Petak, 29.01.2010.

Slovenija: Prihvaćen prijedlog o minimalnoj plaći
Slovenska Vlada je prihvatila prijedlog zakona o minimalnoj plaći prema kojem se njen iznos povećava na 562 eura (4.100 kuna) neto, odnosno 734,15 eura bruto (5.365 kuna), objavili su jučer slovenski mediji. Za poslodavce koji bi mogli upasti u financijske probleme zbog novog zakona predviđeno je dvogodišnje prijelazno razdoblje. Državna tajnica za rad obitelj i socijalnu skrb Anja Kopač Mrak na konferenciji za novinare održanoj u četvrtak nakon sjednice slovenske Vlade rekla je kako se minimalna plaća u neto iznosu povećava za sto eura, a u bruto iznosu za 136 eura. Minimalna plaća od 562 eura u neto iznosu, tvrdi Kopač Mrak, pokriva košaricu minimalnih životnih troškova. Za poslodavce koji bi se zbog rasta minimalne plaće našli u financijskim teškoćama koje bi mogle dovesti do otpuštanja, predviđeno je dvogodišnje prijelazno razdoblje. To znači, kako je pojasnila državna tajnica, da poslodavci minimalnu plaću od 562 eura moraju početi isplaćivati najkasnije do 1. siječnja 2012. godine. Za prijelazno razdoblje su utvrđeni minimalni iznosi koji se moraju isplaćivati. Ove godine minimalna neto plaća iznosi 520 eura (3.800 kuna), u 2011. iznosit će 530 eura (3873 kune), a od 1. siječnja 2012. isplaćivat će se puni iznos od 562 eura. Zbog povećanja minimalne plaće treba prilagoditi i porezne olakšice, pa Vlada predlaže promjene zakona o dohotku. Ministar financija Franc Križanič rekao je kako će se iznos osobnih olakšica za ovu godinu povećati s 2095 eura na 3020 eura, a prvi prag za određivanje porezne osnovice pri prijavi dohotka povećat će se s 8.700 eura na 10.200 eura. Drugi prag povećat će se s 10.056 eura na 11.800 eura. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Provedba kreditnih jamstava
Hrvatska Vlada je na jučerašnjoj sjednici donijela mjere za gospodarski oporavak koje bi trebale pridonijeti očuvanju postojećih i stvaranju novih radnih mjesta, povećanju investicija te povećanju kreditnih aktivnosti u državi koje su sada vrlo niske. Usvojena su dva modela pomoći države - jedan preko Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) te drugi preko budućeg jamstvenog fonda. Kada bi se iskoristile sve mogućnosti, računa se da bi maksimalni kreditni potencijal bio 14 milijardi kuna. Prema modelu A, HNB smanjuje visinu obveznih rezervi bankama, čime se oslobađaju ukupno tri milijarde kuna, od čega dvije odlaze HBOR-u. Ta državna banka sudjelovat će u kreditiranju sa 30 posto, a banke sa 70 posto, što znači da je u tom modelu potencijalno raspoloživo šest milijardi kuna. Drugi model se odnosi na osnivanje jamstvenog fonda u koji će država izdvojiti dvije milijarde kuna. Pritom je maksimalni postotak državnog pokrića 50 posto, a najmanji 50 posto. Gospodarstvu će tako biti najviše dostupno osam milijardi kuna. Ministar financija Ivan Šuker procijenio je kako bi se tim kreditnim linijama u hrvatsko gospodarstvo moglo ubrizgati čak 16 milijardi kuna. Pomoć bi mogli dobiti poduzetnici koji imaju potencijala za održivi razvoj te oni koji nisu bili u teškoćama prije 1. srpnja 2008. godine i koji nemaju dugova prema državi. Uz one koji su u problemima, neće se kreditirati ni poduzetnici koji se bave točenjem pića, kockanjem, kladioničarskim i sličnim djelatnostima. „Još trebamo dogovoriti visinu kamata s poslovnim bankama. Nadamo se da će biti prihvaćene one koje imaju njihovi konkurenti na svjetskom tržištu“, rekao je ministar Šuker na sjednici Vlade. U međuvremenu, analitičari procjenjuju da će BDP ipak pasti 0,5 posto. Vladine mjere neće mnogo pomoći u oporavku ekonomije pa 11 analitičara koje je anketirao Reuters prognoziraju da će BDP ove godine pasti 0,5 posto. „Nezaposlenost raste i guši domaću potražnju. Ne vidimo mogućnosti poboljšanja prije druge polovice 2010. godine“, izjavila je Zrinka Matijević Živkovic iz RBA. Hrvatski BDP godinama je rastao zahvaljujući državnim investicijama, potrošnji građana i prihodima od turizma, dok su industrija i izvoz zaostajali. Moramo promijeniti strukturu BDP-a i više se oslanjati na vanjsku potražnju. To zahtijeva reforme, kako u realnoj ekonomiji tako i u fiskalnom sektoru - istaknuo je Zdeslav Šantić, analitičar Splitske banke. Jedan od anketiranih analitičara kaže kako strani ulagači s kojima je razgovarao Hrvatsku i dalje svrstavaju među rizičnije zemlje u jugoistočnoj Evropi. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Pokrenuta plinifikacija
Predstavnici Evropske banke za obnovu i razvoj razgovarali su s predstavnicima državnog plinskog operatera BH Gas o projektima plinifikacije, pogotovo o onima koje će financirati EBRD, objavili su jučer lokalni mediji. BH-Gas je kandidirao određene projekte na bazi već izrađenih studija i sljedeći projekt na kojemu će surađivati ove dvije institucije je plinifikacija Unsko-sanske županije. EBRD je definirao rokove provedbe ovog kreditnog aranžmana koji se odnosi na izgradnju primarne plinske mreže u županiji u duljini od oko 80 kilometara. Na sljedećem sastanku nazočit će i predstavnici hrvatske kompanije Plinacro, obzirom kako je planirana konekcija transportnih sustava BiH i Hrvatske upravo u Županiji unsko-sanskoj. Izuzev ovog konkretnog i definiranog projekta, EBRD je iskazao spremnost financirati transportni plinovod Bosanski Brod-Zenica, ali sprema i dokumentaciju za plinofikaciji Hercegovine. BH-Gas Sarajevo razmatra i izgradnju plinovoda od Splita preko Imotskog i Bugojna do Travnika s odvojkom za Mostar, odnosno za Hercegovačko-neretvansku županiju, što bi omogućilo ulazak plina u Bosnu i Hercegovinu iz još jednog smjera Krajm prošle godine u suradnji s Institutom 'Hrvoje Požar' iz Zagreba završena je studija izvodljivosti izgradnje plinovoda i razvoja mreže prirodnog plina u Hercegovačko-neretvanskoj, Zapadno-hercegovačkoj i Hercegbosanskoj županiji. Studija razmatra i drugi smjer koji bi išao dolinom Neretve preko Mostara, a bio bi dijelom postavljen uz koridor Vc. „Plinovodi se uvijek grade tamo gdje ima industrijskih potrošača, a ja bih poseban naglasak stavio na Aluminij Mostar, koji je iskazao želju graditi plinsku energanu za proizvodnju električne energiju za svoje potrebe. Mislim da bi do kraja ovog mjeseca trebao biti održan i sastanak s direktorom Aluminija Mostar o ovoj temi, a već smo i razgovarali“, rekao je on. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Diskvalifikacija Alpine
Kompanija Alpina, zbog toga što je tužila državu Srbiju, biti će diskvalificirana na javnom natječaju za završetak sjevernog kraka Koridora 10 izjavio je jučer ministar Milutin Mrkonjić. „Firma koja tuži državu ne može da dobije nijedan posao u Srbiji, bar dok sam ja ministar“, tvrdi Mrkonjić te je dodao da ta kompanija do danas nije povukla tužbu protiv Srbije. Javni natječaj za izgradnju 110 kilometara puta na sjeveru Koridora biti će gotov proglašenjem pobjednika 15. veljače, a radovi bi trebalo da počnu 1. ožujka. Ministar infrastrukture je ipak napomenuo da postoje šanse i da domaće firme dobiju taj posao. „Naša poduzeća su se udružila u konzorcije, i to je ozbiljan pristup. Bilo bi dobro da dobiju posao na toj lakšoj dionici, kako bi se osposobili za teže. Ali, nećemo ih ni na koji način favorizirati. Konkurenti su im austrijske tvrtke 'Strabag', 'Alpina', 'Porr', splitski 'Konstruktor'. Od kredita za Koridor 10 ove godine biti će aktiviran prije svega zajam od Svjetske banke od 388 milijuna dolara. Prema njegovim riječima, zajam Svjetske banke od 388 milijuna dolara. Javni natječaj za obilaznicu oko Dimitrovgrada se privodi kraju, a narednog mjeseca raspisujemo javnu nabavku i za dionice Neradovac - Vladičin Han i Grdelica - Grabovnica, a radovi kreću 1. svibnja“, izjavio je ministar On je naveo i da je Srbija ministarstvu vanjskih poslova Grčke poslala natječajnu dokumentaciju i da se još čeka suglasnost, na donaciju od 100 milijuna eura. Ministar je komentirao i val štrajkova te izjavio da Željeznice Srbije trpe ogromnu štetu zbog blokade pruga, „što se ne smije činiti „Mrkonjić je pozvao radnike da se za svoja prava bore na legalan način i da ne nasjedaju na politizaciju. Ministar je, također, mišljenja da nije bilo potrebno da Vlada donosi novu uredbu, jer je zakonom definirano da na prugama ne smije biti nikoga. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Smanjenje mirovina
Prema jučer objavljenim podacima, crnogorski umirovljenici će ubuduće primati u narednom periodu 0,55 posto manje mirovine, a odluka o smanjenju rezultat je redovnog godišnjeg usklađivanja na osnovu rasta troškova života i zarada. Prema posljednjim podacima Monstata, rast troškova života iznosio je u prethodnih šest mjeseci 0,4 posto, dok su zarade u Crnoj Gori pale 1,5 posto, zbog čega će smanjenje prosječne mirovine iznositi oko 1,3 eura. Predsjednik Saveza udruženja umirovljenika Veljko Golubović, ocijenio je da smanjenje od 1,3 eura neće dodatno opteretiti budžet crnogorskih umirovljenika ili oslabiti njihov materijalni položaj, već će više imati psihološki efekt na korisnike. „Država nije mogla više financirati mirovine u dosadašnjem iznosu, ali je podržala druge segmente, kao što je socijalni program“, izjavio je je Golubović nakon sastanka sa predstavnicima Fonda mirovinsko invalidskog osiguranja (PIO) i Ministarstva rada i socijalne skrbi. On je pozvao umirovljenike da uvaže činjenicu smanjenja mirovina, koja je u skladu sa Zakonom i najavio da će Savez tražiti izmjene zakonske normative kad je u pitanju način usklađivanja tih primanja i primjena švicarske formule. Ministar rada i socijalne skrbi Suad Numanović, izjavio je tom prilikom je da će Ministarstvo i Fond PIO napraviti sve da socijalni položaj umirovljenika podignu na veći nivo, a aktivnosti iz prethodnih godina biće maksimalno podržane i ove. „Podržat ćemo odmor umirovljenika u Igalu, Žabljaku i Ulcinju, zatim subvencioniranje električne energije struje, socijalna davanja, kulturne i sportske manifestacije i rješavanje stambenih problema“, naveo je Numanović. On je saopćio kako će umirovljenici ove godine redovno primati 12 mirovina, kao i da će im dodatno biti isplaćene dvije rate na temelju Zakona o obeštećenju. Direktor Fonda PIO Radoje Žugić rekao je kako će eventualne negativne posljedice smanjenja penzija, koje ocjenjuje više kao pitanje principa nego materijalnog statusa penzionera, u najvećem dijelu biti eliminirane financiranjem široke lepeze socio-humanitarne potrošnje, koja se odnosi na materijalno najugroženije umirovljenike. „Ta pomoć trebala bi u najvećem dijelu eliminirala sve eventualne negativne reperkusije koje nastaju po nekim drugim osnovama“, tvrdi Žugić. Švicarska formula se, prema njegovim riječima, sada pojavila kao mjera zaštite materijalnog statusa umirovljenika, jer je smanjenje tri puta manje u odnosu na pad zarada u prethodnih pola godine. „Projekcijama o budućim ekonomskim kretanjima trebalo bi da se brzo vratimo na pozitivne staze“, rekao je Žugić, navodeći kako misija Međunarodnog monetarnog fonda koja boravi u Crnoj Gori nije tražila smanjenje mirovina. Žugić je podsjetio da će ovo smanjenje mirovina biti prvo u posljednjih šest godina kojim su ta primanja umanjena iznad jednog eura. U Crnoj Gori ima, prema njegovim riječima, 96,7 tisuća umirovljenika, od kojih manje od 1,5 hiljada prima mirovinu ispod 100 eura. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Obećanje boljeg života manjina
Kosovski premijer Hashim Thaci rekao je da je Vlada Kosova ozbiljno, iskreno i suštinski angažirana na poboljšanju položaja manjina, objavili su lokalni mediji. Premijer je to kazao na sastanku sa predstavnicima političkih partija, poslanicima i predstavnicima srpskih partija koje su učestvovale na novembarskim lokalnim izborima koje je organizirala Vlada Kosova. Sastanku je prisustvovao i šef Međunarodne civilnog ureda Peter Faith. Thaci je, kako je saopćeno, izjavio kako je Vlada poduzela mnogobrojne inicijative u vezi sa manjinskim zajednicama i da to rješava kroz zakone, rad institucija, strategije i planove djelovanja. „Osnovni zakoni kao što je onaj o zaštiti prava zajednica, sveobuhvatne strategije koje tretiraju pitanje zajednica dokazuju angažiranje institucija Kosova na integraciji i promoviranju prava zajednica“, rekao je predsjednik Vlade Kosova. Thaci je posebno istakao značaj koji na tom planu ima urede za manjine koja djeluje pri njegovom kabinetu. Prema njegovim riječima, Vlada Kosova je podržala veliki broj projekata koji se odnose na pitanja stanovanja, infrastrukture, obrazovanja i kulturne promocije manjinskih zajednica. Kosovski premijer je ocijenio izuzetno značajnim učešće pripadnika svih zajednica, pogotovo srpske, na posljednjim lokalnim izborima ističući kako proces stvaranja novih općina direktno utječe na pitanja prava, zaštite i razvoja zajednice. Zbog toga će, dodao je, podrška novim općinama i njihovim projektima biti među prioritetima kosovske vlade. (Violeta Palaska)

Makedonija: Određivanje datuma o pridruživanju
Vanjskopolitički odbor Evropskog parlamenta velikom većinom odobrio je nacrt rezolucije kojom se čelnici Evropske Unije pozivaju na određivanje datuma razgovora o članstvu s Makedonijom tijekom samita u ožujku. U rezoluciji, Evropski parlament pozvao je Vijeće da bez daljnjeg odgađanja potvrdi preporuku komisije na samitu u ožujku 2010. godine, i očekuje da pregovori započnu u bliskoj budućnosti“. Dokument koji je sastavio Zoran Thaler, slovenski član Evropskog parlamenta i izvjestitelj EP-a za Makedoniju, odobren je sa 56 glasova za prema 5 glasova protiv, nakon rasprave u utorak o preko 80 amandmana. Konačnim nacrtom dana je pozitivna ukupna ocjena napora koje je Makedonija uložila 2009. godine za ispunjavanje uvjeta za prijam u Evropsku Uniju. Ukoliko Makedonija želi ostati na kolosijeku ka članstvu, kako se navodi u tom dokumentu, makedonska Vlada mora bolje raditi u borbi protiv korupcije, istodobno unaprjeđujući prava žena i osoba svih etničkih zajednica, ne samo onih koje su službeno priznate. U dokumentu, koji je objavljen na internetskoj stranici EP-a, Makedonija se poziva na poduzimanje potrebnih mjera u obeshrabrivanju govora mržnje u odnosu na susjedne države, kako u medijima tako i u školskim udžbenicima. U izjavi nakon glasovanja u srijedu, Thaler je izrazio nadu kako će Evropska Unija promatrati snažnu potporu EP-a kandidaturi Makedonije kao važan politički signal. To je nazvao korakom ka miru i stabilnosti na zapadnom Balkanu. Evropska Komisija je preporučila u listopadu prošle godine da Evropska Unija otvori razgovore o pridruživanju sa Skopjem, ističući kako Makedonija u dovoljnoj mjeri ispunjava političke kriterije za članstvo u 27-članoj Uniji. Evropska Unija već je odgodila razgovore prošlog mjeseca, nakon što im se Grčka suprotstavila zbog postojećeg, dvodesetljetnog spora Atene i Makedonije oko imena. Unija je obećala ponovno razmotriti to pitanje tijekom šestomjesečnog mandata Španjolske na čelu Unije, koji istječe 30. lipnja. Pozdravljajući novo, pozitivnije ozračje između službene Atene i Skopja, zastupnici EP-a pozvali su obje vlade na pojačavanju napora ka pronalaženju uzajamno prihvatljiva rješenja spora glede imena. EP je istaknuo kako Evropska Unija mora biti spremna na aktivnije angažiranje u pregovorima o sporu oko imena između dviju zemalja koje vode UN. (Vlado Naumovski)

Albanija: Kritika bojkota parlamenta
Trojica zastupnika iz albanske opozicijske Socijalističke stranke (SP) koji se protive odluci stranke o bojkotu parlamenta sastali su se u u Bruxellessu s Eduardom Kukanom, šefom izaslanstva Evropskog parlamenta za Balkan. Zastupnik Socijalističke stranke Ben Blushi kazao je kako bi umjesto bojkota rada parlamenta, Socijalistička stranka trebao igrati vodeću ulogu u procesu integracije Albanije u Evropsku Uniju. Njegov kolega Andis Harasani zajedno s kolegom iz Socijalističke stranke Kastriotom Islamiem kazao je kako će se stranka uskoro vratiti u parlament. U Tirani, čelnik Socijalističke stranke Edi Rama ustrajavao je na nastavku bojkota dok se ne provede istraga o izborima održanim u lipnju 2009. godine. U međuvremenu, zamjenik ministra vanjskih poslova Dimitris Droutsas izjavio je kako korak natrag u obilježavanju morske granice s Albanijom u Jonskom moru zahtijeva pojašnjenje Tirane. Albanski mediji izvijestili su u utorak kako će Ustavni sud poništiti sporazum iz travnja 2009. godine i zatražiti ponovne pregovore o njemu. (Violeta Palaska)


Četvrtak, 28.01.2010.

Slovenija: Nema strateških kupaca
Prema jučer objavljenim podacima, strateških kupaca za slovenski Mercator nema. Igora Štembergera, čelnika Ilirike čudi kako su interes za kupovinu Mercatora pokazali samo financijski, ali ne strateški kupci. „Ne razumijem da je moguće da se u tvrtki nalazi toliko dodane vrijednosti, da bi se to isplatilo financijskom, a ne i strateškom ulagaču“, kaže Štemberger Dionice Mercatora, koje su prošli tjedan poslije dolaska potencijalnih kupaca 36-postotnog udjela najvećeg slovenskog trgovačkog lanca, poskupjele za više od pet posto, i utorak su završile u 'zelenom', objavili su slovenski mediji. Unatoč skromnom prometu od 94.000 eura dionice Mercatora su u ponedjeljak porasle 2,58 posto, te su vrijedile 170,08 eura. Kako bi objasnili rast cijene vrijednosnica, novinari su pitali prvog čovjeka financijske kuće Ilirika Igora Štembergera zašto cijena raste. Čelnik Ilirike rast vrijednosti dionice je pripisao tome što je na prodaju više od trećine kompanije, ali se pritom i pita da li visoka cijena dionice više tjera nego privlači potencijalne kupce. Štembergera također čudi kako su interes za kupovinu Mercatora pokazali dosad samo financijski, ali ne strateški kupci. „Ne razumijem, da je moguće da se u tvrtki nalazi toliko dodane vrijednosti, da bi se to isplatilo financijskom, a ne i strateškom ulagaču.", rekao je Štemberger. Ako prodavači stvarno žele prodati kompaniju, očekivao bih da se za udio u Mercatoru interesiraju kupci, kojih nema. To bih mogao razumjeti da očekivanja ili zahtjevi Uprave Mercatora isključuju kupca iz okolice," dodao je Štemberger. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Veći proračunski manjak
Hrvatska će i u ovoj godini imati pad gospodarske aktivnosti, a proračunski manjak bit će znatno veći od najavljenog, upozorili su analitičari dviju vodećih svjetskih rejting agencija - Fitcha i Standard&Poor'sa (S&P). „Fitch očekuje da će hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) u 2010. pasti za 0,5 posto, a u 2011. rast gospodarstva trebao bi iznositi dva posto“, zapisao je David Heslam, analitičar Fitcha, u svom najnovijem izvještaju o Hrvatskoj. „Nakon što se hrvatski BDP u 2009. smanjio za gotovo šest posto, negativnu stopu gospodarskog rasta očekujemo i u 2010.“, rekao je Marko Mrsnik, analitičar S&P-ja u svom siječanjskom izvještaju o Hrvatskoj. Upozorenja koja dolaze iz bonitetnih kuća valja shvatiti ozbiljno jer o njihovoj ocjeni ovisi cijena po kojoj će se hrvatska država zaduživati na financijskom tržištu. Vlada u ovoj godini očekuje rast gospodarstva od 0,5 posto, što i domaći analitičari ocjenjuju potpuno nerealnim. No, kada to kažu i inozemni analitičari, onda to pokazuje kako bi hrvatska Vlada već trebala imati pripremljen 'plan B'. U prilog tomu govori i podatak kako su obje navedene rejting agencije, iako su hrvatski rejting zadržale na dosadašnjoj ocjeni zemlje umjerenog rizika, Hrvatskoj dodijelile negativan outlook (izglede), koji predstavlja putokaz za smjer u kojem će se u budućnosti kretati hrvatski kreditni rejting. To znači da bi rejting zemlje u dogledno vrijeme mogao biti smanjen, što znači da bi se ministar financija Ivan Šuker uskoro mogao zaduživati skuplje nego dosad. Naznake tog trenda vidjele su se već u studenome prošle godine, kada je Hrvatska izdala obveznice za američko tržište u vrijednosti od 1,5 milijardi dolara. Iako su taj potez Banski dvori predstavili kao još jedan uspjeh hrvatske politike, ekonomisti su odmah upozorili da je kamata od 6,75 posto, po kojoj su izdane vanjske obveznice, previsoka. Analitičare vodećih rejting agencija najviše brine upravo državni proračun, za koji smatraju da ne sadrži previše naznaka za strukturnim reformama, a ta se zabrinutost ogleda i u izvješćima bonitetnih kuća, u kojima se prognozira da će proračunski manjak u 2010. biti znatno veći od 2,7 posto BDP-a, na koliko ga je postavila Vlada prilikom usvajanja proračuna za ovu godinu.Tako u Fitchu očekuju kako će manjak u državnoj blagajni u ovoj godini dosegnuti čak 3,8 posto BDP-a, u što su uključili i obveze za otplatu duga umirovljenicima, dok u S&P-ju računaju da će minus u državnim financijama iznositi 3,6 posto BDP-a. U takvoj situaciji ne treba se čuditi da domaći analitičari zazivaju što skoriji rebalans proračuna, kojim bi se smanjila potrošnja države i manjak sveo u održivije okvire. - U 2010. država bi trebala značajnije srezati svoju potrošnju. To Vlada može učiniti kroz rebalans proračuna objavio je Zdeslav Šantić, makroekonomist Splitske banke, koji u ovoj godini očekuje pad gospodarske aktivnosti od 1,5 posto. I Hrvoje Stojić, analitičar Hypo-banke, koji u ovoj godini očekuje pad gospodarske aktivnosti od dva posto, smatra da će rebalansi proračuna i u ovoj godini biti naša realnost. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Građani na rubu preživljavanja
Broj siromašnih u Bosni i Hercegovini u 2010. godini bit će povećan za dva posto u odnosu na 2007. godinu kada je preživljavalo oko 640.000 ljudi, procjene su predstavnika Svjetske banke i Direkcije za ekonomsko planiranje (DEP). Predstavnici Svjetske banke i DEP-a tvrde kako nemaju toćčne podatke o siromaštvu, jer ne postoje statistički pokazatelji o broju stanovnika. U kategoriju siromašnih ubrajaju one koji mjesečno imaju oko 65 KM za život. Marko Mantovaneli, šef Ureda Svjetske banke u BiH, izjavio je za lokalne medije kako je od 2004. do 2006. godine u BiH bio zabilježen pozitivan trend smanjenja broja siromašnih. „Procjena je da će predviđeno smanjenje bruto nacionalnog dohotka za 3,5 do četiri posto uzrokovati povećanje stope siromaštva i da će gotovo poništiti polovinu unapređenja koje je postignuto prije krize. Tokom 2007. godine nacionalni bruto dohodak bio je viši od šest posto, a u 2009. godini minus tri posto", istakao je Mantovaneli. Ljerka Marić, direktorica DEP-a, upozorila je kako će pola milijuna stanovnika, koji su zbog ekonomske krize tokom prošle godine ostali bez posla, biti na rubu preživljavanja. „Njihov položaj ovisi od dužine trajanja nezaposlenosti. Ako se taj period odulji, nema sumnje da će i oni biti u kategoriji apsolutno siromašnih građana koji jedva spajaju kraj s krajem“, izjavila je Marić. U Svjetskoj banci zapažaju kako je evidentna snažna veza između obrazovanja pojedinaca i siromaštva. Tako je stopa siromaštva najviša među domaćinstvima na čijem čelu je osoba s osnovnim stupnjem obrazovanja, a više od 40 posto odraslog stanovništva u BiH nema ni srednju stručnu spremu. Među najsiromašnijim porodicama definitivno su i one koje žive u ruralnim područjima, odnosno višečlana domaćinstva koja preživljavaju od poljoprivrede. Prema istraživanjima i procjenama Svjetske banke u BiH, privredne aktivnosti u tekućoj godini bit će smanjene zbog utjecaja ekonomske krize, a kvaliteta zaposlenja, koji već predstavlja izvor nezadovoljstva za mnoge građane, vjerojatno će biti pogoršan. Također, zbog ekonomske krize u značajnoj mjeri je smanjena stopa davanja kredita kako pojedincima, tako i pravnim osobama. Zbog toga nema ulaganja, otvaranja tvrtki i novih radnih mjesta. „Zaposlenje jeste jedan od vidova savladavanja ovog problema. Ali to neće ići samo od sebe. BiH mora pojednostaviti poslovno okruženje kako bi privukla investitore, jer sve zemlje u okruženju nalaze se u sličnoj situaciji i nude gotovo isto što nudi i ova zemlja“, rekao je Mantovaneli na konferenciji za novinare na kojoj je predstavljen izvještaj o siromaštvu u BiH. Ponovio je kako je socijalna zaštita efikasan instrument, ali i upozorio kako ovakva mjera ne može biti preporučena vlastima u BiH. „Mnogo novca vlasti troše na socijalne naknade i one uglavnom odlaze u ruke onih koji su dobrostojeći. Petina najsiromašnijih ne može dobiti ovu naknadu. I zbog toga je neophodna reforma u ovom sektoru i uvođenje imovinskog cenzusa“, rekao je Mantovaneli. Prema podacima humanitarno-karitativnih organizacija, broj siromašnih u BiH je u značajnom porastu. Hajrudin Šahić, član Koordinacije četiri organizacije i predsjednik 'Merhameta', kaže kako se svaki mjesec javnoj kuhinji prijavljuje oko 1.000 građana više. )Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Oštriji uvjeti za mirovinu
Novim zakonom o mirovinskom osiguranju većina uvjeta za odlazak u mirovinu, ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu i na beneficirani radni staž biće pooštrena. Kako je jučer objavljeno predstavnici Vlade, sindikata, Unije poslodavaca i umirovljenika usuglasili su finalnu verziju novog zakona o mirovinskom osiguranju. Novim zakonom o mirovinskom osiguranju država će najviše uštedjeti smanjenjem ili ukidanjem beneficiranog radnog staža. Ovo je strategija koju radna grupa usvojila i koju će predstaviti MMF-u. Još se dorađuje sistem revizije radnih mjesta, i ukidanje beneficija. Ono što je novo jest da će na svim onim poslovima gdje su uvjeti rada poboljšani, i povećana sigurnost i zaštita na radu neće biti beneficija. Radina Todović, šefica vladine radne grupe koja se bavi mirovinskom reformom, kaže da se vrši revizija radnih mjesta po kojima beneficija traje, najviše do 10 godina. Pravilnik o radnim mjestima gdje se staž računa sa uvećanim trajanjem biti će donesen u MUP-u i znatno će se smanjiti broj radnih mjesta, negdje oko 10 tisuća na kojima se staž računao sa uvećanim trajanjem“. Umirovljenici su ostali nezadovoljni formulom za obračun mirovine. Tražili su da se mirovine ubuduće usklađuju po takozvanom švicarskom modelu odnosno pola sa rastom zarada, a pola sa troškovima života. Ipak, konačni dogovor je da će se njihova primanja usklađivati samo sa rastom troškova života. Tako će žene od 2023 u mirovinu odlaziti najranije sa 58 godina, i 38 radnog staža. Za muškarce ostaje i dalje 40 godina staža. Umjesto sadašnjih 50 godina, udovice će od 2017 godine pravo na obiteljsku mirovinu moći ostvariti sa 53, a muškarci sa 58 godina života. Produžene su godine i za odlazak u mirovinu sa beneficiranim stažom. Novim zakonom propisano je da se pravo najranije stječe sa 55 godina i 25 radnog staža. Starosna mirovina ostaje ista. Žene sa 60, muškarci sa 65 godina života. Radina Todović je izjavila da izmjenama zakona nije predviđeno izjednačavanje starosne granice žena i muškaraca za odlazak u mirovinu, kako su to prenijeli neki mediji. Osim što će se u mirovinu odlaziti sa više godina predstavnici vladine grupe za reformu odlučili su i da ne izjednače bračne i vanbračne zajednice. Novina je i to što će se mirovine vojnih lica i policije isplaćivati iz PIO fonda. Njima će se obračunavati mirovine, tako što će se uzimati prosjek svih zarada od 1996 godine. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Profit veći od najavljenog
Upravni sud saopćio je da će ocijeniti do kraja slijedećeg tjedna da li je zakonita odluka Regulatorne agencije za energetiku (RAE) od 30. lipnja prošle godine, kojom je neznatno pojeftinila struja za domaćinstva. Grupa građana, uprave Elektroprivrede i Prenosa zatražile su krajem mjeseca srpnja prošle godine da se poništi odluka Agencije, koja je važila do 31. prosinca, i odbili su prijedlog regulatora da povuku tužbe. Građani, predstavnici nevladinih organizacija Goran Đurović, Stevo Muk i Daliborka Uljarević upozorio kako je regulator oštetio potrošače zato što je struja nedovoljno pojeftinila, a u energetskim kompanijama smatraju da do pada cijene nije trebalo da dođe. Vijeće sudaca sa predsjedavajućom Biserkom Bukvić tražilo je da predstavnici Agencije u roku od dva dana dopune dokazni materijal na temelju kojeg su usvojili spornu odluku. „Nema zahtjeva EPCG i njegove dopune po kojem se odlučivalo o cijeni u osporenoj i odluci koja joj je prethodila, fakture o povećanju cijene ugljena, odluke Trgovačkog suda u izgubljenom sporu Elektroprivrede sa Naftnom industrijom Srbije i dokaza da je naplaćen novac sa računa EPCG. Fali dokaz da su općine Nikšić i Plužine naplatile od energetske kompanije iznos po osnovu naknade za korištenje gradsko-građevinskog zemljišta, uočio je sudac izvjestitelj Fadil Kardović, napominjući kako će u zakonskom roku od osam dana biti usvojena presuda u ovom sporu. Iz RAE su objasnili da su prekid postupka tražili zato što su 23. prosinca usvojili odluke o iznosu za pokrivanje troška Prijenosa i EPCG i tabelu sa cijenama struje za ovu godinu, čime su riješeni problemi koji su uzrokovali tužbe. Kotri je na optužbe EPCG da bilježe gubitke u poslovanju zbog odluka RAE, odgovorio porukom da je uprava energetske kompanije zahvaljujući periodu regulacije cijena od dvije i pol godine i tarifa trebalo i 2008. da završi profitom. U neprihvaćenom prijedlogu RAE za okončanje spora navedeno je da, prema njenim projekcijama, EPCG poslovnu 2009. može, pod uvjetom da su operativni troškovi u toj godini ostvareni na nivou odobrenih, očekivati neto dobit od oko 48 milijuna eura (prije oporezivanja). „Boljim upravljanjem troškova, posebno u 2008. godini, ukupna dobit je mogla biti veća“ ukazali su predstavnici Agencije. EPCG i Prenos su, prema podacima regulatornog tijela, od srpnja 2007. do prosinca 2009. fakturirali potrošačima za isporučenu struju i usluge prijenosa, distribucije i snabdijevanja oko 584 milijuna eura, što je za 37 posto, odnosno 159 milijuna više u odnosu na period prije regulacije prihoda i tarifa. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Ponude za aerodrom
U Prištini je jučer počela trodnevna međunarodna konferencija ponuđača za zakup Međunarodnog aerodroma Priština (MAP).Premijer Kosova Hashim Thaci je na otvaranju konferencije izjavio kako očekuje da prvo javno i privatno partnerstvo donijeti ukupno 100 milijuna eura investicija, objavili su kosovski mediji. Thaci je rekao kako je uzimanje u zakup MAP-a rešenje, jer je budžet Kosova ograničen i ne može osigurati investicije potrebne za razvoj međunarodnog aerodroma. On je rekao da to ne znači privatizaciju aerodroma.“Mi ne privatiziramo MAP, ne prodajemo dionice, niti imovinu aerodroma koji pripadaju svim građanima Kosova. Mi se obraćamo privatnom partneru koji je kompetentan, ima veliko iskustvo i investirat će oko 100 milijuna eura u narednim godinama“, rekao je premijer Kosova.Rukvodilac Međuministarskog komiteta za MAP, ministar prometa i telekomunikacija Fatmir Limaj je izjavio da se ugovor o zakupu sklapa na 20 godina i da će time dobiti i budžet Kosova. Kako je rekao, privatni partner će investirati u izgradnju nove zgrade terminala i drugih pratećih objekata. „Po prvi put u svojoj povijesti, budžet Kosova će dobiti dio postotka bruto-prihoda od aerodroma, koji će na transparentan način biti utvrđen u okviru najbolje ponude“, rekao je Limaj. On je naveo da su već poduzete adekvatne mjere da zaposleni ostanu u radnom odnosu. Do sada su se za ponudu kvalificirala tri ponuđača koji rukovode velikim međunarodnom aerodromima. Prvi je njemačko turski konzorcij Fraport-ICTAS koji zajedno vode aerodrom u Antaliji u Turskoj, međunarodni aerodrom u Frankfurtu Fraport i imaju desetak ugovora u drugim svjetskim aerodromima. Drugi ponuđač je tursko francuski konzorcij Limak Aeroport de Lyon, koji odvojeno vode aerodrom Sabiha Gekcen u Istambulu, odnosno aerodrom u Lyonu, dok je treći ponuđač konzorcij Bauyges Batiment-Egis-Paic.(Violeta Palaska)

Makedonija: Izjašnjavanje oko imena
Evropski parlament najavio je da će ovih dana glasovati za amandmane Izvještaja za Makedoniju, kojima se traži da Makedonija u ožujku dobije datum za početak pregovora za članstvo u Evropskoj uniji. Amandmane je podnio slovenski zastupnik Evropske Unije, Zoran Taler, a s njima se poziva službeni Bruxelles da pomogne u pregovaračkom procesu u sporu oko imena. Inače, Makedonija je u prosincu dobila preporuku za početak predpristupnih pregovora, ali nije bio određen točan datum zbog spora s Grčkom oko ustavnog imena Republike Makedonije. Erwan Fouere, ambasador Evropske Unije u Republici Makedoniji, u svojem izlaganju u EP-u izrazio je nadanje kako će u najkraćem roku dvije države naći pozitivno rješenje za nacionalno ime. U međuvremenu, gradonačelnik Skopja, Koce Trajanovski, prije nekoliko dana susreo se s Ljubomirom Georgievim Hristovim, zamjenikom-gradonačelnika Sofije za transport i transportne komunikacije. Oni su se dogovorili da će oživjeti suradnju na relaciji Skopje-Niš-Sofija, koja je bila dogovorena prije pet godina, a razgovarali su i o direktnom produbljenju suradnje između Skopja i Sofije. Inače, dogovor Skopje-Niš-Sofija ima cilj jačanja ekonomske suradnje u tri zemlje u kojima se ti gradovi nalaze. U sljedećem razdoblju intenzivno će se raditi na aktivaciji suradnje u svim sektorima i pripremi projekata koje će podržati Evropska unija. Napori koji su najavljeni tiču se razmjene iskustava u javnoj administraciji, privlačenju inozemnih ulaganja i kulturnoj suradnji. (Vlado Naumovski)

Albanija: Stupio na snagu zakon protiv mafije
Zakon protiv mafije stupio na snagu u Albaniji, objavili su lokalni mediji. Takozvani zakon "protiv mafije" koji omogućava zamrzavanje imovine čije zakonsko podrijetlo ne može biti dokazano stupio je na snagu. Novi zakon omogućava vlastima zapljenu sumnjive imovine i suđenje vlasnicima kako bi pronašli izvor. Zakon je usvojen prošlog mjeseca bez potpore opozicijske Socijalističke stranke (SP), čiji su zastupnici zabrinuti kako bi njegova primjena mogla biti selektivna. Opozicija naime tvrdi kako novac kojeg su imigranti donijeli u domovinu nije prijavljen, što dovodi do mogućnosti zloporabe takvih slučajeva od strane vlasti. U međuvremenu, policija u Draču, najvećoj luci u zemlji, uhitila je dvije osobe zbog navodnog krijumčarenja 15 kilograma marihuane. Vlasti su telefonom zaprimile informacije kako te dvije osobe u svojemu automobilu imaju skrivenu drogu, te se kreću ka Italiji. Policija pokušava utvrditi je li u slučaj umiješana neka mreža za krijumčarenje narkotika. (Violeta Palaska)


Srijeda, 27.01.2010.

Slovenija: Posljedice krize
Prema jučer objavljenim podacima, od početka listopada 2009. do sredine siječnja 2010. na slovenskim je sudovima pokrenut 161 osobni stečaj, što je skoro dvostruko više nego u cijeloj prethodnoj godini. Uz rast broja osobnih stečaja pokazalo se i da se dužnici ranije odlučuju na stečaj, odnosno kada je riječ o nižim iznosima. Dok su u 342 osobna stečaja, pokrenuta od listopada 2008. do kraja rujna 2009. potraživanja vjerovnika iznosila 48 milijuna eura, potraživanja u stečajima nakon 1. listopada prošle godine iznose 1,6 milijuna eura. Slovenija trenutno ima više od 95.000 nezaposlenih osoba, stoga ne čudi da su, osim poduzeća, u likvidnosne probleme zapali i pojedinci. ''2010. godina je razdoblje u kojem imamo mogućnost i dužnost ojačati sve elemente konkurentnosti jer je to jedini način za napredak razvoja'', izjavio je premijer Borut Pahor na četvrtoj konferenciji SD-a o izlaznoj strategiji. Recesija je utihnula, sada započinje natjecanje nacionalnih ekonomija, a želi li Slovenija pobijediti, mora biti konkurentna, ocijenio je Pahor. Pritom je istaknuo važnost inozemnog kapitala, dodavši kako valja otvoriti ekonomiju i omogućiti državi da riješi problem stabilnosti javnih financija. Premijer je izjavio kako također očekuje razumijevanje javnosti glede vladinih mjera za poticaj gospodarstvu, koje mora više investirati, proširivati proizvodnju i zapošljavati. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Otvoren stečaj nad Đakovštinom
Osječki Trgovački sud otvorio je jučer stečajni postupak nad poljoprivredno-prehrambenom tvrtkom Đakovština dd, a za stečajnog upravitelja imenovao Pericu Mitrovića iz Osijeka. Stečajni sudac i v.d. predsjednika Trgovačkog suda Tihomir Kovačević izjavio je novinarima kako vjerovnici u slijedećih 30 dana trebaju prijaviti svoja potraživanja koja će se razmotriti na ročištu zakazanom za 8. travnja. Sindikat poljoprivrede podnio je u ime radnika prijedlog za pokretanje stečaja, a županijski sindikalni povjerenik Šimo Orešković izjavio je novinarima pred zgradom Suda da su zaprimili rješenje o otvaranju stečaja pa ubrzo očekuju rješavanje situacije oko nastavka proizvodnje i isplate zaostalih plaća radnicima. Glavni sindikalni povjerenik Đakovštine Mario Vuković ocijenio je kako drugog rješenja osim stečaja nije moglo biti, no slučaj Đakovštine time nije okončan jer tek sada predstoji borba za plaće i svako radno mjesto. Na novinarski upit vode li se pregovori s potencijalnim partnerima o nastavku proizvodnje u tvrtki Orešković je potvrdio da se razgovara s osječkom tvrtkom Žito o preuzimanju cijele tvrtke u zakup i pokretanju proizvodnje, budući da Đakovština ima na raspolaganju potrebne sirovine i može zaposliti većinu radnika. Dodao je kako je stečajni upravitelj Mitrović ocijenio realnim zahtjeve zaposlenika i sindikata da budući zakupoprimac primi najmanje 400 radnika u stalni radni odnos, a u slučaju potrebe i radnike koji su bili zaposleni na određeno vrijeme, te da će ih uvrstiti u ugovor o zakupu koji se priprema radi nastavka proizvodnje. Uoči ročišta na ulazu u tvrtku u Đakovu mali dioničari i poljoprivrednici okupljeni u Udrugu »Brazda« održali su mirni prosvjed s kojeg su uputili zahtjev o hitnom očitovanju ministra poljoprivrede Petra Čobankovića i premijerke Jadranke Kosor o rješavanju problema Đakovštine. Mali dioničari, koji imaju 35 posto vlasništva Đakovštine, i seljaci pozivaju se na vlasnički udio države od 32 posto kao argument za njen angažman u rješavanju problema tvrtke. Seljaci koji od Đakovštine potražuju 15 milijuna kuna za predanu, a neisplaćenu robu, traže sastanak sa Čobankovićem u Zagrebu. Ministar Čobanković je u Đakovu seljacima savjetovao da skladište urod u silosima, pa tako i silosu Đakovštine. Ljudi su to napravili a sada nemaju ništa - ni robe niti novca, upozorio je predsjednik 'Brazde' Matija Brlošić. Predlažemo da Vlada iz Robnih zaliha odvoji robu u vrijednosti seljačkih potraživanja i tako isplati dug, inače će seljaci doći pred Đakovštinu i traktorima blokirati silose, najavio je Brlošić pred novinarima. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Veći dugovi od vrijednosti
Ogledalo države javna je televizija, a bosansko-hercegovačka televizija je uspjela podići vrijednost svojih dugova iznad same vrijednosti tvrtke, objavili su jučer lokalni mediji. A traže još, još, još Pred sutrašnje zasjedanje Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH na kojemu će se raspravljati o izvještaju o radu RTV-a Federacije BiH za 2008. godinu zastupnik Stranke za BiH Omer Vatrić izjavio je kako je žalosno je što se u 2010. razmatra izvještaj o radu za 2008. i što nitko nije poveo više računa kako bi smirio suludo trošenje novca u FTV. „Ukupna dugovanja Federalne televizije su viša od 20 milijuna maraka. Najgore od svega je što ta dugovanja za skoro tri milijuna maraka premašuju njezinu ukupnu vrijednost. Nedopustivo je da javno poduzeće nema dovoljno sredstava za financijski rad i po nekoliko se puta mora zaduživati kako bi se isplatile plaće i materijalni troškovi", rekao je Vatrić, te dodao kako menadžment ove televizijske kuće uopće ne zna, odnosno ne želi raditi svoj posao, te kako im je jedini posao staviti što više novca u svoj džep piše Dnevni list. Zastupnik SDA Ismet Osmanović istaknuo je kako očekuje, nakon razmatranja izvještaja o radu FTV-a, uraditi dobar plan sanacije kako bi se ova kuća izbavila iz krize. „Taj plan izlaska iz krize nema za cilj naše miješanje u uređivačku politiku i program. Nas brine imovina i financije ove ustanove i imamo sva prava tražiti odgovorne za ovakvo stanje. To može značiti i smjenu Upravnog odbora RTV-a Federacije Bosne i Hercegovine ukoliko dokažemo kako su nezakonito radili. Također, možemo smijeniti i menadžment ako se dokaže kako su odgovorni za ovolike gubitke. Na kraju krajeva mi smo osnivači te iste televizije“, naglasio je Osmanović. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Kritika javnog sektora
U Srbiji je javni sektor suviše razmažen u odnosu na privatni i možda je i to jedan od razloga za štrajk komunalaca u Novom Sadu, izjavio je jučer ministar ekonomije Dinkić. On tvrdi kako se štrajkovi u Srbiji uglavnom dešavaju u firmama koje i prije privatizacije nisu radile ili su bile loše i dodaje da ga ne čudi val štrajkova „jer je postrecesijski period uvijek težak“. Dinkić je ocijenio kako je u Srbiji postalo pravilo da se štrajkovi organiziraju u poduzećima koja su i prije privatizacije bila gubitaši. „Problemi u nekim firmama se mogu riješiti, kao što je slučaj sa građevinskim poduzećem Kopaonik u Kuršumliji, ali u kompanijama u kojima su goli zidovi, nema mašina i država nije akter, kao što je '7. srpanj', država problem ne može riješiti", ocijenio je Dinkić. Prema njegovim riječima, u Srbiji se dosta govori o lošim privatizacijama, sa čime se on ne slaže jer smatra da je riječ o lošim vlasnicima koji nisu bili sposobni da vode kompanije. „Ispostavilo se kako su neki vlasnici u Srbiji dobivali novac od raznih kriminogenih struktura da bi kupili poduzeća", rekao je Dinkić i dodao da su takva poduzeća često plaćana i mnogo skuplje od sličnih koja danas uspješno posluju. Ministar ekonomije i regionalnog razvoja je rekao i da štrajkovi pokazuju kako u nekim lokalnim samoupravama postoji loša kadrovska struktura, koja nema nikakvu viziju razvoja. Zapitavši zašto nije bilo protesta radnika u Inđiji, Loznici ili drugim gradovima nego baš u Kuršumliji, on je ocijenio da lokalna rukovodstva u nekim općinama ne dozvoljavaju da problemi izazvani ekonomskom krizom izbiju na površinu, a ima i onih koji ne znaju što činiti pa sve prebacuju na službeni Beograd. Dinkić je rekao i da štrajk javnih poduzeća u Novom Sadu nema nikakve veze sa protestima u privatnom sektoru, jer za razliku od privatnog, plaće u javnom sektoru nisu problem. „Plaće u javnim poduzećima u Novom Sadu sigurno nisu niže u odnosu na privatni sektor, ali ako je neko nezadovoljan i misli da može bolje da zaradi neka pređe u privatni sektor“, rekao je Dinkić i dodao da na birou ima mnogo nezaposlenih koji bi se rado prihvatili rada u javnim poduzećima. Prema njegovim riječima, ima pola milijuna ljudi koji aktivno traže posao i te je ministar sugerirao da bi oni mogli preuzeti radna mjesta štrajkača. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Zakinuti građani
Regulatorna agencija za energetiku (RAE) je ponovo oštetila crnogorske građane odlukom da se utvrđeni iznos korekcije cijene energije podijeli na ovu i slijedeću godinu, uvećavanjem troškova Elektroprivrede i Prenosa nezakonitim povratom na investicije i neuračunavanjem inflacije kroz pojeftinjenje struje od siječnja. To je novim tužbama protiv Regulatorne agencije ukazala grupa građana, predstavnika nevladinog sektora Stevo Muk, Goran Đurović i Daliborka Uljarević. Oni su Upravnom sudu obrazložili da se, kada se povećanje troškova EPCG i Prenosa usporedi sa umanjenjem na temelju polovične ovogodišnje korekcije od 19,53 milijuna, uočava kako je razlika koju osjećaju potrošači samo 5.734 eura. „Povećanjem stope povrata na investicije sa dva i po na 4,9 posto, odlukom koja se primjenjuje od siječnja ove godine, došlo je do značajnog povećanja odobrenih troškova EPCG i to ukupno za 16,67 milijuna eura. Kada tome dodamo i povećanje po istom osnovu i u istom procentu za državni Prenos, koji se u međuvremenu osamostalio, od 2.847.069 dobili bi ukupno povećanje troškova za 19.525.317 eura. Sa stajališta potrošača, gotovo u potpunosti je poništen učinak korekcije na temelju razlike odobrenih i ostvarenih troškova u 2009.“, objasnili su pripadnici nevladinog sektora u tužbi na odluku RAE od 23. prosinca prošle godine o cijeni struje za 2010. Predstavnici nevladinih organizacija su dostavili i drugu tužbu protiv regulatora zbog utvrđenog dozvoljenog prihoda Prenosa, čije su troškovi također teret za domaćinstva i ostale potrošače. Oni traže da sud poništi novu odluku RAE zbog pogrešne primjene materijalnog prava, povrede pravila postupka te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. RAE je utvrdila kako je Elektroprivredi preteklo 39 milijuna u odnosu na odobrene troškove za 2009. i odlučila da se polovina tog iznosa ukalkulira kroz ovogodišnju, a polovina kroz cijenu struje za 2011. Pravilnikom o tarifama za električnu energiju propisano je kako se dozvoljeni prihod (iznos za pokrivanje troškova) utvrđuje uz primjenu odgovarajuće korekcije po osnovu realizacije dozvoljenog prihoda za prethodni regulatorni period. „To znači da se korekcija po osnovu realizacije dozvoljenog prihoda iz prethodnog perioda regulacije mora u potpunosti obračunati prilikom određivanja dozvoljenog prihoda za prvi naredni period, u ovom slučaju za 2010. i ne može se ni djelomično odugovlačiti, jer tada to više neće biti korekcija prethodnog regulatornog perioda. Znači prethodni regulatorni period za slijedeću godinu biti će 2010. godina i prihod za 2011. ne može se korigirati na temelju polovine korekcije za 2009 – ukazano je tužbom. Grupa građana navodi da je termin 'odgovarajuća korekcija' očigledno protumačen tako da je Agencija ovlaštena da utvrđenu korekciju za prethodni period može raspoređivati po svom nahođenju. Oni su opomenuli kako se stopa povrata na investicije ne može računati na temelju projekcija, upozoravajući da su troškovi povećani primjenom stope od 4,9 posto kako je navedeno u projekciji. „Radi se o Projekciji cijene električne energije u Crnoj Gori od 2009. do 2013. godine, koju je Agencija uradila na zahtjev Savjeta za privatizaciju, za potrebe dokapitalizacije EPCG. Lako je zaključiti da je veliki trošak određen bez ikakvog obrazloženja, jer se pozivanje na izvjesnu projekciju koja nijednim propisom nije definirana kao osnova za određivanje bilo čega, ne može smatrati pravdanjem troška“, naglašavaju nevladini predstavnici. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Razgovor o vizama
Predstavnici kosovskih institucija i Evropske komisije započet će u Prištini dijalog o viznoj liberalizaciji za građane Kosova, objavili su kosovski mediji. Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Kosova su najavili kako bi razgovori trebali započeti 27. siječnja, sastankom sa stručnjacima Evropske komisije za vize. Prvi sastanak bi trebalo da traje tri dana. Evropska komisija nije dala uputstva za liberalizaciju viznog režima za Kosovo, a glavna prepreka je u neriješenom statusu, a zatim nepriznavanju Kosova od pet zemalja članica Evropske Unije. Kosovski MUP je jednostrano izradio vodič za ispunjenje potrebnih kriterija za liberalizaciju viznog režima. Predstavnici MUP-a će na sastanku u srijedu podnijeti izvještaj o napretku postignutom u kontroli granice, zatim u sigurnosti dokumenata, repatrijaciji, reformi kosovske policijske, pravosudnoj suradnji, zaštiti ljudskih prava i sloboda manjinskih zajednica. U međuvremenu, Peter Faith predviđa vezivanje evropske perspektive Srbije za smanjenje podrške 'paralelnim strukturama' na sjeveru Kosova. Nacrt Strategije šefa Međunarodnog civilnog ureda Petera Faitha, pripremljen je, kako je navedeno, zajedno sa vladom u Prištini, a zamišljen je kao dio procesa decentralizacije na Kosovu i Metohiji, s ciljem da se preuzme kontrola nad sjevernim dijelom Kosovske Mitrovice. „To treba učiniti uz rešenje po kome će Beograd sačuvati obraz, ali i smanjiti i konačno obustaviti svoju podršku paralelnim strukturama, uz istovremeno približavanje Srbije Evropskoj Uniji“, navodi se u nacrtu Faithovog dokumenta. Od vlasti u Beogradu, također, kako predviđa dokument, na isti način treba iznuditi da prestanu obreshrabrivati Srbe na Kosovu da glasaju na izborima koje raspisuje Priština. Tvorci dokumenta računaju s tim da će predstojeća odluka Međunarodnog suda pravde o legalnosti proglašenja nezavisnosti Kosova biti dvosmislena i da će službeni Beograd neminovno, na ovaj ili onaj način, nakon nje promijeniti politiku u vezi sa Kosovom. „Sa jedne strane, Beograd može i dalje nastaviti sa konfrontacijskom politikom koja naizgled ima za cilj podjelu Kosova, kao i vršenje pritiska za neku vrstu novih pregovora, ili bi mogao da upotrebi odluku ministarstva vanjskih poslova kao temelj za smanjenje svoje podrške paralelnim strukturama i radu sa međunarodnom zajednicom“, navodi se u dokumentu. Dodaje se kako je za decentralizaciju sjeverne Mitrovice potrebno dati poticaje lokalnim Srbima za učešće u 'legitimnim institucijama Kosova'. „Međunarodna zajednica mora osigurati da službeni Beograd zauzme bar neutralan stav u pogledu decentralizacije na sjeveru i da se suzdrži od miješanja u proces“, stoji u dokumentu. (Violeta Palaska)

Makedonija: Ulaganje u turizam
S novim logom makedonsko Ministarstvo ekonomije očekuje se kako će ova godina biti uspješnija od prethodne. U programu rada ministarstva za 2010. godinu navedene su opće formulacije za poboljšanje poslovne klime, povećanje konkurentnosti, zaštite potrošača, razvoj energetike, unaprjeđenje turizma i partnerstvo s poslovnom zajednicom. Također, program obiluje ponuđenim zakonskim rješenjima, ali bez konkretnih brojki koliko novaca će se sliti od inozemnih ulaganja. Ono što se zna jest da će se u ovoj godini za razvoj turizma izdvojiti najviše novaca, oko 540.000 eura. Za poboljšanje konkurentnosti će se izdvojiti 84.000 eura, a za razvoj poduzetništva 104.000 eura. U međuvremenu,m Udruženje turističkih agencija iz Srbije priprema regionalni turistički program povezan s kulturom i kršćanstvom, nazvan Putevima cara Konstantina, u koji će se obuhvatiti i Makedonija i Ohrid. Da bi se poboljšao turizam u Makedoniji i u regiji potrebno je napraviti zajednički turistički program, koji bi povezao prirodne ljepote i kulturu Balkana. Ovo je bio jedan od stavova touroperatora iz regije, koji su debatirali na Forumu za turizam, koji se pod naslovom Makedonski turistički proizvod u svjetskoj turističkoj ponudi održao ovih dana u Ohridu. Iz Udruženja turističkih agencija iz Srbije kažu da će Putevima cara Konstantina biti obuhvaćana sve kulturne i duhovne vrijednosti Makedonije, a posebno grada Ohrida. (Vlado Naumovski)

Albanija: Osuđeni britanski državljani zbog pedofilije
Albanski sud proglasio je dvojicu Britanaca, koji su radili u dječjem domu, krivima za seksualne odnose s maloljetnicima i osudio ih je na 20 i 15 godina zatvora, objavili su albanski mediji. Dino Christodolou (45) i Robin Arnold (56) bit će deportirani nakon izdržavanja kazne, navodi se u policijskom saopćenju. Još jedan Britanac, David Brown (58), izdržava 20-godišnju zatvorsku kaznu od studenoga 2008. zbog sličnog djela. Brown, koji je vodio dječji dom u kojemu su radili Christodolou i Arnold, uhićen je nakon što se 11 od 32 dječaka, većinom Roma, požalilo 2005. na seksualno zlostavljanje. Christodolou i Arnold napustili su Albaniju, ali ih je Velika Britanija izručila Tirani, gdje je prije dvije godine pokrenut sudski postupak protiv njih. Sva trojica optuženih izjavila su na sudu da nisu krivi. Zatvorske kazne izrečene trojici Britanaca, su ujedno i najduže kazne na koje su u Albaniji osuđeni strani državljani. Maksimalna kazna za pedofiliju u Albaniji je 25 godina zatvora. Liječnici su svjedočili da su dječaci, u dobi od šest do devet godina 2005., bili seksualno zlostavljani. Jedan od njih doputovao je iz SAD-a kako bi svjedočio protiv Britanaca. (Violeta Palaska)


Ponedjeljak, 25.01.2010.

Slovenija: Informiranje ulagača
Na dogovoreno upoznavanje potencijalnih investitora u najveći slovenski maloprodajni lanac Mercator pristigli su brojni interesenti, objavili su slovenski mediji. Izabranih deset fondova zajedno upravlja s više od 120 milijardi eura. Njihovi predstavnici prilikom ulaska u zgradu Mercatora nisu željeli davati izjave, a predviđeno je i pregledavanje trgovačkih centara. Kod predsjednika Uprave Mercatora Žige Debeljaka stiglo je oko 50 osoba iz deset investicijskih fondova koji se zanimaju za kupovinu 36-postotnog udjela. Taj je udio u vlasništvu osam banaka, nekadašnjih kreditora Pivovarne Laško i Istrabenza. Izabranih deset fondova zajedno upravlja s više od 120 milijardi eura. Inače, svoj interes za kupnju 36 posto Mercatorovih dionica u vlasništvu osam slovenskih banaka iskazao je i Agrokor. Za Business.hr glasnogovornica koncerna Anja Linić, kratko je kazala kako za taj posao pripremaju svu potrebnu dokumentaciju. U Mercatoru su rekli kako su na zamolbu tvrtke Arkas, kojeg su za prodaju zadužile banke, vlasnice 36 posto dionica trgovačkog lanca, organizirali predstavljanje kompanije potencijalnim ulagačima, ali nisu željeli reći tko će sve na predstavljanje doći. Potencijalni kupci trećine vlasništva najvećeg slovenskog maloprodajnog lanca Mercatora došli su kod predsjednika Uprave Žige Debeljaka kako bi dobili osnovnu informaciju o kompaniji, javljaju u srijedu slovenske poslovne dnevne novine Finance. „Mercator je na zamolbu tvrtke Arkas, kojeg su za prodaju zadužile banke vlasnice 36 posto dionica trgovačkog lanca, organizirao predstavljanje kompanije potencijalnim ulagačima", kazali iz Mercatora su na upit novinara Financi i nisu željeli kazati tko sve dolazi. Inače, osam banaka nude na prodaju 36 posto Mercatora, dok u Pivovarni Laško, koja ima 23 posto, još nisu odlučili hoće li i koliki dio prodavati. Same banke možda i ne prodaju dionice, a svoje udjele mogu zadržati do tri godine prije nego će one utjecati na njihove bilance. Do sada su se kao potencijalni kupci u medijima spominjali CVC, KKR, Bain Capital, Goldman Sachs, Blackstone, Merrill Lynch, ali i srpska Delta i hrvatski Agrokor. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Na burzi radnici iz trgovačkog sektora
Prema posljednjim objavljenim podacima, ekonomska kriza je u Hrvatskoj najviše pogodila prerađivačku industriju, trgovinu i građevinarstvo. Samo iz te tri djelatnosti na burzi je tijekom prošle godine završilo gotovo 120.000 radnika ili više od 60 posto svih novoprijavljenih na Hrvatski zavod za zapošljavanje. Također, uz masovna otpuštanja, ove problematične djelatnosti su i nositelji nelikvidnosti koja je u krizi ponovo dosegnula alarmantne razmjere. Čak tri četvrtine neplaćenih dugovanja, koja su krajem 2009. godine premašila 25 milijardi kuna, koncentrirane su upravo u trgovini, prerađivačkoj industriji i građevinarstvu. Trgovački sektor već mjesecima bilježi dvoznamenkasti pad maloprodaje, a građevinski sektor gotovo je potpuno zamro. Samo iz trgovine prošle godine je na burzi završilo gotovo 14 tisuća radnika više nego godinu prije, isto toliko iz građevinarstva te više od 15.000 iz prerađivačke industrije. Svi oni teško u ovoj godini mogu računati na nova radna mjesta. Iza podataka o godišnjem rastu nezaposlenosti od 21 posto kriju se tako još porazniji podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje koji otkrivaju prave razmjere krize u pojedinim sektorima. Naime, Zavod za zapošljavanje rast nezaposlenosti standardno mjeri kao razliku između broja novoprijavljenih i odjavljenih s burze, pa su 2009. godinu zaključili sa 51.090 nezaposlenih više nego na kraju 2008. godine. Međutim, samo prošle godine na burzi je izravno iz radnog odnosa završilo 189.137 radnika ili gotovo 50 posto više nego godinu prije. Najviše ih se među nezaposlenima našlo zbog prekida ugovora na određeno vrijeme, čak 98.343 radnika. Zbog prestanka rada ili otkaza poslodavca među nezaposlenima su se našla 72.262 radnika, čak dvostruko više nego godinu prije. Sporazumni ili jednostrani otkaz lani su dala 18.532 zaposlena. Najviše otkaza poslodavci su podijelili u listopadu, kada je na burzi završilo 26.167 radnika. Dobra je vijest da uz brojne otkaze nisu svi poslodavci zbog krize prestali zapošljavati. Tijekom prošle godine s burze je tako zaposleno 122.795 radnika, međutim stručnjaci procjenjuju da još ove godine ne treba očekivati značajniji oporavak na tržištu rada. Čak i ako se okrenu trendovi i zabilježimo gospodarski rast, tržište rada u pravilu s nekoliko mjeseci zakašnjenja reagira na takve pomake. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Povećana prerada rafinerije nafte
Rafinerija nafte u Brodu ove godine planira da preradi 1,2 milijuna tona sirove nafte, što je za 10,5 posto više u odnosu na prošlu godinu, navodi se u Energetskom bilansu Republike Srpske za 2010, koji je usvojila Vlada Republike Srpske. Preradom planiranih količina sirove nafte u narednoj godini iz domaće proizvodnje tako će biti osigurano 1.082.640 tona naftnih derivata, a ostale količine idu za vlastite potrebe Rafinerije. „Analizirajući raspoložive podatke, procjenjuje se da će potrebe Republike Srpske za naftnim derivatima u 2010. biti na nivou od oko 630.000 tona, što znači da se potrebe potrošača u Republici Srpskoj mogu osigurati iz domaće proizvodnje. Višak naftnih derivata će tako biti plasiran na tržište Federacije BiH, kao i na tržišta zemalja u regiji“, izjavila je za medije Dragana Kalabić, pomoćnica ministra zadužena za energente Republike Srpske . Prošle godine je, prema raspoloživim podacima, u Republici Srpskoj utrošeno 573.000 tona naftnih derivata, od čega je oko 455.000 tona osigurano iz domaće proizvodnje, a oko 118.000 tona iz uvoza. Na tržište Federacije BiH proslijeđeno je oko 195.000 tona derivata nafte, dok je izvoz iznosio oko 160.000 tona. „Ako usporedimo podatke o uvozu naftnih derivata tokom protekle tri godine, očito je da je uvoz u Republici Srpskoj značajno smanjen i da je za razliku od prethodnih godina u 2009. tržište skoro u potpunosti snabdijevano naftnim derivatima iz domaće proizvodnje“, rekla je ona. Elektroenergetskim bilansom utvrđeno je da u Republici Srpskoj ove godine bude proizvedeno ukupno 5.095 gigavat-sati struje u čemu hidroelektrane sudjeluju sa 45, a termoelektrane sa 55 posto. Plan proizvodnje električne energije je nešto manji u odnosu na rebalansom planiranu proizvodnju za prošlu godinu (514,63 gigavata), a razlog je kapitalni remont termoelektrana i očekivane lošije hidrološke prilike nego u 2009. u kojoj su bile znatno iznad prosjeka. „Planiran je i bilancni višak električne energije u iznosu od 1.047 gigavat-sati“, rekao je Ljubo Glamočić, pomoćnik ministra za elektroenergetiku Republike Srpske. Planirana proizvodnja ugljena u rudnicima iznosi 2.159.450 tona lignita, 1.479.220 tona mrkog ugljena, te oko 700.000 tona lignita u Rudniku Stanari. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Planovi za koridor
Plan Vlade Srbije je da do 1. svibnja 2012. godine bude završen putni dio Koridora 10, ponovio je ministar za infrastrukturu Srbije Milutin Mrkonjić. Prema njegovim riječima, već su osigurana potrebna sredstva od 1,3 milijarde eura za završetak autoputa na tom koridoru i precizirao da je od Svjetske banke za tu namjenu dobiveno 388 milijuna dolara, od Evropske investicijske banke 600 milijuna eura, Evropske banke za obnovu i razvoj 150 milijuna eura, a da Grčka daje 100 milijuna eura za dionicu kod Vranja. Ministar je rekao da će projekt izgradnje Koridora 10, koji uključuje i željezničku infrastrukturu, koštati oko 4,6 milijardi eura a treba biti završen do 2015. godine. Prema riječima Mrkonjića, ukupna vrijednost prve faze radova na željezničkom dijelu koridora je 1,1 milijardu eura, a za završetak druge faze, koja bi trebala biti gotova 2015. godine, potrebne su još 3,5 milijarde, kako bi pruga svuda bila na dva kolosijeka i za brzine od 160 kilometara na sat. Mrkonjić je rekao da Srbija pokušava kandidirati i novi koridor - Koridor 11, od Temišvara, preko Beograda i Podgorice do Barija, ili da bar bude dio Koridora 10. Predsjednik Nadzornog odbora Koridora 10 Georg Paciavos izjavio je da je na 70 posto drumskog dijela koridora autoput, a da se planira da do 2015. godine to bude 95 posto. On je naglasio kako bi trebalo brzo riješiti operativne problema na koridoru, od kojih se najveći dio odnosi na granične prijelaze. Kako je objasnio, taj problem bi se mogao riješiti uz vrlo male investicije, a time bi se značajno smanjilo vrijeme putovanja i transportni troškovi. U Nadzornom komitetu su predstavnici Austrije, Mađarske, Slovenije, Hrvatske, Makedonije, Bugarske i Grčke. Ministar je dodao i da javni natječaj za izgradnju obilaznice oko Dimitrovgrada sa autoputem do graničnog prijelaza Gradina, neće biti poništen i dodao da će natječajna komisija u narednih nekoliko dana odlučiti tko će dobiti posao. On je dodao da Alpina, iako je dala najbolju ponudu, ne mora i dobiti posao jer „nema zemlje u svijetu u kojoj jedna tvrtka tuži državu, a onda traži posao od te države“. Upitan da li to znači da je uvjet Alpine da dobije posao kako bi odustala od tužbe pred Arbitražnim sudom u Parizu, Mrkonjić je odgovorio kako je to jedna od opcija. „Spor koji Alpina vodi protiv Srbije pred arbitražnim sudom u Parizu diktira i naš stav. Ako to bude definirano na pozitivan način, onda će ostati u ovom poslu“, izjavio je Mrkonjić. Alpina pred Arbitražnim sudom u Parizu traži odštetu za raskid ugovora o koncesiji za izgradnju autoputa od Horgoša do Čačka. Inače, ta kompanija je na javnom natječaju za izgradnju obilaznice oko Dimitrovgrada, sa autoputem do graničnog prijelaza Gradina, dostavila ponudu od 2,9 milijardi dinara. Slovenski SCT ponudio je 3,2 milijarde dinara, hrvatski Konstruktor tri milijarde dinara, slovensko Primorje 3,4 milijarde, konzorcij domaćih putarskih poduzeća Planum, PZP Beograd i Putevi iz Uzica 3,7 milijardi, dok je najskuplji bio austrijski Strabag sa pet milijardi. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Neugodni razgovori
Predstavnici misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) već tjedan dana borave u Crnoj Gori, a prvi razgovori o trenutnom stanju u našoj ekonomiji obavljeni su sa činovnicima Ministarstva financija, Centralne banke (CBCG) i Zavoda za statistiku (Monstat), objavili su crnogorski mediji. Posjeta dužnosnika MMF-a je uvertira za novi aranžman koji bi Crnoj Gori trebalo da u naredne najviše dvije godine osigura između 200 i 400 milijuna eura kreditne podrške budžetu i stabilnosti sistema. Prve razgovore sa predstavnicima CBCG, Ministarstva financija i Monstata tokom prošlog tjedna obavili su niži činovnici misije MMF-a. Glavni predstavnik misije Garvin Bel u Crnu Goru je doputovao u petak, a od ponedjeljka će se uključiti u rad delegacije. Glavna, a vjerojatno i neka nezgodna pitanja crnogorskoj administraciji u pogledu fiskalne održivosti sistema, zatim stabilnosti bankarskog sistema sa posebnim osvrtom na nekoliko problematičnih banaka, kao i održivosti državne kase tokom 2010. i 2011. godine trebali bi uslijediti krajem sliejdećeg tjedna. Službeno obraćanje javnosti predstavnika MMF-a očekuje se 2. veljače, na kraju radne posjete Crnoj Gori. Prema informacijama objavljenim u crnogorskim medijima tokom razgovora vođenih sa dužnosnicima Centralne banke u četvrtak predstavnici misije MMF-a pitali su za osnovne pokazatelje koji govore o kretanjima u ekonomiji: društvenom proizvodu, industrijskoj proizvodnji i kretanju stope inflacije. Dužnosnike MMF-a od Mostata su najviše interesirali podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni jer se deficit u trgovine iz godine u godinu značajno povećava. Prema informacijama „Vijesti“, dužnosnici MMF-a su preporučili da umjesto općeg sistema obračuna vanjskotrgovinske razmjene Monstat ubuduće koristi tzv. specijalni sistem obračuna, a što će za direktnu posljedicu imati službeno još veći rast vanjskotrgovinskog deficita u Crnoj Gori nego što je to danas slučaj. Monstat je, inače, u protekloj godini uz instrukcije MMF-a usavršio metodologiju obračuna bruto društvenog proizvoda što je imalo za posljedicu naknadnu reviziju službenih podataka o kretanju BDP-a čak i za 2007. godinu, iako je tako nešto bilo u suprotnosti sa važećim zakonima. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Strategija nije dokument Evropske Unije
Predstavnici EULEX-a su potvrdili kako su konzultirani u toku izrade strategije za sjever Kosova, objavili su kosovski mediji. "To nije strategija EU, iako smo konzultirani smo tokom njene izrade, kao i ostali partneri", izjavila je glasnogovornica EULEX-a Karin Limndal, ne želeći komentirati istovremeno preporuke koje se u dokumentu odnose na EULEX. Prema njenim riječima, EULEX ima mandat podržati institucije Kosova u izgradnji funkcionalnog sistema vladavine prava na cijelom teritoriju, uključujući i sjever Kosova. Temelj nacrta strategije, poznate kao političko pozicioniranje međunarodne zajednice i kosovskih vlasti prema situaciji na sjeveru, odnosi se na obaveze EULEX-a. „Strategija zahtijeva ništa više nego provođenje vladavine zakona, što je inače nadležnost EULEX-a“, izjavio je zamjenik premijera Kosova, Hajredin Kuqi. Međunarodni civilni ured na Kosovu (ICO) sudjeluje s Vladom Kosova i drugim akterima na Kosovu u izradi strategije za integraciju sjevera Kosova u kosovske institucije, potvrdio je jučer glasnogovornik Kancelarije Kai Miler-Bernar. Upitan da komentira dokument koji je objavio list iz Gračanice 'Glas juga', Miler-Bernar je rekao da je u pitanju radni dokument koji do sada nije javno objavljen. Časopis 'Glas juga' objavio je navodeći da je imao uvid u dokument, da strategija za integraciju sjevera Kosova u kosovske institucije podrazumijeva i otvaranje lokalnog ureda Vlade Kosova u Bošnjačkoj mahali (dio sjeverne Mitrovice) i izbore u novoformiranoj općini Sjeverna Mitrovica. To bi bio model i za integraciju ostalih općina sa srpskom većinom Zvečana, Leposavića i Zubinog Potoka gdje bi krajem 2010. godine trebali biti održani lokalni izbori koje organizira Priština. Početni i najvažniji korak u tom planu je formiranje nove općine Sjeverna Mitrovica, navodi se u dokumentu. Predstavnici Misije EU na Kosovu (Euleks) potvrdili su da su konzultirani tokom izrade strategije za sjeverni dio Kosova, ali i ukazali da to nije dokument Evropske unije. (Violeta Palaska)

Makedonija: Spašavanje Swedmilka
Makedonski poljoprivrednici su se mobilizirali u svrhu posljednjeg pokušaja da se spasi Swedmikova mljekara. Naime, oni, da se ne bi proglasila likvidacija, pripremaju plan za reaktivaciju tvrtke. U petak su to i saopćili Osnovnom sudu Skopje 2, kada je zakazano i sudsko ročište za Swedmilk. „Razgovarali smo sa svim većim kooperantima mljekare o tome da postanemo dioničari. Ipak, ovakva ideja traži detaljnije analize. Tek ćemo vidjeti što ćemo napraviti“, izjavio je tom prilikom Trifun Kostovski. Svi oštećeni farmeri tako su se našli pred odlukom-likvidacija ili reorganizacija Swedmilka. Inače, ukupni dugovi mljekare iznose ukupno 32 milijuna eura, a dug prema farmerima je četiri milijuna eura. Pelagonijski farmeri zatražili su još prošlog mjeseca pomoć od bitolskih farmera u Skupštini Republike Makedonije u vezi sa slučajem švedske mljekare. Traže obeštećenje od mljekare Swedmilk i podršku da to ostvare. Naime, farmeri su pozvali zastupnike da dođu u Mogilu da vide kako žive farmeri pod pritiskom otplate kredita i dugova. K tome, naglašavaju da je 70 posto stočnog fonda već uništeno, a da egzistenciju za sebe i svoje obitelji osiguravaju prodajući mlijeko na tržnici po cijenama upola manjima od regularnih. Istovremeno, tvrtka Hypo Alpe Adria leasing traži natrag opremu i strojeve, koje je mljekara Swedmilk uzela na leasing. Rukovodstvo tvrtke je zatražilo od stečajnog upravitelja Bogoljuba Makrevskog, na trećem sudskom ročištu, da objasni zašto osporava to njihovo pravo. Dalje, još uopće nije potvrđeno da je Hypo vlasnik opreme i strojeva, što je nelogično jer je i jedan od najvećih Swedmilkovih vjerovnika. K tome, procedura je jasna, kao i Zakon o lizingu, a Hypo ne traži ništa drugo nego njegovo poštovanje. Rukovodstvo oštećene tvrtke traži brzo rješavanje ovog problema ili će poduzeti zakonske mjere. (Vlado Naumovski)

Albanija: Kritike Vlade
Jaki pljuskovi prošlog mjeseca izazvali su velike poplave diljem sjeverozapadnih albanskih regija Skadra i Lezhe, što je dovelo do evakuacije preko 5.000 osoba. Dok je vlada čestitala sebi na rješavanju tog izvanrednog stanja, opozicijske stranke kazale su kako je smanjenje razine energije u hidroelektranama tijekom reagiranja na krizu bila pogreška koja je povećala poplavu. Ured glavnog tužitelja trenutno istražuje moguće loše postupke u hidroelektranama/branama, tijekom pljuskova. Tužiteljstvo razmatra tehnička pravila za otvaranje vratnica rezervoara hidroelektrana, a provjerava i razine vode u rezervoarima kada su vratnice otvorene. Dok se poplava širila -- a trajala je do polovice siječnja posebice duž rijeke Drin na kojoj se nalaze tri ključne hidroelektrane vlada se upinjala reagirati. Albanija je proglasila izvanredno stanje i osigurala smještaj u studentskim domovima za mnoge evakuirane osobe, dok su ostali pronašli utočište kod prijatelja i rođaka. Kada se stanovništvo otjerano poplavama vratilo u svoje domove, vlada je započela s procjenom štete pružajući uvjeravanja svim pogođenim obiteljima kako će im gubitci biti nadoknađeni. "To je bila uspješna humanitarna operacija koja će biti zabilježena u povijesti", izjavio je premijer Sali Berisha. Misija Svjetske banke u Albaniji složila se s tim, ocijenivši da je postupanje u toj izvanrednoj situaciji bilo učinkovito. (Violeta Palaska)


Petak, 22.01.2010.

Slovenija: Podijeljena jamstva
Slovenske banke su poduzećima prošle godine odobrile 535 milijuna eura kredita s državnim jamstvom, koje je u prosjeku iznosilo 34,6 posto. Od lipnja 2009. podijeljeno je 459,1 milijun eura jamstava, od kojih su banke iskoristile 184,8 milijuna eura, odnosno 47,6 posto. Banke su 222,3 milijuna eura kredita s državnim jamstvom odobrile poduzećima s bonitetom A te 221,4 milijuna eura poduzećima boniteta B, dok je poduzećima boniteta C pripalo 90,8 milijuna eura. Istovremeno su odobrile 249 kredita ukupne vrijednosti od 7,75 milijuna eura, točnije 127 stambenih i 122 za nezaposlene. Slovenija se među 183 države svijeta po ekonomskoj slobodi smjestila na 61. mjesto, čime je u odnosu na prethodnu godinu napredovala za sedam pozicija, ustvrdili su na temelju podataka iz 2008. autori istraživanja u The Heritage Foundationu i Wall Street Journalu u suradnji s Adriatic Institute for Public Policy. Među 10 čimbenika, koji čine indeks ekonomske slobode, Slovenija je najviše bodova (87,5 od mogućih 100) ostvarila u slobodi trgovanja. Na 64 boda narastao je pokazatelj porezne slobode. Daleko najgore (43,5 boda) i duboko ispod svjetskog prosjeka Slovenija je ocijenjena na području radnog zakonodavstva. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Bolje plaće u Zagrebu
Prema jučer objavljenim podacima, zaposleni kod hrvatskih poduzetnika obveznika poreza na dobit primili su u prvih devet mjeseci prošle godine prosječne mjesečne neto plaće od 4.549 kuna, a gledajući po županijama kretale su se od 3.256 kuna u Virovitičko-podravskoj županiji do 5.432 kune u Gradu Zagrebu. Pritom su samo zaposleni kod poduzetnika u Gradu Zagrebu imali iznadprosječne plaće, u iznosu od 5.432 kune, ili 19,4 posto veće od prosjeka, pokazuju podaci Financijske agencije (FINA). U svim ostalim županijama zaposleni su imali prosječne mjesečne neto plaće manje od prosjeka za sve poduzetnike, i to od 1,9 posto u Istarskoj županiji, u kojoj je prosjek za prvih devet prošlogodišnjih mjeseci iznosio 4.489 kuna, pa sve do 28,4 posto kod poduzetnika Virovitičko-podravske županije. Analitičari Fine saopćili su da je to odraz gospodarske strukture Hrvatske po županijama i velike koncentracije broja zaposlenih u Gradu Zagrebu. U Zagrebu je tako 350 tisuća od 900 tisuća ukupno zaposlenih kod poduzetnika, i to, između ostalih, u financijskom sektoru, poslovnim uslugama i telekomunikacijama, u kojima se uobičajeno isplaćuju iznadprosječne neto plaće. Prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih kod poduzetnika Hrvatske u devet mjeseci 2009. godine, prema onima iz istoga razdoblja 2008. godine, povećane su nominalno za 3,1 posto. Povećanje je zabilježeno u svim županijama, osim u Koprivničko-križevačkoj, a kreće se od 1,1 posto u Dubrovačko-neretvanskoj do 6,9 posto u Karlovačkoj županiji. Istodobno je u Koprivničko-križevačkoj županiji prosječna neto plaća smanjena za 1 posto. Prosječne mjesečne neto plaće iznad četiri tisuće kuna, uz one u Istarskoj, imali su zaposlenici kod poduzetnika u još sedam županija, dok su u 12 županija prosjeci bili ispod te razine. Treći po visini prosječnih neto plaća u prvih devet prošlogodišnjih mjeseci bili su zaposlenici kod poduzetnika u Zagrebačkoj županiji sa 4.415 kuna, što je za 2,9 posto manje od prosjeka. Slijedi Dubrovačko-neretvanska županija sa 4.374 kune, Primorsko-goranska 4.312 kuna, Koprivničko-križevačka 4.200, Sisačko-moslavačka 4.064 kune, Splitsko-dalmatinska 4.031 kunu, Karlovačka sa 4.026 kuna, te potom Zadarska županija sa 3.962 kune, što je 12,9 posto manje od prosjeka. Zaposlenici kod poduzetnika obveznika poreza na dobit u ostalim županijama imali u prvih devet mjeseci prošle godine prosječne mjesečne neto plaće osjetno manje od četiri tisuće kuna, pri čemu su zaostajanja za više od 20 posto od prosjeka zabilježena u čak osam županija. Nakon Virovitičko-podravske najniže prosjeke imali su zaposlenici kod poslodavaca u Vukovarsko-srijemskoj županiji od 3.356 kuna, što je za 26,2 posto manje od prosjeka, te Ličko-senjskoj sa 3.384 kune ili 25,6 posto manje od prosječnih. Slijede Požeško-slavonska županija sa 3.532 kune (22,4 posto manje), Bjelovarsko-bilogorska 3.533 kune (22,3 posto manje), potom Međimurska 3.549 kuna (22 posto manje), Varaždinska 3.586 kuna (21,2 posto manje), Brodsko-posavska 3.597 kuna (20,9 posto manje). (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Opet prioritetni gubitaši
U Programu rada za ovu godinu Federalna je vlada stavila privatizaciju i restrukturiranje poduzeća posrnulih državnih tvrtki ispred rasterećenja gospodarstva, investicija, reformi, objavili su jučer lokalni mediji. U Programu rada za ovu godinu, usvojenom na jučerašnjoj sjednici Federalne vlade, kaže se kako će strateški pravci djelovanja Vlade bit će usmjereni na intenziviranje gospodarskog razvoja u uvjetima svjetske ekonomske krize i zaustavljanje negativnih trendova s posebnim fokusom na privatizaciju i restrukturiranje poduzeća; povećanje investicija, izvoza, konkurentnosti gospodarstva i zaposlenosti; rasterećenje gospodarstva; smanjenje stope sive ekonomije; povećanje životnog standarda i smanjenje siromaštva. Među strateškim pravcima djelovanja su i jačanje unutarnje društvene stabilnosti Federacije Bosne i Hercegovine i iniciranje i provedba reformi usklađenih s potrebama BiH na putu pridruživanja Europskoj uniji. U skladu s tim, Vlada će poduzimati mjere i predlagati cjelovita zakonska i druga rješenja da bi se osigurao ambijent za privredni rast društva, stabilni i predvidivi uvjeti poslovanja, zatim revizija privatizacije, početak plaćanja koncesija te normativno reguliranje javnih dobara i javno-privatnog partnerstva. U Programu rada Vlade Federacije BiH za 2010. posebno je prezentirana problematika u oblastima: okruženja, privatizacije, zapošljavanja, plaća, monetarno-kreditne politike, cijena i inflacije, robne razmjene s inozemstvom, stranih ulaganja, vanjskog duga, ostvarenja i raspodjele bruto domaćeg proizvoda (GDP). Ovim dokumentom konkretizirani su i programski zadaci svih 16 federalnih ministarstava, s akcentom na strateške projekte Vlade. Vlada je također zadužila i ostale federalne institucije, zavode, agencije i privredna društva u većinskom državnom vlasništvu da u roku od 30 dana dostave planove i programe rada za 2010., priopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Vlade Federacije BiH. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Bojkot zbog neplaćanja
U prošloj godini 1.200 tvrtki, koja su radila za više od 590 javnih poduzeća u Srbiji, našlo se u blokadi jer im ova nisu plaćala obaveze. Upravo zbog toga je Unija Poslodavaca Srbije, nakon sastanka sa privrednicima prema kojima javna poduzeća imaju dugovanja, formirala Odbor za bojkot javnih poduzeća koji će imati ulogu da zaštiti inozemne i domaće kompanije u poslovima sa javnim sektorom. „Nakon jučerašnjeg sastanka sa 44 srednje i velike kompanije donesena je odluka da se formira Odbor za bojkot javnih poduzeća. Odbor je formiran zbog toga što je očigledno da u javnim poduzećima ne postoji ozbiljna namjera da ova poduzeća redovno izmire sva svoja dugovanja prema privatnim kompanijama koje obavljaju poslove za njih, a da tek onda dijele plaće, bonuse, povišice i ostalo“, rekao je Dragoljub Rajić, PR Unije Poslodavaca, i dodaje da samo 44 kompanije koje su bile prisutne na tom sastanku imaju skoro 300 milijuna eura potraživanja od javnih poduzeća. Na sastanku je odlučeno da će sve kompanije kojima duguje neko javno poduzeće ubuduće biti upućene da na jednom mjestu šalju podatke o dugovima, za što je predviđeno otvaranje sajta na Internetu. Kad se utvrdi da određeno poduzeće ima velika dugovanja, tog trenutka će biti upućen poziv cijeloj privredi, ne samo članicama UPS-a, da obustave sva plaćanja prema tom poduzeću. „Ako je to poduzeće 'Elektroprivreda Srbije' ili 'Telekom Srbije', neće biti plaćanja ni jednog računa za struju, za telekomunikacijske usluge, za bilo koje druge usluge, sve do trenutka dok ta poduzeća ne izmire svoje obaveze“, objasnio je Rajić. On je dodao da će bojkot provoditi i sve kompanije koje su obavljale poslove u sistemu javnih nabava za javna poduzeća, ali i za druge dijelove javnog sektora kojima se duguje, jer ima slučajeva da se tim tvrtkama duguje šest mjeseci, i godinu i više dana. „Ova web stranica će zaživjeti u veljači i tu će svaka kompanija u Srbiji moći javno vidjeti da li da radi sa takvim poduzećima koja mjesecima ili godinama duguju i nisu u stanju platiti za one poslove koje ste obavili“, istakao je Rajić. On je podsjetio i da je još ranije postojao zahtjev privrede da se pri web stranici Narodne banke Srbije uvede registar neplatiša i da se vidi koje, ne samo državne, nego i koje su privatne kompanije najveći dužnici prema drugima. „Međutim, ta ideja nije prihvaćena i zbog toga mi danas imamo deset tisuća blokiranih kompanija više, nego pre godinu dana. Znači, broj blokiranih kompanija je prešao 70 tisuća od ukupno 110 tisuća poduzeća, a i od tih 40 tisuća poduzeća koja rade, svako treće ima problem sa likvidnošću“, naveo je Rajić. On je dodao i kako je država veliki generator krize, a ništa ne radi u konkretnom smislu da bi poboljšala ovu situaciju i da bi regulirala načine plaćanja. „Vlasnici privatnih kompanija kada im se duguje mjesecima ne mogu servisirati kredite prema bankama, ne mogu isplaćivati plaće i kompanija dolazi u opasnost od bankrota i od zatvaranja“, rekao je Rajić. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Provjera financijskog sektora
Misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) je stigla u Podgoricu i tokom narednih 15 dana će biti organiziran niz sastanaka i razgovora sa predstavnicima državnih institucija i bankarskog sektora. Predstavnici MMF-a će razgovarati tijekom slijedeća dva tjedna sa čelnicima ministarstva financija, Centralne banke, nekoliko poslovnih banaka koje posluju u Crnoj Gori, a u agendi posjete su i sastanci u Elektroprivredi, državnim fondovima zdravstva i mirovinsko-invalidskog osiguranja (PIO) i još nekoliko državnih institucija. Misiju MMF-a, koju predvodi Gervin Bel, zanima situacija u EPCG u kojem je i nakon dokapitalizacije i prodaje dionica država većinski vlasnik, jer je ta firma i dalje veliko opterećenje za crnogorsku ekonomiju, s obzirom na niz vladinih mjera i subvencija. Taj problem su predstavnici MMF-a naglasili i prilikom prošlogodišnje misije. Neprivatizirana EPCG i gradnja autoputa vrijednog više od dvije milijarde eura mogli bi biti glavna prepreka za eventualno zaključenje aranžmana između Crne Gore i MMF-a, kojim bi bio pokrpan ovogodišnji državni budžet, konkretnije, njegov kapitalni dio. Aranžman bi, prema nekim najavama, mogao da iznosi i do 300 milijuna eura. Izgradnja autoputa u Crnoj Gori u vrijeme najveće ekonomske krize koju svijet pamti, sA aspekta MMF-a, donosi velike troškove, zatim nova zaduženja, rast javnog duga, a projekt bi mogao da bude dugoročno financijski neisplativ. Zbog toga se očekuje da tokom pregovora ovih dana budu pretresena sva pitanja u vezi sa efektima koje bi gradnja autoputa mogla imati na makroekonomsku situaciju. U crnogorskoj Vladi se nadaju kako će te nedoumice biti riješene, jer taj projekt premašuje rokove aranžmana sa MMF-om. Misija MMF-a, osim mogućeg aranžmana, ima i redovan karakter, jer ta međunarodna financijska institucija sa svakom svojom članicom održava sastanke jednom godišnje, kako bi skenirala makroekonomsku situaciju, aktualne probleme, trendove i reforme, ali i provođenje ranije dogovorenih mjera. Crna Gora je godinu nakon obnove nezavisnosti, 2007. godine, postala punopravni član MMF-a i od tada nije sklapan nikakav aranžman sa tom institucijom. Rezultati sastanaka i utisci o trenutnom stanju crnogorske ekonomije biće poznati početkom veljače, kada će na kraju misije predstavnici MMF-a organizirati konferenciju za novinare. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Kritika pravosuđa
Pravosuđe je najslabija institucija na Kosovu, saopćio je Human Rights Watch (HRW) u izvještaju koje su u srijedu (20. siječnja) citirali lokalni mediji. Prema tom izvještaju, EULEX se trudio prošle godine u cijelosti rasporediti diljem Kosova i izvršiti svoju zadaću izgradnje funkcionalnog pravosudnog sustava. Unatoč optimizmu koji je policijska i pravosudna misija EULEX donijela na Kosovo, pravosuđe ostaje najslabija institucija, navodi HRW. Također se ukazalo kako nepostojanje međunarodnog konsenzusa oko statusa Kosova kao suverene države nastavlja ugrožavati napore na zaštiti ljudskih prava. Zajednice Roma, Aškalija i Egipćana i dalje su najranjivije skupine, dodaje se u izvještaju. U međuvremenu, OESS planira smanjiti broj lokalnih službenika na Kosovu do kraja siječnja, izvijestili su kosovski mediji Od trenutačnih 586 lokalnih službenika, ugovori će biti obnovljeni za 499. Istodobno, broj međunarodnih službenika povećat će se sa 155 na 200. Proračun OESS smanjit će se sa 30.600.000 eura koliko je iznosio 2009. na 23.546.600 eura ove godine. (Violeta Palaska)

Makedonija: Pripreme oko obnovljive energije
Makedonski ministar ekonomije Fatmir Besimi sudjelovao je na trećoj sesiji Pripremne komisije Međunarodne agencije za obnovljivu energiju IRENA, saopćeno je iz tog ministarstva. „Republika Makedonija postojano slijedi aktivnosti za konstituiranje IRENA-e koja se gradi u pravom trenutku, odnosno u vremenu u kojem se stalno susrećemo s povećanjem potrebe za energijom na globalnoj razini. K tome, svjesni smo i učinaka na globalne klimatske promjene koje proizlaze od korištenja fosilnih goriva, odnosno, čije korištenje najviše uzrokuje globalno zagrijavanje“, istaknuo je u svojem obraćanju ministar Besimi. Dodao je i da su jedan od prioriteta makedonske vlade ulaganja u obnovljive izvore energije te njihova implementacija u živote svih građana. Prije nekoliko dana potpisano je pet ugovora o izgradnji malih hidrocentrala. Tvrtke GSP Aktuell, Hidrovat i Feroinvest-Ingmak novi su koncesionari za izgradnju malih hidrocentrala na više lokacija u jugozapadnom dijelu Makedonije. Ukupno pet ugovora s predstavnicima tvrtki koncesionara potpisao je makedonski ministar ekonomije Fatmir Besimi. Tvrtke imaju rok od jedne godine za sakupljanje potrebne dokumentacije i za započinjanje same izgradnje hidrocentrala. Besimi je rekao da se radi o ulaganjima koja nisu važna samo za makedonsku ekonomiju, već i za potrebe građana za novom i čistom energijom. „Dosad su na ovim natječajima dodijeljene koncesije za ulaganja od oko 13 milijuna eura. To nam daje temelj da će se uskoro otvoriti i prva hidrocentrala“, dodao je Besimi. (Vlado Naumovski)

Albanija: Odgovori oko zrakoplova
Albanska Vlada je najavila kako planira podnijeti žalbu Evropskom civilnom zrakoplovstvu zbog izgreda vezanog za 110 putnika čiji je let za Italiju neočekivano preusmjeren za Slovačku u nedjelju (17. siječnja). Ured za civilno zrakoplovstvo potvrdilo je kako su putnici na koncu prevezeni do Bolonje, koja je bila prvotno odredište, nakon što su proveli 16 sati u hotelu nedaleko od zračne luke u Bratislavi. „To je vrlo težak slučaj u povijesti albanskog i međunarodnog civilnog zrakoplovstva“, izjavio je Ervin Mazniku iz ureda za zrakoplovstvo. Isti ured u Slovačkoj će zatražiti pojašnjenje od Air Slovakie. Zrakoplovna tvrtka saopćila je u međuvremenu kako će zahtijevati maksimalnu kaznu za pilota koji je bio umješan u to. Iako razlog skretanja zrakoplova ostaje nejasan, lokalni mediji izvijestili su kako je slovačka posada vjerojatno prosvjedovala zbog neisplaćenih dohodaka. Zrakoplov koji je u nedjelju (17. siječnja) letio iz Tirane za Bolonju sa 110 putnika promijenio je rutu i sletio u Bratislavi, u Slovačkoj. Razlog tog skretanja ostaje nejasan. U izvještajima lokalnih medija navodi se kako je slovačka posada prosvjedovala zbog neisplaćenih dohodaka. Međutim, Air Slovakia -- koja je iznajmila zrakoplov albanskoj tvrtki -- opovrgnula je to, kazavši kako su njezini piloti bili plaćeni u roku i kako se radilo o tehničkom problemu. (Violeta Palaska)


Četvrtak, 21.01.2010.

Slovenija: Potencijalni kupci za Mercator
Potencijalni kupci trećine vlasništva najvećeg slovenskog maloprodajnog lanca Mercatora danas će doći kod predsjednika Uprave Žige Debeljaka kako bi dobili osnovnu informaciju o kompaniji, objavile su slovenske poslovne dnevne novine Finance. „Mercator je na zamolbu tvrtke Arkas, kojeg su za prodaju zadužile banke vlasnice 36 posto dionica trgovačkog lanca, organizirao predstavljanje kompanije potencijalnim ulagačima“, izjavili su iz Mercatora su na upit novinara Financi i nisu željeli kazati tko sve dolazi. Inače, osam banaka nude na prodaju 36 posto Mercatora, dok u Pivovarni Laško, koja ima 23 posto, još nisu odlučili hoće li i koliki dio prodavati. Same banke možda i ne prodaju dionice, a svoje udjele mogu zadržati do tri godine prije nego će one utjecati na njihove bilance. Do sada su se kao potencijalni kupci u medijima spominjali CVC, KKR, Bain Capital, Goldman Sachs, Blackstone, Merrill Lynch, ali i srpska Delta i hrvatski Agrokor. Prema pisanju Financi, Agrokor bi u taj posao mogao ući s rovinjskim Adrisom. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Međunarodne pričuve na rekordnoj razini
Prema jučer objavljenim podacima, ukupno je prošle godine hrvatska središnja banka od poslovnih banaka otkupila 838 milijuna eura, od čega samo u posljednjem tromjesečju 505 milijuna eura. Bruto međunarodne pričuve Hrvatske narodne banke na kraju studenoga prošle godine su bile na rekordnih 10,1 milijardu eura. Tome je kako je saopćeno u HNB-u prije svega pridonio veći priljev deviza zbog pojačana zaduživanja države i kvazidržavnih tvrtki na inozemnom tržištu, pogotovo potkraj prošle godine, a što je donijelo pritisak na jačanje kune i zbog čega je HNB morao intervenirati na tržištu otkupom deviza. Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HAAB-a, izjavio je jučer da će se devizne pričuve HNB-a i ove godine zadržati na visokoj razini, zato što će se država i pojedine tvrtke zaduživati na stranim tržištima. Već potkraj prošle godine država i kvazidržavne institucije, poput HAC-a i HBOR-a, okrenule su se inozemnom tržištu te su se od ljeta zadužile za oko dvije milijarde kuna. Ukupno je prošle godine središnja banka od poslovnih banaka otkupila 838 milijuna eura, od čega samo u posljednjem tromjesečju 505 milijuna. Na povećanje bruto rezervi je također utjecao i devizni depozit Ministarstva financija od 1,5 milijarda dolara nakon izdanja dolarskih državnih obveznica. „Međunarodne pričuve pratile su rast deviznih depozita u komercijalnim bankama“, objasnio je Anton Starčević, glavni ekonomist RBA. Naime, nastavlja, banke su dužne održavati minimalno pokriće ukupnih deviznih obveza s likvidnim deviznim potraživanjima u omjeru od 20 posto, a što mogu izvršavati na računima HNB-a ili depozitom u inozemnim komercijalnim bankama ili vrijednosnim papirima bonitetnih stranih izdavatelja. Domaće su se banke u uvjetima rasta deviznih depozita odlučile na HNB te mu time i povećavale devizne pričuve. Godine 2009. HNB je bio spreman potrošiti čak do dvije milijarde eura za održavanje eksterne likvidnosti i stabiliziranje tečaja kune smatrajući da će biti veći pritisak na njezino slabljenje. Deprecijacija domaćih valuta bila je naime velik problem mnogim zemljama prošle godine. No u nas je smjer na tržištu i u domaćem financijskom sustavu išao povoljnije od očekivanja. Gledajući pak udjel pričuva u vanjskom dugu, omjer se smanjuje. – Potkraj 2008. godine taj je odnos bio 23,2 posto, a na kraju rujna 21,8 posto rekao je Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Zaduživanje za izmirivanje dugova
Uprava "Željeznica Republike Srpske" (ŽRS) planira kreditno zaduženje za 20 milijuna KM za podršku tekućoj likvidnosti, navedeno je u prijedlogu odluke za predstojeću sjednicu Skupštine dioničara poduzeća. Petko Stanojević, generalni direktor tog poduzeća koje je opterećeno dugovima od oko 100 milijuna KM, kaže da je novi kredit od 20 milijuna KM neophodan kako bi izmirili obaveze prema dobavljačima, ali i za isplatu dijela zaostalih plaća radnicima. „Ako odluka prođe na sjednici Skupštine dioničara, koja je zakazana za 10. veljače, biti će raspisan javni natječaj za izbor banke koja bi nam odobrila kredit po unaprijed utvrđenim uvjetima", kazao je Stanojević. Prema prijedlogu odluke, kredit treba biti s kamatom do 7,5 posto uz rok otplate do deset godina i jednogodišnji grace period. Sredstvo osiguravanja će biti založno pravo na osnovna sredstva za prijevoz. Stanojević napominje da će na istoj sjednici biti predloženo poništenje prošlogodišnje odluke o kreditnom zaduženju od 18,7 milijuna KM, jer nisu osigurali garancije Vlade Republike Srpske s obzirom na to da nema investicijsku namjenu. U sindikalnim organizacijama ŽRS ukazuju da se poduzeće odavno nalazi pod teretom nagomilanih kreditnih obaveza i gubitaka iz prethodnih godina, što je dodatno usložnjeno padom robnog transporta pod udarom globalne recesije. Nedislav Kuzmić, predsjednik Sindikata željezničara ŽRS, rekao je da se teretni prijevoz u prvom polugodištu 2009. bio prepolovio, da bi se kasnije nešto poboljšao zbog blagog oporavka najvećih korisnika usluga rudnika 'ArcelorMittala Prijedor' i zvorničke tvornice glinice 'Birač'. Što se tiče isplata plaća radnicima, Kuzmić kaže da osobni dohoci već duže vrijeme kasne po dva mjeseca, tako da su nedavno dobili 80 posto plaće za listopad prošle godine. Simo Cvjetković, predsjednik Samostalnog sindikata mašinovođa ŽRS, kaže da će tražiti da se dio planiranih kreditnih sredstava isplati zaposlenima, podsjećajući da iz prethodnih godina imaju potraživanja po osnovu dijela regresa, kao i razlike u cijeni rada. „Najveći problemi krenuli su s padom obima prijevoza tereta, što je pogotovo bilo naglašeno u prvom polugodištu prošle godine, dok je putnički prijevoz oduvijek donosio samo gubitke. Zbog toga tražimo podršku Vlade i mimo sredstava predviđenih grantom u budžetu Republike Srpske“, rekao je Cvjetković. Ukupne obaveze ŽRS na kraju prošlogodišnjeg polugodišta iznosile su 97 milijuna KM, od čega 63 milijuna na temelju uzetih kredita, dok su akumulirani gubici premašili 130 milijuna KM, podaci su iz financijskih i revizorskih izvještaja poduzeća. Na predstojećoj sjednici Skupštine dioničara ŽRS biti će razmatrana i kreditna zaduženja za obnovu voznog parka poduzeća. Kako je najavljeno, radi se o kreditu Vlade Poljske od 20 milijuna eura za nabavku 200 teretnih vagona i radionice, te zajmu od 16,1 miliona KM za rekonstrukciju novog tipa lokomotiva. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Traži se poštivanje sporazuma
Sindikat Elektroprivrede Srbije je jučer saopćio da očekuje kako će Vlada Srbije i poslovodstvo tog javnog poduzeća poštovati potpisani sporazum. Snabdijevanje strujom u Srbiji neće biti dovedeno u pitanje ni jednog trenutka, naveli su u Sindikatu, ali su upozorili ministre u Vladi Srbije da radnike EPS-a ne koriste u dnevno-političke svrhe jer će biti prisiljeni da adekvatno odgovore na sve buduće teške uvrede. U Sindikatu EPS-a nisu željeli precizirati kakav će biti taj odgovor, odnosno da li će započeti štrajk ukoliko Vlada Srbije ostane pri stavu da neće biti poskupljenja struje i povećanja plaća u javnim poduzećima. Kako se ističe u saopćenju Sindikata EPS-a, u sporazumu sa Vladom i poslovodstvom tog javnog poduzeća ne radi se o povećanju plaća u Elektroprivredi, već o učešću zaposlenih u dijelu dobiti koje je rezultat uštede u troškovima poslovanja. Navodi se i da će financijski efekti povećanja cijene struje biti u cijelosti usmjereni u ulaganja prema Programu poslovanja EPS-a za 2010. godinu koji bi trebalo da odobri Vlada Srbije. Sindikat je naveo i da radnici Elektroprivrede Srbije nemaju velike plaće, već su one izuzetno male u odnosu na proizvodnju koju daju svojim mukotrpnim radom, u vrlo teškim uvjetima. Sindikat EPS-a je uz prijetnju štrajkom dogovorio 8. siječnja sa Vladom Srbije i poslovodstvom tog javnog poduzeća da se radnicima ove godine uz plaće podjele mjesečne naknade od oko devet hiljada dinara, odnosno ukupno 3,75 milijardi dinara iz dobiti poduzeća za 2010. Inače, danas je gradonačelnik Beograda podržao je stav Vlade Srbije da ne treba povećavati plaće u javnim poduzećima koja imaju monopolski položaj na tržištu. On je kao primjer naveo kako je prosječna plaća u Termoelektrani 'Nikola Tesla' u Obrenovcu 65 tisuća dinara, sa regresom i toplim obrokom i dodao da je svaka priča o povećanju takve plaće u vrijeme kada je prosječna plaća duplo niža potpuno besmisleno. Ministar životne sredine i prostornog planiranja Oliver Dulić izjavio je kako nije moguće da Republički geodetski zavod funkcionira na dobar način ako se broj zaposlenih u toj ustanovi smanji za 30 posto te je obećao da će izaći u susret radnicima tog zavoda koji štrajkaju. On je najavio da će izaći u susret radnicima koji štrajkaju i dodao da su oni u pravu kada tvrde da ne treba smanjivati broj zaposlenih za 30 posto, ali da se očekuje da taj zavod u budućnosti radi puno bolje, efikasnije i poštenije. Dulić je ocijenio da bez Geodetskog zavoda i Katastra nekretnina nije moguće izdavanje različitih dozvola, niti potvrda imovinskih odnosa nad građevinskim zemljištem i dodao da su u planu izmjene i dopune Zakona o državnom premjeru i katastru. On je rekao da će izmjenom tog zakona, Geodetski zavod biti definiran kao posebna ustanova, koja će imati isti rang kao drugi državni organi koji funkcioniraju na teritoriji lokalnih samouprava, a koji, kako je naveo, predstavljaju simbole države. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Nemoć usprkos sudskim presudama
Samo pravomoćne presude članovima i vođama kriminalnih organizacija, bez zadiranja u njihovu ekonomsku moć, nisu dovoljne za obračun sa kriminalom i korupcijom. Njihov privremeni odlazak u zatvor ne znači i kraj organizacije, jer im je glavni motiv financijska korist za jačanje organizacije, ali i za ostvarivanje političkog i ekonomskog utjecaja u društvu, zaključio je savjetnik Evropske komisije Rupert Vining u Analizi financijskih istraga, rađenoj za potrebe Organizacije za evropsku sigurnost i suradnju. Bivši britanski tužitelj i savjetnik predsjednika Rumunjske je u dokumentu, pripremanom u kontekstu napora za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala, naveo kako trenutačna praksa borbe protiv korupcije u Crnoj Gori pokazuje da presude nisu ozbiljnije pomicale strukturu kriminala, naročito organiziranog”. “Ključni nedostaci za uspješno provođenje financijskih istraga su neoduzimanje imovine kriminalcima, nedovoljna stručnost istražnih organa i vještaka financijske struke, nepovezanost državnih uprava nadležnih za praćenje tih problema, smatra Vining. Ostaje dilema, kako se navodi u analizi, o tome da li je Crna Gora trebala donijeti poseban zakon o proširenoj konfiskaciji , kako je to urađeno u Srbiji, ili će i odgovarajuće rezultate dati i umetanje odredbi u pojedine zakone kao što je sada slučaj. Crna Gora će od kolovoza primjenjivati odredbe novog Zakona o kaznenom postupku, koji predviđa institut proširene konfiskacije i obrnuti teret dokazivanja. To znači da će osumnjičeni za neko kazneno djelo morati dokazivati na koji su način stekli cjelokupnu imovinu, ali tek nakon što se izmijeni postojeći Kazneni zakon, što je Ministarstvo pravde Akcijskim planom za provođenje novog ZKP-a predvidjelo da se završi do kraja kolovza 2010.Vining podsjeća da je EK u izvještaju o progresu Crne Gore 2008. kao posebnu slabost sistema apostrofirala ograničenje istraživačkih kapaciteta tijela za provođenje zakona, kao i značajan nedostatak ekspertiza u modernim financijskim istragama. Dosadašnja iskustva u kreiranju antikriminalne politike u Crnoj Gori, naveo je stručnjak iz Evropske komisije, pokazuju kako samo oglašavanje počinitelja kaznenog djela krivim i osuđujuća kazna, posebno, ako se prihvati prigovor o neprimjereno blagoj kaznenoj politici, nisu ozbiljnije pomicali strukturu kriminala, naročito organiziranog. Vining je objasnio da privremeni izostanak pojedinih članova kriminalne organizacije - kada odu na izdržavanje kazne, čak i ako se radi o samim vođama kriminalne organizacije, nije značio i njen kraj, jer je unutrašnjom preraspodjelom zadataka i uloga, struktura organiziranog kriminala opstajala, a ponekad i jačala. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Konferencija o termoelektrani
Međunarodna konferencija o mogućim investitorima za izgradnju Termoelektrane "Novo Kosovo" na kojoj sudjeluje oko 50 domaćih i inozemnih kompanija započela je jučer u Prištini, objavili su kosovski mediji. Otvarajući konferenciju, premijer Kosova Hashim Thaci je rekao da će cijeli proces izgradnje te termoelektrane biti otvoren i temeljen na zakonu. „Naš je cilj da u potpunosti snabdijevamo potrošače i privredu Kosova električnom energijom. Mi ćemo privatnom investitoru ponuditi da on proizvodi i za izvoz“, izjavio je premijer Thaci. Ministrica energetike i rudarstva Justina Široka Pula je rekla da je tokom prethodne dvije godine učinjeno mnogo da se što je bolje moguće osigura pravni okvir i garancije za investicije i uspješno ostvarivanje projekta TE 'Novo Kosovo'. Predstavnik Svjetske banke na Kosovu Ranjit Nazak je na konferenciji rekao kako je glavna komponenta tog projekata povećanje proizvodnje električne energije, efikasnosti i osiuravanje održivog financiranja sektora energetike. „Mi ćemo osigurati kako bi se privukli investitori“, rekao je Nazak. Termoelektrana 'Novo Kosovo' trebala bi započeti s gradnjom 2011, vrijednost projekta je između 700 milijuna i milijardu eura. Za početak je predviđeno da termoelektrana bude jačine od 500 megavata, sa mogućnošću povećanja za još toliko. (Violeta Palaska)

Makedonija: Bolje ekonomske slobode
U izvještaju Heritage Foundationa i Wall Street Journala, Makedonija se, sa 65,7 indeksnih bodova, našla na 56 mjestu od ukupno 184 zemlje u svijetu, objavili su makedonski mediji. Prošle godine Makedonija je bila rangirana na 78 mjestu, s 61,2 indeksnih bodova pa je ove godine uznapredovala za 4,5 indeksna boda. Istraživanje Heritage Foundationa se temelji na deset parametara: Poslovnoj slobodi, Slobodi uvoza-izvoza, Fiskalnoj slobodi, Financijskoj slobodi, Monetarnoj slobodi, Troškovima vlade, Kriminalu i korupciji, Slobodi ulaganja, Radničkim pravima i Vlasničkim pravima. Makedonija je najbolji rezultat pokazala u dijelu fiskalne slobode (indeks 89,3) i u slobodi vanjske trgovine (83,3), dok je najlošije rangirana u dijelu korupcije (36) i zaštite vlasničkih prava (35). I politička i ljudska prava u Makedoniji prošle godine imala su trend poboljšanja, ali ipak, prema stupnju demokracije, Makedonija je i dalje rangirana u djelomično slobodne zemlje, ocijenila je Freedom house. Ovome su najviše pridonijele, prema međunarodnoj organizaciji za zaštitu prava čovjeka, korektno provedeni predsjednički i lokalni izbori, koji su ocjenjeni kao pošteni i demokratski. Ipak, ako se situacija usporedi sa zemljama u regiji, Makedonija nema mnogo razloga za zadovoljstvo jer je prema stupnju demokracije rangirana ne samo iza Slovenije i Hrvatske, već i iza Srbije i Crne Gore, koje su ocjenjene kao slobodne. RM spada u rang djelomično slobodnih s Kosovom, Albanijom i BiH. (Vlado Naumovski)

Albanija: Poziv na okončanje političke krize
Vijeće Evrope (VE) objavilo je izvještaj u čijem se jednom dijelu poziva na okončanje političke krize u Albaniji. Vijeće Evrope navodi kako bi sporne opće izbore iz lipnja 2009. godine trebalo istražiti, kao što je zatražila opozicija, uključujući Socijalističku stranku (SP). Vijeće je također pozvalo Socijalističku stranku na okončanje višemjesečnog bojkota albanskog parlamenta i povratak na posao. Dodaje se kako je nedostatak dijaloga pridonio pogoršanju političkog ozračja. Izvještaj će sljedećeg tjedna razmotriti Parlamentarna skupština Vijeća Evrope. U međuvremenu, šef ureda Evropske komisije (EK) u Tirani Helmuth Lohan izjavio je kako će Evropska Unija pružiti potporu za obnovu regije Skadra koja je ovog mjeseca opustošena poplavama. Na sjednici u ponedjeljak albanski parlament usvojio je rezoluciju o pomoći regijama pogođenim poplavama i naknadama obiteljima koje su pretrpjele gubitke. (Violeta Palaska)


Srijeda, 20.01.2010.

Slovenija: Izdane obveznice
Slovenija je izdala 1,5 milijardu novih euro obveznica s desetogodišnjim dospijećem. Potražnja je iznosila dvije milijarde eura, a prinos je određen na 68 baznih bodova iznad referentne kamatne stope zamjenu odgovarajuće ročnosti, odnosno na 4,139 posto. Cijena na dražbi bila je 99,888 posto nominalne vrijednosti, a država je ulagačima zajamčila 4,12-postotni godišnji prinos.Ovogodišnji plan financiranja slovenskog državnog proračuna predviđa dodatno zaduženje od 4,39 milijardi eura, pri čemu bi država najmanje milijardu eura priskrbila s dugoročnim obveznicama, objavili su slovenski mediji. Ove godine ministarstvo namjerava iskupiti izdane obveznice u vrijednosti do 2,64 milijarde eura. Koliko će u tome biti uspješno, ovisit će o uvjetima na tržištu i likvidnosti državnog proračuna. Na će taj način pokušati smanjiti troškove državnog duga i poboljšati kvalitetu duga. Ekonomist Sašo Polanec, s ljubljanskog ekonomskog fakulteta smatra da zaduživanje države nije problematično, ali brinu ga proračunski manjak i troškovi financiranja. „Ako gospodarski rast bude veći od kamatne stope, teškoća neće biti. U protivnom, bit ćemo u problemima“, rekao je Polanec. Prema njegovim riječima, istinska zaduženost države niža ukoliko prikupljena sredstva položi u banke. Ako Slovenija ispuni program zaduživanja, dug države bi krajem godine iznosio 12,35 milijardi eura, što predstavlja 33,9 posto slovenskog BDP-a. Slovenija je prošle godine samo za potrebe financiranja proračuna i stabilizaciju bankarskog sustava izdala obveznice u vrijednosti četiri milijarde eura, čime je znatno povećala državni dug. No, većinu sredstava prikupljenih izdavanjem obveznica država je položila kao depozite u banke. S trogodišnjom slovenskom državnom obveznicom u ponedjeljak se trgovalo uz godišnji prinos od 1,72 posto, a s petnaestogodšnjom, koja je izdana u rujnu prošle godine, uz godišnji prinos od 4,53 posto Vlade zemalja eurozone samo u siječnju planiraju prodati obveznice u vrijednosti 100 milijardi eura, dok bi u ovoj godini ukupno trebale ponuditi obveznice u vrijednosti od bilijun eura, navodi ING Group NV, nizozemska financijska grupacija. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Kriza se osjeti u poslovanju većine tvrtki
Gospodarska kriza osjeti se u 82 posto hrvatskih tvrtki, pokazalo je jučer objavljeno istraživanje koje su proveli Internet-potrali MojPosao i business.hr tokom prosinca 2009. na uzorku od preko 1.500 ispitanika. Gotovo 82 posto ispitanika, rekla je da se gospodarska kriza osjeti u tvrtki u kojoj rade, dok je 11 posto ispitanika izjavilo kako se kriza još ne osjeti, ali su uvjereni da hoće. Pet posto ispitanika smatra da gospodarske krize u tvrtki u kojoj rade neće biti, a dva posto kako je kriza čak imala pozitivan utjecaj na poslovanje njihove tvrtke. Polovica ispitanika smatra da će kriza trajati još godinu do dvije, dok je 43 posto pesimističnije i smatra da će kriza trajati još više od dvije godine. Onih optimističnih koji vjeruju da će kriza završiti ove godine je svega sedam posto. Najpesimističniji su oni koji rade u hrvatskim institucijama - njih 51 posto smatra da će kriza trajati više od dvije godine, a odmah iza njih su ispitanici koji rade u državnim tvrtkama. Među najoptimističnijim ispitanicima su oni koji rade za privatne tvrtke, pa tako njih devet posto smatra kako će ekonomska kriza završiti ove godine, a 52 posto za godinu do dvije. Iako borba protiv krize uglavnom uključuje veći broj teških odluka, najviše ispitanika bi se rado uhvatilo u koštac s takvim problemima, tako da njih 41 posto smatra kako bi oni sami bili idealni vlasnik tvrtke u kojoj bi najradije radili. Raditi za inozemnog vlasnika idealnim drži 20 posto ispitanika, dok bi za državu najradije radilo njih 18 posto. Najmanje su popularni hrvatski vlasnici poduzeća za koje bi radilo 17 posto ispitanika. Najviše ispitanika, njih 35 posto, smatra da će im u životu biti bolje tek za godinu do dvije, petina ih smatra da će im biti bolje za manje od godine dana, četvrtina tek za više od dvije godine, dok čak petina očekuje da će im u iduće dvije godine biti sve gore. Kriza utječe na život čak 94 posto ispitanika, a 46 posto izjavilo je da jako utječe na njihov život, a 50 posto da utječe, ali malo. Svega četiri posto izjavilo je kako kriza nije imala utjecaja na njihov život. Kriza ima nešto veći utjecaj na žene nego na muškarce, a njome su više zahvaćeni ispitanici iz starijih dobnih skupina. Više utječe na živote ispitanika sa srednjom stručnom spremom, a ujedno se jače osjeti kod zaposlenika u privatnim tvrtkama. Trenutno se 45 posto ispitanika najviše u životu boji bolesti. Za 20 posto njih najveći strah je gubitak posla, dok gospodarska kriza sama po sebi predstavlja najveću prijetnju za 14 posto ispitanika. Za 53 posto ispitanika obitelj je najvažnija u životu, a slijede zdravlje s 26 posto, ljubav sa sedam posto i pravednost s pet posto. Novac je najvažniji tek za tri posto ispitanika, a prijateljstvo za dva posto. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Bolja javna uprava
Ured koordinatora za reformu javne uprave (PARCO), putem otvorenog postupka javne nabavke usluga izabrao je agenciju Prime Communications za izvršioca obuke službenika za odnose s javnošću u organima uprave Bosne i Hercegovine, objavili su jučer lokalni mediji. Direktni korisnici projekta su zaposlenici Službe za informiranje Vijeća ministara BiH, Ureda Vlade Federacije BiH za odnose s javnošću, Ureda za odnose s javnošću Vlade Republike Srpske, Vlade Brčko distrikta BiH, službenici za odnose s javnošću ministarstva na državnoj i entitetskim razinama te službenici organa uprave u BiH koji nisu glasnogovornici, ali obavljaju poslove iz domena odnosa s javnošću. Cilj projekta je jačanje kapaciteta i standardiziranje praksi službenika za odnose s javnošću u organima uprave BiH, njihovo upoznavanje s iskustvima institucionalnog komuniciranja, teorijom i praksom odnosa s javnošću kroz direktan pristup iskustvima europske prakse u toj oblasti, zatim jačanje suradnje korisnika projekta i razmjena njihovih iskustava. Ovaj projekt doprinosi implementaciji mjera iz Akcijskog plana 1 strategije RJU u BiH iz oblasti institucionalna komunikacija i financira se iz Fonda za reformu javne uprave. “Agencije PRIME Communications je lider na polju edukacije u odnosima s javnošću u Bosni i Hercegovini i regiji i mnogo ulaže u edukaciju svojih kadrova, ali i PR praktičara u BiH kroz organizaciju seminara i konferencija“, istaknula je Lejla Brčaninović, PR direktorica agencije PRIME Communications. Brčaninović je rekla kako je Ured koordinatora za reformu javne uprave tako prepoznao kvalitete stručnog time agencije. „Projekt će se realizirati u sljedećih pet mjeseci. Drago nam je da su nam povjerili obavljanje ovako odgovornog zadatka“, kazala je Brčaninović. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Protiv povećanja plaća
Ministri u Vladi Jasna Matić, Mlađan Dinkić, Diana Dragutinović i Rasim Ljajić najavili su jučer kako se radnici u Srbiji ne bi trebali nadati povećanju plaća. Ministrica financija Diana Dragutinović izjavila je da radnici u EPS-u, kao ni drugi radnici u javnom sektoru ili na budžetu, ne trebaju očekivati u 2010. rast zarada. Dragutinović je rekla da neće dati pozitivno mišljenje na zahtjev za povećanjem zarada u javnim poduzećima i svim ostalim budžetskim korisnicima. Ona je ocijenila da će vlada biti pred velikim iskušenjima jer je teško održati zarade zamrznute dvije godine, ističući kako to nije lako, ali da će biti test za srbijansku Vladu. „Stav ove vlade je bio da će država podnijeti teret prilagođavanja, država znači svi koji zavise od budžeta ili rade u javnom sektoru moraju podnijeti taj teret, ne podnosi se teret tako što se povećavaju plaće“, rekla je Dragutinović. Ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić izjavio je da bi bilo kakvo povećanje plaća u javnom sektoru, dok Srbija ne izađe iz recesije, bilo uništavanje srpske ekonomije i napomenuo da treba odvojiti realne od nerealnih zahtjeva. Guverner Narodne banke Srbije (NBS) Radovan Jelašić rekao je da je informiran da su svi ministri u Vladi Srbije protiv povećanja plaća u javnom sektoru. „Sporazum Vlade Srbije i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) podrazumijeva da suma zarada za isplate plaća budžetskih korisnika i mirovina u 2010. godini ostane nepromijenjena“, rekao je Jelašić povodom zahtjeva zaposlenih u javnim poduzećima da im zarade budu povećane. On je dodao kako taj sporazum predviđa da povećani prihodi budžeta, ako privredni rast bude veći od planiranih 1,5 posto, ne idu u povećanje plaća, odnosno potrošnju, već u štednju. Guverner nije nije želio odgovoriti na pitanje koje bi monetarne mjere morala poduzimati centralna banka ukoliko Vlada Srbije pristane na povećanje plaća u javnim poduzećima, navodeći da se za sada poštuje sporazum sa MMF-om. Ministrica za telekomunikacije Srbije Jasna Matić izjavila je da povećanje zarada zaposlenim u državnim kompanijama, pa ni u Telekomu, nije prihvatljivo. Ona je dodala kako se nada da radnici neće štrajkati i da će svi sindikati razumjeti da kraj krize, iako se naslućuje, još nije došao. „Interes Srbije je održanje makroekonomske stabilnosti i u tom smislu nijedan korak koji bi mogao da dovede do financijske nestabilnosti i povećanja deficita i ugrožavanja sporazuma sa Međunarodnim monetarnim fondom, ne smije poduzeti jer bi to imalo pogubne posljedice po cijelu privredu“, rekla je ministarka. Na predstojećoj sjednici Socijalno-ekonomskog savjeta Srbije biti će razmotren zahtjev sindikata za usklađivanje minimalne cijene rada sa inflatornim kretanjima, najavio je Rasim Ljajić, ministar rada i socijalne politike, koji je istovremeno i predsjednik Socijalno-ekonomskog savjeta (SES). “U petak, 22. siječnja, na stručnom nivou počinju razgovori o minimalnoj cijeni rada između Vlade, poslodavaca i sindikata. Potom, u utorak, 26. siječnja, održavamo kolegij SES u kojem sudjeluju ispred reprezentativnih sindikata Branislav Čanak i Ljubisav Orbović, ispred Unije poslodavaca Nebojša Atanacković i ja. Sednica SES biti će 29. siječnja i do tada ćemo utvrditi minimalnu cijenu rada”, rekao je Ljajić. On nije mogao precizirati koliko će biti povećana minimalna cijena rada, ali je naveo kako će jedna od točaka razgovora sa sindikatima biti zahtjevi javnih poduzeća za isplatu regresa, toplog obroka i većih zarada. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Osnivanje investicijsko-razvojnog fonda
Osnivanje investicijsko-razvojnog fonda će olakšati pristup kreditnim sredstvima, ali je iluzorno očekivati kako će fond razriješiti sve nagomilane probleme. Antikrizne mjere ne treba ograničiti samo na taj iskorak. Osnivanje fonda treba biti praćeno setom stimulativnih mjera prema privredi, smanjenjem poslovnih barijera, uvođenjem poreznih olakšica, suzbijanjem korupcije i borbom protiv sive ekonomije, redukcijom glomazne administracije, ubrzanjem procedura i zakonodavne reforme, kao i povećanjem efikasnosti državnog aparata. U svakom slučaju, osnivanje fonda je dobrodošlo i treba ubrzati tu proceduru. Veliki broj kompanija se može spasiti ukoliko se bude brzo djelovalo, saopćila je stručna služba Unije poslodavaca. UPCG je konstatirala da su praktično svi sektori privrede snažno pogođeni krizom likvidnosti i problematičnom otplatom kredita, od velikih metaloprerađivačkih i građevinskih kompanija, turističkog sektora, trgovine do sektora usluga. „Činjenica je kako su investicije bile intenzivne u trenutku nastupanja krize, ali je svaka kompanija koja je pokrenula investicijski ciklus trenutno suočena sa teškoćama. Sve kompanije koje se suočavaju sa padom prometa, registriranim u gotovo svim sektorima poslovanja, imaju identične probleme. Unija poslodavaca navodi da su najizraženiji smanjena likvidnost, nemogućnost pristupa kreditima i reprogramiranja postojećih, te visoke kamate i teškoće prilikom naplate potraživanja. Banke vode restriktivnu politiku, naročito kod reprograma kredita. Čak i kad prihvate reprogram, često bude pod daleko nepovoljnijim uvjetima za kompaniju nego što je bio osnovni kredit, navela je stručna služba UPCG. Poslodavci su odbili prognozirati koliko bi ljudi moglo ostati bez posla ove godine „Nesporno je da će nezaposlenost nastaviti s rastom, bar još jedan period. Otpuštanja će svakako biti, da li će biti masovnih teško je predvidjeti. Jedan broj poduzeća će svakako biti ugašen, a neka će morati da prođu ozbiljno prestrukturiranje, kako u obimu posla tako i u broju zaposlenih“ zaključila je poslovna asocijacija. Poboljšanje likvidnosti privrede ove godine najviše će zavisiti od povećanja kreditnih aktivnosti, realizacije infrastrukturnih projekata, autoputa i uspješnosti turističke sezone, ocijenili su iz ministarstva financija. Pomoćnik ministra financija Nemanja Pavličić, podsjetio je kako je Vlada planirala da podrži realni sektor garancijama od 140 milijuna eura. „Očekujemo da garancije i sredstva koja smo osigurali, doprinesu rastu, a imajući u vidu da je prethodnu godinu obilježio pad industrijskog sektora od 60 posto, to bi značilo stabilizaciju“ rekao je Pavličić. Vlada je projektirala da će ekonomija u ovoj godini blagi rasti i da će uz veću aktivnost banaka biti znatno ublažen problem nelikividnosti privrede. Prema podacima Centralne banke na kraju prosinca u blokadi su bili računi 12,25 tisuća kompanija, sa ukupnim dugom od 177,19 milijuna eura. Broj nelikvidnih tvrtki je, u odnosu na studeni, porastao 1,67 posto, a ukupan iznos duga za 6,14 posto. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Mogućnost organiziranja izbora
Kosovske i međunarodne institucije razmatraju mogućnost da izbore za lokalnu samoupravu u sjevernom delu Kosovske Mitrovice raspišu u rujnu ove godine. Ambasadori pet zapadnih zemalja (SAD, Francuska, Njemačka, Velika Britanija i Italija), ured Međunarodnog civilnog predstavnika (ICO) i misija Evropske Unije, još se nisu usuglasili o terminu održavanja lokalnih izbora koji koji se trebaju održati u sjevernom dijelu Mitrovice, objavili su kosovski mediji. Situacija na terenu nalaže da se u opticaj pusti nekoliko opcija, jer ne postoji mogućnost održavanja izbora 16. svibnja, za kada su bili predviđeni projektom strategije za sjever. Organiziranje ovih izbora je moguće u rujnu ove godine. Takvu odluku, Vladi Kosova i ostalim akterima, omogućio bi ICO, tako što bi pripremio teren za održavanje izbora i stvaranje nove općine. Dileme među visokim međunarodnim diplomatima na Kosovu o datumu održavanja izbora koji bi stvorili novu općinu na sjeveru Mitrovice, traju već duže vrijeme. Projekt strategije koju su izradili ICO, zemlje petorke i EU u suradnji sa Vladom Kosova, predvidjela je da se izbori održe 16 svibnja. Izbore bi proglasio predsjednik Kosova, Fatmir Sejdiu, 16. siječnja, a taj datum je već prošao. „Mi smo u bliskim konsultacijama sa kosovskim institucijama što se tiče stvaranja nove općine na sjeveru. Vrlo je važno odraditi odgovarajuće pripreme, kako bi se proces razvijao bez probleme do samog održavanja izbora. O ovome još diskutiraju međunarodni i lokalni faktori“, izjavio je glasnogovornik ICO-a, Endi Mekgafi. Vicepremijer Kosova, Hajredin Kuqi, rekao je kako će određivanje datuma održavanja izbora biti u dogovoru sa svim akterima, a da će istovremeno biti uzet u obzir i tehnička priroda procesa. Upitan da li će izbori biti održani u svibnju ili rujnu, Kuqi je odgovorio da Vlada ima orijentacijske tačke, ali da on ne želi da određuje striktne vremenske rokove, koje bi zatim zbog okolnosti Vlada morala mijenjati. (Violeta Palaska)

Makedonija: Bijes zbog zabrane pušenja
Vlasnici restorana u Makedoniji žale se kako su nova pravila prestroga. Pušači i objekti u Makedoniji sada se kažnjavaju ukoliko je prekršena zabrana pušenja na javnim mjestima. Kao što su obećale, makedonske vlasti započele su striktnu primjenu zabrane pušenja na javnim mjestima od 1. siječnja, izazvavši ogorčenje vlasnika lokalnih restorana i barova koji strahuju od financijskih posljedica. Smanjenje prihoda moglo bi dovesti do manje radnih mjesta, pojašnjavaju vlasnici restorana. Procjenjuje se kako oko 17.000 ljudi od ukupno 2,1 milijuna stanovnika Makedonije ili radi izravno ili ovisi o poslovima vezanim za restorane i barove. Makedonska komora vlasnika kafe-barova i restorana želi izmjenu zakona kojom bi se dozvolile pušačke i nepušačke sekcije, i želi sastanak s dužnosnicima kako bi pronašli rješenje. Vlada je naglasila kako je čvrsta u svojoj nakani. „Makedonija nije prva, niti će biti posljednja zemlja koje je odlučila u cijelosti provesti zabranu pušenja na javnim mjestima“, izjavio je potpredsjednik vlade Vladimir Peševski. Stječe se dojam kako se javnost pridržava toga. Vlada je provela 1.350 inspekcija restorana, kafe-barova, pubova i klubova diljem zemlje i pronašla samo dva kršenja, u gradovima Kumanovu i Gostivaru. Osobe koje su bili prekršitelji kažnjene su na licu mjesta, dok su lokalima napisane kazne. Kazne se kreću između 150 i 300 eura za pojedince i od 2.500 do 4.500 eura za lokale. Lokali koji u više navrata prekrše zakon mogu biti zatvoreni u trajanju do 30 dana. Inspektori su izvršili 208 inspekcija u javnim poduzećima i vladinim uredima i nisu pronašli niti jedno kršenje. Međutim, napisali su 19 kazni zato što nisu postavljene oznake 'zabranjeno pušenje'. Pušači vjeruju kako je zakon prestrog te da bi evropski zakoni trebali biti prilagođeni lokalnom mentalitetu, te vlada mora dozvoliti kafiće samo za pušače. Opozicijski zastupnici Vlado Bučkovski i Gorgji Orovcanec započeli su s prikupljanjem potpisa u parlamentu za pokretanje procedure za izmjenu zakona. (Vlado Naumovski)

Albanija: Gradnja auto-ceste
Albanija ulaže velike napore u poboljšanje svoje cestovne infrastrukture nakon desetljeća izolacije i dugotrajne tranzicije. Bivši joj je komunistički sustav ostavio u nasljeđe loš sustav cesta i autocesta. Infrastruktura nije dovedena na razinu evropskih standarda niti 17 godina nakon ponovne uspostave demokracije. Zemlja želi ostvariti članstvo u EU i ovo će se morati promijeniti. Albanija ukupno ima oko 18.000 km cesta, od čega 3636 km državnih. U proteklih je nekoliko godina vlada uložila u državne autoceste na koridorima istok-zapad i sjever-jug. Prema ministru financija Ridvanu Bodeu, većina će od 800 milijuna dolara predviđenih za javna ulaganja sljedeće godine ići u unapređenje cesta. Kosovske vlasti su izabrale američko-turski konzorcij Bechtel-Enku za gradnju autoceste vrijedne milijardu eura koja će Kosovo povezivati s Albanijom, objavili su albanski mediji. Ovaj međudržavni infrastrukturni projekt bit će autocesta duga 141 km, s četiri prometna traka, od istočne granice Kosova do Albanije bit će gotova za tri godine, rekao je kosovski ministar prometa Fatmir Limaj za albansku televiziju. Priština će potpisati ugovor čim se riješe još neka pitanja, kazao je. Bechtel-Enka već je sagradio dionicu autoceste u Albaniji koja kosovsko-albansku granicu povezuje s lukom Drač. Drugoplasirani na natječaju, austrijski Strabag, može se vratiti u igru za gradnju autoceste ako pregovori s Bechtelom propadnu. (Violeta Palaska)


Utorak, 19.01.2010.

Slovenija: Javni poziv za evropska sredstva
Javni poziv za korištenje evropskih sredstava za razvoj regija bit će objavljen 29. siječnja. Prethodno će o tome razgovarati koordinacijska skupina reprezentativnih udruga općina i vladine službe za lokalnu samoupravu i regionalnu politiku, čiji je prvi sastanak ministar lokalne samouprave Henrik Gjerkeš najavio za petak. Udruga općina Slovenije je krajem prošlog tjedna pozvala ministra da što prije objavi peti javni natječaj na temelju jednakih uvjeta i kriterija koji su vrijedili za prva četiri natječaja. Gjerkeš je pojasnio kako to još ne mogu učiniti zbog negativne ocjene Računskog suda glede prethodnih natječaja, stoga je vlada pripremila nova rješenja. U međuvremenu slovenski ekonomisti očekuju nove zahtjeve za veće plaće. Slovenski ekonomist Davorin Kračun smatra kako je povećanje minimalne plaće uz rast životnih troškova nužno, no prouzročit će i rast troškova rada. Minimalna plaća obuhvaća manji dio zaposlenika, stoga njeno povećanje neće značajnije utjecati na rast troškova. Opasno bi bilo kada bi to povećanje prouzročilo lančane zahtjeve za povećanje plaća koje su tik iznad minimalne, ocijenio je Kračun. Njegov kolega Rado Pezdir smatra da je logično da će povećanje minimalne plaće prouzročiti težnje za većim plaćama i kod ostalih, osim ako su sindikati dogovorili suprotno, no ističe da je rast plaće moguć samo uz veću poslovnu djelatnost. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Izvjesno poskupljenje
Poskupljenje prirodnog plina od 15 posto za kućanstva, odnosno 20 posto za gospodarstvo, uvedeno s prvim danom 2010., bio je uvod u poskupljenja, prvenstveno režijska, koja se još očekuju ove godine. Zbog skupljeg plina, ali općenito namjere da se cijena izjednači s evropskima, na proljeće će najvjerojatnije poskupjeti i struja, nagađa se za 10 posto, dok bi i cijena grijanja mogla skočiti za 25 posto. Tako će, u konačnici, kućanstvo u 60 četvornih metara stana koje se, primjerice, grije na plin, pri čemu je takvih u Hrvatskoj oko 600.000, na skuplje grijanje i struju u godini dana morati izdvojiti oko 550 kuna više, koliko i kućanstvo koje se grije na toplanu, u primjerice Zagrebu. Sada hrvatsko kućanstvo u 60-tak četvornih metara u Zagrebu, koje se grije na toplanu, ima prosječan račun za grijanje oko 250 kuna. S 25-postotnim poskupljenjem, račun će se podići na 312 kuna, što znači povećanje od 375 kuna za šest mjeseci grijanja. Plinsko grijanje od Nove godine je skuplje za 15 posto, pa je i račun koji je do sada iznosio 200 kuna, povećan na 230 kuna, što znači 360 kuna više u godini dana. Kad je struja u pitanju, kućanstvo koje troši oko 2.800 kilovatsati godišnje, i ne odnosi se na, primjerice, kućanstva koja se na struju i griju, kao što je slučaj u cijeloj Dalmaciji, u slučaju 10-postotnog poskupljenja struje od 1. travnja ove godine, svoj će mjesečni račun od 150 kuna povećati na 165 kuna, što je na godišnjoj razini 180 kuna više. Zemlje EU-a plaćaju energente 20 do 60 posto skuplje negoli hrvatski građani, izjavili su ministar gospodarstva Đuro Popijač, i premijerka Jadranka Kosor. Kako pokazuju podaci Eurostata, cijena kilovatsata struje u Hrvatskoj iznosi 0,09 eura, koliko i u Švedskoj, Finskoj, Francuskoj te približno Sloveniji ili Poljskoj. Francuzi struju plaćaju jednako koliko i Hrvati, no zato im je BDP po glavi stanovnika, izražen u paritetu kupovne moći (PPP), veći za gotovo 50 posto, što je slučaj i s Finskom, u kojoj struja košta jednako, a BDP (PPP) je tamo za gotovo 60 posto veći od hrvatskog. U Sloveniji struja košta 0,10 eura za kilovatsat, a BDP PPP je 30 posto veći od hrvatskog. Kad je prirodni plin u pitanju, on je u Hrvatskoj, uistinu, među jeftinijima u Europi, za 42 posto jeftiniji nego u Sloveniji, ili pak, kažu Eurostatovi podaci, 20 posto jeftiniji od onog kojeg plaćaju Slovaci. Kako sada stvari stoje, jeftiniji je za 50 posto u odnosu na prosjek EU 27, odnosno za čak 62 posto od prosjeka eurozone. Međutim, Hrvatska, kao mnoge druge zemlje Evropske Unije, ima veliku vlastitu proizvodnju plina iz Jadrana, i sa kopna, no kako nas ugovor s talijanskim ENI-jem obavezuje na isporuku dijela plina Talijanima kroz 25 godina, prisiljeni smo plin dobavljati iz Rusije, kao i ostatak Europe, koja vlastitog plina nema. Unatoč poskupljenju energenata, očekuje se da hrana i ostale potrepštine u ovoj godini neće poskupljivati. Potražnja, odnosno promet u trgovini manji je za 15,5 posto u odnosu na godinu prije, i trgovci bi novim poskupljenjima stanje samo pogoršali. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Građevinski sektor u raljama korupcije
Negiranjem rezultata međunarodnog natječaja konzorcij gubitnik sastavljen od većinom posrnulih, državnih tvrtki iz Sarajeva, uz pomoć medija, spreman je zemlju ostaviti bez sredstava za autocestu i radnike izvesti na ulice. Evropska investicijska banka (EIB) potvrdila je tako rezultate natječaja i posao izgradnje dionice Kakanj - Bilješevo dodijeljen je konzorciju hercegovačkih i hrvatskih tvrtki (Vijadukt i Hering). Konzorcij je za 9,5 kilometara autoceste, i isto toliko regionalne ponudio cijenu od ukupno 43,2 milijuna eura, a EIB je za ovu dionicu odobrila kredit od 45 milijuna eura. Prije zaključenja natječaja, odmah po otvaranju ponuda, konzorcij tvrtki Hidrogradnja, ŽGP, GP Put, Euro-asfalt, Grude Putovi i Asfaltgradnja krenuo je u medijsku ofenzivu obaranja rezultata natječaja. Prvo su uz potporu sarajevske gospodarske komore i sindikata pokušali obmanuti javnost govoreći o inozemnom konzorciju (Hering je tvrtka iz Širokog brijega), a tijekom vikenda preko lista Dnevnog avaza zaprijetili su i žestokim reakcijama. „Neka im sada stranci pune proračune. Neka idu u Zagreb i traže pare za doprinose, poreze. Neka i nezaposlene građevinare pošalju u Zagreb. Nama šalju razne inspekcije i policije, a strancima dijele poslove“ rekao je izvršni direktor ŽGP-a Asim Nanić. Direktor 'Hidrogradnje' Semin Mašić najavio je kako će građevinare morati poslati pred Vladu i ministarstva, pred vlast koja mora riješiti probleme. „Izgleda kako se jedino taj argument poznaje. Mogu i ja sada blokirati ulice. Imam dovoljno sredstava sada blokirati cijelo Sarajevo iako nisam pobornik problema" zaprijetio je javno Mašić. Međunarodni natječaj na kojemu je pobiejdio hercegovačko - hrvatski konzorcij proveden je po pravilima EIB i domaći političari nisu imali utjecaja na njegove rezultate. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Predavanje zahtjeva sindikata
Reprezentativni sindikati Telekoma Srbija podnijeli su zahtjeve rukovodstvu Telekoma, čime će početi teći rok od 10 dana za njihovo ispunjenje. Predsjednik Sindikata 'Telekoma Srbija' Miroslav Joksimović je istakao da će nakon isteka tog roka, ukoliko zahtjevi ne budu ispunjeni, zaposleni u 'Telekomu' poduzeću stupiti u štrajk. „Sindikat Telekoma Srbija već je donio takvu odluku, ali se još čeka odluka Jedinstvenog sindikata 'Telekoma Srbija', kako bi se formirali zajednički zahtjevi oba sindikata,“ izjavio je jučer je Joksimović i dodao da će nakon toga reprezentativni sindikati poslati svoje zahtjeve poslodavcu. „Očekujemo službene pregovore sa rukovodstvom kompanije i predstavnicima resornog ministarstva u narednih 10 dana, koliko iznosi zakonski rok do stupanja zaposlenih u štrajk, odnosno do 1. veljače, do kada će biti pripreman štrajk, ako ne uspemo ništa da dogovorimo“, rekao je Joksimović. On je ponovio kako su zahtjevi sindikata 'Telekoma' da to poduzeće dobije pravo da samostalno formira zarade u skladu sa poslovnim uspjehom, isplata toplog obroka u visini od 15 posto prosječne zarade i regresa za godišnji odmor od 75 posto prosječne plaće u Srbiji. Komentirajući izjavu direktora 'Telekoma Srbije' Branka Radujka da će svako otvoreno pitanje unutar kompanije biti rešeno između njenih dioničara, menadžmenta i predstavnika reprezentativnih sindikata, Joksimović je rekao da se sindikat i zalaže za to da se razgovara o onome što je realno u poduzeću i da za zarade zaposlenih ubuduće ne bude izdvajano manje od 10 posto ukupnog prihoda Telekoma. Joksimović je također podsjetio da je u posljednjih pet do šest godina, na temelju plana Vlade o restrukturiranju poduzeća, 'Telekom' napustilo oko 4.000 radnika i da trenutno nema tehnološkog viška, već da kao i prije odlaska tih ljudi, manji broj zaposlenih radi isti obim posla za istu plaću. Reprezentativni sindikati 'Telekoma Srbija'. „Jedinstveni sindikat 'Telekoma Srbija' i Sindikat 'Telekoma Srbija' donijeli su u petak 15. siječnja odluku o formiranju štrajkačkog odbora. "Način štrajka će odrediti štrajkački odbor, ali ćemo pokušati da time što manje oštetimo građane Srbije“, istakao je on i dodao da su sindikati sve vrijeme otvoreni za pregovore sa predstavnicima vlade. Sindikati zahtijevaju i da vlada objavi, koja je njena strategija za 'Telekom', naglasio je Joksimović, napominjući kako ta kompanija od lipnja postaje otvoreno dioničarsko društvo, čime će se otvoriti mnoga pitanja. Prema njegovim riječima, samo 10 posto prihoda 'Telekoma' sada odlazi na zarade zaposlenih, što je ispod evropskog prosjeka i nećemo izdržati tržišnu utakmicu jer će najbolji zaposleni preći u konkurentske tvrtke, ocijenio je Joksimović. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Ljutnja zbog pojeftinjenja
Iako predstavnici Agencije za energetiku nisu od siječnja pojeftinili struju koliko je utvrđeno da treba, crnogorski partner za Elektroprivredu je iznio niz kritika po kolegama iz domaćeg menadžmenta i regulatoru, zamjerajući zbog pada cijene. Na nedavnom tajnom sastanku sa članovima RAE, predstavnici talijanske kompanije A2A tražili su da se cijena vrati na staro, odnosno poskupi deset posto za dvotarifne potrošače i gotovo 19 posto za domaćinstva sa jednotarifnim brojilima. Trebalo bi da su im stručnjaci iz Agencije objasnili da je EPCG uštedjela 39 miliona eura u odnosu na odobrene troškove za prošlu godinu i da je građanima od 2010. cijena umjesto za cjelokupan umanjena za polovinu tog iznosa. To znači da će ušteda EPCG od oko 19 miliona biti uračunato tek kroz cijenu za 2011. „Regulatorna agencija je imala u vidu činjenicu da se radi o značajnom iznosu koji bi u slučaju jednokratne primjene korekcije imao negativan utjecaj na normalan rad licenciranog poduzeća (EPCG) i održivost elektroenergetskog sistema“ naveo je regulator u odluci od prosinca. Energetski stručnjaci navode da je situacija jasna; niže cijene moraju biti jer su građani plaćali struju skuplje nego je trebalo tokom 2009. „Talijani traže poskupljenje i to nije čudno jer je to njihov i interes elektroenergetske kompanije. Suludo bi bilo da RAE mijenja odluku u pravcu skoka cijene, jer stručnjaci u regulatornom tijelu su nedavno utvrdili stvarno stanje. Agenciji se ne može diktirati što treba činiti, a greške se moraju ispravljati, posebno kada ih trpe domaćinstva, ocijenilo je nekoliko stručnjaka za elektroenergetski sektor, koji se nisu htjeli službeno izjašnjavati o poslu regulatora. Oni dodaju kako bi RAE trebalo ukinuti ukoliko krene da mijenja odluku koju je utvrdila prije mjesec zbog pritiska talijanskog dijela menadžmenta EPCG, jer bi to dovelo u pitanje stručnost ljudi koji rade u Agenciji. Također su ukazali da partner EPCG ne može računati da cijena dostiže onu po kojoj A2A potrošačima u Italiji fakturira utrošene kilovate. U talijanskoj kompaniji je saopćeno da korisnici njihovih usluga, odnosno domaćinstva, plaćaju struju po 20 centi, sa PDV-om. Vicepremijer Vujica Lazović je objasnio onima koji smatraju da je javni natječaj za poluprivatizaciju EPCG namješten Talijanima da je grčki konzorcij sa boljom financijskom ponudom eliminiran zbog uvjetovanja, pogotovo zahtjeva da struja bude skuplja. To je značilo da predstavnici A2A nisu tražili da cijena raste, prihvaćajući uvjete po kojima mogu upravljati EPCG i dobiti šansu da preuzmu kompaniju nakon pet godina, ukoliko ispune zahtjeve Vlade. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Plan za sjever
EULEX je spreman pomoći Kosovu u jačanju vladavine zakona, izjavila je jučer glasnogovornica misije, Karin Lindal. Priprema nove strategije za sjever Kosova koju spremaju Vlada Kosova i međunarodne institucije je u finalnoj fazi, izjavio je jučer premijer Kosova Hashim Thaci, navodeći kako je cilj strategije „jačanje suvereniteta države Kosovo, poštovanje teritorijalnog integriteta i poboljšanje ekonomske situacije na tom dijelu“. Prema njegovim riječima, strategija sadrži četiri glavne oblasti: jačanje vladavine zakona na cijeloj teritoriji Kosova; decentralizaciju i formiranje nove općine Sjeverna Mitrovica; pitanje općinske vlasti u tri sjeverne općine, Leposaviću, Zvečanu i Zubinom Potoku; poboljšanje socijalno-ekonomske situacije na tom dijelu Kosova, rekao je Thaci na jučerašnjoj sjednici kosovske Vlade. Premijer je naveo kako će, ukoliko bude potrebno, za postizanje tih ciljeva Vlada Kosova formirati poseban financijski fond. „Prošle godine smo na tom dijelu Kosova investirali osam milijuna eura. Ove godine, zavisno od okolnosti, možemo formirati poseban fond za sjever i za to ćemo imati potpunu međunarodnu podršku“, rekao je Thaci. Pripremu strategije za integraciju sjevernog dijela Kosova u kosovske institucije potvrdio je i šef Međunarodne civilne kancelarije Peter Faith. „EULEX nastavlja razgovarati sa svim predstavnicima zajednica. Ako se desi da je netko od ovih predstavnika dio takozvanih paralelnih struktura, to ipak ne znači da ih mi priznajemo ili da ih mi pomažemo“, rekla je Lindal. Ona je dodala da je EULEX spreman da pomogne Prištini u jačanju vladavine zakona. „Jake, pravedne i multietničke institucije vladavine zakona za sve zajednice su jedina opcija. To će biti garancija za pravdu i učinit će nevažnim takozvane paralelne strukture, rekla je Lindal. (Violeta Palaska)

Makedonija: Slovenska ulaganje
Slovenski premijer Borut Pahor je prilikom jučerašnjeg radnog posjeta Skopju zajamčio svu potporu Makedoniji na njezinom putu u euroatlantske integracije, dodavši kako Slovenija ima jasan interes ulaganja u Makedoniju. Kako su objavili makedonski mediji pritom je istaknuo da će razvojna pomoć, koju Slovenija namjenjuje Makedoniji, ostati na približno jednakoj razini kao i dosad. Makedonski premijer Nikola Gruevski zahvalio je Sloveniji na dosadašnjoj potpori, nazvavši je najvećom prijateljicom. Prema posljednjim objavljenim podacima, robna razmjena između Slovenije i Makedonije 2008. godine iznosila oko 227 milijuna eura, pri čemu je vrijednost izvoza Slovenije iznosila 181, a vrijednost uvoza 46 milijuna eura. Makedonske vlasti vjeruju kako imaju dobru strategiju za privlačenje inozemnih ulaganja, ali će ipak donijeti nova zakonska rješenja. Za lov na nove ulagače angažirat će se više promotora u inozemstvu, a redizajnirat će se i koncept. Još nitko ne želi govoriti o konkretnim koracima. „Na scenu će stupiti novi promotori, pojačat će se tim makedonske Agencije za inozemna ulaganja, a donijet će se i nove zakonske odredbe“, izjavio je Vladimir Peševski, zamjenik makedonskog premijera. Na obuci se nalazi još šest budućih promotora, koji će diljem svijeta, uz već 20 postojećih, isticati prednosti Makedonije što se tiče ulaganja. (Vlado Naumovski)

Albanija: Bezvizna putovanja u Evropsku uniju
Predsjednica albanskog parlamenta Jozefina Topalli zatražila je od dužnosnika Evropske Unije ukidanje viznih zapreka za albanske građane i pružanje pomoći sjeverozapadnoj regiji Shkodra koja je pogođena poplavama. Topalli je prošlog tjedna boravila u Brusselsu kako bi se sastala sa šefom Izaslanstva Evropskog parlamenta za odnose s Albanijom, Bosnom i Hercegovinom, Srbijom, Crnom Gorom i Kosovom, i razmotrila procese integracije u Evropskoj Uniji i liberalizacije viznog režima za koji se očekuje da će se brzo dogoditi. U međuvremenu, zastupnici iz opozicijske Socijalističke stranke (SP) bojkotirali su izvanrednu sjednicu parlamenta posvećenu posljedicama razarajućih poplava u sjevernoj Albaniji. Predsjednica parlamenta Jozefina Topalli uputila je poziv svim zastupnicima pojedinačno, pojašnjavajući značaj rasprave. Optužila je opoziciju da koristi izvanredno stanje u političke svrhe. Socijalistička stranka je saopćila kako će nastaviti ulične prosvjede zbog pogreški vlade, uključujući postupke za koje kaže da su samo pogoršali poplavu u regiji Skadra. Opozicijski zastupnici bojkotiraju rad parlamenta od rujna, nakon što je njihov zahtjev za istragom lipanjskih općih izbora ignoriran. Međutim, najmanje troje članova SP-a sada kažu kako će okončati svoj bojkot početkom ožujka, kao i da je to bio pogrešan potez. (Violeta Palaska)


Ponedjeljak, 18.01.2010.

Slovenija: Porast plaća
Slovenske bruto realne plaće porasle su u studenome prošle godine za 7,5 posto u odnosu na listopad, što predstavlja dodatni rizik za konkurentnost slovenskog gospodarstva u eurozoni. Prema posljednjim objavljenim podacima državnog statističkog ureda iz Ljubljane, rast bruto plaća u listopadu na mjesečnoj je razini iznosio samo 0,9 posto. Na godišnjoj razini bruto plaće su u studenome bile 0,3 posto niže. Kako se Slovenija oslanja na izvoz kao glavni poticaj gospodarskom rastu, poslodavci upozoravaju kako će s daljim rastom plaća gospodarstvo nastaviti pad, a povećat će se nezaposlenost. Tamošnja vlada predložila je pak 22-postotni rast neto minimalne plaće, sa 460 na 506 eura, objavili su slovenski mediji. Prema očekivanjima slovenskog ekonomskog instituta, bruto domaći proizvod (BDP), ove će godine porasti za oko 1 posto, nakon negativne stope od 7,5 posto u ovoj godini. Slovenska Vlada, odnosno ministarstvo financija dodijelilo je mandat za zajedničko vođenje novog izdanja referentne obveznice Republike Slovenije četirima financijskim institucijama: NLB-u, Deutsche Banku te bankama Calyon i JPMorgan. Država namjerava izdati novu obveznicu na međunarodnom tržištu na proljeće, a njome prikupiti milijardu eura. Poznavatelji tvrde da država neće imati poteškoća s prodajom obveznica budući da ima povoljan bonitet Aa2/AA/AAA. Slovenija je prošle godine izdala dvije obveznice: u travnju 5-godišnju s nominalnom vrijednošću od 1,5 milijardi eura i kamatnom stopom od 4,375 posto, a u rujnu 15-godišnju (1,5 milijardi eura, 4,625 posto). (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Štednja tek slijedeće godine
Prema podacima koje je objavila Gfk, u sljedećih godinu dana samo četvrtina hrvatskih građana će moći štedjeti. Prošle godine ta ja situacija bila lošija, pa je štedjela samo petina građana. Prije pet godina, pak, 27 posto građana bilo je sposobno za štednju. Vidljiv je i trend prema kojem će višak novca ljudi radije potrošiti nego staviti na štednju ili usmjeriti na investiranje, navodi Centar za istraživanje tržišta Gfk. Osnovni motiv štednje za sve promatrane zemlje u regiji srednje i istočne Evrope svodi se na potrebe pokrivanja troškova kada se, na primjer, pokvari perilica rublja ili treba pokriti trošak većeg popravka automobila i slično. Iza toga, smatra Gfk, slijedi pokrivanje potreba školovanja djece. Slijedi štednja za ‘stare dane', a nešto novca odvaja se i za putovanja, odnosno odmor. U većini zemalja preferira se jednostavan i transparentan oblike štednje, poput kupnje nekretnine ili oročavanja novca. Neki opet spremaju u čarapu jer su izgubili povjerenje u bankarski sistem. Ipak, gleda li se u kojoj mjeri građani koriste bankarske usluge, vidljivo je da se mnogo manje novac čuva u čarapi. U Austriji i Sloveniji, primjerice, gotovo svaka osoba starija od 15 godina posluje preko banaka. U Hrvatskoj, Ukrajini i Mađarskoj takvih je 80 posto odraslih, dok u BiH, Srbiji i Rusiji usluge banaka koristi 70 posto građana. Gotovo sve statističke brojke govore o padu standarda, plaće su srezane, a uskoro će i broj zaposlenih premašiti broj od tristo tisuća. Hrvatska je prošle godine zabilježila jedan od oštrijih padova životnog standarda i kupovne moći u Evropi. Pokazuju to najnovije procjene Eurostata, statističkog ureda Evropske Unije, prema kojima je hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku, izražen u paritetu kupovne moći, u 2009. pao sa 62,6 posto Unijina prosjeka, na koliko je stajao 2008., na 60,6 posto. Taj se pokazatelj uzima kao mjera kupovne moći i životnog standarda. Kao glavne razloge urušavanja životnog standarda u Hrvatskoj ekonomisti ističu recesiju i uvođenje novih poreza. Tu se posebno ističu uvođenje kriznog poreza, kojim je nanesen izravan udarac srednjem sloju, te povećanje PDV-a na 23 posto. Na pad kupovne moći utjecalo je i rezanje plaća. „Hrvatski je problem što su cijene većine robe i usluga već na razini razvijenijih članica EU, dok su plaće znatno niže, s trendom pada, a poraslo je i porezno opterećenje“, izjavio je Goran Bakula, ekonomski analitičar Nezavisnih hrvatskih sindikata. Potvrdu toga možemo naći i u podacima Državnog zavoda za statistiku i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Prema tim podacima, kraj prošle godine Hrvatska je dočekala s više od 291.000 nezaposlenih, a uskoro će prijeći i kritičnu brojku od 300.000 ljudi bez posla. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Prosperitet Bosnalijeka
Kompanija Bosnalijek iz Sarajeva, unatoč svjetskoj financijskoj krizi, u 2009. godini ostvarila je neto dobit od devet milijuna KM (4,6 milijuna eura), što predstavlja povećanje za 11 posto u odnosu na 2008. godinu, objavili su bosansko-hercegovački mediji. Direktor Bosnalijeka Edin Arslanagić izjavio je tom prilikom da ukupan prihod od prodaje iznosi 107 milijuna KM (54,8 milijuna eura), što je na nivou onoga iz 2008., s udjelom izvoza 37 posto te da su najveće izvozne regije bile istočna Evropa i Rusija, gdje je ostvarena jedna četvrtina ukupnih prihoda. Arslanagić je također istaknuo da su samo prodajom Lysobacta i Enterofuryla na tržištima Ukrajine i Rusije uspjeli ostvariti prihod od deset milijuna eura i da je u 2009. godini napravljeno 10,5 milijuna pakiranja tih tableta. Govoreći o planovima kompanije u 2010. godini, direktor Bosnalijeka je kazao da se planira povećanje ukupne prodaje za tri posto u odnosu na 2009. te prihod od prodaje u iznosu od 110 milijuna KM (56,3 milijuna eura), u čemu će izvoz učestvovati sa 42 posto. Istaknuo je da će i u ovoj godini kompanija u unaprjeđenje proizvodnje investirati 16 milijuna KM, koliko je investirano i u 2009. godini. Kompanija je u protekloj godini na tržište plasirala devet novih proizvoda, a u 2010. godini planira 25 novih razvojnih projekata. Bosnalijek trenutačno posjeduje 383 registracijska rješenja za promet lijekovima u inozemstvu i uskoro očekuje još 140 takvih rješenja, a u 10 top proizvoda kompanije prednjače Lysobact, Enterofuryl i Lopril. U 2009. godini Bosnalijekova dionica bila je među pet najlikvidnijih dionica na Sarajevskoj burzi. Vrijednost dionice na kraju godine iznosila je 16 KM, dajući tržišnu kapitalizaciju Bosnalijeku od 125 milijuna KM. Krajem prošle godine dionica Bosnalijeka uvrštena je i u BTAX (Bosnian Traded Index) na Bečkoj burzi, koji se sastoji od šest kompanija s tržišta kapitala u Bosni i Hercegovini. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Bez uzimanja kredita
Predsjednik Skupštine Unije poslodavaca Srbije (UPS) Nebojša Atanacković izjavio je da je teško očekivati da će poduzeća uzimati subvencionirane kredite za održavanje likvidnosti ili za investicije jer su već prezadužena. Prema njegovim riječima, umjesto donošenja programa kreditiranja privrede, Vlada Srbije je trebala prvo razmotriti mogućnost uvođenja novih mjera, od kojih je neke predložio UPS a koje će ponovo biti iznesene na sjednici Socijalno-ekonomskog savjeta krajem siječnja. Priljev od PDV-a veći su za 5,3 posto. Od 1. do 14. siječnja ove godine, priljev sredstava od poreza na dodanu vrijednost (PDV) u budžet nominalno je veći za 1,3 milijardi dinara ili 5,3 posto u odnosu na isti period 2009. godine, a priliv sredstava od akciza je u tom periodu na prošlogodišnjem nivou, saopćilo je ministarstvo financija. Ministarstvo financija objavilo je da su tokom prošle godine najveći prihodi budžeta ostvareni od PDV-a - 296,9 milijardi dinara, a u prosincu je naplata od PDV-a bila 24,9 milijardi dinara, što je za 938 milijuna manje nego u novembru. Međutim, prihodi državne blagajne u prosincu bili su 62,4 milijarde dinara, što je 5,9 milijardi dinara više nego u studenom. Od akciza je u 2009. ostvaren prihod od 119,8 milijardi dinara, a od poreza na dohodak građana od 71,3 milijarde dinara. Neporezni prihodi bili su 44,9 milijardi dinara, a od carina je prihodovano 48 milijardi dinara. „Država se mora više angažirati u suzbijanju sive ekonomije, koja predstavlja nelojalnu konkurenciju firmama koje ispunjavaju svoje obaveze. Tražili smo i da se PDV plaća nakon što se naplati roba ili usluga, a ne unaprijed“, podsjetio je Atanacković. On je dodao da je UPS tražio da se poduzeća oslobode plaćanja carine kod uvoza moderne tehnološke opreme, ali da su oslobođeni uvoza samo oni koji uvoze opremu čija je cijena iznad 200.000 eura, čime su uskraćeni mali i srednji poduzetnici čija je namjera bila da uvoze robu manje vrijednosti. Prema njegovim riječima nije u redu ni da se preporučuje firmama da uzmu kredit jer joj povjeritelji nisu platili, kao i da država olako sama ulazi u investicije, da privatne tvrtke izvode radove i pružaju usluge državnim organima a da se zatim te obaveze ne izmiruju. Zaduženost poduzeća tokom 2009. godine porasla je za 19 posto, a tokom prosinca za 6,8 posto, podaci su Udruženja poslovnih banaka Srbije. Pozitivan znak, naveli su u tom udruženju je to što su poduzeća tokom prosinca smanjila kašnjenje u otplati kredita sa 9,7 posto na 8,8 posto, što je posljedica opreznije politike banaka u davanju kredita. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Moguće raskidanje ugovora
Ministar ekonomije Branko Vujović izjavio je da bi Vlada mogla osigurati dodatni i kratkoročni kredit za nastavak proizvodnje u nikšićkoj Željezari, kako bi se premostio period dok njen vlasnik, Montenegro specialty steels (MNSS) ne ugovori zajam od njemačke banke za kupovinu i montažu nove opreme. „U kontaktu smo sa većinskim vlasnikom ovih dana smo saznali da oni nisu sigurni u to koliko će brzo uspjeti osigurati novac za nastavak montažne opreme i tih troškova, kao i za isplatu zarada i početak proizvodnje. Mislim da bi trebalo da bude razumijevanja za to i da kroz učešće Vlade u osiguravanju kratkoročnog kredita premostimo ovaj dio dok ne bude izvjesno da li će osigurati kredit od 25 milijuna eura, uz vladine garancije“, saopćio je Vujović nakon sjednice Vlade. On je rekao da će razgovarati sa predstavnicima sindikata Željezare, iz kojeg su za početak tjedna najavljeni masovni protesti. Željezari su ogorčeni jer je dovedena u pitanje montaža nove elektrolučne peći, od čega zavisi nastavak proizvodnje, a nije izvjesno ni kada će dobiti zaostale plaće. Vlada i MNSS ranije su dogovorili da većinski vlasnik osigura kredit od 25 milijuna eura za stvaranje uvjeta za nastavak proizvodnje, a da država iza toga stane garancijama kao i sa dodatnih deset milijuna, što je, kako je procijenjeno, potrebno za normalan rad Željezare i rješavanje pitanja socijalnog programa. Vujović je ponovio da će, ukoliko MNSS ne osigura kredit, Vlada raskinuti kupoprodajni ugovor. On je kritizirao radnike Livnice, nekadašnjeg pogona Željezare, a danas posebnog poduzeća čiji je vlasnik talijanska tvrtka Gati, a koji su najavili nove proteste. Prema njegovim riječima, problem 101 radnika Livnice treba tražiti u rješenju problema Željezare. „Željezara je provela privatizaciju Livnice i pokrenula postupak raskida ugovora koji još traje. Mislim da ne treba da čekamo taj proces, jer se može odužiti, ali nije trebalo ni da radnici prekidaju proizvodnju štrajkom. Ukoliko se sa sadašnjim vlasnikom nađe rješenje za opstanak Željezare i njihovo prisustvo u toj kompaniji, onda bi u okviru tog paketa mjera rješavali pitanje Livnice. Ako se to ne desi, ostaje opcija da Vlada problem riješi kroz program koji će inače pripremati za Željezaru“ rekao je Vujović. On je saopćio da je Vlada razmatrala i Izvještaj o realizaciji mjera i ciljeva definiranih u Strategiji za poticanje stranih direktnih investicija. „Ocijenili smo da su višestruko premašeni zacrtani ciljevi iz Strategije, što je rezultat stranih investicija posljednjih godina“, rekao je Vujović, dodajući da su ulaganja u devet mjeseci prošle godine iznosila 857 milijuna eura, 24,7 posto više u odnosu na isti period 2008. Značajan priljev stranih direktnih investicija, prema njegovim riječima, ostvaren je i u periodu obilježenom globalnom krizom, kada je najviše ulaganja bilo iz Italije, Rusije, Velike Britanije, Austrije, Mađarske i Srbije. Vujović je saopćio da se i za ovu godinu predviđaju značajne investicije u infrastrukturu, energetiku, turizam, a određeni prihod biće ostvaren i od privatizacija firmi u većinskom državnom vlasništvu. Vlada je usvojila i informaciju o realizaciji Akcijskog plana Strategije razvoja energetike do 2025. godine, za koji je ocijenjeno da se primjenjuje kako je i predviđeno. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Problemi zbog uspostavljanja diplomatskih odnosa
Crnogorska Vlada je u petak (15. siječnja) priopćila kako je uspostavila diplomatske odnose s Kosovom razmjenom pisama između ministara vanjskih poslova. Crna Gora je priznala neovisnost Kosova 9. listopada 2008. godine. Srbija je prošlog mjeseca zatražila od službene Podgorice da se suzdrži od uspostave diplomatskih odnosa s Prištinom dok haaški Međunarodni sud pravde ne donese odluku o valjanosti jednostranog proglašenja neovisnosti Kosova od Srbije. Srbija je uputila demarš Crnoj Gori zbog uspostavljanja diplomatskih odnosa s Kosovom, a ministar vanjskih poslova Vuk Jeremić naložio je povlačenje ambasadora u Podgorici na konsultacije u Beograd. „Uspostavljanje diplomatskih odnosa Vlade Crne Gore s Prištinom narušava regionalnu stabilnost i otežava uspostavljanje najboljih mogućih odnosa među susjedima, što je prioritet Vlade Srbije“, saopćeno je u ministarstvu vanjskih poslova Srbije. Šef crnogorske diplomacije Milan Roćen je u pismu kosovskom kolegi Skenderu Hiseniju istakao da očekuje da će položaj crnogorske zajednice na Kosovu biti trajno riješen i naveo da će istovremeno rješavanjem tog pitanja početi pripreme za razmjenu diplomatskog osoblja. „To će doprinijeti boljem međusobnom povjerenju i tradicionalnom uvažavanju koje njeguju naši prijateljski narodi u interesu zajedničkog dobra i jačanja regionalne stabilnosti i bržeg dostizanja zajedničkih evropskih i euroatlantskih ciljeva“, navodi se u pismu Roćena. (Violeta Palaska)

Makedonija: Sudjelovanje u pripremama natječaja
Makedonska Vlada je predstavila je internetski forum preko kojeg će tvrtke moći direktno sudjelovati u pripremama natječajne dokumentacije kao još jedan pokušaj da se spriječi korupcija u javnim nabavama. Predlagat će izmjene i upozoravati na propuste. „Cilj je da ekonomski operateri naprave izmjene, odnosno da ih poboljšaju i prije nego se objave tehnički natječajni dokumenti“, izjavio je Ivo Ivanovski, ministar informatičke javnosti. Ministar je dodao da je Makedonija jedina zemlja u svijetu koja je smislila ovakvo rješenje za transparentnost u natječajnim postupcima za javne nabave. Makedonska informatičko-komunikacijska industrija ima najveći potencijal za razvoj u izvoznom smjeru, a tvrtke imaju kapacitet osvojiti inozemna tržišta, pokazalo je istraživanje ICD Adriatica o IKT industriji u Makedoniji za 2008. godinu, koje je objavljeno u prosincu 2009. godine. "U 2008. godini makedonska IKT industrija je, po prvi put, generirala više od 50 milijuna američkih dolara kroz izvoz kompjutera i informatičkih usluga, što predstavlja rast od 51,8 posto u usporedbi s 2007. godinom“, izjavio je ministar za informatičku javnost, Ivo Ivanovski. Prema Ivanu Mitrevskom, članu Makedonske organizacije za informatičku tehnologiju (MASIT), izvoz može biti dominantna strana makedonske IKT industrije, ali da bez nacionalne strategije neće biti dobrih rezultata. Također, makedonske tvrtke vrlo slabo koriste elektronski potpis, odnosno digitalni certifikat u svakodnevnom poslovanju, iako ti sustavi olakšavaju posao i garantiraju sigurnost dokumentacije, pokazalo je istraživanje o koristima primjene projekta e-Vlada, koje je provela Fondacija Metamorfozis. Istraživanje je utvrdilo da samo 37 posto od anketiranih tvrtki koriste digitalne certifikate, dok je velik postotak tvrtki izjavio da još ne poznaju takvo rješenje. Od početka upotrebe digitalnih certifikata u 2006. godini, dosad su ovlašteni izdavači KIBS i Makedonski telecom izdali više od 2.000 takvih sustava. Inače, ministar za informatičku javnost, Ivo Ivanovski, kaže da će za sve aplikacije koje čini Vlada biti obvezan elektronski potpis. (Vlado Naumovski)

Albanija: Uspostavljanje povjerenstva za popis stanovništva
Uskoro će biti ustrojeno povjerenstvo od 12 ministara koje će koordinirati sljedeći popis stanovništva u Albaniji, izjavio je državni ministar Genc Pollo. Pojasnio je kako će u popisu također biti zabilježen etnički i vjerski sastav u pokušaju da se okončaju česta neslaganja oko tih brojki. Stručnjaci i akademici kritizirali su već taj aspekt popisa, tvrdeći kako bi se time omogućilo mnogim Albancima izjasniti se kao pripadnici grčke nacionalnosti i iskoristiti veće mirovine koje Grčka plaća svojim manjinama. Službena Atena navodi kako u Albaniji živi oko 150.000 pripadnika grčke manjine, dok vlasti navode kako je njihov broj bliži brojci od 30.000. A predsjednik Bamir Topi posjetio je Shkodru i kazao kako je najveća šteta od poplava prošla, hvaleći napore volontera i ostalih spasitelja. S Topijem su bili šef Evropske komisije Helmut Lohan, američki veleposlanik John Withers i španjolski veleposlanik Manuel Montobbio. Također u četvrtak, albansko ministarstvo rada i socijalne skrbi kazalo je kako će proslijediti vladi na odobrenje odluku o pomoći svim obiteljima pogođenim poplavama. Pogođeno je skoro 2.200 kućanstava u Shkodri. (Violeta Palaska)


Petak, 15.01.2010.

Slovenija: Deficit manji od očekivanog
Prošlogodišnji deficit Slovenije možda manji od očekivanog, pokazuju jučer objavljene procjene. Prethodna realizacija, koju je predstavilo ministarstvo financija, pokazuje da će prošlogodišnji proračunski deficit biti za 100 milijuna eura manji od planiranog te iznositi 1,73 milijarde eura, odnosno 4,8 posto BDP-a. Posljednje su prognoze govorile o 5 posto BDP-a. Država je lani prikupila 1,13 milijardi eura poreznih prihoda, pri čemu su prihodi od trošarina u odnosu na 2008. bili veći za 200 milijuna eura. Porez na dohodak smanjio se za 190 milijuna eura, a PDV za 306 milijuna eura. Rashodi su se istovremeno povećali za 790 milijuna eura; država je za subvencije i socijalne transfere namijenila 120, odnosno 226 milijuna eura više nego 2008. U međuvremenu, prijedlog novog zakona o minimalnoj plaći, koji će omogućiti njezin rast na 562 eura, slovenska vlada će prihvatiti sljedeći tjedan, obećao je sindikatima premijer Borut Pahor. Dijalog o promjeni radnog zakonodavstva socijalni bi partneri trebali dovršiti do kraja ožujka, u suprotnom će vlada sama predložiti promjene. Predsjednik Saveza slobodnih sindikata Slovenije (ZSSS) Dušan Semolič izrazio je zadovoljstvo premijerovim obećanjem. Vlada će prihvatiti zaključak o nastavku prihvaćanja sadržaja zakona te zaključak o potrebnom poticaju izmjena radnog zakonodavstva, prvenstveno zakona o radnim odnosima i zapošljavanju. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Porast insolventnosti
Prema jučer objavljenim podacima, nastavlja se porast insolventnosti u Hrvatskoj. Krajem studenoga 2009. nepodmirene naloge za plaćanje u ukupnom iznosu od 20,7 milijardi kuna imalo je 26.196 pravnih osoba sa ukupno 45.735 zaposlenih, dok su dospjele nepodmirene obveze 36.491 insolventne fizičke osobe premašile iznos od 5 milijardi kuna. Ukupna vrijednost neplaćenih dospjelih obveza pravnih i fizičkih osoba je krajem studenoga dosegnula 25,7 milijardi kuna, a na godišnjoj je razini, u odnosu na isti mjesec prethodne godine, porasla za 7,3 milijardi kuna ili za gotovo 40 posto, pokazuju podaci Financijske agencije (FINA) objavljeni u najnovijoj publikaciji 'Gospodarska kretanja' Hrvatske gospodarske komore. Dospjele nepodmirene obveze pravnih osoba u studenom povećane su u odnosu na prethodni mjesec za 4,7 posto ili za 935,4 milijuna kuna, broj insolventnih pravnih osoba porastao je za 3,3 posto, dok je broj zaposlenih u tvrtkama sa blokiranim žiro računima manji za 8,5 posto. Na godišnjoj razini, u odnosu na studeni prošle godine, ukupni iznos dospjelih nepodmirenih obveza pravnih osoba na kraju istog mjeseca 2009. godine bio je veći za 6,37 milijardi kuna ili za 44,3 posto. Broj insolventnih pravnih osoba u odnosu na studeni 2008. porastao je za njih 6.281 ili za 31,5 posto. Broj zaposlenih kod insolventnih pravnih osoba u studenom prošle godine bio je pak veći za 10,2 tisuće ili za 28,9 posto nego u istom mjesecu godine prije. Kod fizičkih osoba (obrtnika) na mjesečnoj je razini, u studenom u odnosu na listopad, iznos nepodmirenih naloga za plaćanje porastao za 2 posto, a broj insolventnih obrtnika veći je 1,9 posto. Na godišnjoj razini, u odnosu na studeni 2008., iznos nepodmirenih naloga fizičkih osoba u istom je mjesecu prošle godine bio povećan za 23,9 posto ili za 971 milijun kuna. Broj insolventnih fizičkih osoba pak veći je za njih 4,8 tisuća ili 15,3 posto, a broj zaposlenih kod insolventnih obrtnika u prošlogodišnjem studenom u odnosu na isti mjesec prethodne godine bio je veći za 21,5 posto ili za 4,3 tisuće osoba .Kod pravnih i fizičkih subjekata zaposleno je oko 70 tisuća osoba s time da se u posljednjih mjesec dana bilježi tendencija opadanja broja zaposlenih, za 4,4 tisuće, što pretpostavlja stečajeve odnosno, otpuštanje radnika, napominju analitičari Centra za makroekonomske analize HGK. Od ukupnog broja, oko 69 posto pravnih osoba je insolventno preko godinu dana, a i najveći dio ukupnih obveza, 75,3 posto, nepodmiren je više od godinu dana. Da je nelikvidnost sve veći problem u hrvatskom gospodarstvu govore i podaci o nepodmirenim obvezama do 60 dana koje posljednjih par mjeseci rastu po stopama višim od 22 posto, a u godini dana su veće za 56,7 posto, upozoravaju analitičari HGK. Dodaju da su nepodmireni nalozi u roku plaćanja od 61-180 dana na godišnjoj razini veći za oko 57 posto. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Popis najvećih dužnika
Prema podacima koje je Tužiteljstvo Federacije Bosne i Hercegovine do sada prikupilo o najvećim dužnicima na temelju javnih prihoda prema federalnom proračunu, razvidno je kako se može govoriti o milijardama KM. Prema do sada prikupljenim podacima od Porezne uprave Federacije BiH i Uprave za neizravno oporezivanje (UIO) BiH zaključno s 30. studenim prošle godine Federaciji se za izravne i neizravne poreze duguje oko 780 milijuna KM objavili su jučer bosansko-hercegovački mediji. Podaci koje je dostavila Porezna uprava odnose se na dugove federalnoj blagajni veće od milijun KM i dugove županijama veće od 100.000 KM. Ukupan dug Federaciji iznosi 724.552.955 KM. Čak je 158 tvrtki, institucija i pojedinaca koji federalnom proračunu duguju više od milijun KM. Najveći dužnik su Rudnici Kreka Tuzla s neplaćenih oko 125 milijuna KM. Uprava za neizravno oporezivanje dostavila je Federalnom tužiteljsvu popis 261 dužnika u FBiH zbog neplaćanja PDV-a. Oni su ukupno dužni 38.677.228 KM. Dostavljen je i popis sedam tvrtki koje za akcize duguju 4.844.963 KM. Na popisu dužnika za carine ima 37 fizičkih i pravnih osoba koji duguju 11.837.384 KM. Nina Hadžihajdarević, stručni suradnik za odnose s javnošću Tužiteljstva Federacije BiH rekla je kako će tužiteljstvo sačekati i podatke od drugih nadležnih institucija kojima se duguju javni prihodi, a prije svega od Federalnog zavoda PIO/MIO, objedinit ih i donijeti odluku o daljnjem postupanju. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Povećanje plaće na račun struje
Povišica plaća u državnom poduzeću Elektroprivreda Srbije (EPS), koju je vlada odobrila, biti će isplaćena iz dobiti od poskupljenja struje od deset posto. Srpska ministrica financija Dijana Dragutinović izjavila je da je vlada EPS-u odobrila povišicu plaća od sedam hiljada dinara i dodala da je vezivanje plaća za dobitak najmanje loše rešenje. „Pretpostavljam da se govori o dobiti koja će biti rezultat najavljenog povećanja cijene struje“, dodala je ona. Elektroprivreda Srbije planira da početkom ove godine poveća cijenu struje za deset posto, uz obrazloženje da je to povećanje potrebno za normalno funkcioniranje elektroenergetskog sistema. Ministrica financija Srbije je rekla da budžetom nije predviđeno povećanje plaća u javnom sektoru i dodala da bi svako popuštanje zahtjevima radnika značilo rebalans budžeta. „Trenutno sve zavisi od brzine oporavka ekonomije“, izjavila je ministrica. Komentirajući ocjene sindikalaca ostalih državnih poduzeća da, nakon EPS-a, i njima treba odobriti povećanje plaće, Dragutinović je naglasila da se sindikalcima još uvijek ne može izaći u susret, jer bi to pored rebalansa budžeta, poremetilo i aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF). Predstavnici vlade i Sindikata EPS-a su se 8. siječnja dogovorili da se iz dobiti za prošlu i ovu godinu osigura 3,75 milijardi dinara koje će se tokom 2010. linearno isplaćivati zaposlenima, što iznosi do osam posto mjesečno novčane nadoknade uz platu. Radnici Termoelektrane "Nikola Tesla", koja posluje u okviru EPS-a, nakon štrajka 11. i 12. siječnja dobili su povećanje plata za 8,5 posto pošto će im biti plaćen smjenski rad. Prema ranijim podacima poslovodstva EPS-a, gubitak tog javnog poduzeća u 2009. godini iznosit će oko dvije milijarde dinara, a u 2010. godini biti će oko 20 milijardi dinara, uz dva poskupljenja struje od po 10 posto. Inače, Vlada Srbije se u pregovorima s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) obavezala da u 2010. godini neće povećavati mirovine i plaće u javnom sektoru. Ministrica za Nacionalni investicijski plan (NIP) Verica Kalanović rekla je da je nedopustivo da građani Srbije plaćaju skuplju struju da bi se povećavale plaće zaposlenih u Elektroprivredi Srbije (EPS). „Kao ministar za NIP mogu razumjeti povećanje cijene struje samo zbog ulaganja u Elektroprivredu Srbije, koje je neophodno u ovom trenutku, a nikako za povećanje plaća zaposlenih", izjavila je ona i dodala da su plate u EPS-u znatno iznad republičkog prosjeka. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Novi pregovori s MMF-om
Potpredsjednik crnogorske Vlade Vujica Lazović izjavio je da u budžetskoj projekciji za 2010. godinu ostavili smo dovoljno prostora za eventualni aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom i 20. siječnja će se započeti s pregovorima. On je, nakon što je otvorio Kamp za mlade informatičare, odgovarao na pitanja novinara. „Nisam sretan što će Crna Gora pregovarati sa MMF-om, jer je u prethodnom periodu, i pored pozitivnih iskustava, bilo i nesporazuma vezanih za razvojnu politiku Crne Gore“, naglasio je on. Lazović očekuje da pregovori sa MMF-om neće dugo trajati, jer je Vlada već pripremila teren. Također je podsjetio da je politika MMF-a korigirana i zato se nada povoljnijem aranžmanu. Vicepremijer nije želio licitirati koja će to sredstva biti. „Vodit ćemo računa da to ne bude iznos koji će dugoročno opteretiti budžet Crne Gore, ali ne ni toliki da ima simboličnu dimenziju“, rekao je Lazović. Govoreći o privatizaciji u Crnoj Gori, Lazović je najavio da će tim stručnjaka biti zadužen da analizira ugovore, tj. da provjeri jesu li svi partneri poštovali obaveze u dijelu investicija i socijalnog programa. Rezultati će biti predstavljeni na web stranici Savjeta za privatizaciju. „Konačnu ocjenu ne treba donositi na temelju pojedinačnih medijskih komentara ili političkih konstatacija. Istina je da neke privatizacije nisu bile sjajne i nisam zadovoljan nekim partnerima“ kazao je Lazović. On je podsjetio da je i prošle godine javnim natječajem izabran tim koji je analizirao privatizaciju. - Ako se uzme u obzir ekonomsko stanje u Crnoj Gori prije početka privatizacije i sada kad je privodimo kraju, možemo zaključiti da svi makroekonomski trendovi napreduju. Zato smatram kako je privatizacija bila relativno uspješna. Ipak, spremni smo pokrenuti raskidanje ugovora sa kompanijama koje nisu poštovale ugovore“ dodao je Lazović. Privatizaciju hotela 'Maestral' i Telekoma on smatra pozitivnim primjerima, ali podsjeća da je u javnosti bilo velikih dilema da li uopće privatizirati ta poduzeća. „Pitanje je kakva bi bila sudbina KAP-a i Željezare da tada nisu privatizirani. Raspravljat ćemo o rezultatima poslije analize“ kazao je on. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Jedan sudski sistem
Šef evropske misije EULEX Yves de Kermabon rekao je jučer da se mora hitno odgovoriti na odluku službenog Beograda da imenuje srpske suce na Kosovu i da na Kosovu može postojati samo jedan pravosudni sistem. „EULEX radi na ponovnom uspostavljanju funkcionalnog pravosuđa na sjeveru Mitrovice, otvorio je sud i u njemu proveo pet suđenja. Naš najviši prioritet je da vratimo suce i tužitelje iz redova srpske i albanske zajednice u Okružni sud u Mitrovici, kako bi omogućili da pravdu dijeli lokalno, multietničko i jedinstveno sudstvo“, rekao je Kermabon tokom svoje posjete Ranilugu. Kako prenosi Euleks, on je dodao kako ne postoji nijedno mjesto u Evropi u kojem postoje dva sudska sistema, koja rade istovremeno i pokrivaju isti sektor. „Dva sudska sistema bi značila nepostojanje pravde. To bi izazvalo donošenje sumnjivih odluka koje neće ići u korist pravima građana“, rekao je Kermabon. U Okružnom sudu u sjevernoj Mitrovici sada rade samo međunarodni tužitelji i suci. Albanski suci su u južnom dijelu grada, a srpski suci, koji su dio pravosudnog sistema Srbije, rade u iznajmljenoj zgradi u sjevernoj Mitrovici. De Kermabon je rekao da je EULEX odlučan u namjeri da pomogne osnaživanju kosovskih institucija u sektoru vladavine prava. „Snažne, pravične i multietničke institucije vladavine prava za sve zajednice su jedina moguća opcija. To će biti garancija za objektivno pravosuđe i učinit će da takozvane paralelne institucije postanu nevažne. Mi nismo na Kosovu kako bi vladali, već kako bi pomogli kosovskim organima vlasti u oblasti vladavine prava“, rekao je on. Prema njegovim riječima, na sjeveru Kosova gdje su Srbi većina ne treba posezati za upotrebom sile, već je potreban dijalog. „EULEX ne priznaje, niti podržava takozvane paralelne strukture na Kosovu. Naš mandat je veoma jasan po tom pitanju. On je sačinjen na temelju Zajedničkih akcija, usvojenih od svih 27 zemalja članica EU. U njemu se navodi da smo mi ovdje kako bi pružili pomoć i podršku kosovskim institucijama, sudskim vlastima i agencijama za provođenje reda i mira“, rekao je De Kermabon. (Violeta Palaska)

Makedonija: Poboljšana distributivna mreža
EVN Makedonija u proteklih dva mjeseca zabilježio je za 40 posto manji broj defekata u distributivnoj mreži u usporedbi sa istim razdobljem prošle godine, a za 43 posto je skraćeno i vremensko trajanje prekida, saopćeno je jučer iz tvrtke. Razlog tome su ulagački zahvati na svim naponskim razinama, sanaciji više kritičnih točaka, gdje je proteklih zima bilo registrirano veliko preopterećenje, moderna tehnologija za brzo otkrivanje i saniranje prekida preko novog Dispečerskog centra. Iz EVN-a dodaju kako su sada terenski timovi bolje organizirani, kao i suradnja sa sustavom Centra za odnose s potrošačima. K tome, u upotrebu su puštene nove visokonaponske trafostanice u skopskom Dračevu i tetovsko Tearceu. Usprkos ovim promjenama u sustavu, makedonski građani su nezadovoljni poskupljenjem električne energije. Srednja cijena za kilovat sat od 1. siječnja iznosit će 3,78 denara, što je i konačna odluka regulatora. „7,16 posto za ELEM, 12,81 posto za MEPSO i 10,45 posto za EVN. Ukupno 9,98 posto za potrošače“, izjavio je Dimitar Petrov, predsjednik makedonske Regulatorne komisije za energetiku. U povećanju najveće učešće ima ELEM s 55 posto pa EVN s 35 i MEPSO s 6,5 posto. Osim struje, raste i cijena grijanja. Za građane priključene na mrežu toplifikacije, Centar, Istok i Zapad, cijene će se povećati za 1,5 posto, a u Skoplju sjever poskupljenje iznosi 7,8 posto. Zbog izmjena zakona o energetici ELEM će izgubiti dominantnu poziciju na makedonskom tržištu. U izmjenama zakona o energetici predlaže da Elektrane Makedonije više nemaju pravo uvoziti struju za potrebe drugih energetskih tvrtki. S novim izmjenama svaka tvrtka će uvoziti električnu energiju za svoje potrebe. Ovo je jedna od ključnih novina u zakonu i jedna od preporuka Evropske energetske zajednice, koja je ukazala na dvostruku ulogu ELEM-a, i kao proizvođača i kao trgovca strujom. Izmjena ima i u dijelu pokrivanja gubitaka u energetskom sustavu. Predlaže se da se svi gubici pokrivaju na otvorenom tržištu, po tržišnoj cijeni. K tome, prema preporuci Bruxellesa, ojačat će se i neovisna pozicija makedonske Regulatorne komisije za energetiku. (Vlado Naumovski)

Albanija: Prijetnje prisilne evakuacije
Silne poplave u nizinskim dijelovima sjeverne Albanije doveli su do naglog pogoršanja situacije na terenu a metereolozi procjenjuju kako najgore tek dolazi. Kako navode albanski mediji, Vlada je naredila prisilnu evakuaciju za one građane koji nisu željeli napustiti svoje domove. Dosta je stanovnika pogođenih sela inzistiralo na ostanku kako bi spasili svoju stoku koja im je ujedno i glavni izvor prihoda. „Ako će biti potrebno, primijeniti ćemo silu, to smo činili jer je naša primarna dužnost spasiti ljudske živote. Također, pomagat ćemo seljanima da sklone na sigurno svoju stoku“, rekao je Leonard Olli zapovjednik nacionalne službe za spašavanje. Neki stanovnici koji su evakuirani su usprkos savjetima samovoljno se vratili u svoje poplavljene domove navodeći kako nisu željeli boraviti u smještaju koji je Vlada osigurala a čijom kvalitetom nisu bili zadovoljni. Prema posljednjim podacima 3500 hektara poljoprivrednog zemljišta je trenutno pod vodom. Metereologinja Rezarta Xhakollari najavila je kako se najgore tek očekuje. U međuvremenu, najveća opozicijska stranka nastavila je s kritikama na račun albanske Vlade. Oni tvrde da se Vlada nije snašla u kriznoj situaciji te da se nije adekvatno reagiralo. „Vladi je važnije uvoziti električnu energiju nego je proizvoditi, što je i glavni razlog ovih poplava“, rekao je Ilir Beqja iz Socijalističke stranke. Obično tri velike brane na rijeci Drini reguliraju tijek vode, ali posljednjih dana su rezervoari bili prepuni pa je nacionalna elektroenergetska korporacija bila obavezna otvoriti brane sa bočnih strana, za što je opozicija uvjerena da je samo pogoršalo situaciju. (Violeta Palaska)


Četvrtak, 14.01.2010.

Slovenija: Smanjenje kredita poduzećima
Opseg kredita koje poduzeća imaju u slovenskim bankama u studenom 2009. ponovno se smanjio za 54 milijuna eura neto.U prvih 11 mjeseci prošle godine opseg kredita poduzećima bio je manji za 198 milijuna eura neto, te je iznosio 20 milijardi eura, navodi Banka Slovenije u svom posljednjem biltenu. Krediti slovenskim kućanstvima u studenom prošle godine povećali su se za 39 milijuna eura na 7,8 milijardi eura. Najveći su doprinos pritom dale slovenske banke u većinski inozemnom vlasništvu, a među domaćim su bankama prednjačile NLB i Abanka. Krajem studenog banke su iskazale 239 milijuna eura bruto dobiti te 50,86 milijardi eura bilančne svote. U međuvremenu slovenski predsjednik je izjavio kako je Slovenija financijsko središte Zapadnog Balkana. Slovenija je u godinama od proglašenja neovisnosti ostvarila velik gospodarski napredak, no svjetska je kriza, koja ju je snažno pogodila, pokazala da su državi potrebne svježe ideje i nova poznanstva, izjavio je slovenski predsjednik Danilo Türk u uvodnom govoru na katarsko-slovenskoj poslovnoj konferenciji. Sloveniju je pritom opisao kao financijsko središte za područje Zapadnog Balkana, koje traži nove oblike povezivanja i zajedničkih projekata na domaćem teritoriju i u inozemstvu. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Potvrđen kreditni rejting
Bonitetna agencija Fitch Ratings jučer je je Hrvatskoj potvrdila međunarodni rejting za dugoročno zaduživanje u domaćoj i stranoj valuti tzv. Issuer Default Rating IDR, pa je rejting za dugoročno zaduživanje u stranoj valuti ostao kao i dosad BBB-, a dugoročni rejting za domaću valutu BBB. Fitch je također dao i negativnu prognozu za dugoročni kreditni rejting Hrvatske, dok je kratkoročni IDR ostao na razini F3. Rejting za stranu valutu koji dodatno uračunava rizik transfera i konvertibilnosti, te je krovni rejting za većinu onih koji izdaju mjenice tzv Country Ceiling također je ostao na ocjeni BBB+. „Gospodarski izgledi Hrvatske su slabi iz perspektive izloženosti platne bilance stranim valutnim rizicima te zbog razine vladine zaduženosti“, izjavio je David Heslam, direktor Fitcha Ratingsa za nova tržišta istočne Evrope, objavili su jučer hrvatski mediji. Kako navode iz Fitcha negativni izgledi za dugoročno zaduživanje povezani su i s padajućim makroekonomskim pokazateljima te nesigurnim ishodom sljedeće turističke sezone. Prema procjeni ove rejting agencije sa sjedištima u Londonu i New Yorku, pad BDP-a u prošloj godini bit će 5,5 posto, dok bi gospodarstvo u ovoj godini trebalo dodatno oslabiti za 0,5 posto. No, slabija domaća potražnja pomoći će smanjenju deficita platne bilance (CAD) koji će se prema procjenama Fitcha u prošloj i ovoj godini kretati na oko 5 posto BDP-a. U međuvremenu Svjetska banka odobrila je 200 milijuna eura (nešto više od 1,45 milijardi kuna) zajma Hrvatskoj za razvoj fiskalnog, socijalnog i financijskog sektora, kao podršku naporima hrvatske Vladine u ublažavanju utjecaja globalne gospodarske krize, saopćila je Svjetska banka. „U usporedbi s ostalim zemljama u regiji hrvatske su vlasti dosada relativno dobro svladavale posljedice svjetske krize“, zaključio je Theodore O. Ahlers, zamjenik direktora Svjetske banke za srednju Evropu i baltičke zemlje. Kako se navodi u saopćenju, aktualni kredit treba pomoći Hrvatskoj da očuva makroekonomsku stabilnost i primjereni proračunski okvir i da pomogne najranjivijim skupinama građana da prebrode teškoće u gospodarstvu, a cilj je i dodatno jačanje financijskog sektora. Ahlers je rekao da je Svjetska banka spremna pomoći Hrvatskoj u gospodarskom oporavku. Pritom se misli na mjere koje je Vlada već počela poduzimati u području fiskalne konsolidacije javnih financija, poboljšanju učinkovitosti i stabilnosti financijskog sektora te jačanju sustava socijalne zaštite, pojašnjavaju iz te institucije. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Pretres u sjedištu televizije
Inspektori CJB Bijeljina su po nalogu Okružnog tužilaštva iz ovog grada pretresli poslovne zgrade BN televizije zbog sumnje da je utajen porez. U Okružnom tužilaštvu u Bijeljini saopćeno je da su prijavu protiv BN TV podnijela fizičke, anonimne osobe početkom prosinca prošle godine, te da je na temelju te prijave od Osnovnog suda u Bijeljini zatraženo da izda naredbu za pretresanje poslovnih prostorija RTV BN. Pretres koji je počeo u šest ujutro trajao je do 12 sati, a radnici BN televizije na nekoliko sati su obustavili emitiranje programa. Nakon pretresa emitiranje programa je započelo sa saopćenjem za javnost u kojem se najoštrije osuđuje upad policije u zgradu ove medijske kuće. „Televizija BN najoštrije osuđuje upad policije i traži da nadležne institucije objasne na osnovu kojih se to saznanja vrši pretres, te da javnosti saopće rezultate istrage“, saopćeno je iz RTV BN. U saopćenju se dalje navodi da ova televizija nema ništa protiv rada nadležnih institucija, ali da ne može da pristane na ponižavajući odnos, koji se može okvalificirati kao pritisak na rad ove medijske kuće. „Kao legalisti još jednom ponavljamo da BN televizija podržava rad svih institucija sistema, ali se pitamo da li se to postojanje pravne države dokazuje treniranjem strogoće nad određenim medijima, dok nebrojeni kriminalci, koji su opljačkali državnu imovinu, slobodno šeću i uživaju zaštitu državnih institucija“, navodi se u saopćenju. Iz Udruženja 'BH novinari' su najoštrije osudili upad policije u prostorije BN televizije. „Budući da su pretres i upad policije izvršeni uz demonstriranje sile i na način da su novinari i ostali medijski radnici bili spriječeni proizvoditi i emitirati program, imamo razloga sumnjati da je navodna utaja poreza glavni motiv za ovaj necivilizacijski čin“, istaknuto je u saopćenju Udruženja 'BH novinari'. U saopćenju se naglašava kako je nedopustivo da istražne radnje policije i pravosudnih institucija dovode u pitanje pravo na slobodu informiranja i nesmetan rad novinara, te da će ovo udruženje obavijestiti sve domaće i međunarodne organizacije za zaštitu prava novinara i slobode izražavanja. Stanislav Čađo, ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske, komentirajući upad policije u BN televiziju rekao je da je to pitanje za operativni dio MUP-a, odnosno za direktora policije. On je napomenuo da će unutrašnja kontrola utvrditi eventualne propuste, te da policija ne procjenjuje što tužitelj misli, već mora izvršiti njegovu naredbu. Iz Kabineta direktora policije Republike Srpske kratko je saopćeno da pretres nije obuhvatio prostorije neophodne za emitiranje redovnog radio i televizijskog programa, te da je on izvršen po nalogu Osnovnog suda u Bijeljini. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Završetak štrajka
Predstavnici rukovodstva i sindikata TENT-a potpisali su sporazum o zahtjevima zaposlenih u toj termoelektrani, čime je prekinut štrajk u TENT-u, objavili su jučer crnogorski mediji. Predsjednik štrajkačkog odbora Termoelektrane "Nikola Tesla" (TENT) Milovan Despotović je izjavio kako su štrajkačke aktivnosti obustavljene i da je dogovoreno povećanje plaća zaposlenima u TENT-u za oko 8,5 posto, po osnovu uvećanja zarada na osnovu rada u smjenama kao i usklađivanja plaća sa inflacijom. Despotović je rekao da će povećanje zarada biti isplaćivano sa siječanjskom plaćom i biti će isplaćivano iz dobiti poduzeća. „Jedno od najvažnijih pitanja je bilo pitanje uvećanja smjenskog rada. Oni trebaju dobiti povećanje na osnovnu zaradu po Zakonu o radu od najmanje 26 posto. Pet godina je već zakon na snazi i oni su imali nulu, međutim, mi smo se sada izborili da to pravo počne da se primjenjuje djelomično sa pet posto. Čim se Uredba o zamrzavanju zarada ukine, on ide na pun iznos od 26 posto. Mi imamo odredbu da nemamo viška zaposlenih i u reorganizaciji će to biti regulirano jedino putem dobrovoljnog napuštanja poduzeća uz adekvatnu naknadu“, rekao je Despotović. I TENT je potvrdio ovu vest saopćenjem u kojem se navodi da su predstavnici Ministarstva rudarstva i energetike, Elektroprivrede Srbije, poslovodstva TENT-a u pregovorima sa Sindikatom TENT pronašli obostrano prihvatljivo rešenje čime su stvoreni uvjeti za okončanje štrajkačkih aktivnosti. Štrajk upozorenja u TENT-u počeo je u ponedjeljak, 11. siječnja, tako što je u termoelektrani koja proizvodi polovinu električne energije u Srbiji bila zaustavljena isporuka uglja u trajanju od dva i po sata. Zaposleni u TENT-u stupili su u štrajk nezadovoljni dogovorom sindikata Elektroprivrede Srbije i vlade, a njihovi zahtjevi su uvećanje zarada u skladu sa rastom troškova života, isplata toplih obroka i regresa i primjena svih odredbi Zakona o radu. Inače, štrajkači u Termoelektrani "Nikola Tesla" u Obrenovcu smanjili su jučer proizvodnju struje za 10 posto te su zahtijevali povećanje plaća, isplatu regresa i toplog obroka. Predsjednik Štrajkačkog odbora TENT-a Milovan Despotović rekao je tada da se obustavljanje proizvodnje struje od 10 posto uklapa u ono što je dozvoljeno zakonom tokom štrajka. "Građani i privreda Srbije ovih dana, iako se najavljuje val zahlađenja, mogu biti bezbrižni jer nema nikakvih problema u snabdijevanju električnom energijom. Od toka pregovora i druge strane ovisit će kako ćemo postupati dalje i da li ćemo ići u drugu fazu, da li ćemo usporiti ili ne. Sve zavisi od Vlade Srbije i direktora EPS-a, oni su preuzeli na sebe da pokušaju da pronađu rešenje“, dodao je Despotović. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Pomoć radnicima
Fond rada, u skladu sa zakonom koji regulira njegovo djelovanje, je osnovan za ostvarivanje prava na isplatu neisplaćenih potraživanja zaposlenih kojima je radni odnos prestao zbog stečaja. To je ujedno i prvi član zakona o Fondu rada koji je godinama najavljivan kao spasonosno rješenje za sve radnike koji su tokom tranzicije, ostali bez posla i otpremnina. Donošenjem ovog zakona za te bivše radnike se ništa neće promijeniti jer se on njih ne tiče, već samo radnika koji bez posla ostanu zbog stečaja poslodavca. Zakonom je predviđeno da je Fond rada državni fond, da se financira iz budžeta, doprinosa u visini od 0,20 posto na teret poslodavaca, iz fondova Evropske unije i od donacija i poklona. Njime će upravljati upravni odbor i direktor koje imenuje i razrješava Vlada. U zakonu se pretpostavlja kako će zbog stečaja bez posla godišnje ostajati oko 1.200 radnika, da će oko 80 posto njih imati neisplaćene zarade, da će prosječna neto zarada u Crnoj Gori biti oko 450 eura i da će općim kolektivnim ugovorom minimalna zarada biti određena na iznos 130 do 150 eura. Zbog svega pretpostavljenog, rashodi Fonda bi bili 1.722.000 eura na temelju neisplaćenih zarada, 205.000 po osnovu naknade štete za neiskorišteni odmor, 135.000 eura na temelju isplate otpremnine zbog odlaska u mirovinu. Predviđeno je i 100.000 eura da se isplati u skladu sa sudskim odlukama donesenim zbog povreda na radu ili profesionalnog oboljenja. Administrativni i drugi troškovi rada Fonda su procijenjeni na oko 250.000, a 750.000 je potrebno za izmirivanje obaveza za period duži od jedne godine. Unija slobodnih sindikata (USS) je osudila način na koji je donijet prijedlog zakona i odredbe koje on sadrži zato što se daju prevelika ovlaštenja crnogorskoj Vladi, i mogućnost da ga poslodavci zloupotrijebe u budućnosti. U Uniji plaše da će, imajući u vidu iskustva gdje je izražena zloupotreba Zakona o insolventnosti društva, sa ovakvim rješenjima mnogi vlasnici kapitala kroz stečaj izbjeći svoju obavezu da iz stečajne mase izmire dugovanja nego će svoje zaposlene upućivati na Fond rada. „ Ne znamo je li SSCG učestvovao u njegovoj izradi. Prevelika ovlaštenja su dana Vladi, mi mislimo da je trebalo ostaviti socijalni partnerima (Vladi, Uniji poslodavaca i sindikatima) da predlože svoje predstavnike u organima upravljanja Fonda rada“, navode u Uniji. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Prekinut posjet srpskog ministra
Kosovska policija je prekinula jučer posjetu srpskog ministra za Kosovo Gorana Bogdanovića Štrpcu, zato što nije imao odobrenje kosovske vlade. Pripadnici specijalne jedinice Kosovske policijske službe su prekinuli posjetu Štrpcu ministra za Kosovo Vlade Srbije Gorana Bogdanović i vratili ga na administrativni prijelaz Merdare. Načelnik Kosovskog okruga Goran Arsić izjavio je da je dvadesetak pripadnika specijalne jedinice KPS zaustavilo kolonu vozila u kojoj je bio Bogdanović, kada je nakon posjete selima Drajčići i Sevce krenula ka Štrpcu. Bogdanoviću je rečeno da se ne može kretati na tom području bez dozvole Vlade Kosova. Na njegov zahtjev da mu pokažu tu odluku, objašnjeno mu je da postoji samo usmeno naređenje da mora napustiti Kosovo. Bogdanović je namjeravao održati političke sastanke u općini Štrpce, bez najave i bez odobrenja Vlade Kosova, izjavio je glasnogovornik kosovske vlade, Memji Krasniqi. „Kad smo dobili informaciju o njegovom dolasku intervenirali smo da to onemogućimo jer se radi o kršenju pravila. To ne treba tumačiti kao uskraćivanje prava na slobodno kretanje jer građani Kosova kao i posjetitelji se mogu slobodno kretati kao privatni građani“, rekao je Krasniqi. On je objasnio i da za službeni boravak, posebno oni koji dolaze iz Srbije, prethodno moraju pribaviti dozvolu Vlade Kosova. Kelani tvrdi da u akciji nisu učestvovali specijalci, nego policajci. Glasnogovornik Krasniqi potvrdio je da iza prekida Bogdanovićeve posjete stoji odluka vlasti u Prištini. Krasnići kaže da svi dužnosnici Srbije znaju pravila i proceduru dolaska na Kosovo i da, ukoliko ulaze kao privatna osobe, ne smiju imati političke aktivnosti. On je istaknuo da ovaj slučaj nema veze sa slobodom kretanja, jer Bogdanović očigledno nije bio u Štrpcu da se skija, već da drži političke sastanke kao dužnosnik Srbije, rekao je on. (Violeta Palaska)

Makedonija: Opstanak Toplifikacije Skopje
Rukovodstvo Toplifikacije Skopje Sjever već radi korake prema pronalasku načina kako i u budućnosti osigurati daljnje poslovanje bez financijskih problema, objavili su makedonski mediji. Toplifikacija pregovara s općinama Čair i Butel i tražit će da one pomognu da grijanje ostane u domovima njihovih građana. Inače, Toplifikacija Skopje Sjever je s posljednjom korekcijom cijene za grijanje dobila i najviši postotak za povećanje, čak 7,85 posto, upravo zbog toga što je postojana cijena i mali broj aktivnih korisnika doveo u pitanje njezin opstanak. Makedonska Regulatorna komisija za energetiku zatražila je od Toplifikacije da poveća broj korisnika do lipnja, kada će se opet korigirati cijene te upozorava da više ne može opterećivati građane višim cijenama kako bi sebi osigurala opstanak. Toplifikacija AD Skopje je u prvih devet mjeseci prošle godine ostvarila neto profit viši od dva milijuna eura, dok je zarada samo u trećem kvartalu iznosila 1,3 milijuna eura. Nadalje, ovi podaci su objavljeni u izvještaju o poslovanju tvrtke, kojeg je Toplifikacija dostavila Makedonskoj burzi. Prema izvještaju o uspjehu za razdoblje od 01.01. do 30.09.2009. godine ostvaren je neto dobitak od 80,486.000,00 denara, odnosno oko 1,3 milijuna eura, dok je neto profit za prva tri kvartala 133,689.000,00 denara, odnosno oko 2,1 milijuna eura. Sada je sasvim izvjesno poskupljenje struje u Makedoniji za 9,98 posto. Srednja cijena za kilovat sat od 1. siječnja iznosi 3,78 denara, što je i konačna odluka regulatora. „7,16 posto za ELEM, 12,81 posto za MEPSO i 10,45 posto za EVN. Ukupno 9,98 posto za potrošače“, izjavio je Dimitar Petrov, predsjednik makedonske Regulatorne komisije za energetiku. U povećanju najveće učešće ima ELEM s 55 posto pa EVN s 35 i MEPSO s 6,5 posto. Osim struje, raste i cijena grijanja. Za građane priključene na mrežu toplifikacije, Centar, Istok i Zapad, cijene će se povećati za 1,5 posto, a u Skopju sjever poskupljenje iznosi 7,8 posto. Tvrtke priključene na toplifikacijsku mrežu plaćat će cijene više za 20, a one u Skopju sjever za 38 posto. (Vlado Naumovski)

Albanija: Pomoć žrtvama poplave
Ujedinjeni narodi su izdvojili 186.000 eura za poplavljene sjeverne regije i uputili timove koji će pratiti stanje. Ured UN-a u Genevi saopćio je kako će biti poslane dodatne količine hrane i odjeće najpogođenijim područjima. Srpska zajednica na Kosovu već je poslala prvu pošiljku inozemne pomoći iz ove mlade zemlje. Ukupno će biti isporučeno preko 1.000 jakni, izjavio je srpski čelnik Slobodan Petrović. Kosovo je financijski pomoglo susjednoj Albaniji, uputilo je posebnu postrojbu Sigurnosnih snaga i otvorilo neke svoje gradove za evakuirano stanovništvo. A predsjednik Bamir Topi sastao se s albanskim ministrom energetike Dritanom Priftijem i ostalim dužnosnicima i stručnjacima početkom tjedna, s kojima je razmotrio stanje na sjeverozapadu zemlje koja je pogođena poplavama. Prifti je kazao kako se stanje poboljšava dok se razine voda vraćaju u normalu. Stručnjaci savjetuju da Makedonija zadrži više vode u Ohridskom jezeru kako bi smanjila količinu koja se trenutačno ulijeva u rijeku Drini. (Violeta Palaska)


Srijeda, 13.01.2010.

Slovenija: Loši poslovni rezultati
Slovenska odškodninska družba (SOD) je 2009. godinu, prema ocjeni direktora Tomaža Kuntariča, završila s 48,2 milijuna eura gubitka, objavili su jučer slovenski mediji. Isplatila je ukupno 187,8 milijuna eura odšteta, a do 2016. godine morala bi isplatiti još 1,2 milijarde eura, a Kuntarič je tom prilikom procijenio da će SOD ispuniti svoju zadaću. „Bio bih zadovoljniji kad bi rezultat bio bolji“, rekao je čelnik SOD-a na konferenciji za novinare u Ljubljani, dok je predsjednik upravnog odbora SOD-a Uroš Rotnik dodao da je SOD u prošloj godini obavio dobar posao. Kako su naveli, zadaća SOD-a je osigurati sredstva za namirenje obveza vezanih uz denacionalizaciju, poništenje kazni zapljene imovine, odštete žrtvama ratnog i poratnog nasilja te povrat ulaganja u javnu telekomunikacijsku mrežu, te upravljanje tim sredstvima. Prihod od prodaje iznosio je prošle godine samo 400.000 eura, a prodano je tek šest manjih ulaganja. Zbog toga je SOD morao namirenje obveza osigurati zaduživanjem uz državno jamstvo. Podignut je zajam od 180 milijuna eura, uz kamatnu stopu koja trenutno iznosi 3,4 posto, što je vrlo povoljno, smatra Kuntarič. Zbog nepovoljnih okolnosti na tržištu SOD lani nije prodao 10 posto dionica Telekoma Slovenije koje je dobio od države kako bi prodajom prikupio sredstava za namirenje povrata ulaganja u javnu telekomunikacijsku mrežu. U prošloj godine te obveze iznosile su ukupno 27 milijuna eura, a ukupno u tri godine 182 milijuna eura. U 2010. SOD bi na ime povrata ulaganja u javnu telekomunikacijsku mrežu trebao isplatiti zadnjih sedam milijuna eura. Vrijednost Telekomovih dionica u vlasništvu SOD-a trenutno iznosi oko 88 milijuna eura, rekao je Kuntarič. U prošloj godini SOD se bavio i s tvrtkama poput Mure, što nije tipično za njegovo poslovanje, ocjenjuje Tomaž Kuntarič. Tvrtka Mura i njeni partneri s 1.100 zaposlenih posluje vrlo dobro, s dobiti, dodao je, ali je upozorio da je bez posla ostalo više od dvije tisuće ljudi. SOD je Muri osigurao jamstva do pet milijuna eura, a do sada je iskorišteno 400 tisuća eura. SOD u ovom trenutku raspolaže s imovinom vrijednom 1,2 milijarde eura raspršenom na 42 kapitalna ulaganja, uz lani osnovanu tvrtku za poduzetničko savjetovanje na koju je prenio udjele u Palomi, Unioru, Adrija Airwayju i Vegradu. Ove godine SOD bi trebao isplatiti obveze u ukupnom iznosu od 214 milijuna eura, zbog čega planira izdati 1,25 milijuna novih obveznica za namirenje duga na ime denacionalizacije te 210.000 obveznica na ime odštete žrtvama ratnog i poratnog nasilja. Ukupno zaduženje trebalo bi iznositi 300 milijuna eura, a za njega bi, kao i lani, jamčila država. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Pad maloprodaje
Prema jučer objavljenim podacima, posljedica rasta nezaposlenosti i smanjenja raspoloživog dohotka zbog uvođenja kriznog poreza i povećanja PDV-a snažan je pad prometa u trgovini na malo. U studenome prošle godine taj je pad iznosio čak 15,8 posto na godišnjoj razini. Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je tako da je promet od trgovine na malo u studenom 2009. u Hrvatskoj bio u odnosu na prethodni mjesec nominalno manji za 12,1 posto, a realno za 12,4 posto, dok je na godišnjoj razini, prema studenom 2008. godine bio nominalno manji za 14,9 posto, a realno za 15,8 posto. To je već četrnaesti mjesec zaredom u kojem se bilježi pad maloprodaje, a pad je čak i veći nego u listopadu prošle godine kada je iznosio 15,4 posto. „Pad od 15,8 posto iznad je svih očekivanja i premda je kreditna aktivnost u studenome prošle godine malo porasla to nije utjecalo na potrošnju“, izjavio je jučer Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke. Prema njegovim riječima, ni u prosincu se ne očekuje bitno poboljšanje te kako slijedi razdoblje realnog pada plaća i manjeg raspoloživog dohotka za potrošnju, s obzirom na rast cijena energenata. „Evidentno je kako pad realnog raspoloživog dohotka, rast nezaposlenosti, razduživanje stanovništva te pesimizam potrošača nepovoljno utječu na potrošnju“, rekao je Hrvoje Stojić, voditelj odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke. On smatra da su tako loši podaci i posljedica pada potrošnje turista. Snažan pad potrošnje u listopadu i studenome, prva dva mjeseca četvrtog kvartala, ukazuje da bi pad gospodarstva u posljednjem kvartalu 2009. mogao biti i veći nego u trećem kvartalu, kada je pad BDP-a iznosio 5,7 posto. „Podaci o potrošnji pokazuju da bi u četvrtom tromjesečju pad BDP ponovno mogao biti oko 6 posto, a za cijelu prošlu godinu i nešto veći od 6 posto“, zaključio je Hrvoje Stojić. Od siječnja do studenog prošle godine promet od trgovine na malo što su ga ostvarili svi poslovni subjekti bez obzira na njihovu pretežnu djelatnost bio je nominalno manji za 14,4 posto, a realno za 15,6 posto u odnosu na isto razdoblje pretprošle godine. Promatrano prema trgovačkim strukama, u studenom je prema listopadu u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežno živežnim namirnicama, na koje se odnosi 35,6 posto hrvatske maloprodaje, promet nominalno smanjen za 12,1 posto. U odnosu na studeni 2008. godine promet je smanjen za 2,9 posto. U maloprodaji motornih goriva i maziva (udjel u ukupnoj maloprodaji 16,9 posto), promet je u studenom 2009. na mjesečnoj razini nominalno smanjen za 11,2 posto, a na godišnjoj razini za 7,1 posto. U maloprodaji tekstila, odjevnih predmeta, obuće i kožnih proizvoda (udjel 6,6 posto) promet je na mjesečnoj razini pao za 23,4 posto, a na godišnjoj za 18,7 posto. Iako promet u prodaji motornih vozila u studenom u odnosu na listopad prošle godine bilježi blagi rast, nominalno za 1,9 posto, na godišnjoj se razini u prodaji vozila bilježi najveći pad prodaje, za čak 61,5 posto. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Optuženi za korupciju
Tužitelj Posebnog odjela za organizirani kriminal, gospodarski kriminal i korupciju Tužiteljstva BiH podigao je optužnicu protiv sedam osoba koje se terete kako su počinile kazneno djelo zloupotrebe položaja ili ovlasti. Optužnica je podignuta protiv Nikole Šege iz općine Čitluk, Mirka Šekare iz Dubrave, nastanjenog na Palama, Enisa Ajkunića iz Bugojna, nastanjenog u Sarajevu, Daria Bušića iz Sarajeva, Radovana Dragaša iz Sarajeva, nastanjenog na Palama, Ekrema Spahić iz Jablanice, nastanjenog u Tešnju i Selima Kopića iz Milankovića, nastanjenog u Živinicama, svi državljani Bosne i Hercegovine. Oni se terete kako su u između 25. listopada 2006. i 10. siječnja 2007., kao službene i odgovorne osobe u institucijama BiH, u cilju pribavljanja imovinske koristi drugom, iskoristile svoj službeni položaj, odnosno prekoračile granice svoji službenih ovlasti. Kao službene i odgovorne osobe ministarstva komunikacija i prometa BiH, u cilju pribavljanja koristi odabranim pravnim osobama i to cestovnim prijevoznicima u Bosni i Hercegovini, donijeli su odluku od raspodjeli 'CEMT' dozvola (dozvola za međunarodni cestovni prijevoz) na ime 247 pravnih osoba s područja BiH. Prema navodima optužnice, optuženi su u skladu s prethodnim dogovorom, podijelili pravne osobe - cestovne prijevoznike po 'nacionalnom ključu' na bošnjačke, srpske i hrvatske, te na ovaj način napravili tri odvojene liste pravnih osoba cestovnih prijevoznika za raspodjelu CEMT dozvola. Nakon toga su ih objedinili u jednu konačnu listu koju su jednoglasno prihvatili i potpisali, bez uvida članova Povjerenstva u jednoj skupini u zakonitost rada ostalih članova U optužnici se navodi kako su optuženi na ovaj način omogućili izdavanje 'CEMT' dozvola za 247 pravnih osoba u BiH, iako su znali ili su mogli znati, kako je ovakav način raspodjele 'CEMT' dozvola suprotan zakonskim propisima BiH, kao i to da 128 od 247 pravnih osoba kojima su dodijeljene 'CEMT' dozvole ne ispunjavaju potrebne zakonske uvjete, kao i da 23 od ukupno 446 pravnih osoba koji su predale zahtjeve za dodjelu 'CEMT' dozvola nisu dobile niti jednu dozvolu iako su ispunjavale sve potrebne uvjete za dodjelu 31 'CEMT' dozvole. Optužnica tereti Enisa Ajkunića, Ekrema Spahića i Selima Kopića kako su pribavili korist određenim pravnim osobama u iznosu koji ne može biti manji od 16.429.659 KM knjigovodstveno prikazanih prihoda odnosno 1.072.940,85 KM knjigovodstveno prikazane dobiti. Mirko Šekara i Radovan Dragaš se terete kako su pribavili korist određenim pravnim osobama u iznosu koji ne može biti manji od 8.856.687 KM knjigovodstveno prikazanih prihoda, odnosno 299.657,64 KM knjigovodstveno prikazane dobiti. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Mjere za smanjenje nezaposlenosti
Nacionalna služba za zapošljavanje najavila je da će ove godine uložiti 4,7 milijarde dinara za projekte zapošljavanja kojim će biti obuhvaćeno 118 hiljada osoba, najavio je direktor te službe. Kako su objavili srbijanski mediji, Ilić je kazao kako je Srbiji potrebno više inozemnih investicija, kao što je Fijat, koji bi otvorili nova radna mjesta, jer domaća privreda ne može sama izvući Srbiju iz ekonomske krize. On je naveo kako u Srbiji trenutno radi 2,6 milijuna ljudi, ali da je problem jer ima veliki broj viškova zaposlenih koji se procjenjuje na nekoliko stotina hiljada. „Milijun zaposlenih radi u privatnom sektoru i preostalim društvenim poduzećima, 500.000 u poljoprivredi, 600.000 u javnom sektoru“, rekao je Ilić i dodao da je procjena da između 300.000 i 500.000 radi povremene i stalne poslove u sivoj zoni. Ilić je također rekao da je na kraju prosinca prošle na evidenciji Nacionalne službe bilo 730.372 nezaposlena što je za 7.022 više nego u studenom. Kako je naveo, broj nezaposlenih je u odnosu na listopad 2008. kada je počela ekonomska kriza, porastao za 12.964. Prema njegovim riječima, stotinu tisuća viškova zaposlenih nalazi se u administraciji, a u preostalim društvenim poduzećima koja nisu privatizirana nekolika desetina tisuća ljudi koji se smatraju viškom. Ilić je naveo da je dugoročan cilj na tržištu rada da se smanji broj poduzetnika koji u Srbiji čine oko 20 posto zaposlenih, dok je u drugim razvijenim državama između pet i sedam posto. On je ocijenio kako Srbija ima preveliki broj poduzetnika, jer su bili prinuđeni da iz propalih poduzeća krenu u vlastiti biznis, a veliki broj njih uspijeva opstati na tržištu. On je rekao da će država i ove godine financirati program zapošljavanja 'Prva šansa' i da će se on odvijati u dvije faze. Prvo će se kroz program za volontere u trajanju od tri mjeseca uz naknadu od 10.000 dinara mjesečno. Kroz projekt javnih radova trebalo bi se angažirati oko pet tisuća osoba, a za to je namijenjeno 700 milijuna dinara što je skoro upola manje nego 2009. godine. Ilić je smanjenje novca za to objasnio time što se pokazalo da osoba koja je angažirana na taj način, teško dolaze do stalnog zaposlenja. Prema njegovim riječima, javni radovi će se izvoditi u najmanje razvijenim općinama. U drugoj fazi poslodavci će imati mogućnost da, ukoliko na neodređeno vrijeme zaposle osobu koje je kod njih volontiralo, dobiju subvenciju - refundaciju zarade te osobe i svih doprinosa u trajanju od 12 mjeseci, dok će oni plaćati samo porez na zaradu zaposlenog. U tom slučaju će, bez obzira na stupanj obrazovanja pripravnika, biti obavezni da ga zadrže u stalnom radnom odnosu još najmanje godinu dana. Pripravnici sa visokim obrazovanjem će primati plaću od 20.000 dinara, sa višim 18.000 i sa srednjim 16.0000. U programu će moći sudjelovati mladi do 30 godina. Ilić je kazao da će u projektu moći sudjelovati i poslodavci koji su prošle godine učestvovali, a koji, na primjer, nakon godinu dana primanja državnih subvencija nisu zadržali pripravnika. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Ponuda stanova građanima
Crnogorsko ministarstvo uređenja prostora i zaštite životne sredine najavilo je da će realizirati ove godine Projekt rješavanja stambenih pitanja građana i ublažavanja efekata ekonomske krize na sektor građevinarstva, čiji je cilj oživljavanje tražnje za stanovima uz podršku države. Iz Ministarstva je najavljeno da će ove godine biti raspisana dva javna poziva, od kojih će prvi biti za prikupljanje ponuda za prodaju stambenih jedinica građevinara, a drugi za građane koji su zainteresirani za kupovinu stanova. „Nakon završetka javnih poziva će se obaviti objedinjavanje podataka u cilju izbora najboljih ponuđača“, saopćeno je crnogorskim medijima iz ministarstva uređenja prostora i zaštite životne sredine. Iz Ministarstva su precizirali kako će Projekt biti realiziran po cijenama ispod tržišnih, a odnosi se na građevinare koji su, pogođeni ekonomskom krizom, onemogućeni da dovrše započete radove na građevinskim objektima. „Očekuje se da će na taj način biti ostvaren broj od hiljadu stambenih jedinica, uz podršku građanima da po subvencioniranim kreditnim i cjenovnim uvjetima riješe stambene potrebe“ objasnili su predstavnici Ministarstva. Oni su dodali kako je kao izvor financiranja tog projekta predviđen kreditni aranžman sa Bankom za razvoj Savjeta Evrope (CEB) u iznosu od 50 posto kredita, dok će ostatak osigurati domaće banke. „Država će uz to subvencionirati dio kamatnih stopa. Početak realizacije tog kreditnog aranžmana očekujemo sredinom godine“, saopćeno je iz ministarstva. Ministarstvo je u sektoru politike stanovanja Vladi dostavilo Prijedlog zakona o stanovanju i održavanju stambenih zgrada kojim su definirani odnosi u tom sektoru i osigurani uvjeti za njegov održivi razvoj. „Prijedlogom se utvrđuju prava i obaveze vlasnika stanova i drugih posebnih dijelova zgrade u pogledu održavanja stambene zgrade, stanova i drugih posebnih dijelova, a definirana je oblast socijalnog stanovanja, donošenje Nacionalne stambene strategije, propisani uvjeti za formiranje zaštićene zakupnine“, navodi se u saopćenju. Ovim prijedlogom zakona je predviđeno formiranje Savjeta za zaštitu prava zakupaca, stambene inspekcije, nadležnosti i mjere inspektora za stanovanje, a definirana je i kaznena politika. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Odbačena mogućnost pregovora
Vlada Kosova i političke stranke u Prištini odbacili su mogućnost novih pregovora sa Srbijom o statusu Kosova, objavili su jučer kosovski mediji. „Vlada Kosova nikada neće pristati na pregovore sa Beogradom oko statusa Kosova. Status naše zemlje je nepovratan“, izjavio je glasnogovornik vlade Kosova Memli Krasniqi. Bivši izaslanik Evropske unije u pregovorima o statusu Kosova Volfgang Ischinger izjavio je da bi tokom ove godine Evropska unija (EU) mogla jasno staviti do znanja Srbiji da će njeno učlanjenje u Evropsku Uniju biti uvjetovano rješavanjem neslaganja sa Kosovom. On je istaknuo da srpske vlasti znaju za taj uvjet i da postoji generalno prihvaćanje potrebe rješavanja problema Kosova kako bi napredovali pregovori o članstvu u Evropskoj Uniji. Ischinger očekuje kako će službeni Beograd i Priština u bliskoj budućnosti početi razgovarati o "praktičnoj kohabitaciji", bez potezanja, za sada, suštinskih pitanja. Povodom medijskih napisa da Vlada Srbije čeka mišljenje Međunarodnog Suda pravde kako bi tražila sjednicu Vijeća sigurnosti za iniciranje pregovora sa Prištinom Krasniqi je naveo kako su pregovori sa Srbijom mogući samo o drugim pitanjima koje su, kako je rekao, u zajedničkom interesu dvije zemlje. Mogućnosti da se razgovara o statusu Kosova protivi se i opozicija na Kosovu. Predstavnici opozicije navode da i sama Srbija se treba odreći takve strategije. Politički analitičar iz Kosovskog Instituta za razvoj politika (KIPRED) Ilir Deda ocijenio je da će biti pregovora sa Srbijom ali oko pitanja koja su u vezi sa evropskim integracijama. „Pregovora će biti oko pitanja koje Srbija treba riješiti sa Kosovom ako želi ući u Evropsku uniju. Međunarodna zajednica neće uvjetovati Srbiju priznanjem Kosova, ali će je uvjetovati normalizacijom odnosa Srbije i Kosova. Evropska Unija ne dozvoljava da Kosovo i Srbija idu prema evropskim integracijama bez neke vrste zajedničkog sporazuma“, rekao je Deda za Zeri. (Violeta Palaska)

Makedonija: Puši se na ulicama
Nako uvedene zabrane pušenja u Makedoniji, svi puše na makedonskim ulicama s kavom u rukama. Kontrolori su ovih dana šetali po najfrekventnijim ulicama Skopja i nisu nikoga našli tko bi kršio novi zakon, ni pušači ni ugostitelji. Čak i tijekom vikenda su svi poštovali zakon. Ipak, ugostitelji stalno upozoravaju kako taj zakon neće donijeti ništa dobroga. U prilog tome govori i činjenica da je, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, Makedonija druga država u Evropi po broju pušača, kao i ta da u makedonskom ugostiteljskom sektoru radi 17.000 ljudi, što je 2,3 posto od ukupno zaposlenih. Iz makedonskog ministarstva ekonomije obavijestili su da su inspektori započeli s kontrolama u Staroj skopskoj čaršiji, zatim u Centru Skopja i ulici Makedonija, gdje nije zabilježeno kršenje novog Zakona o zaštiti od pušenja. Pušenje nije zabranjeno samo u domovima građana, na otvorenom prostoru i na javnim površinama, ukoliko se na njima ne održavaju sportska natjecanja, kulturni i zabavni događaji te okupljanja. Pušači će za nepoštivanje Zakona plaćati od 150 do 300 eura, a kazne za ugostitelje i tvrtke se kreću od 2.500 do 4.500 eura, dok je za odgovorne osobe od 100 do 300 eura. Inače, za kršenje novog zakona za ugostiteljske objekte predviđena je i mjera zatvaranja objekta u trajanju od 30 dana. Zasad najbolju statistiku u provođenju novog zakona drži Ohrid. U ohridskim restoranima, kafićima i noćnim klubovima više nema pepeljara, a u svim objektima postavljeni su znakovi koji govore da je pušenje u njima zabranjeno. Onima koji ne mogu bez cigarete ostaje pušenje na ulici ili na ulazu u ugostiteljski objekt. Unatoč dobrom odazivu na zakon, ugostitelji najavljuju da će se i dalje boriti za izmjene ovog strogog zakona. Naime, oni upozoravaju da će implementacija ovih odredbi dovesti do drastičnog smanjenja broja gostiju, što će dalje rezultirati otpuštanjima zaposlenih, a na kraju i zatvaranjem lokala. (Vlado Naumovski)

Albanija: Pomoć poplavljenom sjeveru
Grčka, Slovenija, Francuska, Austrija i Italija su poslale pomoć Albaniji tijekom vikenda kako bi joj olakšale sučeljavanje s razarajućim poplavama u sjevernom dijelu zemlje, objavili su albanski mediji. Ukupno 35 pripadnika grčkih timova za izvanredna stanja s posebnim čamcima i crpkama za vodu došlo je u regiju brane Vau Dejes, gdje je rijeka Drini poplavila velika područja. Slovenija je već poslala timove za izvanredna stanja, a Francuska i Austrija opremu. Dva helikoptera došla su iz Italije. Kosovo je uputilo drugi kontingent svojih Sigurnosnih snaga, što je za njih prva misija poduzeta izvan granica zemlje. Najteže pogođena područja su, po svemu sudeći, Shkodra i Lezha, gdje je preko 2.000 objekata poplavljeno, a skoro 5.000 ljudi evakuirano. Jedan muškarac je, kako se izvješćuje, poginuo u Lezhi pokušavajući ukloniti drvo koje je blokiralo poplavljenu cestu. Opozicijska Socijalistička stanka optužila vlasti za loše djelovanje u toj situaciji izazvanoj jakim pljuskovima. U mnogim regijama Crne Gore u blizini granice s Albanijom vlasti su započele evakuaciju. Jaki pljuskovi i snijeg koji se topi u planinama podignuli su razinu velikih rijeka u BiH, poplavivši više stotina domova. Spasiteljski timovi pokušavaju doći do nekih od pogođenih područja. Velike snježne padavine u Hrvatskoj bile su praćene poplavama. Izvanredno stanje proglašeno je u Ličkoj županiji, u središnjem dijelu zemlje, gdje je moralo biti evakuirano oko 100 domova. Razine skoro svih rijeka u Srbiji povećavaju se zbog desetodnevnih kišnih padavina. (Violeta Palaska)


Utorak, 12.01.2010.

Slovenija: Raspisani natječaji za poduzetnički fond
Slovenski poduzetnički fond objavio je javne natječaje za garancije, objavili su jučer slovenski mediji. Prvi natječaj u ukupnom iznosu od 70,5 milijuna eura je raspisan za garancije fonda za bankarske kredite sa subvencijom kamatne stope. Drugi natječaj u iznosu od deset milijuna eura se odnosi na garancije fonda za bankarske kredite s povoljnom kamatnom stopom i raspisuje se prvi put u suradnji sa slovenskim ministarstvom visokog školstva, znanosti i tehnologije. Garancije su na raspolaganju za osiguranje kredita namijenjenih financiranju zahtjevnijih tehnoloških projekata u tvrtkama, a prednost imaju spin-off poduzeća. Politika Slovenskog poduzetničkog fonda je da ne potiče kvantitetu, nego postojeće inovativne tvrtke koje stvaraju višu dodanu vrijednost. U garancijskoj shemi u 2010. tako sudjeluju ministarstvo gospodarstva, Evropski fond za regionalni razvoj i Evropski investicijski fond u okviru programa CIP 2007-2013. Kako se navodi, na natječaju ne mogu sudjelovati tvrtke koje se nalaze u financijskim teškoćama, zatim tvrtke koje imaju nepodmiren dug prema državi, tvrtke koje se bave poljoprivredom, ribarstvom ili šumarstvom, niti tvrtke s više od 250 zaposlenih. Prošle godine je Slovenski poduzetnički fond odobrio jamstva za 443 tvrtke, a odobrena jamstva i subvencije kamatnih stopa vrijedila su 83,5 milijuna eura. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Povećan broj nezaposlenih
Hrvatski zavod za zapošljavanje na konferenciji za novinare izvijestio je o stanju na tržištu rada u prosincu prošle godine. Čelnici Zavoda tom prigodom su predstavili podatke o broju nezaposlenih krajem 2009. godine. Prema posljednjim službenim podacima HZZ-a za mjesec studeni, krajem jedanaestog mjeseca prošle godine u Hrvatskoj je bilo evidentirano 282.936 nezaposlenih osoba, što je na godišnjoj razini, u odnosu na studeni 2008. godine, porast za 21,1 posto, ili za 49.275 osoba. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, stopa registrirane nezaposlenosti u Hrvatskoj u studenom je prošle godine iznosila 16,1 posto, što je prvi put u više od dvije i pol godine da je ta stopa premašila 16 posto. Na hrvatskom tržištu rada već dulje vrijeme vladaju nepovoljni trendovi, pa se očekuje da će posljednji izvještaj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pokazati kako je i u prosincu prošle godine broj nezaposlenih znatno porastao. Pet makroekonomista, koje je anketirala Hina, procjenjuje da je u prosincu ukinuto između 7.000 i 11.000 radnih mjesta, te da je na kraju prošle godine nezaposleno bilo između 290.000 i 294.000 osoba. U prosjeku, očekuje se rast broja nezaposlenih za 9.000, na ukupno 292.000. Također, očekuje se da će trend rasta nezaposlenosti vrhunac dosegnuti u prvom kvartalu ove godine, kada će broj nezaposlenih najvjerojatnije premašiti i granicu od tristo tisuća nezaposlenih, a do stabilizacije tržišta rada moglo bi, kažu analitičari, doći u drugoj polovici 2010. Rast nezaposlenosti se negativno odražava na raspoloženje potrošača i izaziva smanjenje realne potrošnje jer se smanjuje ukupni raspoloživi dohodak. Zato je oporavak tržišta rada nužan kako bi se oporavila potrošnja, a time i gospodarstvo. No, pitanje je kada će doći do značajnijeg oporavka tržišta rada. „U prvom tromjesečju ove godine broj nezaposlenih će premašiti 300.000. Tek u drugoj polovici 2010. bi moglo doći do stabilizacije tržišta rada, a da li će tada uslijediti i oporavak na tom tržištu, u ovom je trenutku teško reći“, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine. I dok će HZZ objaviti podatke o broju nezaposlenih, podatak o stopi nezaposlenosti u prosincu objavit će Državni zavod za statistiku tek u drugoj polovici ovoga mjeseca. Analitičari procjenjuju kako će stopa nezaposlenosti u prosincu dosegnuti između 16,5 i 16,8 posto. U prosjeku, očekuju da će iznositi 16,6 posto, dok je u studenome bila 16,1 posto, što je njezina najviša razina od travnja 2007. godine. Treće tromjesečje prošle godine donijelo je nastavak rasta ukupnog inozemnog duga koji je prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke dosegnuo 42,8 milijardi eura, odnosno 93,9 posto BDP-a. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Niska otkupna cijena
Republika Srpska ima najnižu otkupnu cijenu struje iz obnovljivih izvora energije u regiji, što destimulativno djeluje na investitore u tom sektoru, saopćili su koncesionari malih hidroelektrana (MHE). U Udruženju koncesionara Republike Srpske kao jedan od ključnih problema zbog kojih nisu izgrađene male hidroelektrane, pored birokratskih prepreka i nepostojanja preciznih vodoprivrednih osnova, navode nisku otkupnu cijenu. „Ovakvo stanje destimulirajuće djeluje na banke da odobre kredit za takve projekte, jer u biznis planu morate ukalkulirati sadašnje cijene struje koje su najniže u regiji“, izjavio je Nenad Opačić, predsjednik tog udruženja. U Republici Srpskoj je prije pet godina izdano više od 100 koncesija za izgradnju MHE, ali su do sada izgrađene svega dvije, dok norveška kompanija 'Technor Energy' privodi kraju proceduru za gradnju šest objekata na rijeci Bosni. U poduzeću 'Eling inženjering' iz Teslića, koje je vlasnik male hidroelektrane Divič na rijeci Vrbanji, kod Kotor Varoša, kažu da je nedostatak poticajnih mjera u Republici Srpskoj osnovni razlog zbog kojeg investitori kaskaju s izgradnjom objekata. Dragoljub Malić, vlasnik 'Elinga', istaknuo je kako banke ne odobravaju kredite za izgradnju MHE u Republici Srpskoj, jer postojeća otkupna cijena struje ne osigurava vraćanje kredita ni za 50 godina, dok koncesije po ugovorima traju do 30 godina. MHE Divič, prema njegovim riječima, isključivo zbog toga posluje kao gubitaš protekle četiri godine postojanja. „Godišnja proizvodnja MHE Divič iznosi pet milijuna kilovata električne energije, što po sadašnjoj cijeni od 6,2 pfeninga po kilovat-satu iznosi 310.000 KM, dok obaveze tvrtke za otplatu bankarskih kredita iznose oko 600.000 KM“, istaknuo je Malić. On je ocijenio apsurdom kada se cijeli svijet usmjerava na izvore "zelene" energije i dokazom da bez adekvatne poticajne cijene neće doći do iskorištavanja prirodnih resursa koje posjeduje Republika Srpska. Kao primjer lokalni koncesionari Republike Srpske navode Vladu Srbije, koja je od 1. siječnja ove godine propisala poticaje za korištenje obnovljivih izvora energije. Za MHE ovisno od instalirane snage objekta utvrđena je otkupna cijena od 7,85 do 10,32 eurocenti po kilovat-satu. U Udruženju koncesionara Republike Srpske ukazuju kako su i otkupne cijene struje u Federaciji BiH daleko više nego u Republici Srpskoj, što pogoduje tamošnjim investitorima. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Povećana štednja građana
Prema jučer objavljenim podacima, na deviznim štednim ulozima građana Srbije na kraju 2009. godine bilo je 5,9 milijardi eura. Devizna štednja, koja je na kraju 2008. iznosila 4,7 milijardi eura, prošle godine povećana je za 1,2 milijarde eura. Građani Srbije su tako prošle godine u devizama uštedjeli gotovo 20 posto više, usprkos ekonomskoj krizi, padu standarda i rastućoj nezaposlenosti. Kako je nedavno izjavio ministar ekonomije Mlađan Dinkić, u prošloj godini spisak onih koji su tražili posao bio je duži čak za 60.000 imena. Neki analitičari smatraju kako usporedba sa 2008. nije mjerodavna, jer je ona bila izuzetak. Samo u listopadu te godine zbog straha od svjetske ekonomske krize sa knjižica i računa povučeno je 895,2 milijuna eura, ali povećanje deviznih štednih uloga u 2009. čak za petinu ipak nešto govori. Đorđe Đukić, profesor beogradskog Ekonomskog fakulteta, smatra kako su prošle godine banke najviše privukle devizne štediše veoma primamljivim kamatama, u prosjeku oko sedam posto. Prema podacima NBS, od 29. listopada do 18. studenog banke su prikupile rekordnih 382,6 milijuna eura, dok je u 2007. godini maksimum iznosio 320,6 milijuna eura. „Štednja deviza se pokazala kao najsigurnije ulaganje sa velikim prinosom i sigurnošću. Unosnijih ulaganja za sada nema. Burza je već poduže zamrla, mali dioničari su najviše izgubili. Kamate sada donose veći prinos i od rentiranja nekretnine. U uvjetima najdublje ekonomske krize posle Drugog svjetskog rata pokazalo se da je najveće bogatstvo imati gotovinu, koja se pretvara u unosnu štednju. Na drugoj strani, ljudi sa velikom gotovinom nemaju mogućnost da ostvare takav prinos bez rizika“, rekao je on. U Srbiji dominiraju takozvane male štediše, sa ulozima do 5.000 eura, što govori da je prevladalo mišljenje da se mora imati neka rezerva. Inače, nedavno međunarodno istraživanje Erste banke pokazalo je da građani Srbije, za razliku od susjednih zemalja, pridaju nešto manji značaj štednji. Štedi samo 22 posto ispitanih, dok 78 posto ne štedi. Od onih koji štede, više od polovine uspijeva ostaviti na strani do 50 eura mjesečno, oko 18 posto između 51 i 100 eura, a oko desetina između 101 i 200 eura. Nižu stopu nacionalne štednje od Srbije ima samo desetak najsiromašnijih zemalja. Koliko god se tvrdilo suprotno, građani Srbi još nemaju potpuno povjerenje u banke. Poadci potvrđuju da kad je kriza više se štedi, što su potvrdili i poslovično galantni Srbi. Štednja se polako pretvara u sve stabilniju naviku, što ima i stručno objašnjenje. Sociolozi tvrde da će se potreba ljudi da osiguraju ono što imaju, umjesto da dobiju ono što nemaju, povećati upravo zbog sadašnje financijske neizvjesnosti. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Potraga za investitorima
Ministarstvo ekonomije Crne Gore je pozvalo sve zainteresirane investitore da dostave svoje ponude za izgradnju vjetroelektrana i zakup zemljišta u državnoj imovini u mjestima Možura u Ulcinju i Krnovu kod Nikšića. Cilj javnog nadmetanja, kako se navodi u tekstu poziva, je projektiranje, izgradnja, korištenje i održavanja vjetroelektrana, objekata za proizvodnju električne energije. Površina zemljišta namijenjenog za izgradnju vjetroelektrana na ulcinjskom lokalitetu iznosi 10.330.628 kvadratnih metara, a na nikšićkom 10.330.628 kvadrata. Na lokalitetu Možura na području općine Ulcinj kao predmetu javnog nadmetanja, predviđena je izgradnja vjetroelektrane instalirane snage do 46 megavata (MW). Priključak vjetroelektrane je predviđen na prijenosnom dalekovodu 110 kilovolti (kV) Bar-Ulcinj u neposrednoj blizini lokaliteta, navodi se u oglasu ministarstva ekonomije. Otkupna cijena električne energije proizvedene u vjetroelektrani, kako je utvrđeno oglasom, biti će zajamčena i fiksna u toku prvih 12 godina rada, a sistemske i pomoćne usluge se neće plaćati u tom periodu. Nakon isteka tog perioda, električna energija proizvedena u vjetroelektrani će se otkupljivati po tržišnoj cijeni, a sistemske i pomoćne usluge će se plaćati operatoru prijenosnog sistema, navodi se dalje u oglasu. Pravo učešća na javnom oglasu imaju domaće i strane kompanije, kao i konzorciji koji imaju iskustvo u sektoru izgradnje i korištenja vjetroelektrana ili prosječni godišnji bruto prihod veći od 100 milijuna eura godišnje za posljednje tri poslovne godine. Ukoliko je ponuđač konzorcij, neophodno je da najmanje vodeći član konzorcija ispunjava uvjete definirane ovim javnim oglasom, kao i da članovi konzorcija odgovaraju solidarno za obaveze svakog od njih. Ponuđeno zemljište daje se u zakup na rok od 20 godina, a početna cijena godišnjeg zakupa lokaliteta u državnoj svojini je 5 eurocenti po metru kvadratnom. Na lokalitetima koji se daju u zakup, kako se ističe u oglasu, izvršena su mjerenja i istraživanja potencijala vjetra, što je odradila kompanija Fersa iz Španjolske i hrvatski Ivikom, a analize istraživanja i mjerenja se mogu naći na internet stranici ministarstva ekonomije ili web stranici za obnovljive izvore energije u Crnoj Gori (www.oiecg.me), dok se detaljni podaci o mjerenjima nalaze u natječajnoj dokumentaciji. Investitor sa kojim se zaključi ugovor obavezan je nadoknaditi stvarne troškove izvršenih mjerenja i istraživanja potencijala vjetra kompanijama koje su to obavile. Također, pored ispunjavanja obaveznih uvjeta za učešće na javnom oglasu, ponuđač dostavlja i bankarsku garanciju ponude na iznos od 100.000 eura, u formi danoj u natječajnoj dokumentaciji, ili dokaz o uplati depozita u istom iznosu na račun ministarstva. Ponuđaču koji ne dobije status prvorangiranog ponuđača biti će vraćena bankarska garancija ponude u roku od 30 dana od dana otvaranja ponuda – dodaje se u oglasu. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Izjava koja je izazvala nemir
Izjava zapovjednika Južnog krila NATO, američkog admirala Marka Fitzgeralda, koji je, nakon što je posjetio glavni štab KFOR-a u Prištini krajem prošlog tjedna, rekao da paralelne strukture države Srbije predstavljaju prijetnju za sigurnost na Kosovu, uznemirila je Srbe u pokrajini. Predstavnici Srpskog nacionalnog veća smatraju da Fitzgerald tumači Rezoluciju 1244 na način koji odgovara zagovornicima nezavisnosti Kosova. „Arogantnom i proalbanskom izjavom admiral Fitzgerald najdirektnije napada teritorijalni integritet i suverenitet Srbije“, navodi se u jučer objavljenom saopćenju za javnost SNV. „Institucije države Srbije u njenoj južnoj pokrajini nikako ne mogu biti paralelne, već se to odnosi na razne albanske paravojne i parapolicijske formacije, koje je formirao NATO gaženjem Rezolucije 1244“, izjavio je Milan Ivanović, predsjednik SNV s područja sjevernog Kosova. U međuvremenu, počelo je ponovno prebrojavanje glasova u općinama Gjilan/Gnjilan, u Središnjici za prebrojavanje i rezultate u Prištini. Gradonačelnički kandidati dvije glavne stranke, Demokratske stranke i Demokratske lige (LDK), bili su izjednačeni u prosinačkom drugom krugu. Nakon pritužbi, koje je uglavnom uputila LDK, Središnje izborno povjerenstvo (CEC) se odlučilo na ponovno prebrojavanje umjesto organiziranja trećeg kruga izbora, koji se provodi u Prizrenu i Lipjanu/Lipljanama. Ponovno prebrojavanje u Gjilanu/Gnjilanama ubrzo se suočilo s problemom, budući da su se promatrači LDK pojavili tek krajem dana kako bi prosvjedovali protiv odluke CEC-a o neponavljanju glasovanja. Rezultati ponovnog prebrojavanja očekuju se u petak. (Violeta Palaska)

Makedonija: Kašnjenje sa spuštanjem kamata
Makedonski ministar financija, Zoran Stavreski, izjavio je da bi učinak na makedonske građane i privredu bio mnogo povoljniji da je referentna kamatna stopa bila spuštena ranije. Komentirajući smanjenje kamatne stope Narodne banke RM s 8,5 na 8 posto, Stavreski je ocijenio da je ipak ohrabrujuće da je Središnja banka prepoznala i odgovorila na traženja u realnom sektoru te na perspektive u makedonskoj ekonomiji. Stavreski je dodao da smatra da bi se do kraja 2010. godine Makedonija mogla približiti ekonomskoj razini koja je bila prije krize te da bi se u 2011. godini moglo postepeno smanjivati kamatne stope na razinu kamatnih stopa koja postoji u Evropi. U međuvremenu, premijer Gruevski pozvao izraelske biznismene na ulaganje u Makedoniju. Makedonija nudi odlične mogućnosti inozemnim ulagačima pa je makedonski premijer pozvao Izraelce da dođu u i ulažu. Gruevski je ovo poručio u Tel Avivu izraelskim biznismenima na biznis forumu na kojem je predstavljao ekonomske mogućnosti za ulaganje u Makedoniju. „Naša zemlja je kandidat za punopravno članstvo u EU i NATO i potpisnica je multilateralnih ugovora o slobodnoj trgovini čime joj se otvara pristup tržištu s 650 milijuna kupaca. K tome, Vlada u tehnološko-industrijskim razvojnim zonama nudi specijalne povoljnosti za inozemne ulagače, kao što su oslobađanje od oporezivanja poreza na profit u prvih 10 godina, 50 posto oslobađanja od osobnog poreza na dohodak u prvih pet godina, oslobađanje od carina i PDV-a za izvozno orijentirane proizvode te oslobađanje od poreza na imovinu“, rekao je Gruevski. A istraživanje inozemnog časopisa International living pokazalo je da su ekonomija, infrastruktura i zdravstvo slabe točke Makedonije u 2009. godini. Od ukupno 194 zemlje, Makedonija se nalazi na 76. mjestu na popisu najboljih mjesta za život. Uspoređeno sa zemljama u regiji, lošije se živi u Bosni i Hercegovini, koja se nalazi na 84. mjestu. Inače, istraživanje gleda i boduje troškove života, kulturu, ekonomiju, životnu sredinu, slobodu i sigurnost. Makedonija ima najniže ocjene u segmentu ekonomije, gdje su vrlo slično bodovane i Bugarska, Rumunjska i Južna Afrika. Na prvom mjestu je, već četvrtu godinu zaredom, Francuska, a na zadnjem se nalaze Afganistan, Jemen, Sudan i Somalija. (Vlado Naumovski)

Albanija: Pomoć u suočavanju s poplavama
Evropska komisija (EK) saopćila je kako je Albanija zatražila aktiviranje Evropskog mehanizma za civilnu zaštitu kao pomoć u sučeljavanju s poplavama izazvanim jakim pljuskovima i topljenjem snijega. Ovaj mehanizam aktiviran je još u četvrtak navečer, navodi se u saopćenju Evropske Komisije. Albanija je zatražila brodove i helikoptere za evakuiranje stanovnika, kao i crpke za vodu, generatore za struju, hranu i lijekove. U subotu je proglašeno izvanredno stanje u sjevernoj Albaniji, gdje je 1.200 objekata poplavljeno, a više stotina obitelji evakuirano. Susjedni Kosovo i Makedonija priopćili su u subotu kako planiraju pružiti pomoć Albaniji. Makedonska vlada odlučila je na izvanrednoj sjednici poslati crpke, gumene čamce i šatore u najpogođenija područja, dok je Kosovo obećalo dati 200.000 eura Albaniji. Također će uputiti dodatan broj dužnosnika Kosovskih sigurnosnih snaga, koji su doputovali u Albaniju prije nekoliko dana kako bi pomogli lokalnim vlastima, kao i da će poslati vatrogasce. "Ovo je samo početak pomoći", izjavio je premijer Hashim Thaci. (Violeta Palaska)


Ponedjeljak, 11.01.2010.

Slovenija: Povećanje neto minimalne plaće
Slovenska vlada, poslodavci i sindikati su postigli dogovor o minimalnoj plaći. Iznos minimalne plaće će se tako povećati na razinu minimalnih životnih troškova, ali i vlada i poslodavci uvjetuju prihvaćanje novog zakona s promjenom radnog zakonodavstva. Sindikati su podržali temeljno usmjerenje zakona koji jamči rast minimalne plaće za 102 eura neto, ali zahtijevaju da se zakon u parlamentarnu proceduru uputi odmah, a ne u paketu s promjenama radnog zakonodavstva. Predsjednik Zveze svobodnih sindikata Slovenije (ZSSS) Dušan Semolič smatra kako je riječ o ucjeni usmjerenoj protiv sindikata. „Nećemo pristati na to da problem minimalne plaće, koji utječe na egzistenciju većine ljudi uvjetuje snižavanjem drugih prava“, izjavio je. Slovenski ministar rada, obitelji i socijalnih odnosa Ivan Svetlik ocijenio je pak kako je napravljen korak naprijed. Prijedlozi, uključujući minimalnu plaću, su blizu toga da budu prihvatljivi za obje strane, smatra ministar Svetlik. Prema prijedlogu kojeg je predstavilo ministarstvo, minimalna plaća uskladit će se s minimalnim troškovima života, s mogućnošću da se u tvrtkama u kojima bi to prouzročilo velike ekonomske probleme postigne dogovor o odgodi povećanja minimalne plaće u iduće dvije godine. Krajem studenog sedam slovenskih sindikalnih središnjica je okupilo u Ljubljani oko 70 tisuća ljudi na prosvjedu kojim su radnici, umirovljenici i studenti zahtijevali povećanje minimalne plaće na 600 eura neto te odustajanje od svih spornih prijedloga nove mirovinske reforme. Slovenska vlada usklađuje minimalnu plaću jednom godišnje, 1. kolovoza. Zadnji propis nalaže poslodavcima minimalnu plaću od 597,43 eura bruto, odnosno 459,23 eura neto, za rad s punim radnim vremenom obavljenim od 1. kolovoza 2009. godine. Minimalna je plaća u Sloveniji 2006. godine iznosila 521,83 eura, a zatim je svake godine rasla za nekoliko postotaka, najviše 2008. godine kada ju je Janšina vlada u ožujku povećala za 28 eura, a prije izbora za dodatnih 22,66 eura. Slovenija je prošle godine u prosjeku imala 996.000 radno aktivnih stanovnika, od kojih je minimalnu plaću primalo njih 25.000. Prema grubim procjenama, danas je prima 100.000 zaposlenika. Prema posljednjim dostupnim podacima, u Sloveniji su, krajem prosinca, na Zavodu za zapošljavanje bile prijavljene 96.672 osobe, što je za 45,9 posto više nego pred kraj 2008. godine. Iz Zavoda je saopćeno da je najveći postotak nezaposlenih krajem prošle godine bio u Murskoj Soboti i Velenju, što je posljedica problema u poslovanju tamošnjih divova, modne konfekcije Mura i Gorenja. U Sloveniji se procjenjuje da bi u 2010. godini bez posla moglo biti oko 120 tisuća radno sposobnih. Takvo predviđanje podržava i direktorica Zavoda, Marija Poglajen, koja je izjavila da se oni pripremaju za takav razvoj situacije na tržištu rada. Slovenski premijer Borut Pahor je prošlog mjeseca izjavio kako bi broj nezaposlenih ove godine mogao dosegnuti 120 tisuća, iako se očekuje ekonomski rast od 0,9 posto. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Smanjena potražnja za novim radnicima
Zbog nepovoljne gospodarske situacije u Hrvatskoj, 2009. godine je bio znatno smanjen broj novih ponuda za posao, a ništa bolja neće biti ni 2010. godina koja nosi tek stabilizaciju na tržištu rada. Procjenjuju to na portalu MojPosao na kojem je tijekom 2009. godine objavljeno više od 13.000 natječaja za radna mjesta. Najtraženija zanimanja bila su prodavači, konobari, dadilje, kuhari, komercijalisti, programeri, farmaceuti i frizeri. „Kvalitetni su i dalje traženi, a godina 2009. nametnula je nova pravila ponašanja na tržištu rada koja zahtijevaju prilagodbu i poslodavaca i posloprimaca. Oni koji se budu brže i odlučnije prilagođavali, iz krize će izaći snažniji“, izjavio je za hrvatske medije Igor Žonja, predsjednik Uprave MojPosao. Kada je riječ o 2009. godini, na portalu MojPosao kažu kako je do smanjenja novih oglasa za radna mjesta došlo u prvom dijelu godine, dok se u drugom dijelu tržište rada već donekle stabiliziralo. Prema njihovoj procjeni, kvalitetni zaposlenici, specijalisti na svom području, i dalje su bili traženi. „Ne treba očekivati značajno poboljšanje jer će oporavak biti postupan i 2010. godina neće donijeti značajne pomake nabolje. U ovom je trenutku važno zaustaviti negativne trendove koji su se javili u 2009. godini te ponovno pokrenuti tržište i vratiti optimizam hrvatskim poslodavcima“, istaknuo je Igor Žonja. Analiza portala MojPosao pokazala je kako su najdeficitarnije kategorije zanimanja prošle godine bile skrb o djeci i starijima, proizvodnja i zanatske usluge, instalacije, održavanje i popravci te farmaceutika i biotehnologija. S obzirom na vrstu zaposlenja objavljeno je 73 posto oglasa za stalno zaposlenje, 33 posto za rad na određeno, 14 posto za honorarni rad te devet posto studentskih poslova. Smanjio se tako broj oglasa za stalno zaposlenje, a porastao broj posloprimaca koji su bili spremni raditi honorarno. U 46 posto natječaja poslodavci su tražili radno iskustvo na istim ili sličnim poslovima, a isti broj ih je tražio i srednju stručnu spremu. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Smanjeno leasing tržište
Ekonomska kriza pokosila je leasing tržište u Bosni i Hercegovini i u 2009. ono je palo za više od 60 posto u odnosu na 2008. godinu, objavili su lokalni mediji. Predsjednik Udruge društava za leasing u BiH Sulejman Hadžić izjavio je kako nije optimističan kada je u pitanju ova godina i naglasio kako će se negativni trend nastaviti u prva dva kvartala 2010. „Broj ugovora u prošloj godini smanjen je za 40 posto, dok je veliki pad zabilježilo i tržište vozila za više od 50 posto. Kriza ostavlja dubok trag, ne samo na lizing tržište, nego u svim granama gospodarstva. Nažalost, oni koji su zaduženi za suzbijanje krize dosta pričaju, a malo rade“, izjavio je Hadžić za Dnevni avaz. On je istaknuo kako je dosta urađeno na zakonskim regulativama koje uređuju leasing tržišta i kako su stvoreni svi uvjeti za njegov rast. Prema Hadžićevim riječima, transportna branša je jedna od najviše pogođeni na leasing tržištu u Bosni i Hercegovini, jer su, zbog krize, mnogim kompanijama izostali poslovi u inozemstvu, a dodatni problem je i naplata potraživanja tih firmi, što direktno utječe na poslovanje lokalnih leasing kuća. „Država duguje ogromne količine novca tvrtkama za izvođenje javnih radova, a one leasing kućama ne mogu isplaćivati obaveze. Mi im pokušavamo izaći ususret koliko god možemo, jer smo krizom svi pogođeni“, rekao je Hadžić. Direktor VB Leasinga Slobodan Vujić izjavio je da se kriza u prošloj godini itekako osjetila u ovoj kući, ali kako su oni zdravim portfoliom lakše prebrodili 2009. Najvažnije je da prošle godine u VB Leasingu nije bilo otpuštanja radnika, što nam je jedan od najvažnijih ciljeva i u ovoj godini - kazao je Vujić. Hadžić je istaknuo kako je prelazak leasing kuća u nadležnost Agencije za bankarstvo Federacije BiH (FBA) dobra stvar koja se mogla dogoditi ovom tržištu. „ Poslovi su jasno definirani, znaju se pravila igre. Sve su leasing kuće do 1. siječnja dobile licence jer nijedna ne može poslovati bez te dozvole. Tržište je prilično uređeno, sve su pretpostavke tu i čeka se samo da kriza prođe“, rekao je Hadžić. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Dogovor Vlade i sindikata
Sindikat Elektroprivrede Srbije (EPS), predstavnici Vlade Srbije i poslovodstva tog javnog poduzeća su postigli su dogovor oko sindikalnih zahtjeva. Sindikat radnika, poslovodstvo i predstavnici Vlade postigli su obostrano prihvatljiv dogovor, kojim su se stekli uvjeti za odustajanje od najavljenog štrajka zaposlenih i za prestanak štrajkačkih aktivnosti, navedeno je u zajedničkom saopćenju. Postignut je obostrano prihvatljiv dogovor imajući u vidu opće makroekonomske prilike u zemlji, ali i uvjete u kojima rade zaposleni u tom javnom poduzeću. Uzimajući u obzir dobre poslovne rezultate EPS-a u prošloj godini, doprinos tog javnog poduzeća u savladavanju prošlogodišnje plinske krize, zadovoljenje rekordne potrošnje električne energije i prebacivanje godišnjeg plana poslovanja kompanije, zahtjevi radnika sindikata EPS-a su u najvećoj mjeri su ocijenjeni kao opravdani od strane Vlade Srbije, navedeno je u saopćenju. Pregovori Sindikata EPS-a i predstavnika Vlade Srbije počeli su 5. siječnja, a radnici su tražili povećanje zarada za 20 posto, zatim isplatu toplog obroka od pet hiljada dinara, isplatu regresa u visini jedne prosječne zarade u EPS-u, kao i da se pretplata za Radio-televiziju Srbije ukloni sa računa za struju. Radnici su tražili i potpisivanje kolektivnih ugovora na temelju prijedloga koji je napravio sindikat, njihovo aktivno učešće u reorganizaciji kompanije i analizi opravdanosti izdvajanja iz EPS-a djelatnosti koje nisu vezane za osnovno poslovanje. Plan poslovanja EPS u 2010. podrazumijeva masu zarada od 31 milijardu dinara, dok sindikati EPS, traže da ona bude oko šest milijardi dinara više. U Vladi Srbije na pitanje hoće li izaći u susret zahtevima zaposlenih u EPS i ostalim državnim firmama odgovaraju podacima o zaradama u ovim kompanijama. Rasponi bruto zarada u JP EPS u prošloj godini kretali su se od 34.250 dinara do čak 493.228 dinara, koliko iznosi najviša zarada u ovoj kompaniji. Prema usvojenom planu za 2010, najviši nivo neto zarada imenovanih, odnosno izabranih lica, predviđen je u rasponu od 442.034 do 471.826 dinara za generalnog direktora, do 406.361 dinara za njegovog zamjenika, dok je za direktore privrednih društava namijenjena mjesečna zarada od 354.719 do 378.192 dinara. Ovakvu odluku doneo je Upravni odbor EPS još 11. ožujka prošle godine. Prosječna zarada u EPS, inače, skoro je na nivou one koju primaju zaposleni u 'Telekomu Srbija', a koji, da podsjetimo, za razliku od EPS, imaju žestoku konkurenciju u čak dva privatna mobilna operatera. Također, plaće zaposlenih u EPS danas su u prosjeku čak za 15 hiljada dinara više nego radnika PTT, firme koja je jedna od rijetkih državnih kompanija koja radi sa profitom. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Dobra naplata poreza
Crnogorska Porezna uprava ispunila je propisane obaveze i uspostavila dobar sistem osiguravanja i naplate budžetskih prihoda i u 2009. godini, usprkos ekonomskoj krizi. „Porezna uprava je osigurala naplatu na zavidnom nivou. Indeks ostvarenja poreznih prihoda u odnosu na planirane je za prvih 11 mjeseci prošle godine iznosio 114,5 posto, doprinosa za socijalno osiguranje 113,1 posto, a ukupnih budžetskih prihoda 114,9 posto. Kod poreza na dobit indeks ostvarenja je iznosio 118,2 posto, na što je znatno utjecalo to što su u poreznim prijavama za 2008. godinu iskazani prilično dobri poslovni rezultati. Po poreznim prijavama poreza na dobit, 54 posto obveznika iskazalo je pozitivan financijski rezultat, a od registriranih prijave je u roku podnijelo 92 posto. Također je postignut visok indeks ostvarenja i kod poreza na dohodak fizičkih osoba, 121,6 posto, a u tome sudjeluje najvećim dijelom porez na zarade. Sličan trend iskazan je i kod doprinosa za socijalno osiguranje, gdje je indeks ostvarenja iznad 110 posto“, izjavila je direktorica Porezne uprave Mirjana Pešalj. Odgovarajući na pitanje da li očekuju veću naplatu u novoj godini, ona je podsjetila da je Vlada Crne Gore nadležna da vodi ekonomsku politiku kojom se utvrđuje i porezna politika, odnosno planiranje budžetskih prihoda, koji su u direktnoj zavisnosti od ostvarivanja DBP-a. „Zadatak Porezne uprave je da osigura redovnost, blagovremenost i što veći stepen točnog prijavljivanja obaveza. Kada osiguramo prihode iznad planiranih možemo reći da smo ispunili zadatak. Prošle godine bilo je loših prognoza za pojedine djelatnosti, kao što je turizam i druge povezane sa njim, ali je Porezna uprava tom pitanju posvetila veliku pažnju, tako da su na kraju ostvareni prihodi iznad planiranih. Direktorica Porezne uprave je navela kako se taj organ brine i o prigovorima građana. Napomenula je da Porezna uprava više godina posebnu pažnju posvećuje projektu porezne registar blagajne, čiji je cilj uvođenje novčane mase u legalne financijske tokove. Pešalj smatra da je Porezna uprava poduzela značajne mjere i da ima više reda u evidentiranju prometa. „Kod određenih djelatnosti, a naročito kod prodaje usluga, još treba poduzimati mjere da se u što većem stupnju izdaju fiskalni računi. Porezna uprava je prepoznala devijantne pojave kada je riječ o povredi prava iz radnog odnosa i raspolaže adekvatnim mjerama za njihovo suzbijanje“, rekla je Pešalj. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Smjene u Vladi zbog istrage
EULEX zahtijeva smjenu najmanje dva ministra DPK Hashima Thacija u Vladi Kosova zbog istrage koja se vodi protiv njih, objavili su kosovski mediji. Mediji pozivajući se na izvor blizak kosovskoj vladi, navode da je premijer Kosova za jednog od ministara, na čijem razrješenju insistira EULEX, rekao da ga ne može pustiti da ode. Potpredsjednik Vlade Kosova Hajredin Kuc je izjavio da EULEX može uhapsiti ljude i bez prethodnog razrješenja. Dužnosnici EULEX-a su negirali izvještaje da je misija Evropske unije uključena u promjene u kosovskoj Vladi. EULEX nema apsolutno nikakve veze sa restrukturiranjem Vlade Kosova, rekao je pak glasnogovornik evropske misije Christophe Lamfalusi. A kosovski predsjednik Fatmir Sejdiu zatražio je od EULEX-a i Međunarodnog civilnog ureda (ICO) potporu vlastima u njihovim koracima za raspuštanje srpskih paralelnih struktura na Kosovu. Sejdiu se sastao sa šefom EULEX-a Yvesom de Kermabonom i dužnosnikom ICO-a Fletcherom Burtonom s kojima je razmotrio nedavna imenovanja sudaca i tužitelja od strane Beograda u paralelnim srpskim sudovima. „Republika Kosovo predana je punoj provedbi Ahtisaarijeva plana, koji također uključuje raspuštanje paralelnih struktura. Obveza je kosovskih institucija surađivati s međunarodnim partnerima i poduzeti sve potrebne korake na ispunjenju takve obveze“, rekao je Sejdiu, dodajući kako postoji samo jedan pravosudni sustav, te je bilo koji pokušaj njegova narušavanja protuzakonit. Glasnogovornik ICO-a Andy McGuffie složio se, kazavši kako Kosovo ima vlastitu legalnu strukturu, te su koraci na njezinu slabljenju neprihvatljivi. (Violeta Palaska)

Makedonija: Problemi ugostitelja
Zakon o zabrani pušenja u barovima, noćnim klubovima i restoranima, koji predviđa velike kazne za vlasnike i posjetitelje koji ga se ne budu pridržavali, stupio je na snagu u Makedoniji. Po tome zakonu, pušenje je zabranjeno u prostorijama u kojima se poslužuje hrana i ispred njih, priopćili su makedonski ministar zdravstva Bujar Osmani i gospodarstva Fatmir Besim. „Policijsko povjerenstvo bit će zaduženo za praćenje primjene zakona“, ističe se u saopćenju. Vlasnici ustanova koje bi prekršile zakon kaznit će se s 2.500 do 4.500 eura, a pušači sa 150 do 300 eura. Ovaj, vrlo strog zakon, u Makedoniji, zemlji s dva milijuna stanovnika, od kojih je milijun pušača, prvi je put uveden prije godinu dana. No njegova je provedba uskoro obustavljena kako bi se potrošačima dalo vremena za prilagodbu. Pušenje je u Makedoniji već zabranjeno u javnim ustanovama, školama i bolnicama. Grupa makedonskih zastupnika već priprema inicijativu za izmjenu Zakona o zaštiti od pušenja, koja će i službeno biti predložena sredinom siječnja. „Nema potrebe da u Makedoniji postoji toliko restriktivan zakon, kad u cijeloj Europi ima tendencije olabavljenju zabrane. To se najčešće čini zbog ekonomskih razloga jer ovakve mjere najviše pogađaju ugostitelje“, izjavio je Bučkovski. Inicijativa će slijediti austrijski model, gdje bi se vlasnicima objekata do 50 metara kvadratnih ostavilo na volju da sami izberu hoće li njihov prostor biti za pušače ili ne. K tome, trebale bi se smanjiti i novčane kazne. Nezadovoljni ugostitelji, koji prijete otkazima radnika, ali i stručnjaci, upozoravaju da je 2008. godine ugostiteljski sektor zaradio 130 milijuna eura od 4.740 objekata. A iz makedonskog ministarstva ekonomije obavještavaju kako su inspektori započeli s kontrolama u Staroj skopskoj čaršiji, zatim u Centru Skopja i ulici Makedonija, gdje nije zabilježeno kršenje novog Zakona o zaštiti od pušenja. Pušenje nije zabranjeno samo u domovima građana, na otvorenom prostoru i na javnim površinama, ukoliko se na njima ne održavaju sportska natjecanja, kulturni i zabavni događaji te okupljanja. Pušači će za nepoštivanje Zakona plaćati od 150 do 300 eura, a kazne za ugostitelje i tvrtke se kreću od 2.500 do 4.500 eura, dok je za odgovorne osobe od 100 do 300 eura. Inače, za kršenje novog zakona za ugostiteljske objekte predviđena je i mjera zatvaranja objekta u trajanju od 30 dana. (Vlado Naumovski)

Albanija: Poplavljena područja na rubu katastrofe
Visoki dužnosnici albanske Vlade pozorno prate stanje u sjeverozapadnim dijelovima zemlje ugroženim poplavama koje su izazvane kišnim olujama u posljednjih nekoliko dana. „Na ivici smo prave katastrofe i, sudeći po prognozama, jaki pljuskovi nastavit će se“, izjavio je premijer Sali Berisha. Unatoč nalogu vlade o evakuaciji, neki stanovnici odbijaju napustiti svoje domove i stoku strahujući kako će ih izgubiti u poplavi. Berisha je kazao kako je stanje pod nadzorom i pozvao žene, djecu i starije osobe na napuštanje tog područja. U nekim selima oko Skadra razina vode dosegnula je 80 cm, dok se očekuje da će se kiša nastaviti idućih deset dana. Oporbene stranke optužuju vladu da se loše nosi s poteškoćama. Veći dio sjeverozapadne i sjeverne Albanije posljednjih je dana zahvaćen velikim poplavama, zbog kojih su lokalne vlasti, u strahu od novog vodenog vala, naredile evakuaciju većeg dijela toga područja, javljaju albanski mediji. Više od 3.400 ljudi evakuirano je krajem prošlog tjedna iz područja Skadar na sjeveru Albanije, koja je pogođena velikim poplavama nakon obilnih kiša koje su padale posljednjih dana. Prema navodima medija, nekoliko desetaka tisuća hektara zemlje je poplavljeno, a nadležne su vlasti donijele odluku o otvaranju brana hidroelektrana kako navala vodenog vala ne bi uništila ustave. "Razina vode i dalje raste i stanje je i dalje kritično" Odluku o otvaranju ustava potvrdio je i albanski premijer Salli Berisha. "Razina vode i dalje raste i stanje je i dalje kritično", rekao je premijer i zatražio otvaranje bankovnih računa na koje se mogu uplaćivati donacije za ugrožene stanovnike. (Violeta Palaska)


Petak, 08.01.2010.

Slovenija: Najveći pad industrije u Evropskoj Uniji
Industrijska proizvodnja u 16 država članica eurozone u listopadu je bila 11,1 posto niža nego u listopadu prošle godine, dok se u odnosu na rujan smanjila za 0,6 posto. Industrijska je proizvodnja u Sloveniji tijekom listopada na mjesečnoj razini zabilježila pad od 3,2 posto, dok je u kolovozu i rujnu ostvaren rast od 5, odnosno 0,7 posto. Prema posljednjim podacima Eurostata, od svih članica EU, koje su dostavile potrebne podatke, upravo je Slovenija u listopadu zabilježila jedan od najvećih padova u odnosu na isto razdoblje protekle godine, točnije -18,4 posto. Veći su pad imale samo Finska (-19,1 posto) i Estonija (-20,9). Evropska komisija je potvrdila izmjenu programa ruralnog razvoja Slovenije za razdoblje 2007.-2013., kojom će država dobiti približno 11,5 milijuna eura novih sredstava, izjavio je u Bruxellesu slovenski ministar poljoprivrede Milan Pogačnik. Sredstva su prvenstveno namijenjena novim razvojnim programima, širokopojasnom internetu za seoska područja i neke dodatne mjere. Druga važna izmjena na koju je upozorio Pogačnik odnosi se na modernizaciju poljoprivrednih gospodarstava, za što će se izdvojiti 7,7 milijuna eura dodatnih sredstava. Riječ je o preventivnim mehanizmima protiv učinaka klimatskih promjena, pojasnio je ministar. I slovenski BDP po stanovniku manji od prosjeka EU; u pojedinim je državama članicama Evropske unije BDP po stanovniku prošle godine prilično odstupao od prosjeka EU; u Sloveniji je bio 10 posto niži od spomenutog prosjeka, dok je u Luksemburgu dosegao 276, a u Bugarskoj 41 posto prosječnog BDP-a. Niže od Slovenije (20-30 posto ispod prosjeka EU) uvrstile su se Češka, Malta, Portugal i Slovačka. Najniži su BDP po stanovniku zabilježile Rumunjska (53 posto ispod prosjeka) i Bugarska (59). (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Bez modela za interventni fond
Ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Đuro Popijač nije šrilikom obraćanja medijima u petak rekao ništa konkretno rekao o mogućem osnivanju interventnog fonda za pomoć gospodarstvu, istaknuvši kako još nitko nije službeno predstavio konkretan model i način na koji bi se ta ideja realizirala. „Raduje nas najava guvernera HNB-a da je i tu moguća značajnija intervencija i otvaranje tog kanala pomoći gospodarskom sustavu“, izjavio je Popijač komentirajući izjavu guvernera Željka Rohatinskog da je središnja banka spremna na proaktivnu monetarnu politiku, ako takva politika postoji i na razini zemlje, čime bi gospodarstvo moglo dobiti na raspolaganje oko 10 milijardi kuna. Godinu dana nakon mnogih drugih zemalja i Hrvatska će dobiti svoj fond za spas poduzeća. Na ideji u strogoj konspiraciji radi savjetnička trojka premijerke Jadranke Kosor - Borislav Škegro, Sandra Švaljek i Željko Lovrinčević - u suradnji s HUP-om i poslovnim bankama, na čelu sa Zagrebačkom bankom, no dok ne definiraju model, svima je zabranjeno bilo što objavljivati javnosti. Za sada nije utvrđen niti iznos kojim bi fond raspolagao, a prema neslužbenim informacijama, mogao bi se popeti i do 10 milijardi kuna. Od toga bi jednu milijardu dala država, s raznih proračunskih stavki po ministarstvima namijenjenih za pomoći i subvencije, a devet bi milijardi kuna prikupio konzorcij banaka. Zagrebačka banka i njezin predsjednik Uprave Franjo Luković spremni su poduprijeti svaki Vladin projekt koji ispunjava njezine kriterije, a i druge su banke zainteresirane za takvo, sigurno kreditiranje. Banke u Hrvatskoj sada imaju dovoljno novca, ali ga teško posuđuju poduzećima jer se boje kako im ona neće moći vraćati kredite. Još se razmišlja i o trećem izvoru financiranja, a to je Hrvatska banka za obnovu i razvoj. Fond bi imao dvije važne uloge. Prva bi mu bila da daje kredite perspektivnim tvrtkama, koje su trenutačno u problemima zbog krize, a inače su dobro poslovale, i uz malu financijsku pomoć mogu opet dobro poslovati, kad prođe kriza. Potencijalni kandidati su manje, više sve hrvatske proizvodne tvrtke, osobito izvoznici, kojima su zbog krize drastično smanjene narudžbe iz inozemstva, a zbog pada potrošnje im pala je i prodaja na domaćem tržištu. Još nije poznato hoće li izravno iz toga fonda tvrtke dobivati kredite, hoće li on služiti kao jamstveni fond za obične, komercijalne bankarske kredite. U tom bi slučaju banke bile sigurne da će potraživanje imati odakle naplatiti, a sigurnost naplate znači i znatno niže kamate, koje su još uvijek na dvoznamenkastim razinama, što si većina tvrtki ne može priuštiti. Tako bi država mogla kupiti Pevec Grupu za jednu kunu, postavila je opet na noge i potom prodala. Time može spasiti oko 3000 radnih mjesta, ne samo u Pevecu, nego i kod njegovih dobavljača, poput Samoborke, koja je perspektivna kompanija, ali je guše Pevecovi dugovi. Taj je model nacionalizacije primijenjen u SAD-u i većini europskih država protekle godine, čime su spasili tisuće svojih kompanija, a posebno je bio učinkovit u automobilskoj industriji. Posljednji primjer takvog podržavljenja je Hypo banka, koju je Austrija preuzela da ne ode u stečaj, jer je procijenjeno da bi taj stečaj donio golemu štetu cijelom austrijskom financijskom sustavu. Očekuje se kako će model spašavanja hrvatskih poduzeća Vlada uskoro predstaviti. U poduzetničkim krugovima kažu kako je posljednji trenutak da se osnuje takav fond jer, ne bude li to učinjeno do ožujka, većina će ih propasti pa se više neće imati što spašavati. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Nezakonito traženje potvrde o nekažnjavanju
Većina institucija u Bosni i Hercegovini protuzakonito traži uvjerenja o nekažnjavanju od kandidata na javnim natječajima, što se kosi sa mjerama zaštite osobnih podataka građana. Zaključak je to Inspekcije Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH prilikom kontrole institucija koje obrađuju ove podatke. Petar Kovačević, direktor ove agencije, izjavio je da su u entitetima različiti propisi koji reguliraju ovu oblast, ali da se krše odredbe kaznenog zakonodavstva zbog davanja podataka iz kaznenih evidencija. „Zakonodavac je bio jasan kada je rekao da nitko nema pravo da od građana traži uvjerenje o nekažnjavanju. Institucije koje traže uvjerenja o nekažnjavanju trebaju ih pribaviti službeno ukoliko za to imaju pravni temelj", izjavio je Kovačević. Ova uvjerenja o nekažnjavanju izdaju se u nadležnom MUP-u, odnosno CJB, na području općine u kojoj osoba živi. U Republici Srpskoj se ovakvo uvjerenje izdaje na zahtjev institucije, a u Federaciji BiH se izdaje na osobni zahtjev građanina, a može se dati i za drugu osobu uz punomoć. U MUP-u Sarajevskog kantona potvrdili su kako se za ovo uvjerenje plaća taksa od 35 KM. Kovačević je izjavio da javni natječaji koje raspisuju parlamentarne komisije najčešće sadrže odredbu da je neophodno dostaviti uvjerenje o nekažnjavanju, a do sada je bilo više pritužbi zbog ovog uvjeta. Kandidati iz Republike Srpske su nekada bivali i odbijeni, jer nisu dostavili ovo uvjerenje zato što ga nadležne institucije RS ne izdaju osobama nego na zahtjev institucije. Ovakav slučaj se desio prilikom izbora glavnog revizora i dva zamjenika u parlamentu BiH. Hazim Rančić, član ove parlamentarne komisije, izjavio je za lokalne medije da ne zna za nalaze Agencije za zaštitu osobnih podataka, ali tvrdi da oni sigurno nisu prekršili zakon. „Na ovom javnom natječaju eliminatorni faktor bio je da osoba nije kažnjavana. Kandidat kojeg biramo na čelo policijske agencije ne smije biti kažnjavan. Uvjerenje o nekažnjavanju je neophodno i traži se u skladu sa zakonom, a ne vidim razlog zašto to lice samo ne bi tražilo uvjerenje, jer valjda sam zna da li je kažnjen ili ne. To je nonsens da Agencija štiti građanina samog od sebe“, rekao je Rančić. Uvjerenje da se protiv nekoga ne vodi kazneni postupak izdaje nadležni sud i za njega se plaća taksa od osam KM. Agencija za zaštitu osobnih podataka prilikom inspekcijskog nadzora u bosansko-hercegovačkim institucijama utvrdila je kako je stanje u tom sektoru neprihvatljivo. „Najčešći nedostaci kod obrade osobnih podataka su naslijeđena praksa, nepoznavanje propisa, nepostojanje pravila i procedura, te nepostojanje planova zaštite osobnih podataka“, saopćeno je iz Agencije. Inspekcijskim nadzorom su obuhvaćene bile sve institucije koje obrađuju podatke u vezi sa liberalizacijom viznog režima, a to su: Granična policija, SIPA, IDDEEA, Služba za poslove sa strancima, te ministarstva sigurnosti, civilnih poslova i vanjskih poslova BiH i svi policijski organi u BiH. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Proglašena slobodna zona
Prostor kragujevačke tvornice automobila Zastava proglašen je za slobodnu zonu, a talijanska kompanija još uvijek nije uplatila očekivanih 100 milijuna eura, objavili su srbijanski mediji. Odluku o osnivanju slobodne zone je donijela Vlada Srbije radi unapređenja automobilske industrije, međutim, sindikalni lideri se pitaju da li je u redu aktivirati slobodnu zonu s obzirom na to da talijanski partner još nije uplatio 100 milijuna eura osnivačkog kapitala. I radnici i sindikalni lideri, ali i poslovodstvo Zastave su bili jutros iznenađeni kada su na ulazu u tvornički krug vidjeli table na kojima piše 'Slobodna zona Fiat automobili Srbija'. Nitko od njih nije imao informaciju otkud table tu. Samo su pripadnici tvorničkog osiguranja vidjeli da su ih postavili radnici poduzeća Niskogradnja. Radnici su, tvrde sindikalni lideri, ogorčeni zbog činjenice da talijanski partneri provode svoj plan i program, a da za uzvrat nisu uplatili ni jedan jedini euro. Ni zamjenik gradonačelnika Kragujevca Nebojša Zdravković nije znao da su table postavljene na ulazu u tvornicu, ali je naglasio kako je to učinjeno u skladu sa odlukom Vlade Srbije za poticaj razvoja automobilske industrije. Grad već, kako kaže, radi, na ispunjenju svojih obaveza prema slobodnoj zoni. Slobodna zona je formalno-pravno zaživjela, rekao je Zdravković, međutim kako Fiat još nije vlasnik kragujevačke tvornice, već je to još uvijek država Srbija, tako je i slobodna zona vlasništvo države. Potpisivanje aneksa ugovora Fiata i vlade Srbije o formiranju kompanije Fiat automobili Srbija najvjerojatnije će ponovo biti odloženo. Također, predsjednik Fiata Sergio Morricone će policom tjedna boraviti u Rimu, gdje će sa vladom Italije i Fiatovom sindikatima razgovarati o situaciji u tvornicama na jugu te zemlje (u okolini Napulja i na Siciliji), u kojima se planira gašenje dijela proizvodnje automobila, što bi moglo izazvati proteste radnika. Eventualni protesti izgledniji su kad se zna da se u Fiatovim tvornicama u tom dijelu Italije proizvode automobili 'B' klase, kakvi bi od 2011. trebalo da izlaze iz pogona u Kragujevcu. Sa druge strane, predsjednik upravnog odbora Aleksandar Ljubić objasnio je table koje su osvanule oko tvornice automobila u Kragujevcu kao pripremu za primjenu ugovora sa Fiatom, koji će stupiti na snagu onog trenutka kada bude uplaćen predviđeni iznos na ime osnivačkog uloga u Zastavi. Ljubić je rekao kako se očekuje se da će to biti do kraja godine i dodaje da do tada postoji interni dogovor rukovodstva sa upravom tvornice da ne daju nikakve izjave o slobodnoj zoni. „Prethodnih dana smo intenzivno radili na zaokruživanju tvornice, postavljanju ograde i pripremi za uspostavljanje područja slobodne carinske zone, koja će početi da živi onog trenutka kada Fiat bude platio osnivački ulog”, objašnjava on. „Svi ljudi koji rade na projektu, kako ‘Fijatovi' tako i ‘Zastave', čvrsto vjeruju u izjavu predsjednika ‘Fiat grupe' da će ugovor biti klauzovan do kraja ove godine“, rekao je Ljubić. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Traži se intervencija Vlade
Članovi Sindikalne organizacije Željezare koja pripada SSCG ponovili su stav kako je raskid kupoprodajnog ugovora sa sadašnjim vlasnikom jedino rješenje izlaska iz krize i da svi dosadašnji potezi vlasnika potvrđuju da je njihov zahtjev opravdan. Sindikalna organizacija je, kako tvrde njeni članovi, još više uvjerena da postojeći vlasnik nije taj koji može ispuniti potpisane dogovore i protokole i osigurati redovnost zarada i nastavak proizvodnje. Sindikalci su istakli da im je, iako sa rezervom, prošlotjedno potpisivanje ugovora u iznosu od 25 milijuna eura i obećanje Daniela Brola da će im do kraja godine isplatiti zaradu za listopad i studeni donekle ulilo nadu. Međutim, nakon razgovora koji su imali sa Mihalom Končakom saznali su da su i isplata zarada i nastavak proizvodnje dovedeni u pitanje. „Poslodavac još nije osigurao kredit od pet milijuna eura, pa je neizvjesna isplata zarada. Veliki broj radnika je kreditno zadužen, tako da smo uvjereni da više od polovine radnika poslije svih odbitaka ne prima više od 50 do 100 eura“, izjavio je Miodrag Radonjić. Branko Gutović je pozvao Vladu i ministarstvo ekonomije da saopće koji su njihovi stavovi povodom aktualnih dešavanja u Željezari, i podsjetio da je za 30. lipanj slijedeće godine planirano da nova oprema bude instalirana i probno puštena u rad, a kako je očigledno da je većinski vlasnik već sada u zaostatku i da je teško očekivati da će plan biti realiziran u roku. Predsjednik ove sindikalne organizacije Slavko Popović kazao je da su spremni da udruže snage sa drugim sindikatom, koji je dio Unije slobodnih sindikata, i razgovaraju o problemima. „Spremni smo da sa njima u svakom trenutku razgovaramo o sudbini radnika i tvornice, i ovim putem ih pozivamo da zajedno sjednemo i da razgovaramo o problemima, sve u interesu opstanka Željezare. I oni i mi se borimo za iste ciljeve“ poručio je Popović. Ako dođe do raskida kupoprodajnog ugovora, radnici bi duže vremena bili bez plaća, dok Vlada, koja je kazala da neće izmirivati tuđe obaveze, ne pronađe drugog kupca. Miodrag Daka Davidović, biznismen iz Nikšića koji je želio ponovno ući u Željezaru i pomoći joj da izađe iz krize, što je jednom već uradio, izjavio je da ukoliko sadašnji vlasnik, koji je prihvatio ponuđeno a zatim bez najave odustao, izađe iz tvornice njegova ponuda i dalje važi, Jovanović smatra da je i taj problem riješen. „To je povoljnost za radnike i tvornicu da postoji firma spremna da čim se raskine ugovor pritekne u pomoć. Niko tada neće moći da kaže da ne postoji neko ko ne bi mogao da izvuče tvornicu iz krize“, rekao je Jovanović. Radnici Željezare će organizirati svakodnevne protestne šetnje od tvornice do zgrade općine ukoliko im poslovodstvo ne isplati obećanu zaradu za listopad. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Poziv na priznavanje izbornih rezultata
Vladajuća kosovska Demokratska stranka (PDK) pozvala je predsjednika Fatmira Sejdiua da uvjeri svoju stranku na priznavanje rezultata nedavno održanih lokalnih izbora. Njegov Demokratski savez Kosova (DSK) osporio je preliminarne rezultate glasovanja u četirima općinama u kojima je održan drugi krug 13. prosinca, tvrdeći kako su rezultati imanipulirani. Potpredsjednik PDK Hajredin Kuci izjavio je kako Sejdiu treba intervenirati i navesti DSK na prihvaćanje odluke Središnjeg izbornog povjerenstva. Međutim, prema ustavu, Sejdiu je bio prisiljen zamrznuti svoju dužnost čelnika Demokratske stranke nakon što je izabran za predsjednika države u veljači 2006. godine. U međuvremenu, kosovska Vlada saopćila kako će još zemalja priznati neovisnost Kosova u budućnosti. Tijekom sastanka vlade premijer Hashim Thaci zahvalio se Republici Malawi što je postala 64. država koja je priznala Kosovo, ocijenivši da je to važno. Ministar vanjskih poslova Skender Hyseni kazao je kako su stajališta koje je Kosovo nedavno predstavilo u Međunarodnom sudu pravde, pred kojim je Srbija osporila neovisnost Kosova, višedimenzionalna, te su poduprta usmenim obrazloženjima 16 ostalih zemalja. (Violeta Palaska)

Makedonija: Okrupnjavanje njiva ključno za poljoprivredu
Mnogo malih, fragmentiranih zemljišnih parcela još uvijek su ključni problem za ostvarivanje profitabilne poljoprivredne proizvodnje. Makedonija mora provesti reforme u ovoj sferi, omogućiti inovacije i zapošljavanje u ruralnim sredinama jer će samo tako iskoristiti međunarodne standarde za kvalitetu. Ovo stoji u zaključnom izvještaju projekta EMERALD, kojeg ostvaruje Ministarstvo poljoprivrede i Nizozemska vladina agencija za upravljanje zemljištima i vodama. „Analize pokazuju da je rascjepkanost zemljišta u Makedoniji proteklih 15 godina u porast. Površine su podijeljene, a farmeri trebaju odlaziti s jednog mjesta na drugo da bi radili na svojem zemljištu. To se mora promijeniti i omogućiti poljoprivrednom sektoru brži razvitak“, istaknula je ambasadorica Nizozemske u RM, Simone Filippini. Makedonija ima idealne uvjete za proizvodnju organskog meda, ali nedovoljno predstavlja organsku hranu. Stopostotni ekološki organski med novi je adut proizvođača, kojim se nadaju da će osvajati tržišta u Makedoniji i u Evropi. Ipak, proizvođači kažu da se bez dobrog marketinga neće dogoditi veći uspjeh organske proizvodnje. Proizvodnja organskog meda podrazumijeva korištenje samo prirodnih sastojaka pa se ni pčele ne mogu liječiti pesticidima i antibioticima. Inače, stručnjaci smatraju da organska proizvodnja u Makedoniji još uvijek nije dovoljno rasprostranjena, prije svega poradi visokih troškova proizvodnje, ali i poradi skeptičnosti poljoprivrednika naviknutih na konvencionalni način proizvodnje. Makedonija također ima problem što još uvijek nema brendiranih poljoprivrednih proizvoda. Glavni razlozi tome su loša ambalaža, nedostatna promocija, neodgovarajuća cijena i neinformiranost. Državna pomoć u tom smislu se postojano povećava, ali rezultat izostaje jer ne postoji interes proizvođača premalen. Ajvar, sir, tetovski grah i kočanska riža su prvi na listi potencijalnih brendova Makedonije. Intenzivna promocija i zaštita predviđene su i za makedonska vina. Zamjenik ministra poljoprivrede, Perica Ivanovski, izjavio je da za to nema interesa ni kod potrošača ni kod proizvođača. (Vlado Naumovski)

Albanija: Poziv na dijalog
Potpredsjednik albanske vlade Ilir Meta zatražio je od čelnika dviju najvećih političkih stranaka, vladajuće Demokratske stranke (DS) i opozicijske Socijalističke stranke (SP) da započnu dijalog i pronađu rješenje tekućeg političkog zastoja. Meta, predsjednik Socijalističkog pokreta za integraciju, manje stranke u vladajućoj koaliciji, izjavio je kako se oštra retorika mora ostaviti po strani, te je suradnja potrebna za dobrobit evropske integracije. Socijalistička stranka ustrajava na nastavku bojkota parlamenta dok se njegove tvrdnje o zloupotrebama na lipanjskim općim izborima ne ispitaju. Nesuglasice između vlade i opozicije u Albaniji produbio se i dosegnuo neslućene razine, što je izazvalo zabrinutost u inozemstvu. Albanske opozicijske stranke podupiru zahtjev SP-a o objavljivanju glasačkih listića, biračkih popisa i relevantnih dokumenta s biračkih mjesta gdje su se dogodile navodne nepravilnosti. Međutim, vlada premijera Sali Berisha kaže kako se suradnja s opozicijom može odigrati samo unutar parlamenta. Berisha je ponovio kako su lipanjski izbori najtransparentniji proces kojeg je zemlja ikad imala. Iako je vlada prihvatila parlamentarnu istragu izbora, odbila je dozvoliti otvaranje biračkih kutija, kazavši kako bi takav čin bio protuzakonit. Otvaranje biračkih kutija nije obuhvaćeno bilo kojim postojećim zakonom i zahtijevalo bi potporu većine u parlamentu. Komunikacija između dvojice političkih čelnika pogoršala se proteklih tjedana i svela na niske osobne napade. Rama koristi ulične prosvjede i svoju lokalnu vlast protiv odluka vlade o smanjenju financiranja općina. Berisha je putem svoje parlamentarne većine usvojio prošlog tjedna zakon protiv mafije, za kojeg smatra da će poslužiti za napad na poslovne skupine koje, prema njegovim riječima, stoje iza SP-a i Rame. (Violeta Palaska)