Prosinac | Arhiva | Veljača

Slovenija

Početak izlaza

Piše: Majda Miklovčič

Broj nezaposlenih je u Sloveniji u prosincu veći za gotovo 46 posto u odnosu na isti mjesec 2008. godine, saopćila je nedavno Nacionalna služba za zapošljavanje. U prosincu je broj nezaposlenih u Sloveniji iznosio 96.672, što je za 1,3 posto više u odnosu na studeni. „Očekujemo da će broj nezaposlenih dostići 102 tisuće u prva tri mjeseca ove godine, zbog pogoršanih ekonomskih uvjeta, češćih bankrota i manje potražnje za radnicima", izjavila je Reutersu predstavnica za medije Službe za zapošljavanje Tanja Podobnik. Prema njenim riječima, teško je predvidjeti nezaposlenost u ovoj godini, ali je ocijenila da bi do kraja 2010. broj nezaposlenih mogao dostići 109 tisuća, čak i ako se ekonomski uvjeti poprave, jer tržište rada reagira na promjene u ekonomiji sa zaostatkom od nekoliko mjeseci. Prosječna neto plaća po zaposlenoj osobi u poduzećima i drugim organizacijama u studenom lani iznosila je 999,49 eura, čime je u odnosu na listopad bila veća za 6,9 posto, a u usporedbi sa studenim prethodne godine 1,8 posto viša. Prosječna mjesečna bruto plaća za studeni 2009. iznosila je 1570,53 eura, čime je na mjesečnoj razini zabilježila rast od 8,5 posto. Povećanje je posljedica izvanrednih isplata, prvenstveno 13. plaća i božićnica. Izuzmu li se te isplate, prosječna mjesečna bruto plaća za studeni iznosi 1446,60 eura (+1,3 posto na godišnjoj razini), a prosječna neto plaća 999,49 eura (+1,8 posto na godišnjoj te +6,9 posto na mjesečnoj razini). Ekonomija Slovenije je prošle godine zabilježila pad od 7,3 posto. Slovenske željeznice su nedavno saopćile da će, zbog financijskih teškoća, od 7.700 radnika, 1.075 biti upućeno na šestomjesečni prisilni odmor.

Prema planovima vlade u Ljubljani, ali i po procjenama Svjetske banke, Slovenska će privreda ove godine zabilježiti rast od 1 posto, dok sljedeće godine slovenski BDP očekuje 2,8-postotan rast. Pritom za ovu godinu najavljuje pad investicija od 0,7 posto, dok će privatna potrošnja stagnirati, a državna narasti za 3 posto. Svjetska banka je upozorila kako se privredna situacija općenito poboljšava, no ističe da bi vlade s mjera za poticanje potražnje trebale prijeći na mjere za poboljšanje produktivnosti. Premijer Pahor je tim povodom izjavio kako je Slovenija „ jedna od država čije su ekonomije relativno dobro odoljele krizi" te dodao kako je najveći uspjeh postignut u izlaženju na kraj sa nezaposlenošću, a najveće smo probleme imali u osiguravanju likvidnosti“. Prema njegovim riječima, 2010. godina će biti „ godina odluke" kada je riječ o ekonomiji u pitanju, ocijenivši da će "do slijedećeg Božića biti mnogo jasnije koje su ekonomije iz cijele situacije izašle kao pobjednici, a koje kao gubitnici". Kao jedan od privrednih ciljeva u 2010. Pahor je naveo bolji prodor slovenskih kompanija na inozemna tržišta, uključujući i pronalaženje novih te da se u realizaciju tog cilja trebaju usmjeriti svi državni kapaciteti Slovenije pri čemu je spomenuo tržišta u Aziji, sjevernoj Africi i Južnoj Americi kao ona s najviše potencijala. On, međutim, nije propustio naglasiti kako Slovenija mora otvoriti svoje tržište za inozemne investicije. Pahor je izjavio kako će ove godine iz zajedničkog europskog proračuna Slovenija operativno iskoristiti čak 1,1 milijarde eura razvojnih sredstava, što prema tvrdnjama slovenskih medija mnogi ekonomisti, s obzirom na prijašnje iskustvo, ocjenjuju previše optimističnim jer se prosječno dosad godišnje uspijevalo "povući" samo 50 do 60 posto odobrenog iznosa.

U međuvremenu je Slovenija izdala 1,5 milijardi eura obveznica, koje dospijevaju u siječnju 2020. Ulagači su, prema neslužbenim informacijama, predali ponude vrijedne 2 milijarde eura. Prinos nove obveznice oblikovao se u vrijednosti od 68 osnovnih bodova iznad referentne kamatne stope za zamjenu (mid swap rate) odgovarajuće ročnosti, odnosno na 4,139 posto. Cijena na dražbi bila je 99,888 posto nominalne vrijednosti, a kuponska kamatna stopa 4,125 posto. Izdavanjem obveznice dug Slovenije se povećao za 1,5 milijardi eura – krajem studenog 2009. iznosio je 11,23 milijarde eura. Podsjetimo, država je lani izdala tri obveznice. Bonitetna kuća Fitch potvrdila je bonitetne ocjene duga Republike Slovenije, ocijenivši ih stabilnima. Dugoročni je dug ocijenila oznakom AA, što je najbolja ocjena među državama srednje i istočne Europe. Slovenija je još 2007. bila među manje zaduženim europskim državama, što je novoj vladi omogućilo da većim zaduživanjem reagira na privrednu krizu. U Fitchu ocjenjuju da će najteže razdoblje nastupiti nakon 2011. godine, kada će Slovenija morati smanjiti javni dug. Iako ju je kriza uvelike pogodila, Slovenija povećava privrednu aktivnost, navode u Fitchu, dodajući da će ovogodišnji proračunski deficit doseći 5,5 posto BDP-a, kao i lani.

Bilo kako bilo, Slovenija je izgleda uspjela uhvatiti „bika za rogove“ i pod pretpostavkom da izostanu neki žešći udari, počinje postupno izlaziti iz krize.

Kosovo

Plan EU za integraciju sjevernog dijela zemlje

Piše: Besim Krasniqi

Specijalni predstavnik EU na Kosovu Peter Feight je potvrdio postojanje strategije za integraciju sjevernog dijela Kosova koja podrazumijeva uspostavljanje kosovskih institucija u tom dijelu zemlje. Prema njegovim riječima prijedlog strategije obuhvaća poštovanje zakona Kosova na sjeveru, formiranje nove općine Sjeverna Mitrovica sredinom 2010. godine prema Planu Martija Ahtisaarija, a s ciljem razrješenja statusa quo.

„Strategija se temelji na činjenici da Međunarodni civilni ured, ICO, ne priznaje paralelne strukture već samo institucije Kosova na sjeveru zemlje. Ovim prijedlogom plana želimo uspostaviti red i zakon na sjeveru i ojačati kosovske institucije, a ne paralelne strukture” , izjavio je Feight. Prema njegovim riječima plan je još uvijek samo nacrt koji nije završen, na kojem se radi sa svim međunarodnim partnerima i kosovskim institucijama. On je nakon sastanka s premijerom Kosova Hashimom Tacijem izjavio kako su u vezi s tim u toku konsultacije s Vladom oko mnogih pitanja. Peter Feight i premijer Taci su razgovarali i o mogućnostima suradnje sa Srbijom u vezi sa sjevernim dijelom Kosova, u kome je srpsko stanovništvo većinsko i o jačanju reda i zakona: „Na izradi nacrta surađujemo sa svim partnerima i sa kosovskim institucijama”.

Specijalni predstavnik EU i šef Međunarodnog civilnog ureda Peter Feight je o strategiji za integraciju sjevernog većinski srpskog dijela Kosova progovorio tek nakon što su lokalni mediji prenijeli detalje strategije koju je „zabunom“ objelodanio bivši dužnosnik UNMIK-a Gerard Gallucci koji se, navode mediji „izlanuo o planu EU za integraciju sjevera Kosova“. Naime, na svom blogu Gallucci, koji je bio administrator UNMIK-a u Mitrovici, se pohvalio kako je uspio progurati svoj prijedlog strategije EU za sjever Kosova.

Plan predviđa korake za integraciju sjevernog dijela Kosova i uspostavljanje vlasti na temelju zakona Kosova. Kako prenose mediji plan između ostalog predviđa:

• Vlada Kosova podržana od međunarodne zajednice formirat će općinu Sjeverna Mitrovica, posle izbora koji će biti održani sredinom ove godine;
• Vlada Kosova će koncem 2010. organizirati lokalne izbore u tri općine na sjeveru - Zvečan, Leposavić i Zubin Potok;
• U međuvremenu će paralelne strukture biti marginalizirane a Ured UNMIK-a na sjeveru Mitrovice će biti zatvoren;
• EULEX će pojačati svoju prisutnost na sjeveru kako bi se uspostavila vladavina zakona i postigla efikasnost sudstva, policije i carine.

Prema onome što je napisao Gallucci, ovakav slijed koraka će doprinijeti postupnom početku suradnja Srba na sjeveru Kosova s Prištinom. Navodi se kako će sve početi zapošljavanjem lokalnih Srba u pripremnim timovima za formiranje nove općine Sjeverna Mitrovica. Na taj način, piše on, Beograd će smanjiti podršku paralelnim strukturama, čiji su članovi uglavnom pripadnici radikalnih srpskih stranaka.

Gallucci piše kako će Vlada Kosova uskoro raspisati izbore za općinu Sjeverna Mitrovica čime bi se poštovao zakonski rok za održavanje izbora konca svibnja. Nakon toga će prestati raditi ured UNMIK-a u Mitrovici. Dok će do kraja godine i u tri srpske općine na sjeveru biti organizirani izbori prema kosovskim zakonima. „ Najvažniji korak će biti osnivanje tzv. Kuće EU na sjeveru koja bi trebala poslužiti promoviranju evropske perspektive te dodatnom političkom angažiranju s progresivnim snagama koje žele surađivati s Prištinom” , piše u strategiji EU a koju iznosi bivši dužnosnik UNMIK-a.

Integracija sjevera i početka primjene zakona Kosova u tom dijelu zemlje je već dulje vrijeme agenda međunarodne zajednice i kosovskih institucija. Da bi na sjeveru ojačala evropsku prisutnost Međunarodni civilni ured je imenovao posebnog izaslanika Evropske unije za sjever Kosova, talijanskog ambasadora u Prištini Michael Giffoni. U prištinskim diplomatskim krugovima se vjeruje kako bi ovakve i slične aktivnosti trebale doprinijeti integraciji podijeljene Mitrovice, vraćanju autoriteta kosovskih institucija, ali i gašenju institucija Republike Srbije, koje se na Kosovu smatraju paralelnim strukturama.

Hrvatska

Parafiskalni rekorderi

Piše: Jagoda Radojčić

Kaka je u rujnu prošle godine Ministarstvo financija predstavilo Registar neporeznih prihoda, što je, kako je tada izjavio ministar financija Ivan Šuker „prvi korak u pojednostavljenju i racionalizaciji sustava neporeznih prihoda, s ciljem rasterećenja građana i gospodarstva”, malo kome nije ponosno zaigralo domoljubno srce. Hrvatska plaća najviše poreza i parafiskalnih nameta na svijetu: u registru se tom prilikom našlo 245 raznih naknada, doprinosa i pristojbi, koji su građanima i tvrtkama u 2008. odnijeli oko 12,5 milijardi kuna, dok su u 2002. ti isti nameti težili „samo” 5,5 milijardi kuna. Već dva dana nakon objavljivanja Registra ustanovilo se kako nedostaju još dva nameta, a neki su tvrdili da ih je preskočeno ukupno 7. U međuvremenu je dodatno narastao broj parafiskalnih dadžbina na razini lokalnih uprava kao i onih iz područja zaštite okoliša tako da u ovom trenutku nitko pouzdano ne zna koliko ih je točno u ovom trenutku niti koliko će novca odnijeti. Pridoda li se tom broju još i 25 „klasičnih” poreza, hrvatski građani i privreda šlepaju na grbači skoro 300 raznih nameta po čemu Hrvatska bez premca drži apsolutni svjetski rekord.

I dok su na povećanje od 1 posto PDV-a solidarno digli dreku svi socijalni partneri u širokoj lepezi od sindikata i građana do poslodavaca, na povećanje parafiskalnih nameta od 127,3 posto nitko nije reagirao. Radi usporedbe, 12,5 milijardi kuna je trećina sveukupnih prihoda koji se u 2009. ubrao od PDV-a. Za usporedbu, ove će godine hrvatski građani platiti milijardu i pol kuna poreza na dohodak, a poduzeća 9,5 milijardi poreza na dobit. Ili, na primjer, iznos svih nepodmirenih obaveza hrvatskih poduzeća u ovom trenutku iznosi 20,75 milijardi kuna. A i inače, riječ je o odlično skrivenim nametima. Sve do objave Registra, baratalo se podatkom da u Hrvatskoj postoji oko 80 parafiskalnih nameta te da obveznicima odnose tek oko 5 milijardi kuna. Međutim i nakon objave šokantnih podataka, nitko se u Hrvatskoj nije ozbiljnije zainteresirao za problem parafiskalnih nameta pa se stekao dojam kako su svi podlegli fami prema kojoj su jedino porezi izvori svih zala, zaboravljajući na niz naknada, pristojbi i doprinosa kojima građanin ne zna ni namjenu ni način na koji se obračunavaju... Ili je razlog „gromoglasnoj šutnji“ neki drugi?

Svi prijedlozi da se u naplatu parafiskalnih nameta unese kakva-takva kontrola ostali su bez uspjeha, a oni su nastavili nekontrolirano bujati daleko od očiju javnosti: komunalne naknade i doprinosi su povećani posljednjih 4 godine za 300-tinjak posto, Hrvatske vode su prije nekoliko godina od naknada uprihodile 759 milijuna kuna, a u 2009. su ubrale oko 1,8 milijardi, građani su u cijenu vode donedavno, primjerice, plaćali naknadu za razvoj infrastrukture, čak i ako tog razvoja doista nije bilo, građane osobito iritiraju netransparentne naknade ZAMP-u koje se temelje na paušalnim, „odokativnim“ iznosima i koje je u nekim segmentima veće i 10-ak puta od sličnih nameta u razvijenim zemljama, građani i tvrtke plaćaju za šume, doprinose komorama, turističke rente i naknade, spomeničke rente su priča za sebe budući da su jedinice lokalne samouprave, primjerice u Zagrebu, cijele kvartove gradova proglašavale spomenicima kulture i naplaćivale spomeničku rentu…

U registru neporeznih prihoda nalaze se i naknade za razne obrasce za osobne isprave, registracijske pločice, polaganja stručnih ispita, kazne, administrativne, javnobilježničke pristojbe kao, primjerice, naknada za upotrebu adresa i brojeva koje pravne i fizičke osobe plaćaju Hrvatskoj agenciji za poštu i elektroničke komunikacije temeljem pravilnika o adresiranju i numeriranju, naknade za odobrenje grba i zastave lokalne samouprave koje samouprava plaća Središnjem državnom uredu za upravu, Zavod za sjemeničarstvo ubire tri naknade: za deklariranje sjemena, za provođenje stručnog nadzora nad proizvodnjom sjemena kao i naknadu za utvrđivanje kakvoće sjemena, privatna visoka učilišta plaćaju naknadu za osiguranje jamstva za kontinuitet studija, privatne zdravstvene ustanove i ordinacije privatne prakse plaćaju Ministarstvu zdravstva naknadu za početak rada, a tome ministarstvu plaća se i naknada za priznavanje naziva primarijus, naknadu moraju platiti i oni koji planiraju pokrenuti žalbeni postupak u javnoj nabavi, a za opterećivanje okoliša predviđene su razne naknade, pa i jedna za opasni otpad i druga za neopasni industrijski otpad...

Iako ekonomska znanost poznaje brojne načine efikasnog reguliranja na koji se problematični parafiskalni nameti mogu skinuti s dnevnog reda, u širokoj lepezi od pretpostavke da država počne obavljati svoje poslove pa do toga da se jednim jasnim i čistim porezom na imovinu zamijene sve parafiskalne naknade i doprinose, za tako nešto u ovom trenutku nema političke volje. Naime, ukoliko bi se država angažirala morala bi poremetiti trenutačni fini balans između centralne vlasti i gradova, općina i županija koji pojedu oko 42,3 posto svih parafiskalnih nameta, centralne vlasti i izvanproračunskih korisnika kojima ode 32,7 posto, centralne vlasti i različitih lobija i struktura koje su se stvarale dva desetljeća. U predizbornoj godini tako nešto se ni jedna vlast ne bi usudila napraviti. Jer bi uskoro mogla postati bivša.

Regija

Bugarski rejting u Bruxellesu strmoglavo pada

Piše: Irina Studenkova

Aktualnoj Vladi bugarskog premijera Bojka Borisova već nekoliko mjeseci uzastopno gotovo svakodnevno opada rejting u Bruxellesu. Od nove godine pažljivi promatrači govore o strmoglavom padu. Najava ministra bez portfelja Božidara Dimitrova da će Sofija blokirati pregovore Turske o članstvu u Evropskoj uniji ukoliko joj Ankara ne isplati 14 milijardi eura odštete zbog protjerivanja Bugara iz Otomanskog carstva, ubojstvo novinara usred dana u centru bugarske metropole i totalni debakl Rumijane Želeve na nedavnom pojavljivanju pred Evropskim parlamentom koji joj je trebao potvrditi mandat visokog predstavnika EU, posljednji su u nizu događaja koji učvršćuju lošu reputaciju Bugarske u EU.

Želeva, ministrica vanjskih poslova i bliska suradnica Borisova, koja je trebala popraviti negativan dojam o svojoj vladi i biti imenovana visokom predstavnicom za humanitarnu pomoć, nije imala odgovore na mnoga pitanja parlamentaraca koja se odnose na sukoba interesa, ali i na politička pitanja. Neslužbene informacije potvrđuju da je Evropski parlament vrlo negativno ocijenio njen nastup i da će predsjednik Evropske komisije morati povjeriti joj neki drugi portfelj ili je zamijeniti drugim visokim predstavnikom. Prema neslužbenim informacijama iz bugarskih izvora u Bruxellesu, Želeva se poslije trosatnog ispitivanja u Evropskom parlamentu zatvorila u uredu i dugo plakala.

„Prijavila sam sve što sam bila dužna prijaviti. Nemam što skrivati”, izjavila je Želeva odgovarajući na pitanja parlamentaraca o porijeklu imovine i tekućim prihodima tokom „intervjua” za posao visokog predstavnika. Na pitanja o vezama njenog supruga s bugarskom mafijom ona je pokušala odgovoriti tako što je zamolila poslanike da se okanu njenog privatnog života i da se pozabave njenim poslom. Međutim, nije se proslavila u dijelu debate koja je trebalo potvrditi njenu stručnost i kvalifikacije za dužnost visoke predstavnice. Obraćajući se na jedva razumljivom engleskom jeziku i čitajući cijelo vrijeme pripremljene odgovore, ona je propustila uvjeriti zastupnika da je sposobna za upravljanje humanitarnim krizama u Jemenu, Somaliji i Kongu. Izvjesnu suosećajnost prema Želevoj pokazali su samo pojedini parlamentarci koalicije evropske desnice kojoj pripada partija Borisova i Želeve.

Odmah nakon parlamentarne debate Želeva se, prema ustaljenoj praksi, obratila novinarima koje je najviše zanimalo da li je od 2007. do 2009. godine (koje je provela kao zastupnik u Evropskom parlamentu) upravljala i bugarskom kompanijom „Global Consult”, što po zakonu nije smjela. Odgovorila je da nije, jer je kompaniju prodala, ali kada su je novinari upitali za koliko novca je prodala tvrtku, ona je odgovorila: „Ne sjećam se o kojoj svoti je riječ, ali, vjerujte, nije to bio neki veliki novac.” Želeva ne samo što je potvrdila da je najkontroverznija među kandidatima za visokog predstavnika Barrosove nove Evropske komisije, već je dovela u pitanje i sastav komisije. Ukoliko ne bude zamijenjena drugim kandidatom do 26. siječnja, kada će Evropski parlament glasati o povjerenju Barrosovom timu, može se dogoditi pad cijele Evropske komisije, jer se poslanici izjašnjavaju o povjerenju cjelokupnom sastavu, a ne pojedincima. Stoga treba očekivati da uskoroBorisov predloži novog kandidata za prestižno mjesto u Bruxellesu.

No tu nije kraj mukama bugarskog premijera. On je nedavno veoma oštro kritiziran u Bruxellesu nakon izjave kako bi trebalo zabraniti rad tamošnjoj opozicijskoj Socijalističkoj stranci. Ta izjava izazvala je gnjev, prije svih, evropskih socijalista, ali i Evropske komisije koja je već bila nezadovoljna odnosom Borisova prema unutrašnjim političkim protivnicima. Njegovu odluku da Maglenu Kunevu iz redova liberala, koja je po općem mišljenju bila iznimno uspješna visoka predstavnica za zaštitu potrošača, zamijeni Želevom, mnogi su protumačili kao politički obračun.

Izjava ministra Dimitrova da će dodatno zakočiti Tursku na putu prema EU, također nije sa simpatijama dočekana u Bruxellesu koji je tim povodom zatražio objašnjenje u Sofiji. Poslije razgovora sa predsjednikom bugarske vlade, Evropska komisijaje saopćila da to ipak nije bio službeni stav njegovog kabineta, nego izjava za jedan list koji nosi nacionalistički predznak.

Nakon tragičnog događaja u Sofiji 5. siječnja kada je ubijen bugarski novinar Bobi Cankov, zapadni mediji su s nevjericom citirali izjavu ministra unutrašnjih poslova Cvetana Cvetanova, koji je rekao da je ubijen kriminalac, a ne novinar. Cankov je bio poznat po tekstovima o organiziranom kriminalu. Činjenica da je u pucnjavi ranjen i novinarov tjelohranitelj ipak nije opravdala ministrovu izjavu, jer ubojstvo se dogodilo u centru jedne od evropskih metropola.

Poslije svega navedenog, Borisov, koji je u Bruxellesu dočekan kao čovjek nade koji je na čelu vlade zamijenio nepopularnog Sergeja Staniševa, nije opravdao očekivanja. Naprotiv, njegov rejting u Bruxellesu ubrzano opada, a kako stvari stoje – teško da će loš imidž koji prati bugarsku posvećenost vrijednostima koje podrazumijeva članstvo u EU uskoro biti popravljen.

Srbija

Telenor drugi fiksni operater

Piše: Jagoda Radojčić

Kada je prije nekoliko dana, 12. siječnja, dovršena prva faza javnog nadmetanja za izdavanje licence za fiksnu telefoniju koji je raspisala Republička agencija za telekomunikacije (RATEL), na veliko iznenađenje promatrača, pristigla je samo jedna ponuda - kompanije Telenor. Povjerenstvo za provedbu postupka javnog nadmetanja je nakon detaljnog pregleda konstatiralo kako je Telenor „priložio svu potrebnu dokumentaciju, da je ta dokumentacija potpuna i validna te da je time ponuđač ispunio zahtjeve iz javnog poziva i natječajne dokumentacije“. Kako je Telenor dostavio kvalificiranu ponudu, za 15. siječanj u 12,00 sati je zakazano javno otvaranje kuverte s financijskom ponudom te kompanije. Iznenađenje je bilo utoliko veće, što su četiri telekomunikacijske tvrtke otkupile natječajnu dokumentaciju: 'VIP mobile', ciparski ' Kerseyco Trading Limited', 'Konsing Group' i, dakako, Telenor.

Licenca operatera fiksne telefonije se dodjeljuje na 10 godina, uz mogućnost produžavanja ukoliko se ispune propisani uvjeti. Rasprave o licenci za drugog operatera traju već duže vrijeme, a RATEL je pokrenula inicijativu na temelju Akcijskog plana za realizaciju strategije razvoja telekomunikacija u Srbiji za razdoblje do 2010. godine i Pravilnika o broju i razdoblju na koji se izdaje Licenca za javne fiksne telekomunikacijske mreže i usluge, kao i o minimalnim uvjetima za izdavanje Licence i najmanjem iznosu jednokratne naknade za izdavanje licence. Izvršni direktor RATEL-a Milan Janković je tim povodom rekao okupljenim novinarima kako će se izborom drugog operatera fiksne telefonije prvi put uvesti konkurencija u ovoj djelatnosti, a građani bi na ovaj način dobili mogućnost korištenja novih servisa većeg kapaciteta i brzine, kao i pakete usluga koji, pored fiksne telefonije, obuhvaćaju Internet i video-servis.

Nastupanje drugog operatera na tržištu fiksne telefonije će natjerati Telekom Srbije, koji ima monopol na lokalnom telekomunikacijskom tržištu, da se ubuduće ponaša u skladu s pojavom konkurencije, na način koji se dogodio i u pozicioniranju dva inozemna operatora -Telenor i Vip, u mobilnoj telefoniji. Budući da Telekom Srbije za sada jedini ima pristup do krajnjih korisnika, odnosno da jedini posjeduje mrežnu infrastrukturu, drugi će operator u određenom vremenskom periodu moći koristiti i tu infrastrukturu, a moći će, sukladno Zakonu o telekomunikacijama, graditi i svoju infrastrukturu. Korištenje Telekomove infrastrukture u ovom slučaju neće biti jednako na raspolaganju Telekom i Telenoru pa će norveški operater plaćati skuplji zakup što će vjerojatno privremeno utjecati i na njihovu cijenu usluga.

Prije samo 10-ak dana direktor 'Telenora Srbija' Kjell Morten Jonsen je izjavljivao kako je njegova tvrtka „ionako fokusirana na mobilnu telefoniju“, da za sada postoji mnogo nejasnoća u postupku dodjele druge licence u fiksnoj telefoniji te da „dok ne budu jasnije definirani uvjeti natječaja, tamo nema ničeg novog što bi za nas bilo vrijedno plaćanja“. Budući da je malo vjerojatno da su se uvjeti bitno promijenili u slijedećih 10, 15 dana, vjerojatno je riječ o uspješnom „zamuljavanju“ konkurencije. Uz to, vjerojatno je i inteligentno plasirana poruka iz Ministarstva financija o mogućnosti ukidanja poreza na mobitele već u prvom kvartalu 2010, povoljno utjecala na Telenorovu odluku, budući da šteta koju je proizveo porez neće biti nenadoknadiva.

U analizi najnovijih kretanja na srpskom telekomunikacijskim tržištu iznimno je bitan i tajming. Zašto baš sada? Očigledno je da Telenor računa na veliku vjerojatnost da će 'Telekom Srbije' biti uskoro prodan 'Deutsche Telekomu' pa je stoga iznimno važno što prije uskočiti u igru i zakupiti dio kapaciteta po reguliranim i normalnim cijenama. Naime, onog trenutka kad infrastruktura postane dio privatnog monopola nemilosrdnog međunarodnog igrača, šanse za drugog operatera bile bi neizmjerno manje.

Izdavanje licence drugom fiksnom operatoru je ključno za daljnju liberalizaciju tržišta telekomunikacija u Srbiji, osiguravanje novih investicija u sektoru telekomunikacija, razvoj širokopojasnog pristupa i kreiranje novih usluga. Korisnici će, pored mogućnosti izbora operatora, dobiti pakete usluga u okviru kojih bi mogli biti fiksni telefon, Internet, IP televizija, kao i usluge potrebne za učinkovito poslovanje i poboljšanje kvalitete života građana. Konkurencija na tržištu će definirati cijene takvih paketa. Prednosti će biti brži rad i bolja produktivnost kompanija, a samim tim i rast bruto domaćeg proizvoda i otvaranje novih radnih mjesta.

S druge strane, budući da Srbija nije glavinjala s prodajom 'Telekoma' u 2009, a bilo je itekakvih pritisaka u tom smjeru, u narednim će se godinama postići znatno povoljnija cijena. Kako 'Telenor' po svoj prilici neće insistirati da infrastruktura bude potpuno izdvojena iz 'Telekoma Srbije' (mnogo im je važnije kvalitetno regulirano tržište zakupa kapaciteta) a investirat će i vlastiti novac u izgradnju nove infrastrukture da bi bio što nezavisniji, na dobiti će od ove transakcije biti svi – i država, i kompanije i korisnici.

Crna Gora

Hipoteke stižu na naplatu

Piše: Milijana Radulović

Nerealni pothvati, poslovni promašaji, neznanje crnogorskih biznismena i građana te lakomo ponašanje bankara stigli su na naplatu. Medijski oglasnici preplavljeni su oglasima banaka u kojima se nudi prodaji nekretnina pod hipotekama: stanova, zgrada, vila, poslovno-turističkih kompleksa, zemljišta… Banke se pokušavaju naplatiti od klijenata koji nisu u stanju vraćati kredite, a njih je sve više. Riječ je o sporovoznom procesu jer je nekretnine sada teško prodati i po cijeni kredita, mada su one dva ili tri puta vrednije. S porastom broja oglasa bankari intenzivnije šute o pitanjima da li ove hipoteke, odnosno kolaterali, kojih prema nepotvrđenim informacijama ima u ovom trenutku oko 40 tisuća, mogu postati mlinski kamen oko vrata bankama. Bankari vrlo oprezno odgovaraju na pitanja koliko su u proteklim godinama dali hipotekarnih kredita, vjeruju li da će se naplatiti, do kog će postotka strmoglaviti cijene, što će se desiti s bankom ako prodaja velikog broja ne uspije, hoće li bankroti nekih kompanija ili biznismena za sobom povući i banke koje su ih u poduhvatima pratile.

Glavni ekonomist 'Centralne banke Crne Gore' Nikola Fabris je još 2008. godine upozoravao bankare da ukoliko ne nađu domaćeg, kupca hipotekarne imovine potraže na inozemnom tržištu. Upozoravao je također kako ne treba zaboraviti ni to da je kriza pogodila glavna tržišta iz kojih su kupovane nekretnine u Crnoj Gori - Rusiju, Irsku i Englesku. Savjetovao je bankama da formiraju posebne odjele kojima će glavni posao biti unovčavanje nekretnine pod hipotekom. Bankari, osobito oni koji su nakupili kolaterala, kažu da će ih uknjižiti u bilance banaka-majki, međutim…

Danas svi spremno tvrde kako su njihovi kolaterali atraktivni. „Nekretnine su već sata mlinski kamen oko vrata bankama. Teško je procijeniti kako će se stvari u narednom periodu odvijati. Ovisi i od privrednog rasta u ovoj godini, ali je sigurno da će biti većih problema do turističke sezone“, izjavio je izvršni direktor u 'Prvoj banci' Tonči Ćurčija i dodao: „Krenuo je val pokušaja unovčavanja hipotekarne imovine, ali bez većeg uspjeha. Banke, uglavnom, pribjegavaju stjecanju aktive - uzimanje u vlasništvo nekretnine. Dvije godine je rok da ih se oslobode, ali svaka banka to mora nadomjestiti kvalitetnim sredstvima. Za banke koje u inozemstvu imaju banke-majke, to nije veliki problem. Jednostavno im otvore kreditnu liniju za toliko novca. Kod 'Prve banke' je problem što nema matičnu banku u inozemstvu, a ni kreditnih linija. Sigurno je da će do kraja godine biti velikih nekretnina u portfeljima banaka koje će se morati zaduživati kako bi 'ispeglala' činjenicu da je davala kredit nekome tko ga ne vraća. S jedne strane, kolaterale ne možete prodati, a novac morate nadoknaditi“, objašnjava Čurčija.

'NLB Montenegrobanka' je u više navrata oglašavala izvansudsku prodaju različitih nekretnina - obiteljskih kuća, zemljišta, stanova... „Prilikom odobravanja kredita vodilo se računa da kolaterali osiguravaju potraživanje. Nekretnine su prihvaćane kao osiguranja samo kad su svojom vrijednošću mogle, u slučaju izvansudske prodaje, podmiriti potraživanje sa svim kamatama i troškovima postupka. Nikako drugačije“, rekao je predstavnik 'NLB Montenegrobanke' Aleksandar Vukotić. Prema njegovim riječima „Na tržištu je velika i ponuda nekretnina koje nisu opterećene hipotekom ili fiducijom, pa bi logično bilo da se cijene korigiraju“.

Podgorička banka ' Societe Generale' ima osigurane kredite vrlo kvalitetnim nekretninama, koji se u najvećoj mjeri uredno izmiruju, tvrde u ovoj banci. Zato, kako kažu, imaju mali broj objavljenih prodaja za naplatu potraživanja. Bez obzira na sve, kvalitetna nekretnina uvijek može naći kupca. „Očekujemo, ipak, da će doći do pada cijena nekretnina, prije svega zbog velike ponude i male tražnje, pokrenutih sudskih sporova od strane banaka za naplatu prodajom kolaterala. Pokretanjem postupka vrijednost nekretnina znatno pada“, navode u Podgoričkoj banci.

'Erste banka' nije imala klasični hipotekarni kredit, što je sastavni dio njihove konzervativne politike koja je bila primjerena uvjetima poslovanja i ekonomskom ambijentu. „Uglavnom smo orijentirani na sektor stanovništva, gdje se prvenstveno ocjenjuje bonitet klijenta i njegova mogućnost vraćanja kredita od vlastitih primanja, a ne nekretnine. Imali smo svega nekoliko slučajeva oglašavanja prodaje hipotekarne nekretnine, u manjim iznosima“, rekla je Dragana Crvenica, direktori marketinga i komunikacija 'Erste banke'. Prema njenoj procjeni, crnogorske banke su dobro osigurane kolateralima: „Cijene nekretnina su već zabilježile pad u odnosu na godine poleta. To se moralo dogoditi, ako ne zbog krize na tržištu, onda zbog prenapuhanih cijena koje su kupci bili spremni platiti očekujući dalji rast i brzu zaradu. Zakoni tržišta kližu cijene, sve dok se ne pojavi potražnja. Veliko je pitanje da li je tržište nekretnina dotaklo dno i da li ima prostora za dodatne padove. Uvijek će postojati interes za kvalitetne projekte i najbolje lokacije“, rekla je Crvenica.

Izvršna direktorica za komercijalne poslove 'Hipotekarne banke' Ana Golubović tvrdi da će sve nekretnine koje su utužive pronaći kupca, uz adekvatnu cijenu. Banke koje su se prilikom odobravanja kredita rukovodile izvorima otplate, a ne vrijednošću kolaterala neće imati značajnijih problema u naplati kredita. „Kod donošenja odluke o plasmanu u 'Hipotekarnoj banci' smo se držali načela kako loš bonitet ne može biti nadopunjen instrumentima osiguranja, koji su sekundaran izvor naplate potraživanja. Vodili smo računa da procjena sredstava osiguranja bude realna“, rekla je Ana Golubović i dodala kako „banke moraju vratiti uloženi novac. Ne isplati se sjediti i čekati kupca nekretnine unedogled. Ukoliko žele nastaviti poslovanje, moraju sniziti cijene. Prodaja nekretnina pod hipotekama neće značajnije utjecati na tržište nekretnina. Cijene stanova su počele padati i prije prodaje hipoteka, ovisno od lokacije. To još nije pravi pad cijena, više je korekcija . Pravi pad cijena tek predstoji“.

Podgorička 'Hypo Alpe Adria banka' je pokrenula izvansudsku prodaju određenog broja nekretnina pod hipotekom. Najveći broj javnih aukcija tek slijedi, navode u ovoj banci te dodaju kako je nezahvalno unaprijed komentirati cijene, jer one, kao i opseg realizacije, ovise od konkretnog odnosa ponude i potražnje. Oko 30 posto kreditnog portfolija 'Atlasmont banke' je pokriveno hipotekom ili fiducijom. Prilikom odobravanja kredita ova je banka odobravala dvostruko ili višestruko veću vrijednost kolaterala. U pojedinim slučajevima, kod kojih su ispunjeni zakonski uvjeti, u banci su se odlučili za prodaju slijedeći logiku osiguranja primarnog izvora otplate, prilikom odobravanja kredita, pa stoga, prema njihovoj procjeni, 'Atlasmont banka' neće pretrpjeti značajniji udar u ovom dijelu svog poslovanja.

Bez obzira na procjene bankara, novi van unovčavanja imovine pod hipotekama u bankama vjerojatno će dodatno smanjiti cijene nekretnina u Crnoj Gori. Pad se očekuje u prvom i drugom kvartalu ove godine. Izvjesno je da će kriza i nelikvidnost privrednog sektora značajno utjecati na daljnju potražnju za nekretninama pa će se, po svoj prilici, ovaj trend nastaviti i cijele godine.

Bosna i Hercegovina

Da li će nakon 20-godišnje pauze biti popisa stanovništva?

Piše: Elvis Mutić

Posljednji popis stanovništva koji je izvršen u Bosni i Hercegovini u ožujku 1991. godine tokom naredna dva desetljeća osporavale su političke nomenklature sva tri konstitutivna naroda dovodeći u sumnju njegove rezultate koji nisu odgovarali nikom. Prema tom popisu od 4.377.033 stanovnika, kao Bošnjaci (Muslimani) se izjasnilo 1.902.956 osoba (43,47 posto), kao Srbi 1.366.104 osobe (31,21 posto), kao Hrvati 760.952 osoba (17,38 posto), kao Jugoslaveni 242.682 osobe (5,54 posto), dok se preostalih 90-ak tisuća stanovnika izjasnilo kao pripadnici 17 nacionalnih manjina, ili se (35.670) uopće nisu nacionalno izjasnili. Osim što su naknadnim paušalnim procjenama političari građane koji su se izjasnili kao Jugoslaveni ili se nisu izjasnili, najčešće pripisivali vlastitom narodu povećavajući tako njihov broj, osporavani su i podaci o nacionalnoj pripadnosti u gradovima i općinama BiH. Svi pokušaji da se političke manipulacije brojevima zamijene realnim podacima do kojih je trebalo doći popisom stanovništva, razbijali su se o čvrste hridi političkih manipulacija.

Bosna i Hercegovina nije do kraja prošle godine, mada se to očekivalo, dobila zakon o popisu stanovništva i domaćinstava a odgovornost za to snose isključivo lokalni političari, budući da su njihove nesuglasice glavni i jedini razlog zbog kojeg je izostalo usvajanje ovog zakonskog projekta. Oni su pitanje popisa, koje se u svim drugim državama smatra strateškim, prvo preselili na teren politike, a potom su se podijelili oko mogućeg načina njegovog rješavanja. Razlog njihovih međusobnih osporavanja bila je prije svega zakonska odredba koja bi omogućila građanima da se mogu izjasniti i o nacionalnoj pripadnosti, vjeroispovijesti i materinjem jeziku (ovu su odredbu podržavali predstavnici Republike Srpske, a negirali dužnosnici Federacije BiH), uz tvrdnje kako bi njena primjena „verificirala etničko čišćenje” i „zaustavila proces povratka izbjeglih i raseljenih”.

Tako je priča o popisu, gotovo u istom tonu nastavljena i u ovoj godini, s razlikom što su uslijedile i dodatne reakcije iz Federacije BiH jer, je u međuvremenu Vlada Republike Srpske donijela odluku o provođenju probnog popisa stanovništva 2011. godine na području ovog entiteta. Zamjenica predsjedavajućeg Doma naroda parlamenta BiH Dušanka Majkić je tim povodom izjavila kako je reagiranje bošnjačkih političara na odluku Vlade RS nekorektno i krajnje iracionalno, osobito zato jer reakcije dolaze od onih koji su ujedno glavni krivci za nepostizanje konsenzusa o popisu na razini cijele BiH.

Zajednička komisija za ekonomske reforme i razvoj parlamenta BiH prihvatila je prije nekoliko dana principe Prijedloga Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2011. godine koji tretira i mogućnost izjašnjavanja o vjerskoj, nacionalnoj i jezičnoj pripadnosti i uputila ga je u parlamentarnu proceduru. Međutim, pojedini članovi ove komisije, prvenstveno iz Stranke za BiH, nisu podržali ovaj zakonski projekt zato jer sadrži i mogućnost izjašnjavanja o vjerskoj, nacionalnoj i jezičnoj pripadnosti, a što po njihovom mišljenju, predstavlja „način legaliziranja posljedica etničkog čišćenja”.

Prema mišljenju šefica Populacijskog fonda UN-a u BiH Željka Mudrovčić popis stanovništva je moguće provesti 2011. godine, ukoliko se o tome što prije donese politička odluka i ukoliko se nastavi intenzivno raditi na pripremnim radnjama za provedbu ove velike statističke akcije. Ona je rekla da se s aspekta stručnjaka u ovoj oblasti, popis stanovništva može obaviti 2011. godine, kada i u drugim zemljama na jugu Evrope, pod uvjetom da se „već sutra nastave pretpripremne aktivnosti“ dodavši kako je ona osobno „ukoliko se i dalje bude čekalo na odluke da se tek onda počne raditi, skeptična da se može stići to uraditi do 2011. godine“ Ona je naglasila da bi BiH radi svog napredovanja prema evropskim integracijama i uopće razvoja morala imati pouzdane evidencije o strukturi stanovništva te napomenula kako je „Populacijski fond UN-a napravio dokument koji služi kao osnova da se ide dalje u pripremu za popis stanovništva. Osim toga, Fond radi na mobilizaciji sredstava da bi kartografi napravili test snimanje, a potom snimanje cjelokupne teritorije BiH, bez čega se ne može pristupiti popisivanju stanovništva. Kad jednog dana Vijeće ministara bude donijelo odluku, spremni smo preuzeti sve što se tiče tehničkog i stručnog aspekta, te statističkim agencijama i drugima koji će biti uključeni u ovaj posao pomognemo da se popis napravi kako treba“.

Da li će i kada BiH dobiti zakon, ili će, zahvaljujući isključivosti njenih političara, doći u poziciju da bude u EU prikazana kao zemlja koja nema popisa teško je prognozirati. Prvo ovogodišnje zasjedanje parlamenta BiH već je zakazano za 12. siječanj, a hoće li se na dnevnom redu naći i Prijedlog zakona o popisu 2011. godine, zasad je neizvjesno.

Srbija

Sumorna korupcijska statistika

Piše: Milijana Radulović

Istraživanja korupcije u Srbiji pokazuju da je zemlja 83. od 180 zemalja u kojima je 'Transparency international' proveo istraživanja o ovoj temi. Nedavno objavljeni rezultati istraživanje Agencije TNS Medija Gallup o korupciji na stratificiranom uzorku od oko 1000 građana Srbije dali su porazne rezultate:
- 15 posto kazalo da je u posljednja tri mjeseca platilo mito uglavnom doktorima, policajcima i državnim službenicima.
- 164 eura je prosječna svota koju su ispitanici dali kao mito
- 78 posto ispitanih građana vidi zdravstveni sustav kao korumpiran
- 76 posto smatra da u političkim strankama vlada korupcija
- sudstvo, točnije suci 70 posto ispitanika vidi kao korumpirane
- na trećem mjestu po stupnju korupcije je carina prema viđenju 72 posto ispitanika
- vojsku (23 posto) i vjerska organizacije (25 posto) ispitanici vide kao najmanje korumpirane
- 62 posto ispitanih građana vide parlament kao korumpiranu instituciju
- 61 posto vidi Vladu Srbije kao korumpiranu
- 82 posto ispitanih misli da korupcija utiče na njihov osobni život
- 91 posto smatra da je korupcija prisutna u političkom životu
- 88 posto se izjasnilo da je korupcija prisutna i u poslovnom okruženju
- 88 posto ispitanih smatra korupciju uobičajenom praksom
- 60 posto anketiranih očekuju korupciju u određenom stupnju
- 65 posto ispitanika ne prihvata korupciju
- 41 posto građana smatra da je nivo korupcije porastao u posljednjih godinu dana
- 18 posto očekuje da taj nivo bude smanjen u narednih godinu dana
- Četvrtina građana Srbije bila bi spremna ponuditi mito, ako se to od njih traži

Korupcija je treći problem u Srbiji, nakon nezaposlenosti i siromaštva izjasnili su se ispitanici. Iako je uoči posljednjih parlamentarnih izbora jedno od najvažnijih obećanja bilo borba protiv korupcije, Srbija je tokom ove godine stagnirala po pitanju rješavanja ovog problema. Prema procjenama nevladine organizacije 'Transparentnost Srbija zabilježen značajan porast korupcije u odnosu na ranije godine. Stručnjaci navode čitav niz problema, koji proces razračunavanja sa korupcijom značajno otežavaju: od donošenja antikorupcijskog i srodnih zakona preko njihove implementacije, do zaštite onih koji se odluče prijaviti korupciju. Osim toga, rad antikorupcijskih tijela se često opstruira na različite načine.

"Susrećemo se s nečim što je njihova svakako zajednička karakteristika u radu, a to je da nailaze na vrlo velike prepreke u svom funkcioniranju. I to prepreke počevši od neke pasivne opstrukcije - nedodjeljivanja prostora, nedodjeljivanja odgovarajućih budžetskih sredstava, čekanja dugo vremena da za odobravanje sistematizacije radnih mjesta i tako dalje", navode u 'Transparentnosti Srbija'. Da sve ne bi ostalo na dijagnozi, dozu optimizma pruža činjenica da od 1. siječnje 2010. počinje s radom Agencija za borbu protiv korupcije. U njenoj nadležnosti će biti provođenje Nacionalne strategije za borbu protiv korupcije, sprečavanje sukoba interesa, kontrola financiranja političkih stranaka, evidencija imovine i prihoda dužnosnika. Direktorica Agencije Zorana Marković najavljuje od 1. siječnja beskompromisno razračunavanje sa korupcijom. ''Glavna novina je to što će Agencija moći izricati mjere, a za neke prekršaje su predviđene i kazne zatvora od šest mjeseci do pet godina, i to za najteže, kao što je podnošenje lažnih podataka", izjavila je Markovićeva. Direktorica Vijeća za borbu protiv korupcije Verica Barać smatra kako su sada nezavisna antikorupcijska tijela dobila bolje uvjete za rad, čime je osnažen njihov utjecaj. Iako Agencija ima veće nadležnosti od Vijeća, neće moći samostalno pokretati istrage. U tome će morati surađivati s pravosuđem i MUP-om.

Skeptici navode kako su i druge zemlje u regiji bile revne u organiziranju antikorupcijskih tijela, ali nisu dale većeg rezultata. No svi, i pobornici i skeptici, se slažu da nešto ipak treba poduzeti kako bi se iskoračilo iz korupcijskog mraka.

Kosovo

Najizoliranija zemlja na svijetu

Piše: Besim Krasniqi

Za Kosovo će biti teško uvesti viznu liberalizaciju ukoliko ga ne priznaju sve zemlje EU, oc ij enili su predstavnici Evropskog parlamenta i Evropske komisije u Prištini. I dok se građani susjednih država - Srbije, Crne Gore i Makedonije , raduju što će bez viza moći put ovati u zemlje EU, na Kosov u se pitaju kad će se i oni moći priključiti toj grupi. Mnogi strahuju da nade sve više bl ij ede budući da Albanija i BiH očekuju već naredne godine dosegnuti navedenu razinu vizne liberalizacije. Kosovo se mora suočiti s političkim i tehničkim preprekama. Na to je ukazala i austrijska poslanica Ulrike Lunaček, koja je u svojstvu izv j esti telja Evropskog parlamenta za Kosovo razgovarala sa čel nicima institucija u Prištini.

Prema njenim r ij ečima potrebno je izvršiti pritisak na strukture EU kako bi se i Kosovo uključilo u proces liberalizacije viza. Lunaček ova se zalaže da sve zemlje Zapadnog Balkana treba ju biti uključene u proces liberalizacije viza. “Sada imamo tri zemlje koje su dobile viznu liberalizaciju, uskoro će je dobiti još dv ij e, a Kosovo tek kasnije. Osobno bih vol j ela da imamo zajednički paket za sve balkanske zemlje. To bi politički bilo dobro, ali je potrebno ispuniti neke tehničke standarde”, izjavila je ona i dodala da borba protiv organiz ir anog kriminala, što je ključni uvjet , ne o visi od ukidanja viza. Ona je priznala da je ipak najveći utjecaj politički. “Mada Kosovo usp ijeva postign uti sve standarde bojim se da ukoliko preostalih pet država-članica EU koje još nisu priznale Kosovo to ne naprave u dogledno vrijeme ima t ćemo politički problem”, izjavila je Lunaček.

I šef Ureda za vezu Evropske komisije na Kosovu Renco Davidi izjavio je kako zbog političkih procesa Kosovo kasni na putu evropskih integr acija. “Ima procesa i mehanizama koji se prim j enjuju u evropskim institucijama gd j e se odluke donose jednoglasno, što znači da se ne može ići dalje ukoliko ne postoji podrška svih 27 članica”, izjavio je Davidi dodavši kako i pored toga kosovske vlasti treba ju rad iti na ispun jenu svih drugih kriterija.

Ministar unutrašnjih poslova Kosova Zenun Pajaziti izjavio je da je prioritet kosovske vlade integracija u EU i samim tim vizna liberalizacija. Pored političkih prepreka, rekao je ministar, postoje brojni tehnički standardi koje Kosovo treba ispuniti. “Nismo s j ed ili s k r štenih ruku, ugledali smo se na zemlje regi je , usvojili vodič i sebi odredili zadatke”, rekao je Pajaziti. Ministar je najavio da će se jedan od uvjeta za viznu liberalizaciju - izrada biometrijskih pasoš a ispuniti u narednoj godini.

Na sve veću izolaciju Kosova upozorila je Verena Knaus iz organizacije Evropska inicijativa za stabilnost. Ona je oc ij enila da je Kosovo najizo ira nija zemlja na sv ij etu jer se njenim pasošima može putovati bez viza u samo pet zemalja. “Stanje će se pogoršati sl ij edeće godine kada se Bosna i Albanija pridruže grupi zemalja čiji stanovnici putuju bez viza” , izjavila je Knaus.