpremnina u visini od šest bruto zarada. „U ova dva slučaja otpremnina se ostvaruje kada prestane radni odnos na osnovu pisanog sporazuma ( sporazumnog raskida radnog odnosa) nakon provedenog postupka po javnom pozivu od strane organa u kojem je državni službenik zaposlen. Za zaposlenog koji kumulativno ne ispunjava propisane uvjete (godine života, penzijski staž ) za odlazak u mirovinu, a nema suglasnost za sporazumni raskid radnog odnosa pripada otpremnina u visini od tri bruto zarade, objasnila je Jovanović. Odlukom je predviđeno da visina otpremnine državnom službeniku koji ostvari pravo na mirovinu zbog prestanka radnog odnosa po sili zakona iznosi jednu bruto zaradu. „Ovo je povoljnije rješenje, jer je općim kolektivnim ugovorom predviđena otpremnina u iznosu od šest najnižih cijena rada“, rekla je Jovanović. Ona je kazala da je odluka donesena na temelju Zakona o zaradama državnih službenika i namještenika. „Odluka je realizacija utvrđene politike Vlade za smanjenje broja zaposlenih u državnim organima koja će istovremeno uticati na smanjenje javne potrošnje, što je i osnovni cilj stabilizacije ekonomskog ambijenta u Crnoj Gori“ rekla je Jovanović. (Vladimir Zeković)
Kosovo: Kritičan izazov nezavisnosti
Međunarodni civilni predstavnik na Kosovu Peter Feith izjavio je kako se nezavisnost Kosova suočava sa kritičnim izazovom i da će daljnji tok zavisiti od odluke Međunarodnog suda pravde, objavili su kosovski mediji. „Preživljavanje projekta nezavisnosti sada se suočava sa kritičnim izazovom“, rekao je Feith na Institutu za Evropske i međunarodne odnose u glavnom gradu Irske Dublinu. On je dodao da se Kosovo nada da će odluka u najmanju ruku biti ravnopravna i da će sadržati pozitivne elemente kako bi se dobila nova priznanja i bolji pristup međunarodnim organizacijama, koje bi pomogle u socijalno-ekonomskom razvoju zemlje. On je rekao da kosovska vlada treba riječi pretvoriti u djela kada je u pitanju borba protiv korupcije na najvišem nivou, dodavši da se takva očekivanja ne tiču samo poboljšanja imidža Kosova van njegove teritorije, nego i kosovskih građana. Na predavanju na Institutu za međunarodna i evropska pitanja, Feith ja kazao kako sučeljavanje s pitanjima vezanim za korupciju neće samo utjecati na imidž Kosova u svijetu, već će također utjecati na očekivanja njegovih građana. Oni misle kako nisu poduzete nikakve odgovarajuće mjere za borbu protiv korupcije i očekuju više, kazao je Feith. Također je istaknuo kako novi izvještaj Evropske Unije o napretku potiče niz zabrinutosti vezanih za korupciju. (Violeta Palaska)
Makedonija: Bolja evidencija potrošača
Od 1. svibnja ove godine započet će novi način preračunavanja potrošene električne energije u Makedoniji, objavili su jučer makedonski mediji. Zbog nužnog vremena od jednog mjeseca da se integriraju podaci o potrošačima iz starog u novi sustav, za mjesec travanj dostavljen je prognoziran račun za struju i to nešto viši. U svibnju će se poravnati moguće razlike u računima pa će potrošači platiti manje račune. Novi model preračunavanja uvodi se kako bi se unaprijedio način plaćanja električne energije. „EVN Makedonija stalno ulaže u modernizaciju tvrtke s ciljem poboljšanja usluge za građane. Novi sustav rezultat je našeg praćenja suvremenih trendova i potreba potrošača, a poboljšat će se i evidencija potrošača“, izjavila je Lenče Karpuzovska iz EVN-a. ELEM i EVN u međuvremenu nisu uspjeli postići nikakav dogovor izvan suda. Sudsko ročište će se odgoditi opet, najvjerojatnije za još jedan mjesec. Već se trebalo održati suđenje, ali austrijska tvrtka je već Sudu dostavila pismo sa zahtjevom za odgađanje datuma. Iz Elektrana su prihvatili odgađanje procesa, ali samo za jedan mjesec. Unutar tog dodatnog mjeseca, dvije tvrtke će još jednom pokušati naći zajednički jezik i međusobno približiti stavove. To je važno jer ukoliko se dvije energetske tvrtke nagode izvan suda, izbjeći će se posljedice plaćanja više milijuna eura. Uvjet je da ELEM povuče tužbu protiv EVN-a, a da Austrijanci povuku tužbu protiv ELEM u Washingtonu. (Vlado Naumovski)
Albanija: Predani odgovori na upitnik
Albanski premijer Sali Berisha predao je odgovore na podulji upitnik Evropske komisije (EK) o evropskoj integraciji. Berisha je tom prilikom kazao kako je taj trenutak povijesni za Albaniju te je najvažniji u posljednjih 18 godina. „Oko 1.200 stručnjaka radilo je na upitniku kako bi pružili odgovore i nadu u pozitivnu procjenu“, izjavio je Berisha na tiskovnoj konferenciji u Brusselsu s povjerenikom Evropske Komisije za proširenje Stefanom Fueleom, nakon što je podnio 2.284 odgovora. Na temelju tih odgovora EK donijet će odluku ispunjava li Albanija kriterije za dobivanje statusa kandidata za prijam u Evropsku Uniju. Istovremeno, EU je objavila priopćenje u kojem se kritiziraju nedavni prosvjedi u Albaniji protiv homoseksualaca, koji su izazvani izjavom jednog natjecatelja u reality šou o njegovoj seksualnoj orijentaciji. Klodian Cela, sudionik "Velikog Brata" koji se emitira na albanskom Top Channelu, kazao je na TV-u kako je homoseksualac i zatražio razumijevanje. Međutim, prosvjednici u njegovu rodnom gradu Lezhe organizirali su skupove ustrajavajući kako grad nema homoseksualaca i pozivajući na njegovo isključenje iz showa. EU je u svojem priopćenju navela kako je poštivanje ljudskih prava preduvjet za pridruživanje EU te se Unija protivi svakoj diskriminaciji temeljenoj na seksualnoj orijentaciji. (Violeta Palaska)
Četvrtak, 15.04.2010.
Slovenija: Sufinanciranje gospodarskih središta
Ministarstvo gospodarstva Republike Slovenije u svibnju će objaviti javni natječaj za sufinanciranje gospodarskih središta. To je najavio i ministar gospodarstva Matej Lahovnik tijekom posljednjeg sastanka sa slovenskim gospodarstvenicima. U prosincu prošle godine na javni poziv na predaju prijedloga projekata uspostavljanja gospodarsko-razvojno-logističke infrastrukture od nacionalnog značenja zainteresirani su prijavili ukupno 42 projekta. Tim je pozivom ministarstvo gospodarstva željelo identificirati projekte u razdoblju do 2013. godine. Za to se odlučilo jer spomenuti projekt, koji se počeo provoditi 2008., nije bio zadovoljiv. A Skupština Zavoda za zdravstveno osiguranje Slovenije (ZZZS) je prihvatila zaključak da ZZZS do 14. svibnja mora pripremiti simulaciju prihoda i rashoda, a do 30. lipnja kvantificirani prijedlog mjera za smanjenje deficita. Potonji će prema izračunima ZZZS-a iznositi 105 milijuna eura, što znači da bi se Zavod za zdravstveno osiguranje Slovenije morao zadužiti za barem 40 milijuna eura ukoliko ne smanji rashode. Predstavnik ministarstva financija Stane Vencelj, koji je bio izložen kritikama poslodavaca i sindikata zbog zanemarivanja problema, ocijenio je izračune ZZZS-a preuranjenima, dodavši kako je moguće da do kraja ove godine situacija ne bude tako ozbiljna kao što se sada čini. (Jagoda Radojčič)
Hrvatska: Povećanje nepodmirenih obaveza
Prema jučer objavljenim podacima, ukupno neplaćene obveze pravnih i fizičkih osoba u Hrvatskoj su krajem veljače ove godine iznosile 27,6 milijardi kuna, što je za 0,9 posto ili za 238 milijuna kuna više u odnosu na siječanj, a na godišnjoj razini, prema veljači 2009. godine, ukupne dospjele nepodmirene obveze povećane su za 45,2 posto ili za 8,6 milijardi kuna, pokazuju podaci Financijske agencije. Te se obveze se odnose na ukupno 65.257 subjekata koji zapošljavaju oko 67.000 radnika. Pritom su nepodmirene dospjele obveze pravnih osoba krajem veljače iznosile 22,4 milijarde kuna, a fizičkih osoba 5,2 milijarde kuna. Početkom ove godine rast nepodmirenih obveza, koji je prisutan već godinu i pol, ipak je nešto usporen, što nakon podataka za siječanj pokazuju i oni za veljaču. Krajem veljače ove godine ukupno je registrirano 27.847 insolventnih pravnih osoba koje zapošljavaju 43.273 radnika, a njihove ukupne nepodmirene obveze iznose 22,4 milijarde kuna, što je za 177,4 milijuna kuna veći iznos nego u prethodnom mjesecu. Broj insolventnih pravnih osoba u odnosu na mjesec prije veći je za 504 tvrtke, dok je broj zaposlenih u insolventim poduzećima u Hrvatskoj manji za nešto više od tisuću. U veljači je tako nastavljen očekivani trend rasta broja insolventnih pravnih osoba i nepodmirenih obveza, no uz nešto sporiju dinamiku rasta u odnosu na četvrti kvartal prošle godine, a i broj zaposlenih je u tim subjektima manji već drugi mjesec za redom, navode analitičari Hrvatske gospodarske komore. No, unatoč sporije dinamike rasta početkom ove godine iznos nepodmirenih obveza pravnih osoba u veljači je na godišnjoj razini bio veći za 50,5 posto ili za 7,5 milijardi kuna, u odnosu na isto razdoblje 2009. Istodobno je broj insolventnih pravnih osoba krajem veljače ove godine bio za 32,5 posto ili za 6,8 tisuća veći nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, a broj zaposlenih veći je za 10,3 tisuće ili za 31,3 posto. Kod fizičkih osoba (obrtnika) pak zabilježen je rast sva tri pokazatelja i u odnosu na prethodni mjesec kao i na godišnjoj razini. Krajem veljače 37.410 insolventnih obrtnika sa 23.698 zaposlenih imali su nepodmirene naloge za plaćanje u ukupnom iznosu od 5,2 milijarde kuna, što je za 61 milijun kuna više nego u siječnju. Na godišnjoj razini pak, u odnosu na veljaču prošle godine, iznos nepodmirenih obveza fizičkih osoba veći je za 26,2 posto ili za 1,1 milijardu kuna. Broj insolventnih fizičkih osoba na godišnjoj je razini porastao za 16 posto ili za njih 5,1 tisuću, a broj zaposlenih kod insolventnih obrtnika krajem veljače ove godine bio je za 3,6 tisuća ili za 17,8 posto veći nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Analizirajući nepodmirene obveze prema ročnosti analitičari Centra za makroekonomske analize HGK navode da se može zaključiti da se nepodmirene obveze ne rješavaju već prebacuju iz jednog razdoblja u drugo razdoblje. Napominju da su u veljači nepodmirene obveze za poreze i doprinose kod pravnih osoba bile veće za 0,7 posto u odnosu na siječanj te ukupno iznose oko 11 milijardi kuna, što je na godišnjoj razini rast od 44,2 posto. (Petar Grabovac)
Bosna i Hercegovina: Odgođen stečaj
Za jučer zakazano ročište o pokretanju stečaja zavidovićke Krivaje, na zahtjev odvjetnika Bakira Ljubovića, odgođeno je, objavili su bosansko-hercegovački mediji. Kako je potvrdio glasnogovornik Općinskog suda u Zenici Sanjin Kulenović, novi termin bit će 31. svibnja. U ime 172 radnika, kojima nisu izmirene obaveze iz Kolektivnog ugovora i zaostale plaće, zahtjev za stečaj pismeno je podnijelo 38 radnika, koji su mjesecima pokušavali postići sporazum o izmirenju duga mimo stečaja. „Imam informacije da je 15 radnika još za stečaj, a da su se 23 složila da treba čekati dogovor sa Vladom Federacije BiH. Simptomatično je da su neke grupe radnika apsolutno odbile dogovor, ali njih zastupaju drugi advokati, čije ime nije na zahtjevu za stečaj. Čini mi se da sam ja isturen, a posve drugi ljudi postižu dogovore, nagovaraju radnike. Te stvari trebamo ovih dana izvesti na čistac i utvrditi tko insistira na stečaju, a tko prihvata sporazum s Vladom Federacije BiH“, izjavio je advokat Bakir Ljubović za lokalne medije. Vlada Federacije BiH predložila je namirenje duga radnicima iz drugih sredstava, poput zemljišta Krivaje u Crnoj Gori. Grupa advokata napravila je plan izmirenja, koji treba usvojiti Vlada Federacije BiH. „Taj prijedlog je već deset dana u Vladi Federacije BiH i navodno ga trebaju razmatrati sutra. Naš cilj je bio namirenje obaveza, a ne stečaj. Ipak, smatramo da sada, kada smo na korak od naplate, ne trebamo za sobom povesti još radnika“, izjavio je predstavnik radnika Mirsad Buljubašić, koji je potvrdio da je u grupi koja je predlagala da se odustane od stečaja i dogovori sa Vladom Federacije BiH. Ako stečaj ipak bude pokrenut, to znači da u opasnost dolazi i Krivaja 1884, koja je većinski u privatnom vlasništvu, a čiju su registraciju, prvo Kantonalni sud u Zenici, a onda i Općinski sud u Tuzli, osporili, jer je jedan od njenih osnivača, državna Krivaja, na ivici stečaja. Kako je više puta istaknuto, stečaj Krivaje, a onda i neregistracija Krivaje 1884, značio bi kolaps Zavidovića. Na ulici bi ostalo više od 2.000 radnika Krivaje te nekoliko tvrtki koje su direktno vezane za nekadašnjeg giganta. (Mirsad Ajnadžić)
Srbija: Posao za sto tisuća ljudi
Predsjednica Skupštine Srbije Slavica Đukić Dejanović izjavila je jučer da će na izgradnji putnog pravca Koridor 10 u Srbiji biti angažirano oko sto tisuća radnika. Realizacija infrastrukturnih objekata u Srbiji predstavlja nadu za bolju budućnost, naglasila je Đukić Dejanović na otvaranju gradilišta na izgradnji obilaznice oko Dimitrovgrada na Koridoru 10, u blizini granice sa Bugarskom. Ona je navela kako će izgradnja obilaznice kod Dimitrovgrada i auto puta do granice sa Bugarskom značajno doprinijeti boljem protoku robe, usluga i ljudi između Srbije i te susjedne zemlje koja je članica Evropske unije. Regionalni direktor u Svjetskoj Banci Jane Armitrage, koja je također prisustvovala otvaranju radova, je izjavila da će završetak Koridora 10 u Srbiji značajno doprinijeti razvoju srpske privrede, na taj način što će povećati zaposlenost i poduzetnicima donijeti veliku korist. Armitraž je rekla da je za završetak Koridora 10 u Srbiji potrebno, prema procjenama stručnjaka, oko 1,3 milijarde eura i da će od toga SB financirati taj putni pravac sa 275,2 milijuna eura, što je i najveći kredit koji je Srbija dobila od te međunarodne financijske institucije. Svjetska banka financira izgradnju Koridora 10 u Srbiji od Niša do Dimitrovgrada i dvije dionice na dijelu od Niša do makedonske granice. Član Upravnog odbora poduzeća "Koridor 10" Nenad Ivanišević je najavio da će početkom svibnja biti raspisani javni natječaji za dionice na Koridoru 10 od Dimitrovgrada prema Pirotu i da bi u ljeto trebali započeti radovi. Ministar životne sredine i prostornog planiranja Srbije Oliver Dulić je ranije rekao da će radnici izaći na teren i dodao da će domaći projektanti u svibnju završiti skoro sve glavne projekte za preostale segmente trase cestovnog dijela Koridora 10 kroz Srbiju. „Nadam se da će do kraja godine biti završene natječajne procedure i početi radovi na svim dijelovima Koridora 10 u Srbiji“, rekao je Dulić. Najpovoljniju ponudu na tenderu za izgradnju tog dijela autoputa E80 na Koridoru 10 je dala austrijska kompanija Alpina sa cijenom od 31 milijun eura. Radove financira Svjetska banka, koja je dala suglasnost na postupak izbora najpovoljnijeg ponuđača, a rok za završetak navedenih radova je oko 24 mjeseca. Izgradnja obilaznice oko Dimitrovgrada i punog profila autoputa do graničnog prijelaza sa Bugarskom, uključujući i petlju, ukupne dužine 5,8 kilometara financira se iz dijela kredita Svjetske banke u ukupnom iznosu od 275,2 milijuna eura. (Milijana Radulović)
Crna Gora: Prioritet je cijena struje
Upravni sud je najavio da će dati prioritet sporu o cijeni električne energije za ovu godinu i nastojati da tokom mjeseca svibnja zakaže raspravu o tužbama protiv Regulatorne agencije za energetiku (RAE), informirao je predsjednik suda Branislav Radulović grupu građana, nakon njihovog zahtjeva da se postupak ubrza. Predstavnici nevladinog sektora Stevo Muk, Goran Đurović i Daliborka Uljarević podnijeli su dvije tužbe protiv RAE u januaru, zbog odluka o utvrđivanju iznosa za pokrivanje troškova Elektroprivredi i Prenosu na temelju kojih su određene cijene i tarife za 2010. Oni su tražili da se ubrza proces, jer bez presude po tužbi građana i Elektroprivrede dovodi se u pitanje dalje zakonito postupanje Regulatorne agencije i pravna sigurnost svih aktera u elektroenergetskoj oblasti. „Radi se o sporu čije financijske posljedice iznose, prema našoj procjeni, više desetina milijuna eura. I građani i drugi potrošači već tri mjeseca plaćaju cijenu za potrošenu električnu energiju prema osporenim odlukama Agencije“ naglasili su u urgenciji sudu Muk, Đurović i Uljarević. Radulović je odgovorio da Upravni sud završava predmete iz 2009. godinu, zbog čega je do kraja travnja opterećen zakazanim usmenim raspravama, pa nije u mogućnosti da tokom ovog mjeseca zakaže raspravu po tužbama o cijeni struje. „Imajući u vidu poslovne oznake predmeta, prirodu spora, kao i razloge hitnosti koje ste u dopisu naveli, sud će nastojati da predmetima pruži prioritet i zakaže usmenu raspravu tokom narednog mjeseca“ obećao je Radulović. Predstavnici građana su procijenili da je regulator oštetio građane odlukom da se utvrđeni iznos korekcije ne vrati odjednom kroz ovogodišnju cijenu struje, kao i uvećavanjem troškova EPCG i Prenosa nezakonitim povratom na investicije i neuračunavanjem inflacije kroz pojeftinjenje struje od siječnja. Povećanjem stope povrata na investicije sa dva i po na 4,9 posto, odlukom koja se primjenjuje od siječnja, došlo je do značajnog povećanja odobrenih troškova EPCG i to ukupno za 16,67 milijuna eura. Kada tome dodamo i povećanje po istom osnovu i u istom postotoku za državni Prenos, koji se u međuvremenu osamostalio, od 2.847.069 dobiva se ukupno povećanje troškova za 19.525.317 eura. Sa stanovišta potrošača, skoro u potpunosti je poništen učinak korekcije na temelju razlike odobrenih i ostvarenih troškova u 2009., obrazlažu tužbom Muk, Đurović i Uljarević. RAE je utvrdila da je Elektroprivredi preteklo 39 milijuna u odnosu na odobrene troškove za 2009. i odlučila da se polovina tog iznosa uračuna kroz ovogodišnju, a polovina kroz cijenu struje za 2011. U tužbi je navedeno da je stopa povrata na investicije određena na osnovu projekcije cijene struje do 2013. i taj veliki trošak određen bez ikakvog obrazloženja. Ocijenjeno je neprihvatljivim da se postotak inflacije primjenjuje kada su u pitanju troškovi EPCG (što ide u smjeru njihovog povećanja i koristi kompanije), a ne primjenjuje se u slučaju korekcije po osnovu prihoda u 2009. godini, što bi išlo u smjeru smanjenja troškova i u korist potrošača. (Vladimir Zeković)
Kosovo: Kriminal jači od vlasti
Potpredsjednik općine Vitina u ostavci Dzevat Bislimi, dužnosnik vladajuće Demokratske partije Kosova (DPK), izjavio je da je u toj općini i na cijelom Kosovu organizirani kriminal snažniji od lokalnih i centralnih vlasti. Bislimi je naveo da je bio primoran podnijeti ostavku zbog ucjena sudova, pogrešnog ponašanja EULEX-a, nekih krugova centralne vlasti i politike prema općinama i samom Kosovu, kao i zbog nedostatka političke volje za borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije. On je među razlozima naveo i pogrešan pristup Kosovske imovinske agencije (KIA) u procesu privatizacije kao i politički pritisak u procesu decentralizacije. „KIA nastavlja uporno uništavati ionako već slabu imovinu i ekonomiju Kosova. Ova agencija nastavlja služiti organiziranom kriminalu i nekim ljudima na vlasti i političarima mafijašima“, naveo je Bislimi. Bislimi navodi da se zakoni i pravosuđe interpretiraju i sprovode na dobrobit organiziranog kriminala i nekih ljudi koji su obučeni političkom i ekonomskom vlašću. „EULEX-UNMIK, kao i ured specijalnog evropskog izaslanika, dvije godine nakon proglašenja nezavisnosti, ponašaju se kao žandari Kosova“, izjavio je za lokalne medije Bislimi, optužujući te međunarodne misije da vladaju odlukama i politikom i na nivou općina. U međuvremenu, ambasador Sjedinjenih Američkih Država na Kosovu Christopher Dell izjavio je da je status Kosova konačan i pozvao Vladu Srbije da ne insistira na novim pregovorima o statusu i teritorijalnom integritetu Kosova. Nakon posjete novoformiranoj općini Klokot u Kosovskom pomoravlju, Dell je rekao da Srbija i Kosovo mogu razgovarati o tehničkim pitanjima. „Svako vrijeme je pogodno za razgovore između Kosova i Srbije, kao dvije susjedne zemlje, i o tehničkim pitanjima. Ovi razgovori mogu se odvijati kao razgovori dvije države u trenutku kada vlada u Beogradu shvati da razgovori o statusu Kosova, teritorijalnom integritetu i podjeli Kosova nisu na pregovaračkom stolu“, rekao je američki ambasador. Govoreći o strategiji za sjever Kosova, gdje uglavnom žive Srbi, Dell je rekao da taj dokument ima punu podršku SAD i da je strategija dobila podršku predstavnika UN, ali da svima treba da bude jasno da se ona ne može ostvariti preko noći, jer su stvari u tom dijelu Kosova išle unazad u posljednjih deset godina. (Violeta Palaska)
Makedonija: Povećana zaduženost po glavi stanovnika
Prema posljednjim objavljenim podacima, svaki građanin Republike Makedonije bankama je dužan 580 eura, a svaki zaposleni treba vratiti 1.700 eura. Građani Makedonije također bilježe skok u dugovanjima od 62 posto u protekla tri mjeseca, koji je najveći u odnosu na sve države u regiji. Inače, najzaduženije u razdoblju od 2007. do 2010. godine su bile Grčka i Hrvatska. Zaduženost po glavi stanovnika u Grčkoj iznosila je 8.000 eura, a u Hrvatskoj 4.500 eura. Nadalje, slijedi Slovenija s 3.570 eura, Crna Gora s 1.500, Rumunjska s 1.200, Bugarska s 1.150, BiH s 850, Srbija s 650 i Makedonija s 580 eura po glavi stanovnika. Prosječna isplaćena neto-plaća po zaposleniku u siječnju u Republici Makedoniji je iznosila 20.330 denara i viša je za 3,6 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, objavio je makedonski Državni zavod za statistiku. Povećanje je rezultat povišenja prosječne isplaćene neto-plaće u sektorima rudarstva i iskopa kamena, prometa, skladištenja te preradi. Najveći rast prosječnih plaća je zabilježen u sektorima ribarstva, maloprodajne i veleprodajne trgovine, popravka motornih vozila te predmeta u domaćinstvu. Nadalje, prosječna isplaćena bruto-plaća u siječnju iznosila je 29.947 denara i povećana je za 1,2 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. A kako je najavio zamjenik premijera Makedonije za ekonomska pitanja, Vladimir Peševski, na otvorenoj sjednici Vlade, krediti iz Evropske investicijske banke moći će se dobivati s fiksnom kamatnom stopom od šest posto, najavio. Peševski je objasnio kako je napravljeno kratko odlaganje u izmjenama u kreditnoj liniji, koja se realizira preko Makedonske banke za podršku razvoja (MBPR) i koja iznosi 100 milijuna eura. „U prethodnom paketu predvidjeli smo limitiranje kamatne stope, od druge godine da bude maksimalno 7,5 posto. U suradnji s Ministarstvom financija i MBPR-om napravili smo dodatne analize i odlučili smo da se kamatna stopa limitira na šest posto. Zato smo i odgodili pregovore s komercijalnim bankama“, izjavio je Peševski. (Vlado Naumovski)
Albanija: Uništavanje starog streljiva
Albanski ministar obrane Arben Imami izjavio je za lokalne medije kako zemlja planira uništiti svo staro streljivo do 2013. godine, u skladu s novim naporima za uklanjanje u Elbasanu i Policanu, koje financira Danska. Prema njegovim procjenama, trebalo bi uništiti preko 90.000 tona streljiva naslijeđenog od komunističkog režima. Nakon ceremonije povodom pokretanja tih koraka, danski veleposlanik Karsten Ankjaer Jensen izjavio je kako će se uništenjem streljiva Albanija odvojiti od svoje prošlosti. Prije više od dvije godine u eksploziji u skladištu za uništavanje streljiva u Gerdecu, u okolici Tirane, poginulo je ukupno 26 osoba, a više stotina građana iz tog mjesta ostalo bez krova nad glavom. (Violeta Palaska)
Srijeda, 14.04.2010.
Slovenija: Zeleno svjetlo za članstvo u OECD
Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) Sloveniji je navodno dala zasad tajnu dozvolu za pristupanje, doznaje se neslužbeno. Kako navode slovenski mediji, OECD je uvjetovala ulazak Slovenije pripremanjem nacrta zakona o osnivanju agencije za upravljanje kapitalskim udjelima države, što je Slovenija i učinila, a OECD je njime navodno zadovoljna. Nadležni će odbor o njemu donijeti formalnu odluku sljedećeg tjedna, stoga će ministar europskih poslova i razvoja Mitja Gaspari otputovao je u Pariz. Slovenija bi formalno trebala biti primljena u članstvo OECD-a 27. svibnja. Da bi se to moglo dogoditi, u siječnju je najavio generalni tajnik OECD-a Angel Gurria. A od svibnja će u indeks S&P Eurozone Government Bond Index biti uključene i obveznice Republike Slovenije. To će doprinijeti većoj prepoznatljivosti Slovenije kao razvijene i uvažene izdavateljice obveznica na tržištu obveznica država eurozone, ocijenilo je slovensko ministarstvo financija. U spomenuti su indeks uključene i obveznice iz Austrije, Belgije, Finske, Francuske, Njemačke, Italije itd. Kako bi postale njegovim dijelom, državne obveznice moraju ispunjavati kriterije kao što su denominacija u zajedničkoj valuti i izdavanje od strane države koja ima status razvijene države po klasifikaciji BIS (Bank of International Settlements. (Jagoda Radojčič)
Hrvatska: Problem u nesigurnim investicijama
Prema posljednjim ocjenama čelnika Hrvatske udruge poslodavaca, pravna nesigurnost investicija, visoke cijene energenata, obvezna registracija pre-paid korisnika, pokazuju da je gospodarska stvarnost u Hrvatskoj drukčija od proklamiranim ciljeva Vlade o stvaranju povoljnog poslovnog ambijenta. „Poticajni zakoni, pozitivna poduzetnička i investicijska klima, pravna sigurnost investitora, ciljevi su koje vlast godinama ističe, ali stvarnost je posve drukčija“, izjavio je predsjednik HUP-a Damir Kuštrak. Prvi primjer koji potkrepljuje takvu ocjenu iznio je član Izvršnog odbora HUP-a Ivica Mudrinić, a riječ je o obvezi registracije pre-paid korisnika mobilne telefonije. Prema privremenom protokolu Operativno-tehničkog centra donesenog 15. ožujka, uvodi se obveza registracije novih pre-paid korisnika od 1. lipnja, a postojeći korisnici moraju se registrirati do 1. rujna ove godine. To je, kako je rekao Mudrinić, velik izazov za operatere koji će morati popisati više od četiri milijuna korisnika i stranih turista koji ljeti kupuju pre-paid kartice. Pitanje je kako će nova obveza djelovati na tržište i poslovanje telekom operatera koji će imati trošak između 40 i 70 kuna po broju te na sudbinu mnogih zaposlenih u prodaji, koji ne mogu biti osposobljeni i odgovorni za prikupljanje osobnih podataka, izjavio je Mudrinić. On je procijenio kako je ugroženo pet tisuća prodajnih mjesta na kojima je zaposleno 10 tisuća osoba. Uglavnom su to kiosci i mali dućani s procijenjenim gubitkom od 500 milijuna kuna. Ako se obveza registracije već propisuje, smatraju u HUP-u, treba je učiniti pravno nedvojbenom i urediti zakonom, a ne pravilnikom. Drugi slučaj iznio je predsjednik Vijeća članova HUP-a Ivan Miloloža, koji tvrdi da hrvatska industrija plaća najskuplji plin u regiji. Prema njegovim riječima, u Hrvatskoj je, cijena 0,42 eura po prostornom metru, u Austriji 0,26 eura, Mađarskoj i Sloveniji 0,24 eura, a u Italiji 0,31 euro. Hrvatska industrija plaća skuplji plin unatoč tome što na svom prostoru proizvodi između 73 i 94 posto svoje potrošnje, a ta je proizvodnja gotovo pet puta jeftinija od nabavne cijene plina iz uvoza, tvrdi Miloloža. Slično je, kaže, i sa električnom energijom, kada se obračunaju svi troškovi, a ne samo potrošnja mjerena kilovatima. O nepostojanju povoljne poduzetničke i investicijske klime, po mišljenju čelnika HUP-a govore i zastoj i ometanje investicija tvrtki IKEA, Rockwool, Marlera i Hoto grupe. Podsjetili su također da je HUP još 2008. upozoravao na dolazeću krizu. Na pitanje postoji li ijedna mjera Vlade s kojom je HUP zadovoljan, predsjednik HUP-a Kuštrak odgovorio je da je HUP zadovoljan brojnim najavama mjera, ali da će konačni stav imati kad se te mjere provedu. (Petar Grabovac)
Bosna i Hercegovina: Otvoreno virtualno poduzeće
U Sarajevu je otvoreno prvo virtualno poduzeće (poduzeće za vježbu) u Federaciji BiH za odrasle osobe, a čini ga oko 15 zaposlenika, odnosno nezaposlenih osoba evidentiranih kod zavoda za zapošljavanje, objavili su jučer bosansko-hercegovački mediji. Virtualno poduzeće je jedna fiktivna tvrtka koja prolazi kroz sve faze kao i prava tvrtka, od registracije do upošljavanja radnika, pa nadalje, ali samo ne proizvodi robu. Ono omogućava nezaposlenim osobama da ovladaju vještinama i da se upoznaju sa svim segmentima jednog suvremenog poduzeća tako kada dobiju posao u 'pravoj' firmi djeluju kao uposlenici koji iza sebe imaju nekoliko godina radnog staža. Mentorska tvrtka novom virtualnom poduzeću je kompanija 'Urban' koja se bavi proizvodnjom namještaja, dok su pokretači projekta Zavod 'Papilot' iz Ljubljane i Federalni zavod za zapošljavanje, u suradnji sa Zavodom za zapošljavanje Kantona Sarajevo. U Bosni i Hercegovini su već registrirana virtualna poduzeća za srednjoškolce, ali ovo novo poduzeće je prvo virtualno poduzeće za nezaposlene osobe, osobe koje su završile školovanje. Direktor Zavoda 'Papilot' Stojan Zagorc kazao je da je ovaj sistem edukacije nezaposlenih u Sloveniji započet prije 10 godina i da je do sada ustanovljeno 170 virtualnih poduzeća te da se kroz praksu pokazalo da oko 75 uposlenika virtualnih poduzeća uskoro nakon edukacije dobije stvarni posao. „Na području države ima centrala gdje se registriraju sve virtualne tvrtke i koja simulira ulogu države. Naime, centrala izrađuje simulaciju suda, registra, carine, porezne uprave, socijalnog osiguranja. U svijetu ima 6.500 takvih firmi i one posluju između sebe. U takvim firmama uposlenici se obučavaju za menadžere, računovođe, komercijaliste i sve kadrove koji su jednoj firmi neophodni“, rekao je Zagorc. Obuka uposlenika trajat će oko dva i po mjeseca, a, prema riječima direktora Federalnog zavoda za zapošljavanje Miralem Šarića, ovaj projekt edukacije nezaposlenih osoba počet će se uskoro primjenjivati i u drugim kantonima Federacije BiH. (Mirsad Ajnadžić)
Srbija: Kažnjavanje nesavjesnih poslodavaca
Poslodavci u Srbiji koji ne budu na vrijeme uplaćivati doprinose biti će opomenuti, a od lipnja će uslijediti i prekršajne prijave protiv njih, najavljuju u fondu PIO. Neuplaćeni doprinosi nanose ogromne gubitke državnoj blagajni, ali su i razlog višemjesečnog, pa čak i višegodišnjeg čekanja radnika na rešenje o zasluženoj mirovini. Kako su objavili jučer srbijanski mediji, zato Vlada povezuje staž za skoro 100.000 radnika, a Fond PIO podsjeća poslodavce da na vrijeme dostave dokaze u uplatama doprinosa, jer, od lipnja slijede prekršajne prijave protiv neažurnih poslodavaca. U mirovinskom fondu Srbije, računaju da će do kraja ove godine sakupiti 247 milijardi dinara od doprinosa. Da bi radnici bili osigurani, a blagajna Fonda napunjena, u ovom Fondu podsjećaju poslodavce da se bliži 30. travanj, posljednji rok za dostavljanje obrazaca M 4. „Prijave na kojima su podaci o stažu i zaradama zaposlenih za 2009. godinu (obrazac M 4) trebaju se dostaviti podružnicama Fonda PIO najkasnije do 30. travnja. Poslodavac, koji je zaista uplatio doprinose, a nije predao ovaj obrazac, kao da nije izmirio obavezu", objašnjava Jelica Timotijević, iz Fonda PIO. Nepoštovanje roka za dostavljanje dokaza o uplati doprinosa je prekršaj, a kazne se kreću od 10.000 do 800.000 dinara za poslodavce i od 2.500 do 50.000 dinara za odgovornu osobu. Obrasci se mogu dostaviti nadležnoj filijali PIO Fonda (prema sjedištu tvrtke), na kompakt-disku i na disketi. Onaj tko ne ispuni obavezu u predviđenom roku slat će se opomene, a od juna slede i prekršajne prijave, navode u PIO fondu. Prema posljednjim podacima Ministarstva rada i socijalne politike, zahtjeve za povezivanje radnog staža do sada je podnijelo 613 poduzeća, koja ukupno upošljavaju 97.000 radnika. Među njima su 422 poduzeća u većinskom ili potpunom vlasništvu države i 191 privatizirano ili poduzeće u procesu privatizacije. Većina duga ovih tvrtki past će na teret budžeta, jer će njihovi poslodavci dobivati bespovratna sredstva za uplatu neizmirenih obaveza. To su nelikvidna, prezadužena poduzeća ili su već pod hipotekama. Bez pomoći Vlade, kako objašnjavaju u Ministarstvu rada, bilo bi sasvim onemogućeno umirovljenje njihovih radnika koji su ispunili zakonske uvjete za odlazak u mirovinu. (Milijana Radulović)
Crna Gora: Realizacija projekta stanogradnje
Banka Savjeta Evrope trebalo bi slijedećeg mjeseca odobriti 25 milijuna eura za realizaciju projekta rješavanja stambenih potreba građana uz subvenciju države. To je saopćio ministar uređenja prostora i zaštite životne sredine Branimir Gvozdenović nakon sastanka sa predstavnicima građevinskih firmi, Udruženja banaka i Privredne komore. „Prva tranša kredita od 15 milijuna eura trebalo bi da bude realizirana u rujnu, a preostalih 10 milijuna u siječnju 2011. godine, rekao je Gvozdenović. Prema njegovim riječima, na taj će se način povećati potražnja na tržištu nekretnina koja je smanjena i da će građani u kratkom roku moći riješiti važno životno pitanje, jer bi useljenja mogla biti u 2011. godini. Realizacija projekta će isprovocirati potražnju od 1.000 i više stambenih jedinica, a želi se i potaknuti završetak započetih projekata koji se nisu mogli završiti bez nove potražnje. Prema preliminarnim podacima Ministarstva uređenja prostora i zaštite životne sredine u Crnoj Gori postoji oko 3.860 stanova u raznim fazama završetka. „Dio tih stanova već ima kupce, dok ih za dio treba tražiti u narednom periodu. Analiza koja je rađena sa Centralnom bankom Savjeta Evrope je pokazala da ima 27.000 neriješenih stambenih pitanja, da kreditna zaduženja i depoziti građevinara omogućavaju da se uključe u projekt i da nema rizika za ovaj posao. Projekt je potpuno transparentan i većina ljudi će moći u pretfazi tendera ispuniti određene uvjete“, kazao je Gvozdenović. Na pitanje da li će cijene biti poticajne za kupce on je rekao da postoje različite cijene na prostoru Crne Gore, te da je ključna stvar što će svi građevinari ponuditi transparente cijene na posebnom portalu i što će svaki projekt biti završen zbog bankarske garancije. Predsjednik Udruženja banaka Crne Gore Črtomir Mesarič izjavio je da je bitno da se pokrene pozitivni trend u građevinskom sektoru, jer postojeća situacija nikome ne odgovara. „ Ni građevinarima, ni državi, ni bankama i kupcima. Uvjeren sam da će rezultat na kraju biti dobar i da ćemo kroz odgovorni rad građevinara olakšati kupovinu“, rekao je Mesarič. Na pitanje da li Udruženje banaka ima podatke koliko ima kreditno sposobnih građana Mesarič je rekao da se zna kakva su pitanja zaduženja građanstva i da se tu nije ništa promijenilo. Rekao je kako je Ministarstvo izašlo sa analizom u kojoj su dali podatke što bi se moglo uraditi u javnom sektoru i prema podacima ima potencijalnih kupaca da bi se projekt mogao do kraja izvesti. (Vladimir Zeković)
Kosovo: Gradnja autoputa
Vlada Kosova potpisala je jučer ugovor o izgradnji autoputa Vrbnica-Merdare ukupne vrijednosti oko 700 milijuna eura. Kako su objavili kosovski mediji, autoput u dužini oko 180 kilometara gradiće američko-turski konzorcij Bechtel-Enka i povezivat će administrativnu granicu sa Srbijom (Merdare) i granicu Kosova prema Albaniji. Predsjednik Vlade Kosova Hashim Thaci je, nakon potpisivanja ugovora, izjavio da je taj projekt povijestan za Kosovo i ispunjenje sna mnogih kosovskih građana. On je rekao da će u gradnji puta biti angažirano na tisuće radnika. Thaci je dodao kako će sredstva za izgradnju autoputa biti osigurana iz budžeta Kosova, tekućih privatizacija i uzimanjem mekih kredita od međunarodnih financijskih institucija čiji je Kosovo član. Potpisivanje ugovora je pozdravio i ambasador SAD na Kosovu Cristopher Dell koji je ocijenio da je riječ o povijesnom projektu značajnom za razvoj Kosova. „Mislim da je također značajan kao simbol rasta, jačanja i povećanja kapaciteta nezavisne države Kosovo“, izjavio je Dell. Kompanija Bechtel-Enka je izabrana za izvođača radova zbog najpovoljnije ponude. Predviđeno je da prva trasa za gradnju bude od Vrbnice do Suve Reke. Planirano je da gradnja puta traje 36 mjeseci. Imat će tri trake u jednom smjeru - dvije vozne, širine po 3,75 metara, i zaustavnu traku, široku 2,5 metara. Pored puta će biti zeleni pojas širine tri do četiri metra. (Violeta Palaska)
Makedonija: Započela izgradnja infrastrukture
Ovih dana postavljen je kamen-temeljac da bi se označio početak izgradnje infrastrukture u Tehnološkoj industrijskoj razvojnoj zoni Skopje 2 u ekonomskoj zoni Bunardžik. „Dobra transportna povezanost, blizina Skopja, kao i blizina aerodroma Aleksandar Veliki bit će dobra provokacija za inozemne tvrtke“, izjavio je na svečanosti premijer Makedonije, Nikola Gruevski. Po njemu, uređena infrastruktura, kao i kvalificirana i jeftina radna snaga pridonijet će tome da nakon završavanja svjetske ekonomske krize tvrtke dođu i da ulažu u Makedoniju. Projekt predviđa da su u industrijskoj zoni Skopje 2, koja se proteže na površini od 96 hektara, izgradi 20 tvornica i zaposli oko 5.000 ljudi. Prije nekoliko dana opozicija u Vijeću zatražila je da se razgovara o projektu Skopje 2014, ali je većina VMRO-DPMNE-a to odbila. Opozicijska stranka SDSM je nakon toga dopisom obavijestila međunarodnu organizaciju OBSE u Makedoniji, kako piše, o gušenju demokratskog prava na debatu u Vijeću Grada Skopja oko projekta Skopje 2014. SDSM je takoreći najavila rat VMRO-DPMNE-u po ovom pitanju, ali i svim drugima koji utječu na život građana makedonskog glavnog grada. Također, zbog ovih događaja sjednice Vijeća pohodi i nadgleda predstavnik OBSE-a. Predstavnik je izjavio da se ne radi o izvanrednom nadgledanju, već da se radi o praksi koja će se uvesti i u ostale makedonske općine. (Vlado Naumovski)
Albanija: Preuređenje glavnog trga
Gradonačelnik Tirane Edi Rama želi nastaviti rad na obnovi glavnog trga u gradu, Skenderbegova trga. Rama je posjetio to mjesto i potvrdio kako se povijesni trg treba modernizirati kako bi ispunjavao standarde 21. stoljeća. Rama, čelnik vodeće opozicijske Socijalističke stranke, izjavio je tom prilikom kako su najveći izazov podzemni radovi, koji će biti multifunkcionalni, kao i upravljanje prometom oko trga. Vladajuća Demokratska stranka kaže kako za taj projekt ne postoje potrebne dozvole. Preuređivanje Trga Skenderbeg u Tirani izazvalo je novi sukob između vlade koju vodi Demokratska stranka (DS) i opozicijske Socijalističke stranke (SP) čiji je čelnik Edi Rama gradonačelnik glavnog grada. Rama je krajem ožujka službeno otvorio radove na tom projektu preuređenja u vrijednosti od 4,3 milijuna eura, koji se financira donacijom iz Kuvajta. Međutim, ministar prometa Sokol Olldashi iz Demokratske stranke kazao je kako će projekt biti zaustavljen jer nije u skladu s urbanističkim planom. (Violeta Palaska)
Utorak, 13.04.2010.
Slovenija: Novi nuklearni reaktor
Premijer Slovenije Borut Pahor najavio je da je u pripremi izgradnja još drugog nuklearnog reaktora u atomskoj elektrani 'Krško'. Pahor, koji je posjetio "Krško" kako bi razmotrio zastoj u planovima za izgradnju elektrana na Savi, izjavio je da AEK isporučuje 24 posto električne struje koja se potroši u Sloveniji, ali je ukazao kako će se potrošnja tog energenta uvećati, zbog čega je neophodno razmisliti o tome kako osigurati dodatne isporuke, objavili su jučer slovenski mediji. On je objasnio da slovenska vlada priprema energetski program koji će uključiti prijedlog za izgradnju drugog nuklearnog reaktora u AEK. Taj plan će ove jeseni razmotriti slovenski parlament i ukoliko dobije podršku može kasnije biti iznesen na referendum. Pahor je rekao da ne može zamisliti dovoljnu i sigurnu isporuku struje u Sloveniji u budućnosti bez drugog nuklearnog reaktora i ukazao da taj projekt nije samo neophodan, već bi mogao biti i ekonomski efikasan. Slovenska vlada želi, prema njegovim riječima, realizirati taj projekt u dijalogu sa lokalnom zajednicom i susjednim zemljama. On je također rekao da se dogovorio sa dužnosnicima u regiji u da treba nastaviti s projektom izgradnje hidrocentrala na Savi u skladu s planovima. Dogovoreno je, kako je rekao, da plan za hidrocentralnu 'Brežice' bude usvojen do prosinca, ili možda do siječnja ukoliko iskrsnu komplikacije sa Hrvatskom. Najveći tekući energetski projekt u Sloveniji uključuje izgradnju pet novih hidroelektrana – 'Boštanj', 'Blanca', 'Brežice', 'Krško' i 'Mokrice' - koje će više nego udvostručiti proizvodnju struje na reci Savi. Te nove hidroelektrane koje bi, prema planu, trebalo da budu završne do 2018. godine, sudjelovat će sa 21 posto u proizvodnji struje u Sloveniji iz hidrocentrala. Planirano je da nove hidroelektrane pokrivaju šest posto ukupne potrošnje struje u Sloveniji. (Jagoda Radojčič)
Hrvatska: Pad maloprodaje
Promet od trgovine na malo u Hrvatskoj je u veljači ove u odnosu na veljaču prošle godine nominalno bio manji za 6,9 posto, a realno je smanjen za 7,3 posto, pokazali su jučer objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku. Tako je i u drugom mjesecu ove godine nastavljen dugi negativan trend u trgovini na malo koji traje već sedamnaest mjeseci, no pad je ipak nešto usporen. Naime, u prosincu prošle godine u odnosu na prosinac 2008. godine promet od trgovine na malo u Hrvatskoj nominalno je bio smanjen za 11,1 posto, realno za 12,1 posto, da bi u siječnju ove u odnosu na isti mjesec 2009. nominalni pad iznosio 8,6 posto, a realni 9,3 posto. Po podacima Državnog zavoda za statistiku, u prva dva mjeseca ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine promet od trgovine na malo nominalno je bio manji za 7,8 posto, a realno za 8,3 posto. Na mjesečnoj razini, u veljači u odnosu na siječanj ove godine promet od trgovine na malo nominalno je bio manji za 1,9 posto, a realno za 2,1 posto. Statistički podaci po trgovačkim strukama pokazuju kako je i u veljači u odnosu na isti mjesec godine prije najviše pao promet kod prodaje motornih vozila, nominalno za 36,1 posto. Blagi pad se zabilježio u najvažnijoj trgovačkoj struci, u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežno živežnim namirnicama, na koje se odnosi 37,5 posto hrvatske maloprodaje, a u veljači ove u odnosu na isti mjesec prošle godine nominalni pad je iznosio 0,4 posto. I u maloprodaji motornih goriva i maziva, čiji je udio u ukupnoj maloprodaji gotovo 17 posto, zabilježen je blagi nominalni pad, za 0,1 posto. Izrazitiji pak pad u veljači ove u odnosu na veljaču prošle godine zabilježen je u maloprodaji namještaja, opreme za rasvjetu i drugih proizvoda za kućanstvo (22,1 posto), ostalih nespecijaliziranih prodavaonica (19,5 posto), te tekstila, odjevnih predmeta, obuće i kožnih proizvoda (10 posto). Kod tri su trgovačke struke u veljači ove u odnosu na veljaču 2009. ostvareni nominalni porasti prodaje u trgovini na malo - električnih aparata za kućanstvo za 13 posto, ljekarni, medicinskih i ortopedskih proizvoda za 1,8 posto te kozmetičkih i toaletnih proizvoda za 0,8 posto. (Petar Grabovac)
Bosna i Hercegovina: Rekordna proizvodnja struje
Zahvaljujući povoljnoj hidrološkoj situaciji i pogonskoj spremnosti Hidroelektrane na Neretvi, u čijem sastavu posluju HE Jablanica, Grabovica i Salakovac, već su prebacile pola ovogodišnjeg plana proizvodnje električne energije, objavili su jučer bosansko-hercegovački mediji. „Za 100 dana proizvedeno je 751,48 gigavat-sati električne energije, odnosno 52 posto godišnjeg plana proizvodnje struje", saopćeno je iz matične kompanije 'Elektroprivrede BiH'. Prema riječima Omera Macića, direktora HE na Neretvi, sve tri njihove hidroelektrane su svoje mjesečne planove, u proteklih 100 dana, ostvarivale uz mjesečni prebačaj proizvodnje prosječno za 37 posto. „S obzirom na povoljnu hidrološku situaciju i vrhunsku pogonsku spremnost, može se očekivati kako će značajno biti prebačen i godišnji plan proizvodnje električne energije, jer je trenutni prirodni dotok vode značajno iznad očekivanog i planiranog za ovo doba godine“, izjavio je Macić. HE na Neretvi imaju godišnji plan proizvodnje od 1.478,4 gigavat-sati električne energije. Iznimno veliki rezultati proizvodnje električne energije koje je jučer obznanila Elektroprivreda BiH imaju i svoju drugu stranu. Posljedice velikog dotoka voda nekima su donijele dobro, a nekima zlo. Hidroelektrane na Neretvi iz sastava sarajevske Elektroprivrede BiH jučer su prebacile pola ovogodišnjeg plana proizvodnje električne energije Zahvaljujući povoljnoj hidrološkoj situaciji i pogonskoj spremnosti, hidroelektrane Jablanica, Grabovica i Salakovac iz sastava ovog poduzeća, prebacile su pola ovogodišnjeg plana proizvodnje električne energije. Za 100 dana proizvedeno je 751,48 GWh električne energije, 52 posto godišnjeg plana proizvodnje priopćila je Elektroprivreda BiH. I hidroelektrane koje posluju u sastavu Elektroprivrede HZ HB, koje se također nalaze u slivu rijeke Neretve, premašile su planiranu proizvodnju električne energije, no u manjem obujmu. Hidroelektrane Rama i Mostar u kritičnim su trenucima vodostaja prekidale proizvodnju kako bi spriječile ili umanjile posljedice poplava nizvodno od HE Mostar. Za razliku od Elektroprivrede HZ HB, Elektroprivreda RS sa svojim hidroelektranama u slivu druge hercegovačke rijeke, Trebišnjice, nije prekidala proizvodnju. Također je proizvela više električne energije od plana, ali i izravno prouzročila velike materijalne štete zbog poplava nastalih u Popovu polju i Hutovu Blatu. (Mirsad Ajnadžić)
Srbija: Najava smanjenja poreza na dobit
Ministrica financija Diana Dragutinović izjavila je jučer kako se razmatra smanjenje za trećinu poreza i doprinosa na dobit, što treba potaknuti proizvodnju i zaposlenost. Dragutinović je istakla da bi se smanjenjem opterećenja dobiti, a povećanjem oporezivanja potrošnje, tj. povećanjem stope PDV-a, destimulirala potrošnja i uvoz, a smanjili troškovi radne snage i povećala zaposlenost. „Smanjenjem troškova radne snage utjecali bismo na smanjenje cijene koštanja našeg proizvoda na tržištu i postigli tako veću konkurentnost i izvoz", objasnila je Dragutinović i dodala kako bi ova reforma za rezultat imala i smanjenje sive ekonomije. Prema njenim riječima, za provođenje ovakvih reformi u praksi potrebna podrška građana, ali su neophodne i izmjene postojeće zakonske regulative i, na kraju, efikasna primjena u praksi. „Porezni sistem treba reformirati tako da podrži ono što je zaista najvažnije, a to je proizvodnja, konkurentnost, ekonomski rast i da smanji sivu ekonomiju. Nije dovoljno da imati dobro obučenu poreznu administraciju, morate imati i takav porezni sistem koji vam omogućava da smanjite sivu ekonomiju", rekla je Dragutinović. Ona je navela i da porezna reforma mora biti kompatibilna sa strukturiranjem rashodne strane u budžetu i da je zbog toga neophodan Zakon o fiskalnoj odgovornosti, na čijoj je izradi već angažirana grupa stručnjaka. Komentirajući sadržaj spomenute studije, ministrica je istaknula da ona treba pokrenuti kvalitetnu javnu raspravu o intenzitetu i doziranju poreskih promjena. "Rasprava bi trebala potisnuti demagogiju kako je moguće očuvanje niske porezne stope, a sa druge strane imati kvalitetnu socijalnu i zdravstvenu zaštitu, obrazovanje, visoke mirovine i autoputove", naglasila je ona. Dragutinović je rekla i da bi privatni sektor ovakve porezne promjene trebao dočekati sa optimizmom jer se on bori sa smanjenjem zaposlenosti i zarada. „Zarade u javnom sektoru su zamrznute, ali su i pored toga za jednu trećinu ipak veće od zarada u privatnom sektoru", rekla je ona. Autori studije o poreznoj reformi su predložili da se u kratkom roku provede reforma poreza na zarade, dohodak građana i poreza na dobit poduzeća, a da se postepeno primjenjuju izmjene u naplati poreza na imovinu. Njihova ocjena je da bi smanjenje akciza na naftne derivate morala se nadoknaditi povećanjem drugih akciza, kao što su akcize na cigarete, kako se ne bi umanjili planirani budžetski prihodi. „Stopa poreza na zarade je već niska i nju ne bi trebalo mijenjati, ali predlažemo da se smanje doprinosi na zarade za socijalno osiguranje“, rekao je Milojko Arsić, jedan od autora studije, i objasnio da bi smanjenjem socijalnih doprinosa cijena rada u Srbiji bila manja, što bi smanjilo rad na crno i privuklo investitore, pogotovo u granama koje zapošljavaju veliki broj ljudi. (Milijana Radulović)
Crna Gora: Favoriziranje jedne tvrtke
Podgorička kompanija 'Tehnopu' pokrenula je sudski spor kod Upravnog suda za poništenje odluke Komisije za praćenje javnih nabavki, tvrdeći kako je odluka nezakonita i da je nepravedno favoriziran 'Bemax', objavili su jučer crnogorski mediji. Prema posljednjim objavljenim podacima, crnogorska Komisija za praćenje javnih nabavki je na žalbu 'Bemaxa' iz Podgorice poništila izbor 'Tehnoputa' kao najboljeg ponuđača na izgradnji treće trake magistralnog puta u Kokotima, nakon čega je Direkcija za promet zaključila ugovor o izvođenju radova sa 'Bemaxom' iako je njihova ponuda bila skuplja za oko 400.000 eura. Kao razlog odbacivanja ponude 'Tehnoputa', navedeno je tada iz Komisije kako ta kompanija nije platila poreze. U tužbi 'Tehnoputa' navodi se kako su, prema postojećim zakonskim propisima, izmirili sve dospjele obaveze po osnovu poreza i u prilog svojoj tvrdnji podnijeli dokazni materijal u vidu tumačenja nadležnog državnog organa. U 'Tehnoputu' smatraju da Komisija namjerno nije uzela u obzir taj akt, te da je donijeta odluka na njihovu štetu bila tendenciozna kako bi se 'Bemaxu' omogućilo da dobije posao. U međuvremenu je sa 'Bemaxom' zaključen ugovor kojim je ova tvrtka uvedena u posao, tako da bi eventualna odluka suda u korist 'Tehnoputa' mogla prouzrokovati još jednu štetu državnom budžetu, ukoliko bi oštećena kompanija pokrenula sudski spor za naknadu štete. 'Bemax' se žalio na odluku o dodjeli ugovora u vezi sa izborom najpovoljnijeg ponuđača za rekonstrukciju, odnosno izgradnju treće trake magistralnog puta Podgorica- Cetinje- Budva, koju je 12. ožujka donijela Direkcija za saobraćaj. Komisija je također poništila spornu odluku i naložila Direkciji da obavi novo vrednovanje ponuda, jer je ona koju je dostavio podgorički 'Tehnoput' neispravna. Naime, iz Komisije su tada objasnili kako dotična tvrtka nije dokazala da je izmirio obaveze po osnovu poreza i doprinosa. (Vladimir Zeković)
Kosovo: Neispunjena očekivanja građana
Prema jučer objavljenim podacima, EULEX najvjerojatnije neće ispuniti obećanje o smanjenju stupnja korupcije na Kosovu što također utječe na povećanje nezadovoljstva među kosovskim građanima, ali i u kosovskim institucijama. Kako su objavili jučer kosovski mediji, građani Kosova se sjećaju obećanja glavnog tužitelja EULEX-a Tea Jakobsa danog početkom studenog prošle godine da će na proljeće biti vidljivi rezultati u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala. Mediji ocjenjuju kako su to bila prazna obećanja i prenose zaključke nevladinih organizacija u Prištini da neispunjavanje obećanja utječe na porast nezadovoljstva građana radom EULEX-a. „EULEX nije ispunio očekivanja građana Kosova. U kosovskim institucijama ima mnogo korupcije, a izgleda da EULEX ne radi svoj posao“, navodi se u medijskim napisima i podsjeća kako evropska misija od dolaska na Kosovo nije uspela uhapsiti nijednu 'krupnu zvjerku', iako su dužnosnici EULEX-a to i javno obećali u više navrata. (Violeta Palaska)
Makedonija: Borba protiv nelojalne konkurencije
Najava Vlade Republike Makedonije o olabavljenju kaznene politike je dobar potez, no on neće imati učinka ukoliko se ne eliminira siva ekonomija, saopćili su jučer iz makedonske Konfederacije poslodavaca, koja je ovih dana u Ohridu organizirala radionicu na kojoj su se razmatrali aktualni problemi u ekonomiji. „Smanjenje kazni je u redu, no moraju se povisiti kazne za neregistrirane tvrtke, za neprijavljene radnike i napraviti jedna ravnoteža između onih koji zakonski i pošteno rade i onih koji uopće nisu registrirani, koji, dakle, ne postoje u ekonomiji“, izjavio je tom prilikom Mile Boškov iz Konfederacije. Po njemu, nelojalna konkurencija negativno utječe i na turističku sliku i djelatnosti Makedonije, ali i na cijelu privredu zemlje. U međuvremenu, makedonski ministar ekonomije, Fatmir Besimi, ostvario je bilateralni susret sa svojim albanskim kolegom Dritanom Priftijem, na kojem se razgovaralo o bilateralnoj trgovinskoj suradnji koja se ostvaruje u okviru CEFTA-inog Ugovora. Ministri su dogovorili brži postupak verifikacije dodatnog Protokola za daljnju liberalizaciju u poljoprivredi pod okriljem CEFTA-e. Cilj je da se to počne primjenjivati od 1. srpnja ove godine. Nakon provođenja ratifikacije Protokola, Makedonija i Albanija će moći cjelokupnu trgovinu poljoprivrednim proizvodima vršiti bez carine. Dosad su dvije zemlje imale liberalizirano oko 54 posto trgovine poljoprivrednim proizvodima. Dva državnika razgovarala su i o jačanju suradnje u području infrastrukture i energetike. (Vlado Naumovski)
Albanija: Povećan izvoz struje
Albanija je ostvarila poveću dobit u prvom tromjesečju ove godine od izvoza struje. Albanski proizvođači struje ostvarili su snažnu dobit od izvoza, objavili su lokalni mediji. Državna energetska korporacija Albanije, KESH, saopćila je kako je zaradila oko 40 milijuna eura u prvom tromjesečju ove godine od izvoza. KESH očekuje kako će prikupiti još 17 milijuna eura od struje proizvedene u njezinim hidroelektranama. Povećana količina vode u kolektorima hidroelektrana rezultat je jakih kiša tijekom zime. Albanija također na veliko sprema dugoročni projekt izgradnje nuklearne elektrane u blizini granice s Crnom Gorom. Albanija se sve više približava izgradnji nuklearne elektrane. Vlada je iskazala svoju političku volju uspostavom Državne nuklearne agencije u siječnju, koja je odgovorna za razvitak Albanskog programa nuklearne energije. "Proizvodnja nuklearne energije u Albaniji stvarna je mogućnost, iako smo u ranoj fazi procesa", kaže Milo Kuneshka, koordinator Albanskog programa nuklearne energije. "Naš prvi cilj jest uspostava pravnog okvira, istodobno radeći na drugim planovima za ubrzanje procesa". Albanija predviđa korištenje četvrte generacije energetskih reaktora, a najnovija tehnologija bit će na raspolaganju do 2020. godine. Premijer Sali Berisha prvi puta je spomenuo cilj Albanije vezan za proizvodnju nuklearne energije tijekom zime 2007. godine, kada se zemlja sučelila s velikim nestašicama struje. Istodobno, ministarstvo vanjskih poslova izvijestilo je Međunarodnu agenciju za atomsku energiju (IAEA) glede namjere Albanije da proizvodi nuklearnu energiju. (Violeta Palaska)
Ponedjeljak, 12.04.2010.
Slovenija: Ulaganje arapskih investitora
Slovenska vlada ima velike planove o suradnji s Katarom i Kuvajtom. Prema pisanjima slovenskih medija, očekuje se osnivanje mješovitih fondova, a Slovenija očekuje i da će svaka od tih država u nju uložiti po milijardu eura. Slovenski ministar financijska Franc Križanič je izjavio da Katar i Kuvajt imaju velike viškove novca od poslovanja s naftom koje žele plasirati kroz zajmove i obveznice, a Slovenija je zanimljiva kao članica Evropske unije. Križanič, koji će Katar posjetiti krajem svibnja, na pitanje hoće li pokušati privući katarski kapital u slovenske tvrtke je rekao da je baš to plan slovenske vlade. Mediji navode kako je veliku ulogu u privlačenju arapskih ulagača odigrao slovenski predsjednik Danilo Türk koji je zajedno sa skupinom gospodarstvenika države Perzijskog zaljeva posjetio u siječnju ove godine. Prema posljednjim objavljenim podacima, vrijednost slovenskog izvoza u veljači je iznosila 1,3 milijarde eura, a vrijednost uvoza 1,4 milijarde eura. Pokrivenost uvoza izvozom bila je 93,8-postotna. U odnosu na veljaču prošle godine, izvoz je vrijednosno bio veći za 2,9 posto, a uvoz za 4 posto. Vrijednost robe izvezene u države članice EU iznosila je 969,4 milijuna eura, dok je roba uvezena iz članica Evropske Unije bila vrijedna 1,06 milijardi eura. Slovenija je u države izvan Evropske Unije izvezla robu vrijednu 350 milijuna eura, a iz njih uvezla robu u vrijednosti od 338,2 milijuna eura. Vrijednost slovenskog izvoza u prva 2 mjeseca 2010. iznosi 2,5 milijarde eura (+2,3 posto), a vrijednost uvoza 2,6 milijardi eura (+1 posto). (Jagoda Radojčič)
Hrvatska: Pad izravnih inozemnih ulaganja
Ukupna izravna inozemna ulaganja u Hrvatsku prošle su godine bila ukupno 1,87 milijardi eura, od čega je 572,5 milijuna vlasničkih ulaganja, zadržane zarade su 171,3 milijuna eura, dok na ostala ulaganja otpada 1,16 milijardi eura, pokazali su posljednji podaci Hrvatske narodne banke. To pokazuje kako su se ostvarila predviđanja analitičara o drastičnom padu investicija, jer je samo godinu ranije Hrvatska privukla više nego dvostruko veći iznos, 4,19 milijardi eura. Po zemljama, najviše je u 2009. godini uložila Nizozemska, 1,08 milijardi eura, slijedi Austrija sa 420,7 milijuna eura, Mađarska 154, 8 milijuna, Slovenija je uložila 108 milijuna eura, a Italija 81,5 milijuna eura. Najviše je uloženo u trgovini na veliko i posredovanju u trgovini 733,9 milijuna eura, a slijedi financijsko posredovanje osim osiguranja i mirovinskih fondova sa 658 milijuna eura. U vađenje nafte i zemnog plina uloženo je 117,4 milijuna kuna, a vlasnička ulaganja u nekretnine lani su dosegla 108 milijuna eura. Od 1993. do kraja 2009. izravna strana ulaganja u Hrvatsku iznosila su ukupno 23,77 milijardi eura. Od toga na vlasnička ulaganja otpada 13,7 milijardi eura, na zadržane zarade 3,9 milijardi, a na ostala ulaganja 6,2 milijardi. Među zemljama ulagačima Austrija je od 1993. zadržala prvo mjesto s ukupno 6,21 milijarde eura izravnih ulaganja na kraju 2009. godine.Preliminarni podaci HNB-a uključuju i kružna izravna ulaganja (round tripping), čiji je učinak povećanje ulaganja u oba smjera (u Hrvatsku i inozemstvo) za isti iznos. Ta vrsta izravnih ulaganja evidentirana je u prosincu 2008. (825,7 mil. eura) i kolovozu 2009. (666,5 mil. eura), pa u skladu s time postoji učinak i na stanje izravnih ulaganja počevši s tim mjesecima, napominje se u objavi HNB-a. Hrvatska narodna banka u redovitom je Tromjesečnom izvještaju objavila da Vladine mjere iz programa A i B mogu uvećati gospodarsku aktivnost za 0,5 posto u 2010. godini u odnosu na situaciju bez mjera. Već prije, u veljači, prije Vladinih mjera, Hrvatska je narodna banka u publikaciji Financijska stabilnost, prognozirala za ovu godinu gospodarski rast u visini 0,3 posto. Drugim riječima, prema Hrvatskoj narodnoj banci gospodarski bi rast u ovoj godini mogao biti oko 0,8 posto. U Financijskoj je stabilnosti Hrvatska narodna banka procijenila je da će pad gospodarske aktivnosti u 2009 godini iznositi 6,1 posto, dok je prema nedavno objavljenom izračunu Državnog zavoda za statistiku rezultat ipak nešto povoljniji – pad je 5,8 posto. HNB je također u izvještaju u veljači istaknula da su "prognoze rasta hrvatskog gospodarstva u 2010. godini vrlo neizvjesne, što se ogleda u relativno visokom rasponu od + 1,5 posto do – 2 posto, u kojem se kreću službene i privatne prognoze". Ako se uzmu u obzir navedeni podaci, iz podataka koje će na kraju godine izračunati Državni zavod za statistiku neće se moći ustanoviti kakav je i koliki bio učinak mjera Hrvatske vlade na gospodarsku aktivnost. Prije svega, čini se da rezultati pokazuju da je utjecaj mjera teško ako je uopće raspoznatljiv statističko-matematičkom mikroskopu Hrvatske narodne banke. Drugim riječima, iz Tromjesečnog izvješća Hrvatske narodne banke prije se nameće zaključak da je utjecaj mjera izrazito neznatan, nezamjetljiv nego da je pozitivan. (Petar Grabovac)
Bosna i Hercegovina: Jedna ponuda za tvornicu duhana
Povjerenstvo Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH (APF) službeno je obznanilo kako je za prodaju 67 posto državnog kapitala Fabrike duhana Mostar (FDM), metodom neposredne pogodbe, pristigla jedna ponuda. Radi se o tvrtki Beauty Case iz Njemačke članici nizozemske Global Traders grupe. Ponuda je formalno ispravna, a u tjednu koji slijedi, kada se analizira ponuda, počet će pregovori, priopćila je APF. Prema neslužbenim podacima, pristigla ponuda je manja od očekivanih između 8 i 10 milijuna KM potrebnih za revitalizaciju mostarske tvornice. Ponuda je manja i od vrijednosti nedavno raskinutog ugovora sa bugarskim Pazardzikom od 7 milijuna KM. Tvornica duhana u Mostaru u prvom pokušaju privatizacije predana je bugarskoj tvrtki, no ugovor o privatizaciji sporazumno je raskinut nakon sukoba sa poreznim vlastima. Naime istoga dana po preuzimanju računi mostarske tvornice blokirani su zbog ranijeg duga prije preuzimanja, a istoga dana po raskidu ugovora deblokirani iako dug nije vraćen. U javnom pozivu za privatizaciju državnog kapitala FDM, vrijednog oko 6,9 milijuna KM, nisu navedeni uvjeti za sudjelovanje na natječaju niti je određena početna cijena za mostarsku tvornicu. U Agenciji su ranije rekli da će gledati bonitet kupca, odnosno njegovu sposobnost da pokrene proizvodnju u FDM. U Agenciji nisu mogli reći čime se tvrtka Beauty Case bavi i kakvi su detalji ponude, dodavši da će to tek biti analizirano. Napomenuli su da će sljedećeg tjedna početi pregovori s Nijemcima tijekom kojih su moguće promjene elemenata ponude. "Bilo je više interesenata za privatizaciju državnog kapitala Fabrike duhana Mostar, ali je pristigla samo jedna ponuda. Komisija Agencije je utvrdila da je ponuda formalno ispravna. Nismo ulazili u detalje čime se ponuđač bavi, niti smo razmotrili detalje ponude. To će tek biti analizirano, a potom će sljedećeg tjedna početi pregovori", rekli su u Agenciji. Enes Ajanić, predsjednik Sindikata mostarske tvornice, istaknuo je kako se radnici nadaju da će novi pokušaj privatizacija uspjeti. U suprotnom, rekao je on, tvornica koja ne radi duže od dvije godine i od 2001. godine posluje s gubitkom otišla bi u stečaj. (Mirsad Ajnadžić)
Srbija: Kašnjenje s radovima za Koridor
Još uvijek nije poznato zašto je produžen javni natječaj za gradnju lijeve trake od Horgoša do Novog Sada, zašto taj tender nije raspisala tvrtka 'Koridor 10' i odakle ideja da se stvara novo poduzeće za izgradnju autoputeva Pregovori s ponuđačima za izgradnju lijeve trake autoputa Horgoš –Novi Sad se nastavljaju početkom tjedna i tada bi mogao biti izabran pobjednik javnog natječaja. Odluka koja je već trebala biti donesena, odložena je zbog naknadno prispjele žalbe konzorcija hrvatske tvrtke 'Hidroelektra' i subotičkog 'Vojputa'. Da li izvođač radova nije izabran kada se direktno pregovaralo sa ostala dva ponuđača – domaćom 'Nibens grupom' i slovenskim 'Primorjem', zato što je ponuda zagrebačkog konzorcija, kako mediji spekuliraju čekala na pisarnici Vlade Srbije, zasad nitko nije želio komentirati. Nenad Ivanišević, član Upravnog odbora poduzeća 'Koridor 10' i član natječajne komisije, nije znao ništa reći o toj temi. Uputio je srbijanske medije na Ministarstvo infrastrukture jer je ono raspisalo javni natječaj. Nejasno je, međutim, zašto je to Ministarstvo raspisalo tender kada je poduzeće 'Koridor 10' osnovano upravo da bi provodilo natječajne postupke na ovom međunarodnom putnom pravcu. Na tenderu, koji je održan sredinom veljače, konzorcij domaćih tvrtki je ponudio najnižu cijenu od 9,97 milijardi dinara i najkraći rok za izgradnju od devet mjeseci, ali je u ponudi navedeno da će cijena naknadno biti usklađena sa inflacijom. 'Hidroelektro' je ponudila da izgradi tu dionicu za 11,55 milijardi dinara, a „Primorje” za 13,47 milijardi. Ministar za infrastrukturu Milutin Mrkonjić ranije je izjavio kako nijedna ponuda nije bila sasvim dobra, što je bio razlog da se poništi otvoreni postupak i pređe na pregovarački. Problem s javnim natječajem samo je jedan koji se posljednjih dana pojavljuje oko izgradnje Koridora 10. Na sastanku vladajuće koalicije kod predsjednika države ministar ekonomije Mlađan Dinkić potegao je pitanje odgovornosti za kašnjenja u izgradnji. On je skrenuo pažnju da se s projektiranjem kasni šest mjeseci i tražio utvrđivanje odgovornosti projektantske službe 'Puteva Srbije', kojom rukovodi Biljana Vuksanović. Kada je to izašlo u javnosti resorni ministar za infrastrukturu reagiralo je rekavši da su najodgovorniji predsjednik Upravnog odbora i direktor 'Puteva Srbije' Zoran Lilić i Zoran Drobnjak i oni bi već bili smijenjeni da ih netko nije uzeo u zaštitu. Prema neslužbenim informacijama, uskoro će biti smjena dužnosnika. Neke će „otpuštati” vlada direktno, ali i političke stranke koje su ih na te pozicije dovele. Dok se ne dogovore ko će koga smjenjivati članovi vladajuće koalicije kuju planove o osnivanju novog poduzeća 'Autoputevi Srbije', čiji zadatak bi bio da ubrza radove na Koridoru 10. „ Sve je još na nivou ideje. Treba dogovoriti kome bi ono bilo odgovorno i kako bi funkcioniralo. Razmišlja se o gašenju poduzeća „Koridor 10” i formiranju potpuno nove i nezavisne tvrtke koja bi se bavila projektiranjem, raspisivanjem javnog natječaja i nadzorom. (Milijana Radulović)
Crna Gora: Demanti optužbi o pranju novca
Član Odbora direktora Željezare Danijel Brol obećao je u izjavi za crnogorske medije da će njegova kompanija Vladi vratiti osam milijuna eura za neplaćene poreze i doprinose. Sve navode MANSA o, kako tvrde, pranju novca iz Željezare preko kompanije kćerke u Amsterdamu, treba do kraja preispitati. Ukoliko se pokažu točnim, protiv prekršitelja treba poduzeti hitno sve neophodne mjere. U protivnom, odgovornost treba snositi onaj koji je dao proizvoljne i netočne informacije o ponašanju vlasnika Željezare, ocijenio je ministar ekonomije Branko Vujović na sastanku skupštinske komisije za praćenje i kontrolu privatizacije koja je raspravljala o Željezari puna četiri sata. Ministar je objasnio da je kompanije kćerka formirana zbog manjih poreza, ali da ta činjenica ne mijenja stavke iz ugovora. „O tome imamo kompletnu dokumentaciju. Željezara ne može pozitivno poslovati ukoliko cijene čelika na tržištu ne porastu, ne smanji se broj radnika i ne investira“, izjavio je ministar Vujović. Član Odbora direktora Željezare Danijel Brol saopćio je da postoji jasan plan za budućnost ove kompanije. On se nada kako optužbe MANSA koje su neosnovane, neugodne i štetne po kompaniju, ali i cijelu crnogorsku privredu, to neće osujetiti. Brol je najavio da će kompanija uskoro pokrenuti pravne mjere protiv ove nevladine organizacije. „U interesu je svih da se investicije što prije realiziraju, ali je neophodno i smanjenje troškova, u što ulazi i redukcija broja zaposlenih. Do sada smo u Željezaru investirali 45 milijuna eura. Kredit od 26,3 milijuna eura biti će operativan u narednih nekoliko tjedana, rekao je Brol i obećao da će njegova kompanija vratiti crnogorskoj Vladi osam milijuna eura koje duguje za neplaćene poreze i doprinose. Predsjednik sindikata Janko Vučinić smatra kako je situacija u Željezari neizvjesna i nesigurna i da zavisi od kredita. „I sudbina Radventa, Promonta i Livnice zavisi od toga. Problem je i aneks ugovora koji su vlasnik i Vlada potpisali 6. srpnja prošle godine, a kojim je vlasnik oslobođen mnogih obaveza među kojima investicija. Najavljeno je da će broj radnika biti smanjen sa 1.500 na 1.200“, rekao je Vučinić. On je objasnio da radnike ne zanima tko je vlasnik, već samo da kompanija radi, a da oni primaju redovito svoje plaće. (Vladimir Zeković)
Kosovo: Poljoprivrednici protestiraju
Poljoprivrednici sa Kosova u petak su protestirali u centru Prištine. Kako su prenijeli kosovski mediji, oni zahtijevaju zabranu uvoza robe iz Srbije i financijsku pomoć kosovske vlade. Zbog iznimno teške situacije kosovske poljoprivrede, federacija sindikata poljoprivrednika Kosova je uputila niz zahtjeva Vladi Kosova, među kojim je i zabrana uvoza robe iz Srbije. Direktor sindikata Tahir Tahiri je izjavio da proizvodi koji dolaze iz Srbije utječu na stvaranje nelojalne konkurencije proizvodima na Kosovu. „Prije dva dana smo identificirali gnojivo koje se uvozi iz Srbije, koje je falsificirano, i na temelju analiza, ono sadrži otrovne materije koje su veoma štetne po zdravlje. Ovi problemi sa Srbijom se ponavljaju. Zahtijevamo da se obustavi ovaj uvoz jer imamo više štete nego koristi“, rekao je on. Protest, na koji su neki od poljoprivrednika stigli i traktorima, podržao je i lider pokreta Samoopredjeljenje Albin Kurti. Aktivisti tog pokreta su nedavno započeli kampanju bojkota i zabrane uvoza robe iz Srbije. Kurti je na skupu u Prištini rekao da roba koja se uvozi na Kosovo ne podliježe kontroli. „Polovina uvoza na Kosovo je iz Srbije, granični prelazi 1 i 31 koji su spaljeni prije dvije godine i dan-danas se ne kontroliraju. Nakon proglašenja nezavisnosti Kosova roba iz Srbije se još lakše uvozi“, smatra Kurti. Među zahtjevima kosovskih poljoprivrednika su da 10 posto budžeta Kosova bude izdvojeno za poljoprivredu, da se osigura subvencija od 200 eura po hektaru, da se osiguraju krediti za poljoprivrednike sa kamatom od tri do četiri posto i da se subvencionira proizvodnja mlijeka. Poljoprivrednici su najavili daljnje proteste ako Vlada Kosova ne bude ispunila njihove zahtjeve. (Violeta Palaska)
Makedonija: Ulaganje u sanaciju rupa na cestama
Realizacija po tri projekta tjedno u općini Karpoš posljednja je odluka načelnika Stevče Jakimovskog. Kako je najavljeno, ovog tjedna započet će saniranje rupa na asfaltu svih okolnih i stambenih ulica. Na nekima od njih postavit će se i atmosferska i fekalna kanalizacija. „U općini Karpoš po kolnicima neće ostati nijedna rupa. Za saniranje ulica iz proračuna je izdvojeno 1,7 milijuna denara. Konačno će se riješiti i problem s atmosferskom i fekalnom kanalizacijom u ulici Demir Trajko. U tu svrhu odvojeno je 2,6 milijuna denara, a za građevinske radove je zadužena tvrtka Candra komerc“, rekao je Jakimovski. K tome, postavit će se i nove pumpe za vodoopskrbu u dvije kule u ulici Nikola Rusinski. A hoće li Makedonija dobiti moderne evropske putne pravce, pitanje je s kojim se sve češće bavi javnost. Naime, status projekta izgradnje nekoliko cestovnih pravaca na razini autoceste, od strane koncesionara, još je neizvjestan. Iako je natječaj objavljen, već se treći put odgađa rok do kojeg zainteresirane tvrtke trebaju dostaviti ponude. U koncesiju se daju već izgrađene ceste u istočnoj i zapadnoj Makedoniji, ali i nove ceste duž Koridora 8. Stručnjaci smatraju kako ovaj natječaj neće uspjeti jer određeni pravci jednostavno nisu interesantni i atraktivni koncesionarima. „Natječaj neće uspjeti iako zainteresiranih ima. Interes pokazuju velike tvrtke iz Evrope, ali sam ipak pesimističan jer te ceste imaju slab protok vozila“, izjavio je Šefki Aliti iz Gospodarske komore Sjeverozapadne Makedonije. (vlado Naumovski)
Albanija: Podnošenje ugovora za upitnik
Albanija će podnijeti odgovore na podulji upitnik Evropske komisije (EK) 15. travnja, izvijestili su albanski mediji pozivajući se na neimenovane izvore. Premijer Sali Berisha sastat će se s povjerenikom Evropske Unije za proširenje Stefanom Fueleom u Brusselsu i predati mu dokument, koji sadrži 2.284 odgovora. Na temelju tih odgovora Komisija će donijeti odluku ispunjava li Albanija kriterije za status kandidata za prijam u Evropsku Uniju. U međuvremenu, predsjednica albanskog parlamenta izjavila je kako su odnosi Albanije i Kosova odlični su i trebali bi poslužiti kao model suradnje na Balkanu. Jozefina Topalli je nakon sastanka s kosovskim kolegom Jakupom Krasniqiem u Tirani rekla kako postoji 56 sporazuma između dvaju parlamenata, a još pet je u procesu. Dodala je kako je neovisnost Kosova neopoziva, te će je priznati još zemalja. Krasniqi se također sastao s predsjednikom Bamirom Topiem, s kojim se složio kako Albanija i Kosovo imaju zajednički cilj vezan za integraciju u Evropsku Uniju te bi trebali surađivati u ispunjenju tog cilja. (Violeta Palaska)
Petak, 09.04.2010.
Slovenija: Moguć sindikalni prosvjed
Pet slovenskih sindikalnih centrala privatnog sektora KS 90, Neodvisnost, Alternativa, Solidarnost i Pergam protivi se predloženoj mirovinskoj reformi i izmjenama zakona o radnim odnosima, objavili su jučer slovenski mediji. Sljedećeg utorka, 13. travnja, sindikati će organizirati konferenciju na kojoj će pozvati slovenskog premijera Boruta Pahora da povuče prijedlog. U suprotnom najavljuju prosvjede ili referendum. Sindikalci su uvjereni kako bi 40-godišnji radni staž trebao biti jedini uvjet za punu mirovinu, a ne starosna granica od 65, odnosno 63 godina. Posljednji podaci pokazuju da gospodarski rast u Sloveniji bi ove godine trebao biti 1,3 posto, a sljedeće 1,8 posto, procijenila je Banka Slovenije. Prema toj prognozi, stopa inflacije će ove godine narasti na 1,6 posto, a iduće pasti na 1,4 posto, izjavio je guverner slovenske centralne banke Marko Kranjec. Prognozira se da će privredni rast biti potaknut izvozom, za koji Banka Slovenije očekuje da će ove godine biti veći pet posto u odnosu na 2009. godinu, a da će uvoz rasti tri posto. Ove godine se očekuje i pad broja zaposlenih od 2,3 posto. (Jagoda Radojčič)
Hrvatska: Novi plan za brodogradilišta
Ministar gospodarstva, rad i poduzetništva Đuro Popijač razgovarao je jučer s predstavnicima sindikata i radnika brodogradilišta 3. maj o radničkom prijedlogu za spas brodogradilišta u slučaju da ne uspije drugi krug privatizacije. Autori tzv. plana B, koji bi pojednostavljeno mogao glasiti '3. maj – trećemajcima', izložili su tom prilikom ministru njegove grube konture i dogovoreno je da i plan B dolazi ravnopravno na stol pri izradi održivog plana poslovanja 3. maja, ako ne uspije privatizacija, izjavio je novinarima nakon sastanka predsjednik Hrvatske udruge sindikata Ozren Matijašević. Prema njegovim riječima, sindikalci su zadovoljni s postignutim dogovorom jer to znači, ako se planu pristupi otvoreno, da u slučaju neuspješne privatizacije stečaj nije jedina alternativa. V. d. predsjednik Sindikata metalaca Hrvatske Vedran Dragičević izjavio je kako to nije priznanje unaprijed da drugi krug privatizacije neće uspjeti te da očekuje neke ozbiljne ponude. Ne radi se o problemu mogu li brodogradilišta ili ne poslovati pozitivno, već ima li netko želju i volju da uđe u taj biznis, ocijenio je Dragičević i istaknuo kako i Vladu i sindikate još čeka ogroman posao. Predstavnik radnika u Nadzornom odboru (NO) Brodogradilišta 3. maj Roland Sušanj, koji je suautor tzv. plana B, kaže da se radi o načelnim točkama koje još treba detaljnije razraditi. „Mi u 3. maju smatramo da najbolje poznajem svoje brodogradilište i sposobni smo u dogovoru s vlasnikom izvesti ga na pravi put i osigurati opstanak hrvatske brodogradnje, ali i oko 40.000 do 50.000 radnih mjesta u pratećoj industriji“, rekao je Sušanj. Drugi autor plana, predstavnik radnika u NO Brodograđevne industrije 3. maj Nikša Moreti, naglasio je kako plan predviđa da država kao vlasnik odradi restrukturiranje i saniranje brodogradilišta jednom zauvijek, a potom prepusti brodogradilište na upravljanje radnicima koji bi postavili stručnu Upravu. Upozorio je kako 3. maj nikad nije bio saniran do kraja, već stalno za sobom vuče gubitke koji stvaraju nove gubitke. Budući da je država priznala dug 3. maju vezano za oduzete nekretnine i pomorsko dobro, a taj dug od 3,2 milijarde kuna veći je od duga brodogradilišta koji iznosi 2,4 milijarde kuna, nakon prebijanja tog iznosa 3. maj bi mogao poslovati pozitivno, tvrdi Moreti. U 3. maju već je izrađeno nekoliko planova restrukturiranja pa ih treba samo prilagoditi sadašnjem stanju, dodaje Moreti te ističe kako bi se restrukturiranje obavilo kroz racionalizacije i uštede u proizvodnom procesu i zbrinjavanje viška zaposlenih. On nema podatke o broju ljudi koji bi bili višak ali smatra kako bi trebalo krenuti od radnika pred mirovinom, pri čemu upozorava da u pojedinim granama nedostaje radnika, poput brodomontera, zavarivača i sl. (Petar Grabovac)
Bosna i Hercegovina: Male šanse za izbjegavanje stečaja
Zavidovićka Krivaja, njenih ukupno 1.900 radnika, ali i cijeli grad, s nestrpljenjem i zebnjom očekuju 14. travanj, datum kad je na Općinskom sudu u Zenici zakazano otvaranje stečajnog postupka za ovu kompaniju. Kako pišu bosansko-hercegovački mediji, ako zenički sud pokrene stečaj, to će automatski značiti signal tuzlanskom općinskom sudu da ne dopusti registraciju nove, zajedničke tvrtke koju već mjesecima pokušavaju oformiti zdravi dijelovi državne Krivaje i privatna tvrtka Ferimpex braće Mujanović iz Zavidovića, pod nazivom Krivaja 1884. Spor i prijedlog stečaja pokrenuli su radnici Krivaje, kojima država i bivše poduzeće duguju nekoliko stotina tisuća maraka za neisplaćene plaće i obaveze prema Kolektivnom ugovoru, a proglašenje stečaja nanijeti će višestruko veću štetu, jer dolazi u pitanje proizvodnja i radni angažman svih 1.900 radnika, pa i višegodišnji posao koji su Mujanovići pokrenuli sa švedskim proizvođačem namještaja IKEA. Prema još neslužbenim informacijama, Sindikat poduzeća i radnici zaledili su svoje aktivnosti, koje su najavljene, pa i dolazak pred Federalnu vladu najavljen za početak ovog mjeseca. „Šaljemo posljednji, očajnički apel vlastima, Vladi, da nađu načina i riješe problem 172 radnika koji su pokrenuli postupak jer će ovakav način rješavanja njihovog problema, preko stečaja državne Krivaje, povući u ponor deset puta više ljudi u Krivaji 1884, te još više od tisuću ljudi u tvrtkama koje rade za nas. Ako 14. travnja dođe do pokretanja stečaja, siguran sam da će radnici brojnih firmi doći pred zgradu Vlade Federacije BiH“, izjavio je Vehbija Aličić, predsjednik Sindikata Krivaje 1884. Iako je najavljeno kako će se pokušati postići sporazum s odvjetnicima radnika da se prodajom Krivajine imovine u Crnoj Gori namire obaveze prema njima, ako bi taj proces i bio u dogledno vrijeme odrađen, bio bi dugotrajan i neizvjestan, jer su cijene nekretnina u susjednoj državi znatno niže nego u vrijeme turističke sezone, a potrebno je prethodno definirati sve zakonske preduvjete za prodaju, što se ne može uraditi do 14. travnja. (Mirsad Ajnadžić)
Srbija: EPS gubi 50 mil. eura zbog krađe struje
Elektroprivreda Srbije (EPS) godišnje ima oko 50 milijuna eura gubitka zbog neovlaštene potrošnje električne struje, objavili su jučer srbijanski mediji. Netehnički gubici električne energije ili komercijalni gubici, odnosno krađa struje je uzela takav zamah da postaju ogromno opterećenje EPS i države Srbije, izjavio je državni tajnik ministarstva energetike Nikola Rajaković. „U nekim dijelovima imamo odličnih mreža, međutim, nema smisla odlična tehnička mreža, ako je netehnički dio gubitaka toliki da poništi sve što smo na tehničkoj strani uradili“, poručio je Rajaković. On je izjavio kako Elektroprivreda Srbije ne može čekati napraviti pametnu mrežu za 25 godina, a da ovako neizdrživo stanje traje i dodao da se taj problem ne može riješiti jednostrano već se država mora uključiti u rješavanje tog problema. Predstavnici EPS-a kažu kako bi daljinsko očitavanje podataka na električnim brojilima moglo biti uvedeno u narednih sedam do deset godina. Predsjednik Upravnog odbora EPS Aca Marković je rekao da se tako složen problem najbolje može riješiti uvođenjem suvremene tehnike i tehnologije i da će EPS u narednim periodu značajna sredstva investirati u tehniku. On je predočio problem nelegalnih građevinskih objekata, koji ne mogu, prema zakonu, biti priključeni na mrežu i onda kradu struju. „Nezgodno nam je što smo zakonom obavezani da ne možemo da priključujemo objekte, koji nemaju građevinsku dozvolu ili nisu u postupku legalizacije“, izjavio je Marković i poručio kako se to može jednostavno riješiti. Predstavnici ministarstva rudarstva i energetike i EPS-a istakli su da proizvodnja i promet raznih uređaja za krađu struje imaju odlike organiziranog kriminala i da bi nadležni organi morali posvetiti veću pažnju tom problemu, kao i da bi trebalo pooštriti kaznenu politiku. Pomoćnik direktora u Direkciji EPS-a za distribuciju Radovan Stanić je objasnio kako se struja krade nedozvoljenim priključenjem na mrežu, korištenjem struje preko nemjerenog voda i onemogućavanjem ispravnog mjerenja. On je naveo da je u periodu od 2006. do 2009. godine podneseno ukupno 24.874 prijave i da je u 3.706 slučajeva kaznena prijava distribucije odbačena, kao i da je bilo 485 oslobađajućih presuda. U 8.157 slučajeva onaj tko je krao struju proglašen je krivim, u 233 slučajeva bile su izrečene kazne zatvorom, dok je sa 1.261 presudom izrečena novčana kazna. U čak 81,6 posto slučajeva u kojima je na sudu dokazano neovlašteno korištenje električne energije bila je donesena uvjetna kazna zatvorom. Krađa struje je prema posljednjim objavljenim podacima, u posljednje dvije godine uzela maha a za to je predviđena kaza zatvora do tri godine. (Milijana Radulović)
Crna Gora: Olakšice za registraciju privatnog smještaja
Crnogorsko ministarstvo turizma i turističke općine potpisali su protokol o suradnji na pojednostavljenju procedure registracije privatnog smještaja, kako bi bar 15 posto povećali broj registriranih kreveta u domaćoj radinosti, kojih je do sada bilo prijavljeno za izdavanje oko 60.000, objavili su jučer crnogorski mediji. „Usvojene su veoma male dažbine i jednostavan postupak registracije, kako bi što veći broj ušao u proceduru do početka glavne sezone“, saopćio je ministar turizma Predrag Nenezić, nakon sastanka koordinacijskog tijela za pripremu i praćenje turističkih sezona, kojim je predsjedavao crnogorski premijer Milo Đukanović. „Realizacija projekta Regionalni vodovod bila je tema sastanka. Dobili smo uvjeravanja da će svi predviđeni radovi biti završeni do 15. juna ove godine. Što se rezervacija za glavnu sezonu tiče, već ima razloga za umjereni optimizam, jer imamo podatke da prodaja na strateški najvažnijim tržištima ide dobro. Booking je bolji 10-12 posto nego prošle godine u ovo vrijeme, ali je nešto slabiji nego 2008. godine“, rekao je Nenezić. On je također dodao da sa ruskog tržišta, kao i iz regije, stižu također dobre informacije o interesu za odmor u Crnoj Gori. I sa tih tržišta se može računati na povećanu posjetu u odnosu na prošlogodišnju. U toku je kampanja u regiji koju već realiziraju Crnogorsko turističko udruženje i Nacionalna turistička organizacija, uz podršku ministarstva turizma i Vlade. Kampanja ima za cilj promociju povoljnosti koje omogućavaju paket-aranžmani za boravak u malim hotelima i privatnom smještaju. Ministar je ustvrdio da će Sveti Stefan sigurno biti u ponudi ove godine, kao i rekonstruirani hoteli 'Palas' i 'Aleksandar', novi dodatni kapaciteti hotela 'Avala' i 'Maestral', kao i novi vezovi u marini Porto Montenegro. Što se tiče cijena usluga na komunalnom nivou, kao i usluga u ugostiteljskim objektima, ministar Nenezić je kazao da još nisu definirane. Prema njegovim riječima, traži se rješenje u dogovoru sa proizvođačima hrane i pića na teritoriji Crne Gore, kako bi se napravila sprega proizvođača i turističko - ugostiteljskih kompanija, čime bi kroz zajednički interes mogli da dogovore niže cijene, što bi se, naravno, odrazilo na cijenu turističke ponude, rekao je ministar. (Vladimir Zeković)
Kosovo: Susret s slovačkim ministrom vanjskih poslova
Ministar vanjskih poslova Slovačke Miroslav Lajčak sastao se u Prištini sa kosovskim premijerom Hashimom Thacijem, koji ga je, kako je saopćeno, informirao o zbivanjima na Kosovu. On je naglasio obaveze kosovskih institucija u transparentnoj i efikasnoj vladavini reda i zakona i afirmaciji prava zajednica. On je, govoreći održavanje lokalnih izbora, koje je ocijenio da su bili pošteni i demokratski, rekao da su Albanci, Srbi i ostale zajednice glasali i izabrali svoje legitimne predstavnike, a kao rezultat izbora imamo i stvaranje tri nove općine sa srpskom većinom - Gračanicu, Ranilug i Klokot. „Te općine su počele normalno funkcionirati i imaju punu podršku vlade“, rekao je kosovski premijer Lajčaku. Privremeni kosovski premijer je rekao da je Kosovo spremno za uspostavljanje odnosa sa Srbijom kao dvije nezavisne države. Ministar vanjskih poslova Slovačke Miroslav Lajčak izjavio je u Prištini da je u regiji potrebna suradnja. Kako je saopćeno iz kabineta privremenog pokrajinskog predsjednika Fatmira Sejdiua, ministar Lajčak je izrazio interes Slovačke za sveobuhvatnu suradnju sa institucijama u Prištini , pogotovo u oblastima koje će olakšati život ljudi. U saopćenju se navodi kako je Lajkčak prenio Sejdiu da se slaže da je kosovski slučaj jedinstven i da se ne može koristiti kao presedan za bilo koje druge zemlje. Sejdiu je Lajčaku ponovio zahtjev da Slovačka prizna nezavisnost Kosova. Lajčaku je, također preneseno da institucije u Prištini nastoje integrirati manjine, a Sejdiu je ocijenio opstrukcijom Srbije što podržava lokalne i druge strukture u kojima rade Srbi u pokrajini. Šef diplomacije Slovačke, koja nije priznala jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova, danas se u Prištini sastao sa šefom UNMIK-a Lambertom Zanierom, a sutra će održati konferenciju za novinare u Medija centru u Čaglavici. Najavljeno je da će se Lajčak sastati sa ministrom vanjskih poslova Kosova Skenderom Hisenijem. Slovačko ministarstvo vanjskih poslova upozorilo je da sastanak šefa slovačke diplomacije sa ministrom vanjskih poslova Kosova tokom posjete Prištini nije na ministarskom nivou. „Naš ministar se ne sreće ni sa kakvim ministrom, samo sa predstavnikom kosovske administracije koji se tako označava“ izjavio je glasnogovornik Peter Stano slovačkoj agenciji SITA. Budući da je Slovačka jedna od pet članica Evropske unije koje nisu priznale nezavisnost Kosova, tokom susreta neće biti državnih zastava, a ne računa se ni kao susret na ministarskom nivou. (Violeta Palaska)
Makedonija: Interes za Ohrid
Predstavnici 15 touroperatora i šest medijskih kuća iz Kine ovih dana nalaze se u Ohridu kako bi razgledali turističke potencijale koje nudi taj grad. „Ovdje smo da bismo razgledali prirodne i kulturne ljepote grada i uopće što nudi Makedonija. Makedonija ima što za ponuditi. Kada se vratimo u Kinu prenijet ćemo sugrađanima sve što smo vidjeli ovdje“, rekli su kineski gosti. Lidija Leo, predstavnica kineskih touroperatora, istaknula je da je veza između Makedonije i Kine već uspostavljena. „Turistička ponuda Ohrida i cijele države bit će predstavljena u Kini već sljedeći mjesec pa očekujemo već ove sezone veći broj kineskih gostiju“, izjavio je Vlado Sukloski iz Agencije za promociju i podršku turizma Makedonije. Prema posljednjim podacima, uskršnji praznici u Ohridu su prošli bez mnogo inozemnih turista, već pretežiti makedonskima. Postoji strah da bi ova turistička sezona mogla doživjeti debakl. Ovaj makedonski biser ima ogroman potencijal, a Ohriđani smatraju da bi se zato trebala osmisliti kampanja kako bi predstavio ovaj grad i njegove ljepote te iskoristili predstojeći dani prije početka službene ljetne sezone. Iako su nedavno smanjene cijene u kafićima, turistički djelatnici kažu da se ova blijeda slika ove godine objašnjava slabom organiziranošću i općim kaosom u turizmu. Ohrid za veliki dio turista postaje skupa destinacija, dok jednako privlačne destinacije, poput Crne Gore i Jadrana, nude desetodnevne aranžmane već po 99 eura. Turistički radnici su u panici, što se Ohrida tiče. Oni kažu da neugodne slike poplava i otpada odvraćaju potencijalne inozemne turiste. Nadalje, optužuju da je Ohrid žrtva lijenosti i ljudske nebrige pa zato traže od nadležnih institucija da hitno riješe probleme. „Nadamo se da će netko konačno stati na kraj ovome jadu. Zahvalni smo Vladi RM što je ulagala u turizam, ali je ovaj put ipak podbacila“, izjavio je Aleksandar Čonevski iz Gospodarske komore za turizam. Osim prijeteće razine vodostaja Ohridskog jezera, na razvoj turizma utječu i dugogodišnji problemi, poput visokih cijena, odsustva jeftinih zrakoplovnih letova i loše infrastrukture. (Vlado Naumovski)
Albanija: Rješavanje problema nasilja u obitelji
Prema posljednjim objavljenim podacima, nasilje u obitelji odnijelo je 16 života 2009. godine, navodi albansko državno vijeće za jednakost spolova. U svom govoru albanski ministar rada Spiro Ksera kazao je kako je ukupno zabilježeno 1.217 slučajeva nasilja u obitelji, što predstavlja znatan rast u usporedbi sa 2008. godinom. Trenutačno je u tijeku projekt Državnog instituta za statistiku za identificiranje svih žrtava i prijavljenih slučajeva, kao uvod za korake zastupnika u borbi protiv tog problema. U međuvremenu, ministar zdravstva Petrit Vasili objavio je planove o izgradnji pet novih bolnica ove godine. „Možemo slobodno kazati kako je došlo do ulagačkog 'buma' u bolničkim uslugama“, izjavio je Vasili parlamentarnom odboru za zdravstvo. Dvije nove bolnice nalazit će se u Tirani, jedna u Kavaji, jedna u Elbasanu i jedna u Shkodri. (Violeta Palaska)
Četvrtak, 08.04.2010.
Slovenija: Bolje prognoze
Privredni rast u Sloveniji bi ove godine trebalo da iznosi 1,3 posto, a 2011. nešto više - 1,8 posto, procijenila je Banka Slovenije. Prema toj prognozi, stopa inflacije će ove godine porasti na 1,6 posto, a iduće pasti na 1,4 posto, izjavio je za slovenske medije guverner slovenske centralne banke Marko Kranjec. Prognozira se da će privredni rast biti potaknut izvozom, za koji Banka Slovenije očekuje da će ove godine biti veći pet posto u odnosu na 2009. godinu. Pored toga, u centralnoj banci Slovenije očekuju da će uvoz istovremeno porasti za skromnijih tri posto, jer bi domaća potražnja trebala stagnirati ili čak registrirati pad. Ove godine se očekuje i pad broja zaposlenih od 2,3 posto. Banka Slovenije je optimističnija od UMAR-a (Ured za makroekonomske analize i razvoj), koji za ovu godinu najavljuje 0,6-postotan gospodarski rast. Za sljedeću godinu Banka Slovenije predviđa 1,8-postotan gospodarski rast, dok je prognoza UMAR-a 2,3 posto. Istovremeno, podaci pokazuju da su krediti poduzećima u bankama diljem Slovenije u veljači su ostvarili neto rast od 107 milijuna eura, što je najosjetnije povećanje u posljednjih godinu dana, ustvrdila je Banka Slovenije u najnovijem biltenu. Poduzeća su krajem veljače u bankama imala 20,16 milijardi eura kredita, odnosno 154 milijuna eura više nego krajem 2009. Slovenska su kućanstva istovremeno imala 7,95 milijardi eura kredita, 65 milijuna eura više nego krajem prošle godine. Među izvorima banaka u veljači su se znatno smanjili depoziti države, točnije za 688 milijuna eura, a banke su se istovremeno u inozemstvu neto zadužile za 57 milijuna eura. (Jagoda Radojčič)
Hrvatska: Izvjesna pomoć MMF-a
U posljednjem izdanju Dun & Bradstreetove mjesečne publikacije 'International Risk and Payment Review' za tekući mjesec, najveća bonitetna kuća na svijetu Dun & Bradstreet dodijelila je Hrvatskoj i dalje rejting DB3d, što je svrstava u zemlje s blagim rizikom poslovanja, saopćeno je iz bonitetne kuće Bonline koja je ekskluzivni zastupnik D&B-ja za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Dun & Bradstreet procjenjuje kako direktne strane investicije neće unijeti dovoljno kapitala u državu, te će se hrvatska vlada morati dodatno zadužiti. Ukoliko se dogodi da stanje na svjetskom tržištu bude kao što je bilo krajem 2008. godine, Hrvatska će tada biti primorana tražiti pomoć Međunarodnog monetarnog fonda. Pomoć MFF-a znači dotok svježeg kapitala, ali uz određene uvijete kao što su stroža fiskalna konsolidacija koja će produljiti ekonomski pad. Prema D&B-jevim podacima, 23,5 posto plaćanja hrvatskih poduzeća stranim poduzećima kasnilo je više od 30 dana od ugovorenih rokova. Nadalje, 65 posto plaćanja izvršeno je u dogovorenom roku, 8.9 posto njih plaćeno je sa 60 ili više dana zakašnjenja od ugovorenog roka, dok 2,2 posto plaćanja kasni više od 120 dana. Dun & Bradstreet i dalje preporučuje stranim investitorima da poslovanje sa hrvatskim poduzećima osiguraju akreditivom. Zbog kreditne krize i smanjenja profitabilnosti poduzeća, plaćanje stranim partnerima i dalje ostaje izazov za hrvatska poduzeća. D&B navodi kako je vanjski rizik Hrvatske relativno visok zbog kroničnog fiskalnog deficita i deficita platne bilance koji moraju biti financirani iz godine u godinu, što povećava vanjsku zaduženost. D&B predviđa da je vanjski dug u 2009. godini iznosio 60 milijuna dolara i očekuje njegovo povećanje u iduće dvije godine. Pozitivnim D&B ocjenjuje rizik konvertibilnosti koji ostaje i dalje nizak zbog intervencija Hrvatske narodne banke koji održava stabilnost kune u odnosu na euro. Prema novoj procjeni svjetske bonitetne kuće u regiji i dalje najviši rejting ima Slovenija (DB2c), a slijede Mađarska (DB3d), Albanija (DB4a), Makedonija (DB4b), Srbija (DB4d) i BIH (DB6a). Rejting se promijenio u šest država: Nizozemskoj, Čileu, Grčkoj, Islandu, Argentini i Guatemali. (Petar Grabovac)
Bosna i Hercegovina: Pad životnog standarda
Službeni podaci pokazuju bilježe višemjesečni proces smanjenja plaća a, istovremeno rast cijena robe i usluga što nedvosmisleno pokazuje na pad životnog standarda građana, iako se to pokušava prikriti, tvrde u udruženjima potrošača. Plaće u BiH u odnosu na prošlu godinu u većini poduzeća i institucija su smanjene i do 15 posto, dok su troškovi četveročlane obitelji veći za od 100 do 150 KM samo na robi i uslugama koje se moraju kupiti. Četveročlana obitelj, sa dvoje zaposlenih što je za tržište rada i prilike u Bosni i Hercegovini skoro pa postala rijetkost, za gorivo izdvoji oko 20 KM više na mjesečnom nivou. Troškovi za cigarete veći su za oko 15 KM tako već smanjeni kućni budžet je zbog poskupljenja kraći za oko 120 KM i to na uslugama čije plaćanje se ne može izbjeći. Mensud Lakota, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača Bosne i Hercegovine, izjavio je da je kupovna moć građana u svim segmentima lošija u odnosu na prošlu godinu, te da su životni troškovi posljednjih godina u stalnom porastu. „Cijene pojedinih namirnica kao što su šećer, ulje, ali i komunalne usluge stalno rastu dok plaće idu dolje, iako se želi prikazati drugačije“, rekao je Lakota i dodao da se država na ovakvo stanje uopće ne obazire te da je jedino rješenje donošenje strategije i sistematsko rješenje problema. Lakota tvrdi kako službena statistika ne pokazuje stvarno stanje i pad životnog standarda, te da umjesto toga ima zadatak prikazivanja trenutne situacije u pozitivnom svjetlu. „Metodologija proračuna državne statistike je takva da se građanima samo baca prašina u oči. Prate se artikli koji se rijetko koriste, kao što su biber i slično, a zanemaruje porast cijena osnovnih artikala. Tako je u prošloj godini ignorirana činjenica da je ulje poskupjelo za čak 60 posto", izjavio je Lakota dodajući da su potrošači prisiljeni na sve veća odricanja. Ističe da prosječna potrošačka korpa koja bi trebala sadržavati 42 artikla, u ovoj godini spala na svega 22 artikla, dok su umjesto kvalitetnih namirnica, među kojima su meso i voće, sve zastupljeniji jeftiniji proizvodi, kao što su tjestenina i krumpir. Dragovan Petrović, tajnik Pokreta potrošača Republike Srpske, kaže da oni ne vode evidencije sa uslugama tipa vrtića, cigareta i slično, te da su cijene osnovnih životnih namirnica osim voća i povrća na istom nivou kao i prošle godine. Međutim, Petrović naglašava da se često u javnosti čuje kako se danas bolje živi nego 2005. godine što nije točno jer i službena statistika pokazuje drugačije. „Za život prosječne četveročlane obitelji u 2005. godini i njeno zadovoljavanje osnovnih potreba trebalo je izdvojiti 2,11 plaća a, danas za isto to treba izdvojiti 2,16 plaća", kazao je Petrović. Ranka Mišić, predsjednica Saveza sindikata Republike Srpske, kaže da su primanja sve manja i neredovnija dok su cijene proizvoda ostale iste ili su porasle. Ističe da posljednji statistički podaci govore da je inflacija u ovoj godini neznatna, dok obični građani, mogu primijetiti da je njihova kupovna moć sve manja. Mišićeva je istaknula da su na pad standarda značajno uticala poskupljenja električne energije, goriva i telefonskih usluga. (Mirsad Ajnadžić)
Srbija: Smanjen deficit platne bilance
Prema jučer objavljenim podacima, deficit tekućeg računa platne bilance Srbije u januaru je bio 137 milijuna eura, što je za trećinu manje nego u istom mjesecu prethodne godine. Prema podacima Narodne banke Srbije, na strani kapitalnog i financijske bilance evidentiran je neto priljev stranih direktnih investicija od 123 milijuna eura, dok su neto priljevi tekućih transfera iznosili 156 milijuna eura, što je za 35 posto slabiji rezultat od istog perioda prošle godine. Deficit platne bilance Srbije u 2009. godini bio je 2,41 milijardi dolara, što je bilo 5,7 posto bruto domaćeg proizvoda. Bilans razmjene usluga s inostranstvom, izražen u dolarima, u 2009. godini bio je uravnotežen, budući da je ostvaren gotovo zanemariv pozitivan saldo od dvije tisuće dolara. U siječnju ove godine ostvaren je izvoz usluga u vrijednosti od 241,2 milijuna dolara i uvoz u skoro identičnoj vrijednosti, što znači da je pokrivenost uvoza izvozom bila 100 posto. U siječnju 2010. godine u odnosu na isti mjesec 2009. godine, prihodi od izvoza usluga Srbije opali su za 3,5 posto, a rashodi na temelju uvoza smanjeni su za 11,5 posto. Prema posljednjim podacima, u Srbiji čak 9,2 posto stanovništva ili 670.000 građana gladuje. Oni žive ispod granice siromaštva, sa mjesečnim primanjima manjim od 8.300 dinara. „Kod starijih iznad 65 godina taj postotak iznosi 10,1 posto, a kod nezaposlenih čak 19,3 posto. Među najugroženijima su i djeca do 13 godina i samohrane majke, a na selu je postotak siromaštva za tri posto veći nego u gradu“, izjavio je ministar rada i socijalne skrbi Rasim Ljajić. On navodi da „socijalnu pomoć u Srbiji prima 63.000 obitelji, a dječji dodatak 202.000 obitelji. „Postoje brojne obitelji koje su u takozvanoj sivoj zoni siromaštva, koje imaju platu samo po tisuću dinara veću od granične. Ima i starih siromašnih seoskih domaćinstava koja imaju 50 ari zemlje koju ne mogu obrađivati, ali zbog toga ne mogu da primaju socijalnu pomoć. Tu zakonska regulativa mora da se mijenjati“, rekao je Ljajić. Prema njegovim riječima, Srbija je 2000. godine imala 13,6 posto ljudi koji su živjeli ispod granice siromaštva. On kaže da je 2006. godine taj postotak smanjen na 6,6 posto, ali da sada, kao posljedicu krize, u 2009. godini imamo blagi rast siromaštva.Ljajić kaže da će za najsiromašnije građane do kraja godine biti izdvojeno 880 milijuna dinara, koji će biti raspoređeni na najugroženije kategorije i da će Vladi predložiti donošenje uredbe kojom se dozvoljava da se unutrašnje rezerve koriste u socijalne svrhe. (Milijana Radulović)
Crna Gora: Blokirani projekta
Iz sjevernih općina blokirano je od strane banaka 113 projekata ukupne vrijednosti 4.536.700 eura. Banke ne samo što nisu dale financijska sredstva nego nisu ni odgovorile prihvaćaju li projekte ili ne. Ukupno 140 projekata ukupne vrijednosti 6,56 miliona eura iz Vladine kampanje 'Posao za vas', koja je pokrenuta u 2008. godini, čeka da se bankari smiluju i kažu hoće li im dati novac. Ovim uglavnom proizvodnim projektima, kojih je najviše sa sjevera, koje su zajednički trebali financirati crnogorska Vlada i banke, Direkcija za razvoj malih i srednjih poduzeća je dala zeleno svijetlo, a dio novca izdvojila država. Proslijeđeni su bankarima da ih i oni procijene i odluče hoće li ih financirati. Vrijeme je prolazilo, a poduzeća od banaka nisu dobivala nikakav odgovor. U studenom prošle godine održan je sastanak predstavnika Vlade i banaka na kojem su bankari upozoreni da ukoliko ne daju Vladin novac moraju da ga vrate u budžet. Bankari su saopćavali više razloga zbog kojih nerado izdvajaju novac upozoravajući da svako ne može dobiti kredit. Predstavnici države su, tada, pokazali dobru volju i mogućnost dogovora da se novac u budžet ne vraća, ukoliko bankari odluče usmjeriti ga poduzećima. U Direkciji za razvoj malih i srednjih poduzeća kažu kako od banaka ni sada ne traže da po svaku cijenu daju novac za ove projekte, nego da konačno kažu da li oni zadovoljavaju i bankarske kriterije. „Kod banaka je ostalo u proceduri još 140 projekata ukupne vrijednosti 6.562.473 eura. Iz sjevernih općina je 113 zahtjeva, vrijednosti 4.536.700 eura. Ovi podaci govore kako banke nisu na profesionalan način realizirale svoje obaveze“, izjavio je direktor Direkcije za razvoj malih i srednjih poduzeća Zoran Vukčević. „Neshvatljivo je kako banke nisu čak ni odgovorile podnositeljima zahtjeva da li će podržati projekt ili ne. Ako hoće, kada će to napraviti. Takav odnos banaka je neprihvatljiv“ kategoričan je Vukčević podsjećajući kako je Direkcija sve napravila što je bilo u njenoj nadležnosti. „Zahtjevi su davno predani Direkciji, naša posebna komisija ih je ocjenjivala. Sve zahtjeve koji su zadovoljili uvjete i kriterije iz javnog poziva proslijedili smo bankama na konačno odlučivanje. Procedura nalaže da banke donose konačne odluke, jer korisnik kredita zaključuje ugovor o kreditiranju sa njima. Svaki podnosilac zahtjeva je sam određivao preko koje banke želi da mu se realizira kredit“, rekao je Vukčević. (Vladimir Zeković)
Kosovo: Visoka stopa smrtnosti od raka
Prema posljednjim objavljenim podacima, Kosovo je postalo vodeće u regiji po broju umrlih od bolesti raka, od koje godišnje premine oko 5.000 stanovnika, što je trostruko više nego prije rata, objavili su kosovski mediji, koji navode kako najviše utječe povećana radioaktivnost. Prema njihovom pisanju, kosovsko ministarstvo zdravlja nema politiku za borbu protiv te opake bolesti niti podatke o raku, iako je prikupljanje podataka zakonom obavezno, a objavljeni podaci su dobiveni od Udruženja onkologa Kosova. Povećanju radioaktivnosti, pored objekata koji su bombardirani tokom rata, doprinosi i uvoz raznih radioaktivnih predmeta, poput mreža za lampe na gas, koje zrače radioaktivno. Institut Medicine rada u Obiliću konstatirao je da mreže lampi na plin (propan-butan) sadrže visok nivo radioaktivnog zračenja, a po nalazima stručnjaka ovog instituta, zraci su 46 puta veće od dozvoljene norme, ili 42 puta veće nego materijal kojim je popločan centralni trg u Prištini nazvan 'Majka Tereza'. Radiolog u tom institutu Shuqri Dumani je rekao da je nakon rata na Kosovo uvezen veliki broj radioaktivnih mreža za lampe na plin. Prema njegovim riječima, jedan broj tih mreža se nalazi u domovima na Kosovu i one predstavljaju pravu opasnost. Uglavnom se prodaju na buvljacima, rekao je on, predlažući žiteljima da ih sklone iz lampi i odlože u staklenu teglu, ali da se nikako ne smiju bacati u smeće. Dumani kaže da je izvještaj o opasnim mrežama, ali i ostalom opasnom materijalu, poslao u nekoliko ministarstva, međutim, nije još ništa poduzeto za uklanjanje tih mreža, pogotovo iz kuća građana. (Violeta Palaska)
Makedonija: Povećanje dividende Alkaloida
Upravni odbor Alkaloida Skoplje objavio je poziv za Godišnju skupštinu dioničkog društva, na kojoj se treba usvojiti prijedlog odluke o isplati dividende. Suglasno Odluci o upotrebi i raspodjeli dobitka ostvarenog na godišnjem računu za 2009. godinu, dioničarima se isplaćuje dividenda za 2009. godinu u visini od 136,00 denara neto, odnosno 151,11 denara bruto po dionici. Dividenda za 2009. godinu je za 10,57 posto viša u odnosu na isplaćenu neto-dividendu po dionici za prethodnu godinu od 123,00 denara. Posljednji dan trgovanja Alkaloidovim dionicama s pravom na dividendu je 5. svibnja 2010. godine. Inače, isplata dividendi će započeti 14. svibnja 2010. godine. U konkurenciji više od 1000 vodećih tržišnih marki prisutnih na tržištu država bivše Jugoslavije, liniji dječje kozmetike Becutan makedonske kompanije Alkaloid dodijeljen je status Superbrands za 2009. godinu. Kriteriji za odabir bili su prepoznatljivost, kvaliteta i dosljednost te vodeća pozicija na tržištu, a odluka o dobitnicima donesena je zajedničkim glasovanjem stručnog žirija te više od 20000 potrošača, što dodatno podiže važnost i relevantnost rezultata, stoji u priopćenju. Becutanu je ovo veliko priznanje, zahvaljujući kojem je svrstan u vodeće robne marke, zaslužio 30-godišnjom tradicijom i s više od 100,000.000 prodanih proizvoda te velikim povjerenjem kupaca koje se prenosi s generacije na generaciju. Kvalitetom, dobrim cijenama i reklamom, svaki brend se može probiti na strana tržišta. Jedan od francuskih stručnjaka u dizajnu, zabilježio je napredak kod makedonskih kompanija u dijelu razvijanja brendova. Kako bi neki određeni proizvod mogao postati svojevrstan brend, mora pružati kvalitetu te privući širu narodnu masu. On je dodao kako je za pivo Skopsko i makedonski ajvar čuo čak u Francuskoj. Istraživanje marketinških agencija pokazalo je kako se među prvih 10 najpoznatijih brendova nalaze Skopsko, ajvar, smokve Stoby Flipsa te Kafetin. Menadžer Alkaloida, Miloš Radulović, izjavio je kako je najteže stvoriti i održati jedan brend. Kafetin i Becutan su dva najpoznatija brenda ove kompanije. Put njihovog brendiranja bio je težak, no uz dobru strategiju probili su se na inozemna tržišta. (Vlado Naumovski)
Albanija: Razbijena organizacija krivotvorenja viza
Albanska policija u istočnom gradu Korci razbila je kriminalnu mrežu koja je pomagala lokalnom stanovništvu da dođe do grčkih viza u zamjenu za novac, objavili su lokalni mediji. Služba za borbu protiv gospodarskog kriminala uhapsila je predstavnika jedne romske udruge u tom gradu, dok su dvije žene pod istragom. U toj navodnoj shemi svakoj osobi koja je željela dobiti grčku vizu naplaćivano je između 1.500 i 2.000 eura. Prije nekoliko tjedana policija u Korci uhitila je predstavnika grčke udruge OMONIA zbog krivotvorenja viza. Ministar unutarnjih poslova Lulzim Basha nedavno je obećao kako će Albanija nastaviti s borbom protiv trgovine ljudima te će ponuditi bezuvjetnu pomoć žrtvama. Na konferenciji o trgovini ljudima koja je održana krajem ožujka, ukazao je na napore Albanije u sankcioniranju krijumčara, kao i na pljenidbi njihove imovine i jačanju zakona za zaštitu svjedoka. U međuvremenu, Evropska komisija (EK) kritizirala je u srijedu Albaniju zbog nedovoljne zračne kontrole. Komisija je pozvala Tiranu na povećanje sigurnosti, upozorivši kako, ukoliko to ne učini, riskira biti stavljena na takozvani 'crni popis' EK. Evropska agencija za sigurnost zračnog prometa kazala je ranije EK kako Albanija ne ispunjava međunarodne sigurnosne kriterije. Evropska komisija kaže kako intervenira sada zbog rasta broja letova iz Albanije u zemlje Evropske Unije. (Violeta Palaska)
Srijeda, 07.04.2010.
Slovenija: Rast BDP-a od 0,6 posto
Slovenski premijer Borut Pahor izjavio je kako prema najnovijim izračunima vladine službe za makroekonomiju, Slovenija ove godine očekuje rast bruto nacionalnog proizvoda od 0,6 posto, te nastavak gospodarskog oporavka nakon prošlogodišnje krize. Umjesto 0,5 postotnog rasta BDP-a u ovoj godini, kako se očekivalo krajem prošle, ekonomisti sada računaju kako će na kraju ove godine rast BDP-a iznositi 0,6 posto i postupno se povećavati na predviđenih tri posto u 2012. godini. Nezaposlenost će ove godine doseći 7,2 posto. Premijer Pahor je izjavio da najveće probleme očekuje vezano uz postizanje cilja vlade da se proračunski deficit ove godine smanji za 0,5 postotnih poena. Zato će, po njegovim riječima, doći do rebalansa proračuna i dodatnih mjera štednje. Najavio je da će njegova vlada u roku od deset dana donijeti "sistemske" mjere kako pomoći građevinskom sektoru koje je trenutno u najvećoj krizi, a prethodnih je godina značajno djelovao na više stope gospodarskog rasta na nacionalnoj razini. Slovenija je u prva dva mjeseca ove godine zabilježila proračunski deficit od 418 milijuna eura, odnosno 45 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Kako pokazuju podaci ministarstva financija, deficit za veljaču je bio nešto manji nego u siječnju i iznosio je 198 milijuna eura, dok je u prvom ovogodišnjem mjesecu iznosio 220 milijuna eura. Proračunski rashodi u prva dva mjeseca 2010. iznosili su 1,587 milijardi eura, 13 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Tekući rashodi su istovremeno bili veći za 11 posto i iznosili su 475 milijuna eura. Porezni prihodi u Sloveniji zaostaju za prošlogodišnjim za 323.000 eura i iznose 1,022 milijarde eura. (Jagoda Radojčič)
Hrvatska: Smanjena neto plaća
Prosječna neto plaća zaposlenih u pravnim osobama u Zagrebu za siječanj ove godine iznosila je 6.119 kuna, a umanjena za krizni porez manja je za 191 kunu ili za 3,1 posto i iznosila je 5.928 kuna, pokazuju jučer objavljeni podaci Odjela za statistiku zagrebačkog Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada. Prosječna zagrebačka neto plaća za siječanj od 6.119 kuna (bez posebnog poreza) bila je za 133 kune ili nominalno za 2,1 posto niža nego za prosinac prošle godine. Zagrebačka prosječna neto plaća za siječanj bilježi pad i na godišnjoj razini, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, i to za 66 kuna ili za 1,1 posto. Najniže su neto plaće u Zagrebu i za siječanj ove godine bile u proizvodnji odjeće u iznosu od 3.107 kuna. S druge su pak strane dvije djelatnosti u kojima su prosjeci za siječanj veći od deset tisuća kuna, a to su upravljačke djelatnosti; savjetovanje u vezi s upravljanjem s 13.673 kune i promidžba (reklama i propaganda) i istraživanje tržišta s 11.053 kune. Hrvatska je ušla u novu eru visoke nezaposlenosti koja će po svemu sudeći rezultirati valom nepovratnih promjena u društvu čiju je dubinu i ukupne posljedice u ovome trenutku teško sagledati. Najgori učinci nezaposlenosti na obitelj, politiku i cijelo društvo trebaju vremena za inkubaciju, pokazivat će se polako, ali će ostaviti duboke tragove, procjena je ekonomskih stručnjaka. Osim doslovnog osiromašenja, dugotrajna nezaposlenost za posljedicu ima i socijalnu izolaciju, marginalizaciju i gubljenje socijalnih mreža. Profesija je jedan od bitnih faktora identiteta u modernim društvima. Vezana je uz 'organizirani' rad, pa ispadanje iz organizacija znači i pitanje preispitivanja identiteta", upozorava na univerzalne socijalne posljedice nezaposlenosti dr. sci. Jasminka Lažnjak, s Odsjeka za sociologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta. Brojna su istraživanja potvrdila da nezaposlenost može imati i niz psiholoških posljedica. „Dugotrajna nezaposlenost posebno je rizična životna okolnost. Ona vodi do osiromašivanja i socijalne isključenosti te trajnog gubitka radnih potencijala. Pokazalo se da je u društvima s visokom stopom nezaposlenosti primjetna povećana stopa alkoholizma, suicida. psihijatrijskih bolesti i obiteljskog nasilja“, objašnjava dr. sc. Darja Maslić Seršić s Odsjeka za psihologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta. Inga Žic, ravnateljica Uprave za rad i tržište rada u Ministarstvu gospodarstva, upozorava da više od visoke nezaposlenosti zabrinjava niska zaposlenost: Kad bi se dogodilo čudo i preko noći se zaposlilo svih 317.625 nezaposlenih, stopa nezaposlenosti bila bi jedan, a stopa zaposlenosti radno aktivnog stanovništva, a to je ono od 15 do 64 godine povećala bi se samo sa 57 na 59 posto, što je i dalje mala razina iskorištenosti radnoga potencijala zemlje. (Petar Grabovac)
Bosna i Hercegovina: Plaće dužnosnika
Plaća direktora Agencije za bankarstvo Federacije BiH Zlatka Barša je oko 9.000 KM i trenutno je tri puta veća od plaće premijera Federacije BiH Mustafe Mujezinovića, objavili su jučer bosansko-hercegovački mediji. Prema spisku plaća dužnosnika u vlasti, direktora javnih poduzeća i agencija u Federaciji BiH, kojeg je obznanio Mujezinović, neto plaća premijera Federacije BiH je oko 2.800 KM. Podatke o primanjima Mujezinović je objelodanio nakon što Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH prošlog tjedna nije podržao Vladin prijedlog zakona o plaćama i naknadama uposlenih u organima vlasti Federacije BiH, a koji je predviđao povećanje plaća ministara i premijera. Po važećem zakonu plaća ministara u Vladi Federacije BiH je oko 2.400 KM, a po novom zakonu njihova plaća bi trebala biti oko 3.200 KM. Mujezinović je upozorio i kako su plaće direktora osam poduzeća i agencija veće od iznosa predviđenog Zakonom o plaćama i drugim materijalnim pravima članova organa upravljanja institucija Federacije BiH i javnih poduzeća u većinskom vlasništvu Federacije BiH. Po ovom zakonu direktorske plaće mogu biti najviše pet prosječnih plata ili do 4.000 KM. Od ovih pravila, po Mujezinovićevom spisku, odstupaju direktori: 'Hrvatske pošte' Mostar, Agencije za nadzor osiguranja, 'Elektroprivrede HZ HB', Međunarodnog aerodroma Sarajevo, 'BH telekoma', 'BH pošte', 'BH Airlinesa' i Zavoda PIO/MIO Federacije BiH. „Svaka plaća koja je veća od 4.000 KM nije trebalo dobiti suglasnost resornog ministarstva. Ne znam da li je slučajno ili ne što su gotovo sve direktorske pozicije s platom većom od 4.000 KM iz jednog ministarstva. I ne mogu pozvati resornog ministra na odgovornost“, istakao je Mujezinović aludirajući na ministra prometa Naila Šećkanovića, stranačkog kolegu iz SDA. Premijer Federacije BiH ustvrdio je kako nije dao suglasnost ni na jednu plaću u institucijama Federacije BiH za koje je bio nadležan, a to su plaća direktora Agencije za bankarstvo, Razvojne banke i Regulatorne komisije za električnu energiju. Ove institucije izuzete su iz zakona o plaćama direktora javnih poduzeća. „Očekivao sam da će nadzorni odbori korigirati plaće i proslijediti mi na odobrenje“, rekao je Mujezinović i dodao da moraju biti regulirane platne liste i kalkulacije u javnim poduzećima. Matan Žarić, direktor 'Elektroprivrede HZ HB', negirao je premijerove tvrdnje da je njegova plaća iznad zakonskog maksimuma, navodeći kako je njegova plaća s toplim obrokom od 1. lipnja prošle godine do 4.000 KM. Po listi koju je jučer predstavio Mujezinović, Žarićeva trenutna neto plata je 5.309 KM. Mujezinović je ponovio je kako je zakon o plaćama u organima vlasti uvjet za nastavak aranžmana sa MMF-om. Ocijenio je kako nije bitan datum do kojeg zakon treba biti donesen, nego je bitan sistem i uspostava hijerarhije. Smatra da je ovaj zakon, koji je oboren u Parlamentu, mogao biti dobra osnova za zakon o plaćama u cijelom javnom sektoru. „Ovaj sektor sada je uređena velikim brojem akata nižeg reda i otvara mogućnost zloupotreba. Pojedini poslanici su zagovarali da predsjednica Federacije BiH bude ispod pravobranitelja, a ministri da budu na nivou tajnika Vlade. Ne smijemo dozvoliti da diletanti preuzmu sve i unište javna preduzeća", rekao je Mujezinović. Najveća direktorska plaća u Federaciji BiH trenutno je plaća Zlatka Barša, direktora Agencije za bankarstvo FBiH, i iznosi 9.029 KM. Odmah iza njega je Ramiz Džaferović, direktor Razvojne banke FBiH, s platom od 6.917 KM, a potom Željko Gugić, direktor 'Hrvatske pošte' Mostar, s platom od 5.795 KM. (Mirsad Ajnadžić)
Srbija: Izvoz stakla
Prema jučer objavljenim podacima, u posljednjih šest mjeseci rukovodstvo tvornice ambalažnog stakla učinilo je sve što je bilo moguće, bez investicijskih zahvata, kako bi se spriječila potpunu propast tvornice. „Sada je pravi trenutak da ulaganjem najmanje 17 milijuna eura u vitalne dijelove tvornice, ovu godinu završimo bez gubitaka, ali s tri puta većom proizvodnjom od sadašnje“, izjavio je nedavno Dušan Bajatović, prvi čovjek 'Srbijagasa', javnog poduzeća koje je zaključkom vlade svoja potraživanja od 34 milijuna eura pretvorilo u 63,62 posto kapitala te kompanije. SFS postoji i radi već 102 godine. „Naš koncept ne počiva na otpuštanju radnika, već na povećanju proizvodnje sa 42.000 na 121.000 tona. Takav plan podržali su najveći kupci, banke povjeritelji, pa i EBRD. Reakcija potrošača je izuzetno ohrabrujuća. Mnogi od njih su spremni da i financijski podrže naše investicijske napore i tako omoguće povratak SFS na pozicije koje je desetljećima imala”, rekao je Bajatović. „Samo u prošloj godini Srbija je uvezla ambalažno staklo iz Hrvatske i Bugarske u vrijednosti od oko 40 milijuna eura. Staklo nije visoko ovisan proizvod. Treba nama, ali i strancima. Hajde da ga proizvedemo. Opskrbimo sebe, smanjimo uvoz i izvozom zaradimo. Jednostavno, zar ne”, rekao je Bajatović. i dodao kako ima i drugačijih ideja a to je da se najveći dio, gotovo dvije trećine tvornice ugasi”. Prema njegovim riječima tim scenarijem ne dobiva nitko, a investicije nekadašnjeg većinskog vlasnika ni po strukturi ni po obimu nisu bile adekvatne. Samim tim nisu donijele nikakvo poboljšanje, a nestručni i problematični menadžment doveo je do toga da SFS ne može da odgovori obavezama. Zaprijetio je stečaj. Pokazalo se da za stručnjake i iskusne profesionalce, koji se domaćinski odnose prema tvornici, nije presudan tip vlasništva. Za kratko vrijeme ugovoren je izvoz u Njemačku i Italiju u vrijednosti pet milijuna eura, povezan je radni staž zaposlenima, smanjeni su troškovi i obaveze prema lokalnoj samoupravi. U SFS ne sumnjaju da ovakav koncept oporavka neće dati očekivane rezultate i već planiraju da izvoz 2012. bude bar 20 milijuna eura uz optimalno snabdijevanje domaćeg i susjednih tržišta. U Paraćinu, kako tvrde dobro obaviješteni izvori, postoji jak lobi, ali i interes jednog broja ljudi, da neovlašteno prodaju dio SFS. Gube iz vida da pored „Srbijagasa”, kao većinskog, postoji i drugi vlasnik o čijem statusu je još uvijek odgovorna Agencija za privatizaciju. U tvornici ambalažnog stakla sada radi oko 500 do 550 radnika. Oni bi da je preuzmu, jer je ta briga najmanja. Kasnije bi, zbog racionalizacije, broj zaposlenih sveli na 200-250 ljudi. Država bi samim tim bila prinuđena da otpusti onih 1.300 i time ostavi bez prihoda isto toliki broj obitelji u Paraćinu. Previđa se, međutim, važna tehnološka činjenica – nemoguće je organizirati potpuno odvojenu proizvodnju u pogonima koji samo rade finalne artikle, a tokom privatizacije javljali investitori zainteresirani samo za kupovinu tvornice ambalažnog stakla. Do sada je sve, ne samo u „Srbijagasu”, već i u odgovornim institucijama u oporavku SFS rukovodila budućnost nekoliko tisuća obitelji koje od nje žive, ali u Paraćinu se sve više boje da, ipak, ne prevlada neki drugi interes. (Milijana Radulović)
Crna Gora: Ulaganjima protiv krize u turizmu
Realizacija projekta dogradnje hotela „Maestral“ u Miločeru, koja je započela u listopadu prošle godine, odvija se prema planiranoj dinamici. Kako je objavljeno u crnogorskim medijima, svi radovi završavaju se u najavljenim rokovima. Novi kapaciteti, 23 sobe i 11 apartmana, koji će biti izrađeni i opremljeni po kategoriji pet plus zvjezdica, već je izvjesno, biti će u funkciji na početku glavne turističke sezone. „Ovo je velika i značajna investicija ne samo za kompaniju HIT, već i za Crnu Goru. Ukupna vrijednost objekta sa projektom i opremom dostigla je cifru od sedam miliona eura. Grubi građevinski radovi planirani da se završe do 25. marta u roku su okončani, tako da već možemo sa sigurnošću najaviti da će novi dio našeg hotela biti otvoren, kao što smo i obećali, prilikom početka radova 4. lipnja“, izjavio je Danijel Mlečnik, izvršni direktor HIT „Montenegra“, koji je ovaj hotel kupio od HTP Budvanska rivijera, što predstavlja jedan od pozitivnih primjera dosadašnje privatizacije u crnogorskom turizmu. Izražavajući zadovoljstvo što će hotel od ovoga ljeta moći odgovoriti i najzahtjevnijim gostima kada je luksuzni smještaj u pitanju, direktor Mlečnik je rekao da je na taj značajan i vrijedan posao pala i izvjesna „mrlja“. To je urađeno ovih dana, kada je, praktično preko noći, nikla građevina ispred tog novog dijela hotela. U pitanju je objekt koji je izgrađen na svega tri metra od našeg hotela i to dijela u kojem je najelitniji smještaj, visokoluksuzni apartmani, ističe Mlečnik. Prema njegovim riječima, kada su sa nadležnim komunalnim službama dogovarali taj posao i dobili neophodne dozvole za projekt i gradnju, nisu bili upoznati da je na tom prostoru, neposredno uz taj novi dio građevine, predviđena izgradnja zgrade od dva kata plus potkrovlje, čime je nanesena šteta kompaniji. Mlečnik je rekao da su odmah reagirali tako što su od urbanističke inspekcije tražili objašnjenje za novonastalu situaciju jer, kako kaže, smatraju da je građevinska dozvola izdana mimo propisa i pravila. Od nadležnih traže službeno da im predstave svu dokumentaciju, ali na njihov zahtjev predat 9. veljače još nisu dobili odgovor. Uoči sezone, svake godine se, po pravilu, pokreću pitanja vezana za korištenje plaža od strane hotela koji su ugovorom o kupovini dobili određenu plažu ili njen dio na korištenje, koji je rezerviran za goste tog hotela. Slično je i sa plažom ispred 'Maestrala', ali se, kako kaže direktor HIT „Montenegra“, to uvijek dobro prevazilazilo. „U 'Maestralu' su tradicionalno najbrojniji gosti Talijani za koje je u dane vikenda osiguran avionski prijevoz iz Rima i Milana. U posljednje vrijeme bilježimo pad broja gostiju iz Italije, ali imamo porast iz Albanije, odakle nam stižu zaista dobri gosti. Domaći su nam standardni, a posebno smo zadovoljni brojem posjetilaca koji u naš hotel stižu radi učešća na raznim skupovima“, rekao je Mlečnik. U HIT „Montenegru“ kažu kako ne strahuju od konkurencije. (Vladimir Zeković)
Kosovo: Demanti predsjednika
Predsjednik Fatmir Sejdiu izjavio je kako nije bio uključen u nedavni preustroj vlade, objavili su kosovski mediji. „Nisam dio tih imenovanja i smjena“, rekao je Sejdiu tijekom posjeta srpskoj obitelji u Gračanici povodom Uskrsa. Predsjednik je pozdravio i napore vladajuće koalicije da sastavi tim koji se može sučeliti s dodatnim izazovima, ali je također pohvalio rad šestero ministara koji su smijenjeni prigodom preustroja 31. ožujka. A napori kosovske vlade i Međunarodnog civilnog ureda (ICO) na uspostavi institucionalne nadležnosti na sjeveru Kosova mogla bi biti ugroženi planom Srbije za održavanje lokalnih izbora u tom području u svibnju. Novoimenovani ministar unutarnjih poslova Bajram Rexhepi izjavio je kako bi izbori mogli neizravno ugroziti strategiju za sjever. Dodao je kako će, bez obzira što se događalo, strategija biti provedena. Šef ICO Pieter Feith izjavio je kako neće priznati srpske izbore. Državni tajnik srbijanskog ministarstva za Kosovo Oliver Ivanović odbacio je to, kazavši: „Mi nismo tražili potporu za održavanje izbora, s obzirom da Feith za nas ne postoji“. Šef Međunarodnog civilnog ureda (ICO) Pieter Feith protivi se planu Beograda za organiziranje izbora na sjeveru Kosova, gdje su Srbi većina. Feith je kazao kako će Međunarodni civilni ured priznati samo rezultate izbora koje je organizirala Priština. Dodao je kako će otvaranje ureda Evropske Unije u sjevernoj Mitrovici, u kojoj dominiraju Srbi, ojačati strategiju za integriranje sjevera u institucije Prištine. (Violeta Palaska)
Makedonija: Sastanak Gruevskog i Ahmetija
Tijek procesa pregovora o pitanju imena Makedonije bila je glavna tema o kojoj se raspravljalo na sastanku između koalicijskih partnera Nikole Gruevskog i Alija Ahmetija. Službenici kabineta premijera Nikole Gruevskog su izjavili kako je to bio redovan sastanak o redovnim pitanjima. Ahmeti je želio čuti informacije koje je premijer dobio na nedavnim sastancima u Bruxellesu. Neslužbeni izvori iz stranke su rekli da je Ahmeti nagovijestio na sastanku s Gruevskim da španjolsko predsjedavanje Evropskom Unijom treba biti iskorišteno za napredak u sporu. Prema izjavama izvora iz stranke, Ahmetijev dojam je bio kako je makedonska strana ozbiljna i spremna naći način kako odblokirati euro-atlantske procese. Osim pitanja imena, Gruevski i Ahmeti su razgovarali i o projektu Skopje 2014. U međuvremenu, posrednik Matthew Nimetz je obavijestio makedonske vlasti kako namjerava nastaviti pregovore o imenu sredinom travnja. Zasad nema informacija o konkretnom datumu i obliku pregovora. Ministar vanjskih poslova Antonio Milošoski je najavio konstruktivno sudjelovanje i kritizirao stav Grčke. Ministar vanjskih poslova Republike Mađarske Péter Balázs je potvrdio da spor o imenu usporava europsku integraciju Makedonije. Od siječnja će Mađarska preuzeti predsjedništvo EU-om. Kada mu je bilo postavljeno pitanje može li pitanje imena spriječiti makedonsku integraciju u Evropsku Uniju, Balázs je kratko potvrdno odgovorio. Posrednik Matthew Nimetz je prvo najavio nastavak pregovora u ožujku. Budući da su se premijeri Nikola Gruevski i George Papandreou dogovorili sastati u Bruxellesu, Nimetz je čekao da vidi rezultate ovog sastanka kako bi organizirao novi krug pregovora s pregovaračima obaju strana. A ako Bruxelles da zeleno svjetlo za pregovore, Makedonija će moći odmah započeti pregovore s Komisijom, procijenio je Andrej Englman, zamjenik direktora Ureda za evropske poslove Republike Slovenije u razdoblju kada je njegova zemlja pregovarala s EU-om. Englman dolazi sa slovenskim timom kako bi ocijenio sposobnost Makedonije za pregovore. Projekt financira britanska Vlada i veleposlanstvo u Skopju. „Vaša je zemlja puno spremnija nego što je to bila Slovenija u vrijeme kada je započela pregovore, ali to ne znači da ćete trebati manje raditi, odnosno nećete uopće spavati“, izjavio je Englman. Trenutni nedostatak pregovaračkog tima prema mišljenju Englmana ne predstavlja smetnju. Međutim on je najavio kako u budućnosti određeni sektori i institucije moraju ojačati i povećati svoje timove kao, na primjer, misiju u Bruxellesu. On je predvidio da Makedonija neće biti sama, već u paketu s nekom drugom zemljom ili zemljama, te da će taj proces trajati otprilike 4 do 5 godina. (Vlado Naumovski)
Albanija: Borba protiv krijumčarenja droge
Šef albanske Državne policije Hysni Burgaj pozvao je na veće napore u borbi protiv krijumčarenja narkotika i kaže kako bi ovo pitanje mogao blokirati buduće izglede Albanije, objavili su mediji. „Selo ili općina ne mogu držati cijelu zemlju ili liberalizaciju viznog režima kao svoje taoce“, izjavio je Burgaj tijekom govora održanog u blizini sela Lazarat, jednog od najvećih uporišta za uzgoj droge u Albaniji. Pozvao je šefove lokalne policije na djelovanje i otkrivanje zemljišta koje služi za uzgoj. U posljednjih mjesec dana policija je zaplijenila više stotina kilograma droge iz Lazarata, a odredišta su očito bile Grčka i Italija. Policija je u južnom gradu Gjirokastri zaplijenila je 285 kilograma marihuane i uhitila četiri osobe početkom mjeseca. Albanske vlasti su zaustavile dva automobila koja su prevozila kanabis, koji je navodno bio na putu za Italiju. Ministar unutarnjih poslova Lulzim Basha kaže kako će Albanija nastaviti s borbom protiv trgovine ljudima te će ponuditi bezuvjetnu pomoć žrtvama. Na posljednjoj konferenciji o trgovini ljudima ukazao je na napore Albanije u sankcioniranju krijumčara, kao i na pljenidbi njihove imovine i jačanju zakona za zaštitu svjedoka. (Violeta Palaska)
Utorak, 06.04.2010.
Slovenija: Tužba zbog lošeg poslovanja
Zbog loših ulaganja i neosiguranih zajmova najuspješnije slovenske tvrtke morat će otpisati stotine milijuna eura, objavili su na temelju podataka o poslovanju slovenskih tvrtki u 2009. godini. Samo 25 analiziranih tvrtki, koje su objavile podatke o poslovanju u prošloj godini, moralo je prošle godine rezervirati ili otpisati 817 milijuna eura zbog loših ulaganja i odobrenih zajmova. U taj iznos nije uključeno nešto više od 100 milijuna eura otpisa osnovnih sredstava, a analiza obuhvaća samo poslovanje matičnih kompanija. Na razini poslovnih grupa otpisi su veći za stotinjak milijuna eura i ukupnim iznosom premašuju milijardu eura. Analizirane kompanije ostvarile su tako lani gubitak od oko pola milijarde eura. Najveći iznos otpisali su Nova ljubljanska banka, 194 milijuna eura, i Centar Naložbe, 124 milijuna eura. Više od 30 milijuna eura otpisa i rezervacija morali su proknjižiti Intereuropa, Pivovarna Laško, Nova Kkreditna banka Maribor, KD Groupa, Luka Koper i Zvon Ena Holdingu, a manje iznose otpis i rezervacije u Abanki Vipa, NFD Holdingu i Petrolu. Vrijednost otpisa i i rezervacija će se do kraja mjeseca dodatno povećati s obzirom da mnoge kompanije koje kotiraju na Ljubljanskoj burzi još uvijek nisu objavile poslovne rezultate. „Dodatni problem je da se otpisuju razne investicije za koje su bili dignuti veliki zajmovi. Zato će otpisane investicije dodatno opteretiti poslovanje kompanija“, upozorio je direktor sektora analize Alte Investa Sašo Stanovnik. Analitičari u ovoj godini ne očekuju više tako visoke otpise. Iznimka su banke, upozorava Ivanc, koje će biti pritisnute prvenstveno teškoćama građevinskog sektora. Zbog milijunskih otpisa i rekordnih gubitaka brojni mali dioničari su nakon objave rezultat poželjeli prodati svoje dionice. Intereuropa je nakon objave rezultata u jednom danu izgubila 7,7 posto vrijednosti, dionica Luke Koper izgubila je 5,8 posto, a Pivovarne Laško 7 posto vrijednosti. Zamjetno je da se broj dioničara u posljednjih nekoliko tjedana smanjio upravo u onim tvrtkama koje su lani otpisale najviše iznose i ostvarile najveće gubitke. Zbog nanošenja štete kompaniji dioničari Intereurope već prošle godine su odlučili tužiti članove uprave na čelu s bivšim predsjednikom uprave Andrejom Lovšinom, a krajem ožujka sličnu odluku prihvatili su i dioničari Luke Koper. Hoće li istim putem krenuti i dioničari Pivovarne Laško, Centra Naložb, Iskre Avtoelektrike, Istrabenza te drugih tvrtki znat će se tijekom idućih mjeseci, kada budu sazvane redovne skupštine društava. (Jagoda Radojčič)
Hrvatska: Najava generalnog štrajka
Predsjednica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Ana Knežević na konferenciji za novinare u petak u Slavonskome Brodu najavila je za kraj svibnja organiziranje generalnog štrajka ako hrvatska Vlada kroz socijalni dijalog uskoro ne pokrene nužne radikalne reforme ponajprije poreznoga sektora, ali i lokalne samouprave, zdravstva i školstva kako bi spasila potonulo hrvatsko gospodarstvo. U štrajk pod geslom 'Ili bolje ili dolje' iz Saveza planiraju pozvati sve sindikalne središnjice. „Ako se s ostalim sindikalnim središnjicama uspijemo dogovoriti generalni štrajk krajem svibnja trebao bi značiti da u Hrvatskoj sve staje“, izjavila je Knežević. „Naš je moto 'Ili bolje ili dolje'. Vlada mora početi raditi na tome da se stvari u Hrvatskoj počnu mijenjati na bolje što znači da treba rasti zaposlenost i plaće, i da se trebaju otvarati nova proizvodna radna mjesta. Ukoliko to hrvatska Vlada nije u stanju onda se treba maknuti da dođe netko drugi koji će to raditi", poručuje Knežević. Vladu je optužila da na alarmantno stanje u gospodarstvu, kada svaki dan bez posla ostaje 200 ljudi, odgovara kabinetskim mjerama koje ne daju učinka. Prema njenim riječima, nužno je započeti radikalne reforme kroz socijalni dijalog. Ako je Vlada na to spremna onda smo mi to spremni raditi, a prijedlog smo dali još u listopadu prošle godine. Ako nije spremna onda će imati socijalne nemire, izjavila je Knežević. Nizom akcija, koje Saveza samostalnih sindikata Hrvatske već organizira, žele poslati posljednje upozorenje kako Hrvatska ne bi doživjela sudbinu Grčke. Prije mogućeg generalnog štrajka Knežević je podsjetila na niz drugih sindikalnih akcija. Otpočet će 7. travnja radničkim prosvjedom u Rijeci, potom najvjerojatnije 23. travnja slijedi štrajk solidarnosti u trajanju od jednog sata, pa prosvjedni skupovi 1. svibnja u svim većim gradovima. Uoči konferencije za novinare u Slavonskome Brodu je održan sastanak čelništva SSSH sa županijskom povjerenicima s kojega je tamošnjem Gospodarsko-socijalnom vijeću upućen zahtjev za izvanrednom sjednicom zbog teškog stanja u brodsko-posavskom gospodarstvu. (Petar Grabovac)
Bosna i Hercegovina: Bez obustavljanja kredita
Odbacivanje prijedloga zakona o plaćama i naknadama u tijelima vlasti Federacije BiH i probijanje roka koji je Međunarodni monetarni fond zadao, nije razlog da se obustave daljnje tranše kredita za Bosnu i Hercegovinu. Ovo je još jedan način da vlasti u Federaciji napokon naprave dobar zakon koji će ispuniti svoju funkciju, da bude u skladu s reformama i da donese transparentnost u ovu oblast, mišljenja je rezidentni predstavnik MMF-a u Bosni i Hercegovini Milan Cuc. Ne usvajanje ovog zakona također nema nikakvog utjecaja na novac koji je odobren prošlog tjedna, odnosno kada je u pitanju druga i treća tranša stand by aranžmana. „Rokovi su tu da se poštuju, ali nisu toliko striktni. Ovo nije prvi put da se susrećemo s poteškoćama kada su u pitanju reforme u Federaciji BiH i još jednom ističemo kako je kod kreiranja zakona važniji sadržaj istog, nego njegovo donošenje na vrijeme. Sada je na vlastima Federacije da uzmu u obzir sve sugestije i primjedbe i korigiraju zakon i takav dostave nama, kako bi i naše mišljenje bilo uvaženo“, rekao je Cuc. Prema njegovim riječima, vlastima Federacije BiH više puta ponavljano kako se Misija MMF-a zalaže za uređivanje problema oko plaća, ali i da je jasno stavljeno do znanja da taj zakon mora počivati na uštedama, a ne na povećanjima primanja. Nažalost, propali zakon je imao sve osim ušteda, jer uopće nije bilo poznato koliko će koštati i, što je najvažnije, nije se znala osnovica. S druge strane, federalni ministar financija nije bio toliko optimističan kada je u pitanju dobra volja Međunarodnog monetarnog fonda. Šansa za popravni postoji i sada treba imati malo više pameti a manje volje za povećanjem plaća, kako bi se napravio dobar zakon koji će spriječiti rast najvećih plaća, a istovremeno osigurati bolju egzistenciju onih s najmanjim primanjima. Misija MMF-a najavila je svoj dolazak 6. travnja, do kada vlasti u Federaciji BiH trebaju pripremiti i dobar zakon i dobar govor, kako bi uvjerili MMF da se ne igramo s njima, da nam je pomoć zaista potrebna i da su potrebe građana Federacije iznad potrebe povećavanja plaća izabranim dužnosnicima. „I da je usvojen u danom roku, mislim da ne bi zadovoljio nikoga, pogotovo ne međunarodni monetarni fond. Na njemu predstoji još rada, i to prvenstveno zajedničkog, sa svima koje će zakon i obuhvatiti”, istaknuo je Cuc. (Mirsad Ajnadžić)
Srbija: Može povratak, ali uz molbu
Od prvih tisuću radnika, koji su od početka veljače ove godine počeli s radom u Fiatovoj u tvornici automobila, do sada je njih 58 raskinulo ugovor. Guiseppe Zacharia, glasnogovornik Fiata Srbija izjavio je za srbijanske medije, da će svima biti pružena mogućnost da se vrate u tvornicu 'Fiat automobili Srbija', ukoliko napišu molbu za povratak. On je napomenuo kako da radnici imaju vremena dva mjeseca da se vrate u matičnu tvrtku te da nisu znali da to pravo imaju samo ukoliko im Fiat da otkaz. „Budući da su samovoljno odlučili napustiti tvornicu, oni se zapravo nemaju gdje vratiti. Zbog moguće zabune, poslovodstvo Fiata je odlučilo da svim tim radnicima da šansu da se vrate. Očekujemo da će prve molbe za povratak stići nakon uskršnjih praznika i mi ćemo te radnike prihvatiti nazad pod istim uvjetima koje su imali i na početku. Radnici koji rade u 'Fiatu Srbija' su odlični, vrijedni i kvalitetni. Ukoliko se ne pristanu vratiti, mi ćemo izabrati druge radnike jer ima 1.600 slobodnih radnika koji se još uvijek vode na spisku 'Zastave' i čekaju svoju šansu za novi posao, rekao je glasnogovornik tvrtke. Državni tajnik u ministarstvu ekonomije i predsjednik Upravnog odbora grupe 'Zastava vozila' Aleksandar Ljubić izjavio je kako je za sada izvjesno jedino to da svi oni koji samovoljno napuste Fiat neće se moći vratiti u 'Zastavu'. „Mi smo tim ljudima dali šansu da dobiju zaposlenje u dobroj tvornici. Ukoliko je oni ne žele iskoristiti, mi im onda ne možemo pomoći. Jedino je dobra volja Fiata da ih primi nazad, rekao je Ljubić. Ugovore o radu u FAS-u potpisalo je prije dva mjeseca 1.000 radnika Zastave. Prema ugovorima, predviđen je probni rad za proizvodne radnike dva mjeseca, a za činovnike tri mjeseca. Po isteku tog roka, radnici se automatski zapošljavaju na neodređeno vrijeme. U međuvremenu, radnici 'Fiata Srbija' su na kolektivnom odmoru do utorka, kada se ponovo pokreće proizvodnja. Većina od 60 radnika koji su nedavno napustili 'Fiat automobili Srbija' (FAS), najvjerojatnije će odlučiti da se vrati na radna mjesta u toj tvornici, potvrđeno je u sindikatu. Predsjednik Samostalnog sindikata 'Zastava automobili' Zoran Mihajlović rekao je da je iz FAS-a stigla poštena ponuda i poslodavac je pozvao radnike da se vrate na posao. Prema njegovim riječima, radnici koji imaju zdravstvene probleme iz grupe koja je napustila posao u Fiatu, moći će se uključiti u socijalni program. „Normalno je da će većina prihvatiti da se vrati u FAS, jer će u suprotnom izgubiti posao, budući da je izigrano njihovo pravo da mogu odustati u toku probnog rada u Fiatu i vratiti se u matičnu tvornicu, Zastava automobili", objasnio je Mihajlović. On je rekao kako je sindikat zatražio od direktora FAS-a Giovannija de Filipisa da nakon uskršnjih praznika započnu razgovori o mobbingu i problemima na koje su ukazali radnici koji su napustili tvornicu. On je naveo da su radnici otišli iz tvornice zbog pritisaka nižih rukovoditelja koji su im pretili da će njihova radna mjesta biti ugašena, pa će posao preuzeti njihove kolege. Sindikat je, također zatražio od rukovodstva FAS-a da počnu pregovori o izradi Pojedinačnog kolektivnog ugovora u toj tvornici, kako bi se precizno regulirale zarade, zatim uvjeti rada, korištenja godišnjeg odmora i prekovremeni rad, naveo je Mihajlović. Prema njegovim riječima, treba riješiti mnoga pitanja u vezi sa radom u FAS-u, koja nisu obuhvaćena Kodeksom ponašanja koje su radnici te tvornice dobili kada su potpisivali ugovor o radu u talijanskoj kompaniji. (Milijana Radulović)
Crna Gora: Zakašnjela otplata kredita
Prema posljednjim objavljenim podacima crnogorske Centralne banke, kašnjenje u vraćanju kredita građana i privrede crnogorskim bankama, konstantno raste. Krediti koji kasne ukupno iznose oko 693 milijuna eura. Na kraju siječnja građani su imali 182,18 milijuna eura kredita čije vraćanje kasni, što je rast od 88 posto u odnosu na usporedni godišnji period kada je ukupna cifra kredita koji kasne bila 96,9 milijuna. U istom godišnjem periodu, rast kredita koji kasne kod privrednika je više nego udvostručen tako da su na kraju siječnja 2010. godine imali 511,4 milijuna sa kojima kasne u otplati, a na kraju siječnja prošle godine 240,6 milijuna. Prema preliminarnim podacima za siječanj 2010, ukupno odobreni krediti privredi i stanovništvu su iznosili 2,25 milijardi eura, što predstavlja pad od 14,80 posto u odnosu na usporedni godišnji period, odnosno 0,96 posto u odnosu na prosinac 2009. godine. Došlo je do usporavanja tempa pada kredita, jer je prosječan mjesečni pad u 2009. iznosio 1,4 posto. Kada se govori o strukturi kredita, odobreni krediti privredi za isti period su iznosili 1,34 milijarde eura, što predstavlja pad od 17,22 posto na godišnjem nivou i 1,27 posto u odnosu na prosinac 2009. Krediti odobreni stanovništvu u siječnju su iznosili 914,84 milijuna eura i bilježe pad od 10,98 posto u odnosu na siječanj 2009, odnosno, pad od 0,49 posto u odnosu na prosinac 2009, izjavila je savjetnica glavnog ekonomista CBCB Zorica Kalezić. Podaci CBCG pokazuju kako od 873,26 milijuna eura kredita odobrenih stanovništvu, najvažniju stavku i dalje predstavljaju namjenski krediti koji čine 46,8 posto (od čega se na stambene kredite odnosi 259,7 miliona ili 29,7 posto, adaptacija stambenog ili poslovnog prostora 82,8 milijuna eura ili 9,5 posto i kupovina robe široke potrošnje 26,2 milijuna eura ili tri posto). Hipotekarni krediti odobreni stanovništvu su iznosili ukupno 150,28 milijuna eura ili 17,2 posto, dok su poslovi leasinga činili 4,14 milijuna eura ili svega 0,5 posto odobrenih kredita. Imajući u vidu pad raspoloživog dohotka, rast nezaposlenosti i agregatne tražnje, uz pad kreditne aktivnosti banaka logično je da su se u strukturi povećali dugoročni (stambeni) krediti u odnosu na potrošačke, mahom kratkoročne kredite, objasnila je Kalezić. Na kraju siječnja 2010. godine depoziti privrede i stanovništva su iznosili 1,3 milijarde eura, što predstavlja pad od 2,23odsto u odnosu na januar 2009. Pad depozita je koncentriran u sektoru privrede, tako da je nivo depozita privrede u siječnju 2010. iznosio 493,2 milijuna eura što predstavlja pad od 6,78 posto u odnosu na siječanj 2009. kada je nivo iznosio 529,1 milijun eura. (Vladimir Zeković)
Kosovo: Smjena ministara bez objašnjenja
Smijenjeni kosovski ministri ni drugi dan posle razrješenja nisu dobili objašnjenje zbog čega je to učinjeno, objavili su kosovski mediji. "U svakoj normalnoj demokratskoj zemlji, kada se ministar smjenjuje, njemu se saopćavaju razlozi smjene ili otpuštanja", rekao je za kosovske medije bivši ministar za državnu upravu Arsim Bajrami. On je izjavio kako se slaže da je smjena ministara pravo premijera na temelju ustava, ali smatra da bi trebalo da dobije provjeru njegovog rada i bilo kakvo objašnjenje. I bivša ministrica pravosuđa Nekibe Keljmendi je izjavila kako je otpuštena bez ikakvog objašnjenja, navodeći da je od visokih dužnosnika njene političke stranke - Demokratskog saveza Kosova - čula kako bi trebala podnijeti ostavku i da će, ako to ne uradi, biti smijenjena. Kosovski premijer Hashim Thaci je prošli tjedan smijenio šest ministara i na njihova mjesta imenovao nove. U okviru rekonstrukcije kosovske vlade, uspostavljeno je i ministarstvo za evropske integracije. Dva bivša kosovska premijera, Ramush Haradinaj i Agim Ceku, smatraju da najnovije promjene u vladi neće donijeti ništa novo i da se radi o pokušaju produženja života već pokojne vlade. „Mislim da je u interesu zemlje da ove godine budu održani izbori, jer bi time prestali negativni trendovi upravljanja. Rekao sam da vlada Hashima Thacija boluje od raka koji se zove korupcija“, izjavio je Haradinaj. Ceku smatra kako restrukturiranje predstavlja još jednu 'sapunicu u vladi Kosova' i da nedavne promjene ne ispunjavaju očekivanja međunarodne zajednice. Američki ambasador u Prištini Christopher Dell je, međutim, pozdravio promjene u kosovskoj vladi te rekao kako vjeruje da će promjene u vladi biti pozitivne. Imat ćemo dobru suradnju u budućnosti, uključujući i nove ministre, rekao je američki ambasador. (Violeta Palaska)
Makedonija: Prosvjed zbog protumakedonskih slogana
Makedonsko ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je šefa grčkog ureda za vezu u Skoplju, Alexandra Papadopouloua, na razgovor nakon uvrjedljivih protumakedonskih slogana koji su uzvikivani tijekom vojne parade u Ateni. Zamjenik ministra vanjskih poslova Zoran Petrov uručio je Papadopoulou prosvjednu notu zahtijevajući službenu ispriku. Glasnogovornik vlade Martin Martinovski izjavio je na tiskovnoj konferenciji kako govor mržnje ne pridonosi dobrim dobrosusjedskim odnosima. Grčki vojnici navodno su uzvikivali „Oni su Skopljanci, oni su Albanci, načinit ćemo novu odjeću od njihove kože" tijekom parade kojom je obilježen grčki državni praznik. Grčki ministar civilne zaštite Mihalis Chrysohoidis naložio je istragu. Takvi uzvici također su izazvali reakciju u Tirani, gdje je više tisuća ljudi prosvjedovalo u subotu ispred grčkog veleposlanstva. Grčka veleposlanica u Makedoniji Alexandra Papadopoulou osudila je nacionalističke slogane uzvikivane tijekom vojne parade u Ateni. Ona je bila pozvana u makedonsko ministarstvo vanjskih poslova, gdje je zamjenik ministra vanjskih poslova Zoran Petrov zatražio službenu ispriku. „To treba osuditi i osuđuje se. Ovo ne predstavlja narod Grčke, njegovo stajalište ili mentalitet“, izjavila je Papadopoulou novinarima nakon sastanka. (Vlado Naumovski)
Albanija: Poziv na rješavanje krize
Povjerenik Evropske Unije za proširenje Stefan Fuele ponovio je svoju zabrinutost zbog tekućeg političkog zastoja u Albaniji. Zastoj je nastao između vladajuće Demokratske stranke (DS) i opozicijske Socijalističke stranke (SP). „Izrazio sam zabrinutost oko stabilnosti demokratskih institucija i nepostojanja političkog dijaloga u parlamentu. Svi zakoni se usvajaju tu, a neće biti reformi bez odgovarajućih zakona“, rekao je Fuele u intervjuu EurActiv-u. Demokratska stranka još uvijek odbija zahtjeve SP-a za istragu općih izbora iz lipnja 2009. godine, što je dovelo do bojkota većine zasjedanja parlamenta od strane SP-a. Trebalo bi uspostaviti mješovito povjerenstvo lokalnih i međunarodnih stručnjaka koje će istražiti proces općih izbora održanih 2009. godine u Albaniji i okončati tekući politički zastoj, izjavio je predsjednik Stranke europskih socijalista Poul Rasmussen. „Puna transparentnost i povjerenstvo trebaju okončati ovu krizu", kazao je Rasmussen na kongresu ljevičarskih stranaka. Albanska socijalistička stranka (SP) nedavno je okončala potpuni bojkot parlamenta koji je provodila nekoliko mjeseci zbog vladina odbijanja da otvori glasačke kutije i istražiti sporne izbore. Međutim, stranka je kazala kako će samo ubuduće prisustvovati sjednicama parlamenta vezanim za transparentnost izbora, dok će ostale propuštati. (Violeta Palaska)
Četvrtak, 01.04.2010.
Svim posjetiteljima i suradnicima kršćanima želimo sretan i blagoslovljen Uskrs.
Slovenija: Kaznena prijava za bivše članove Mure
Odvjetnički ured Matoz je zbog navodne zloupotrebe položaja podnio kaznenu prijavu protiv bivšeg direktora Mure Franca Hubera i bivše članice uprave Marinke Glavač, objavili su slovenski mediji. Plaćanjem savjetovanja, kojeg uopće nije ni bilo, na taj su način oštetili poduzeće za približno 70.000 eura, objavili su jučer slovenski mediji. Nepravilnosti su otkrili bivši zaposlenici koji posredstvom odvjetnika žele namiriti svoj novac bez kojeg su ostali nakon stečaja Mure. Društvo Huber, kojem je Mura plaćala navodno fiktivno savjetovanje, prije nepune tri godine osnovao je sin Franca Hubera, dok je potonji zakoniti zastupnik društva. Ni Huber ni Glavač nisu željeli komentirati slučaj. Prema posljednjim podacima, slovenska Mura u stečaju duguje vjerovnicima više od 58 milijuna eura, tvrde sami vjerovnici, dok stečajni upravitelj priznaje 42 milijuna eura duga. U stečajnom postupku slovenske tekstilne tvrtke Mura, 215 vjerovnika prijavilo je potraživanja od oko 58 milijuna eura, a stečajni upravitelj Branko Đorđević priznao je oko 42 milijuna eura duga. Potraživanja je prijavilo ukupno 3.492 radnika, a bez otpremnina i plaća ostat će njih oko 2.000 iz društava Mura muška garderoba, Mura ženska garderoba i Muralist, koji su zajedno prijavili oko 13 milijuna eura potraživanja. Radnici će, kako se navodi, dobiti svega 173.000 eura iz dijela regresa za godišnji odmor. Đorđević je tim povodom istaknuo kako je donio najtežu odluku u svom životu kada je odlučio kako ne prizna potraživanja koja po logici pripadaju radnicima, ali zakon to onemogućava. Tvrtka Mura iz Murske Sobote, objavila je početkom listopada prošle godine stečaj u tri svoja poduzeća koja su zapošljavala 2.635 ljudi. Kompanija se već prethodnih godina suočavala s velikim gubicima, a lani u godini krize nije uspjela pronaći model koji bi omogućio nastavak rentabilne proizvodnje. (Jagoda Radojčič)
Hrvatska: Ulaganja od 250 milijuna eura
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) prošle je godine u Hrvatskoj uložila 245 milijuna eura, a otprilike isti iznos planira uložiti i ove godine, izjavio je jučer glavni tajnik EBRD-a Enzo Quattrociocche na briefingu za novinare koji je sazvan u Zagrebu povodom organizacije Godišnje skupštine EBRD-a koja će se održati u glavnom gradu Hrvatske 14. i 15. svibnja ove godine. Kako se navodi, glavna tema skupštine bit će gospodarski oporavak na prostoru na kojem Banka posluje i kako EBRD oporavku može pridonijeti. „EBRD je odgovarajući na krizu svoja ulaganja u prošloj godini povećala za više od 50 posto, na 7,9 milijardi eura“, istaknuo je Quattrociocche. Banka se tom prilikom obvezala na daljnju potporu regiji, a kako bi se osigurala odgovarajuća sredstva za pojačana ulaganja od svojih dioničara na Godišnjoj skupštini u Zagrebu zatražit će da podrže povećanje temeljnog kapitala. Odluka o povećanju kapitala za EBRD je izuzetno značajna s obzirom na dosadašnja i planirana pojačana ulaganja tijekom krize, tim više što je priljev kapitala u regiju jako smanjen, naglasio je glavni tajnik EBRD-a. Charlotte Ruhe, voditeljica hrvatskog ureda EBRD-a, najavila je kako bi idućeg tjedna na web stranicama Banke trebala biti objavljena nova strategija za Hrvatsku koja pokriva razdoblje od 2010. do 2013. godine, tako da će zainteresirani moći dati svoje primjedbe na strategiju. Neki od dosadašnjih ciljeva ostaju isti, a to je ulaganje u sektor turizma, podrška razvoju regionalne trgovine, jačanje konkurentnosti hrvatskih tvrtki te podrška njihovu regionalnu širenju. Veći prioritet u novoj strategiji dobiva održiva energija, tako da EBRD ima nove projekte za izravno financiranje i za financiranje kroz bankarski sektor, za ulaganja u obnovljivu energiju i u efikasniju primjenu energije u javnom i privatnom sektoru. Banka će tako pomagati hrvatskim tvrtkama u širenju njihovog poslovanja na susjedne zemlje i financirat će najvažnije transeuropske mreže koje potiču regionalnu trgovinu i ulaganja. S Evropskom investicijskom bankom i Evropskom unijom EBRD će surađivati u pružanju podrške strateškim ulaganjima u infrastrukturu kroz ulagački okvir za zapadni Balkan. S talijanskom Vladom pokrenuta je prošle godine kreditna linija za financiranje malih lokalnih poduzeća. Talijanska Vlada osigurala je sredstva za pripremu i provedbu projekta i dijeli rizik s Bankom. Na temelju delegirane ovlasti Banka osigurava izravne zajmove i ulaganja u hrvatske tvrtke do 8 milijuna eura. S obzirom da se u Hrvatskoj i dalje osjeća nedostatak ulaganja privatnih equity fondova, EBRD predviđa snažan interes lokalnih klijenata za ovu kreditnu liniju. EBRD je uložila u dva privatna equity fonda s alokacijama za Hrvatsku te u jedan fond za nekretnine, čime je podržala razvoj sekundarnog tržišta u hrvatskom sektoru nekretnina. Službene pripreme za Glavnu skupštinu EBRD-a počele su potpisivanjem Memoranduma o suglasnosti s hrvatskom Vladom. Uz Skupštinu u Zagrebu će se održati i sastanak Odbora guvernera EBRD-a na kojem će se razmatrati kako je EBRD odgovorila na krizu. Guverneri će ujedno odrediti strategiju Banke za narednih pet godina. (Petar Grabovac)
Bosna i Hercegovina: Potrebno jačanje investicijskih aktivnosti
Federacija Bosne i Hercegovine je u veljači zabilježila rast industrijske proizvodnje, a sve su prilike da se radi o blagom oporavku od sunovrata u ovoj oblasti zabilježenog u 2009. godini, objavili su jučer lokalni mediji. Prema posljednjim podacima Federalnog zavoda za statistiku, u Federaciji BiH je u drugom mjesecu ove godine obim industrijske proizvodnje je povećan za 2,3 posto. Analitičari upozoravaju kako razloga za veselje još nema ako se u obzir uzme da su pokazatelji u veljači i dalje za 7,2 posto manji nego prosječna mjesečna industrijska proizvodnja prošle godine. Vađenje ruda i kamena i dalje je smanjeno za 7,1 posto, dok je prerađivačka industrija zabilježila pad za 0,4 posto. Negativan trend spašavaju jedino proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, s rastom od 11,8 posto, a debeli minusi i dalje se naziru kod kapitalnih proizvoda. No, da li je industrijska proizvodnja u Bosni i Hercegovini dotakla dno, mnogi analitičari još se ne usuđuju komentirati. Prema mišljenju potpredsjednika Privredne komore Federacije BiH Jage Lasića, iako se osjeća blagi porast industrijske proizvodnje, za njen kontinuirani rast država treba mnogo toga poduzeti. „Treba, prije svega, pojačati investicijske aktivnosti, i to u energetskom sektoru, cestogradnji, kao i u prerađivačkoj industriji. Ne trebamo izvoziti sirovu struju, već je koristiti za proizvodnju robe za izvoz. Najveći problem nam je i dalje prerađivačka industrija. Ona je ta koja najviše zapošljava i stoga treba više prerađivati“, izjavio je Lasić. Govoreći o prerađivačkoj industriji, Lasić je napomenuo kako Bosni i Hercegovini u tom sektoru nedostaje još 110.000 radnika. Baš toliki broj radnika, ocjenjuje on, potrebno je još uposliti da bi država mogla zadovoljiti sadašnji nivo javne potrošnje. Nadalje, on smatra da Razvojnu banku Federacije BiH treba najvećim dijelom podrediti prerađivačkoj industriji i omogućiti joj razvojne fondove. Lasić navodi da je u Federaciji BiH u veljači zabilježen i izvoz veći nego u istom periodu prošle godine, i to za 17 posto. Istovremeno, uvoz je smanjen za šest posto. U kontekstu izvoza, Lasić je također upozorio na činjenicu da je Bosna i Hercegovina izvozila struju po ne baš prihvatljivim cijenama, a a te se struje nije dovoljno koristilo za industriju. (Mirsad Ajnadžić)
Srbija: Kontrola javnih natječaja
Država mora svim učesnicima na tržištu osigurati jednake uvjete i spriječiti namještene javne natječaje, koji su česta pojava u realizaciji infrastrukturnih projekata. Vođa projekta Evropske Unije naziva 'Tehnička pomoć Komisiji za zaštitu konkurencije' u Srbiji Andrej Plahutnik izjavio je kako najkritičniju točku, ne samo u Srbiji već i u ostalim zemljama, čini formiranje kartela i zloupotreba dominantnog položaja na tržištu. „Igra na tržištu mora biti 'fer' i država je dužna svim igračima to osigurati", istakao je on i podsjetio da se u Srbiji od studenog prošle godine primjenjuje novi Zakon o zaštiti konkurencije. On je istakao kako će Srbija ulaskom u Evropsku Uniju morati izbaciti iz svog zakonodavstva popust od 15 posto domaćim poduzećima na javnim natječajima, jer je to diskriminacija ostalih ponuđača i u suprotnosti sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju Evropske Unije. Drugi problem predstavljaju tzv. prilagođeni javni natječaji, kada naručitelj posla izradi natječajnu dokumentaciju tako da unaprijed određuje tko će biti izabran, rekao je Plahutnik. Potpredsjednica Privredne komore Srbije Vidosava Džagić je rekla da se u Srbiji još uvijek malo zna o zaštiti konkurencije i da je važno da se taj sektor uredi u skladu sa evropskim zakonodavstvom i praksom. Ona je kazala kako je PKS u prethodne dvije godine organizirala veliki broj seminara i skupova na tu temu kako bi upoznala privrednike sa pravilima Evropske Unije u toj oblasti. Kartel, po definiciji, čini grupa međusobno nezavisnih učesnika na tržištu, koji se dogovaraju u cilju kontrole cijena, podjele tržišta i ograničavanja konkurencije i nije ih lako otkriti i dokazati. U međuvremenu, državni revizor Radoslav Sretenović rekao je da je važno da Državna revizorska institucija (DRI) ove godine započne reviziju poslovanja javnih poduzeća. On je objasnio da je to bitno ne samo zato što bi Srbija mogla izgubiti 200 milijuna eura pomoći od Evropske unije (EU), već i da bi se pouzdano utvrdili prihodi tih kompanija. Sretenović je kazao da DRI ove godine mora započeti reviziju tri javna poduzeća ako želi dobiti financijsku pomoć od EU, ali i da će ta sredstva biti dovedena u pitanje i ukoliko do kraja rujna DRI ne izda nacrt o izvršenoj reviziji završnog računa budžeta Srbije za 2009. godinu i ukoliko ne bude izmijenjen Zakon o DRI. „Revizija u javnim poduzećima je svakako važna, jer će se revizijom praktično uspostaviti izuzetna nezavisna kontrola DRI, koja će moći pouzdano da zna koliki se dio ostvarene dobiti iz poslovnog rezultata javnih poduzeća odnosi na budžet Srbije", rekao je Sretenović i dodao kako je riječ o potencijalnim prihodima budžeta Srbije. Revizija javnih poduzeća će početi, prema njegovim riječima, nakon osnivanja Sektora za reviziju javnih poduzeća, odnosno kada bude imenovan vrhovni revizor za taj sektor i obavljen prijem ostalih revizorskih kadrova. (Milijana Radulović)
Crna Gora: Odgođena radikalizacija štrajka
Radnici Tehnosteel hladne valjaonice koji štrajkaju već 27 dana u tvorničkom pogonu omogućit će da se iz kruga tvornice izveze oko 160 tona preostalih sirovina, od čega će biti osigurano 30.000 eura, koliko je potrebno za isplatu zarade za 100 radnika za mjesec prosinac. Prema riječima predsjednika Sindikata Marka Mirjačića spomenuti novac biti će dovoljan za isplatu neto zarada, dok će vlasnik preostali novac potreban za poreze i doprinose sam “naći i uplatiti”. „Jedan dio sirovine je izvezen a nakon toga će biti izvezena i preostala količina, tako da očekujemo da plaću za prosinac dobijemo za dan-dva. Novac od prodanih sirovina će biti uplaćen na račun Sindikata hladne valjaonice da ne bi došlo do eventualnih zloupotreba“ rekao je Mirjačić. Radnike su posjetili Srđa Keković, glavni tajnik Unije slobodnih sindikata, Aleksa Marojević predsjednik Regionalnog odbora Unije za Nikšić, Šavnik i Plužine i Janko Vučinić, predsjednik Sindikata Željezare, koji su zaposlene zamolili da najavljenu radikalizaciju protesta odlože za nekoliko dana, što je i prihvaćeno. „Od Ministarstva ekonomije tražimo da nam pod hitno dostavi izvještaj koji je napravio policijski odjel za privredni kriminal i vidimo da li su poslovi u hladnoj valjaonici rađeni zakonito ili ne“, izjavio je je Mirjačić. Radnici Tehnostila, koji traže da im se isplate tri zaostale zarade, počne proizvodnja i vrate strojevi koji su izvezeni za Suboticu, njih oko 40, proteklog vikenda su otišli pješke do manastira Ostrog, tamo noćili i vratili se također pješke. Njihovi sindikalni predstavnici su se u petak u Podgorici sastali sa pomoćnicima ministara rada i socijalne skrbi i ekonomije, Ankom Stojković i Draganom Kujovićem i izvršnim direktorom hladne valjaonice Milanom Rovčaninom. Dva dana prije spomenutog sastanka, Rovčanin je, po nalogu vlasnika, rusko-švicarske kompanije koja je kupila valjaonicu 2002. godine, predložio radnicima da se iz tvornice izveze 160 tona sirovine kako bi im se od te prodaje osigurala plaća za prosinac, što su radnici i Sindikat odbili, tražeći od vlasnika da nađe novac kako zna i umije. Pošto do novca vlasnik ne može doći na drugi način, osim prodajom sirovine, radnici su pristali, pod uvjetom da novac bude iskorišten za isplatu prosinačke zarade. Vrhovno državno tužilaštvo provjerit će da li su pojedinci iz uprave Tehnostila hladne valjaonice i NLB Montenegrobanke zloupotrijebili službeni položaj prilikom prodaje dijela opreme nikšićke tvornice švicarskoj tvrtki Tehnosteel Trading i njeno prenošenje u proizvodni pogon Trubostal u Subotici, saopćeno je iz te institucije. Provjeru sumnji u nelegalne aktivnosti uprave Tehnosteela u više navrata tražili su radnici te nikšićke tvornice, koji tvrde kako je proizvodnja u njihovom pogonu prekinuta i zbog odnošenja opreme iz Nikšića. Zaposleni tvrde da nisu bili obaviješteni o prijenosu opreme na kojoj se realizira 70 posto ukupne proizvodnje i traže da se ona hitno vrati u njihovu tvornicu. (Vladimir Zeković)
Kosovo: Podnesene tužbe
Predstavnici Sindikata elektroprivrednih poduzeća sa Kosova predali su jučer ured Ujedinjenih naroda za ljudska prava u Prištini oko 7.000 tužbi kojim se traži povratak radnika u tvrtke iz kojih su protjerani u srpnju 1999 godine. Kako su objavili kosovski mediji, sindikat elektroprivrednih poduzeća čine radnici Površinskih kopova, Termoelektrana Kosova i 'Elektrokosmeta' u Prištini. Oko 8.000 radnika Elektroprivrede Srbije bilo je prisiljeno da, nakon dolaska UNMIK-a i KFOR-a na Kosovo, 1999. godine, u roku od 15 dana napusti radna mjesta u Površinskim kopovima, Termoelektranama i sistemu prijenosa i distribucije električne energije na Kosovu. Predstavnik sindikata Površinskih kopova Dragiša Terentić izjavio je za kosovske medije kako su nakon predaje dokumentacije od predstavnika UNMIK-a u Prištini dobili čvrsta uvjeravanja da će njihovi problemi uskoro biti rešeni. „Sindikalni predstavnici su pravnom predstavniku Savjetodavnog veća za ljudska prava Nedimu Osmanagiću predali 7.000 tužbi i istakli da uvažavaju ovu instituciju koja im je posljednja nada za ostvarivanje prava“, rekao je Terentić. On je istaknuo tom prilikom kako radnici Površinskih kopova Kosova, Termoelektrana Kosova i 'Elektrokosmeta' u Prištini zahtijevaju povratak na svoja radna mjesta i rješavanje svih pitanja i prava radnika koja su prekršena tokom posljednjih jedanaest godina. (Violeta Palaska)
Makedonija: Smanjeni kvarovi u distributivnoj mreži
Smanjenje broj defekata u distributivnoj mreži za 60 posto zabilježeno je u prva dva mjeseca ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine, saopćeno je iz EVN-a Makedonija. Iz EVN-a objašnjavaju kako su razlog smanjenju defekata investicijski zahvati na svim naponskim razinama, saniranju više kritičnih točaka moderne tehnologije implementirane za brzo otkrivanje i sanaciju prekida preko novog Dispečerskog centra, dobro organiziranim terenskim timovima, kao i učinkovitosti sustava Centra za odnos s potrošačima. „Defekti koji su zabilježeni odnosili su se na preopterećenje mreže u razdoblju ekstremno niskih temperatura u siječnju, a najveći dio defekata bili su uzrokovani prirodnim nepogodama“, stoji u službenom priopćenju. EVN Makedonija od 1. svibnja 2010. godine uvodi novi, moderni sustav za očitavanje, obradu i naplatu potrošne električne energije. Za potrebe novog sustava, EVN će početkom travnja korisnicima dostaviti dvije fakture za električnu energiju u dosadašnjoj formi, slično kao i za vrijeme godišnjih odmora. Proračuni će se odnositi na očitane vrijednosti za ožujak i prognozirane vrijednosti za travanj. Faktura za travanj, iako dostavljena unaprijed, imat će uobičajeni rok za plaćanje do 15. svibnja. Ukoliko građani imaju bilo kakva pitanja u vezi s ovim novim sustavom očitavanja, trebaju se obratiti najbližem KEC-u, gdje mogu zatražiti i kopiju fakture. U međuvremenu, očekuje se da će se sudski spor između Makedonije i EVN-a Makedonija uskoro pozitivno riješiti. Izmjene Zakona o energiji bi se trebale promatrati u okviru cijelog gospodarstva, ali isto tako i u dijelu koji uključuje spor s EVN-om. One bi trebale omogućiti razvoj energetskog sektora koji će omogućiti optimalan razvoj svih tvrtki, izjavio je Peševski. Dodao je i da bi izmjene trebale biti prihvatljive kako za energetske tvrtke, tako i za građane Makedonije. (Vlado Naumovski)
Albanija: U očekivanju bezviznih putovanja
Izvjestitelj za Albaniju u povjerenstvu Evropskog parlamenta (EP) za vanjske poslove Nikolaos Chountis izjavio je kako ne postoje zapreke koje sprječavaju zemlju u ostvarivanju liberalizacije viznog režima s Evropskom Unijom. Tijekom posjeta Tirani, albanski dužnosnici su izvijestili Chountisa o napretku postignutom po pitanju temeljnih kriterija, kao što su jamčenje sigurnosti granica, osobne iskaznice, borba protiv kriminala i krijumčarenja. U međuvremenu, premijer Sali Berisha saopćio je kako je Albanija završila upitnik potreban da bi zemlja dobila status kandidata za prijam u Evropsku Uniju, kao i da je odgovorila na 2.300 pitanja u tri mjeseca. Oko 1.200 dužnosnika sudjelovalo je u tom procesu, uključujući 28 inozemnih stručnjaka. Upitnik će biti proslijeđen Evropskoj komisiji početkom travnja. Evropska komisija (EK) objavit će 15. travnja izvještaj o napretku Albanije vezano uz kriterije EU za liberalizaciju viznog režima. Slična će procjena biti provedena i za Bosnu i Hercegovinu (BiH). Bruxelless je navodno od dužnosnika u Tirani zatražio da svoja nastojanja usmjere na povećavanje osviještenosti u javnosti. Građani moraju shvatiti kako im ublažavanje viznih restrikcija ne daje pravo tražiti posao ili azil u takozvanim schengenskim zemljama. Dozvoljeno im je samo da u njima provedu do 90 dana kao turisti. (Violeta Palaska)
