Utorak, 30.06.2009.

Slovenija: Pad dobiti
Prema jučer objavljenim podacima, slovenskim bankama je pala dobit. Središnja banka u svom posljednjem izvještaju inzistira da se za neke kredite osiguraju rezervacije u većem iznosu nego prije. Slovenskim je bankama u prvih pet mjeseci ove zbog smanjivanja kamatnih stopa dobit smanjena za 16 milijuna eura, ali ne posluju s gubitkom, izjavio je za slovenske medije Marko Kranjec, guverner centralne banke. „Naše banke nisu izuzetak u odnosu na inozemne banke, profit je bitno smanjen, ali do kraja svibnja oblikovale su 110 milijuna eura rezervacija, tri i pol puta više nego prošle godine“, rekao je Kranjec, dodajući kako i slovenska centralna banka inzistira da se za neke kredite osiguraju rezervacije u većem iznosu nego prije. Kranjec je dodao kako će u slučaju pogoršanja stanja, o čemu nije želio špekulirati, centralna banka djelovati zahtjevom bankama da još povećaju svoje rezervacije ili revaloriziraju svoje portfelje. Kranjec je rekao da za sada u Sloveniji ne vidi potrebu za osnivanjem jedne državne slabe banke, kao što su to napravile neke države, u kojoj bi se koncentrirala slaba i nenaplaćena potraživanja banaka koje su financirale riskantne financijske holdinge. Guverner Banke Slovenije Kranjec je također naglasio u razgovoru za slovenske medije izjavio je da politika ne postoji kako bi bankama određivala kakve kredite smiju ili ne smiju davati. „Treba jasno reći kako nema prave definicije što su menadžerski otkupi, odnosno otkupi za preuzimanja“, pojasnio je. S gledišta Banke Slovenije, banke odobravaju kredite kako bi zaradile. „Možda postoje neki krediti između prijatelja ili političkih istomišljenika, no uvjeren sam da bi se banke vrlo brzo našle u problemima kada bi davale kredite samo po tim mjerilima“, napomenuo je Kranjec, dodajući kako je Vijeće Banke Slovenije zabrinuto aktualnom situacijom, odnosno nekom vrstom javnog linča banaka. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Promjene kupovnih navika
Prema jučer objavljenim podacima, postotak hrvatskih kućanstava koja kupuju prema lecima trgovačkih lanaca u Hrvatskoj je porastao u samo šest mjeseci s 14 na 27 posto. Uvažavajući kontekst financijske i gospodarske krize, ovi podaci ne iznenađuju jer financijske poteškoće tjeraju potrošače na promjene u ponašanju, saopćeno je u GfK Centru za istraživanje tržišta i navodi se kako je njihovo svibanjsko ispitivanje tržišta pokazalo da su trgovci u Hrvatskoj u prvih pet mjeseci ove godine izdali 30 posto više letaka nego u istom razdoblju prošle godine. Do prošlog mjeseca postotak kućanstava koja čitaju letke i obavljaju svoju kupnju prema onome što u njima pročitaju bio je stabilan četiri godine, te je polovina kućanstava čitala letke, a od 10 do 14 posto ih je kupovalo prema njima. Svibanjsko istraživanje pak pokazuje da je najveći porast kupovanja prema letcima prisutan kod kućanstava višeg prihodnog razreda. Iz GfK navode da kućanstva lošijeg materijalnog statusa konstantno vode brigu o cijenama, a sada su očito i ostali primorani mijenjati ponašanje. Sukladno ovim informacijama su i najave da će hrana i odjeća poskupiti za četiri posto. Proračunu bi ove godine moglo nedostajati i 17 milijardi kuna, pa ministar Šuker neće imati puno izbora, upozoravaju ekonomisti. U novom rebalansu morat će ili linearno rezati troškove proračunskih korisnika za, primjerice, 10 posto ili posegnuti za usklađivanjem trošarina na energente s onima EU i tako osigurati barem nekakav dodatni prihod. Prema nekim prognozama, državna će blagajna u ovoj godini biti “kratka” za 10 do 11 milijardi kuna, što je dvostruko više od manjka planiranog u rebalansu iz ožujka, koji bi, prema računici Banskih dvora, trebao iznositi “samo” pet milijardi kuna. Slamka spasa za sve prazniji proračun očekuje se od turističke sezone, no trendovi, koji govore o padu prometa, ne ostavljaju previše prostora za ova očekivanja. Podaci o proračunu u prvom ovogodišnjem tromjesečju, koje je nedavno objavilo ministarstvo financija, pokazuju da je manjak u državnoj blagajni samo u prva tri mjeseca dosegao 3,7 milijardi kuna iako je za cijelu godinu planiran minus od oko pet milijardi kuna. Prihodi od PDV-a, koji najizdašnije puni proračun, manji su za 1,9 milijardi kuna ili 19 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a sličan pad bilježe i prihodi od trošarina. Istodobno, ukupni proračunski rashodi bilježe rast od 2,7 milijardi kuna ili desetak posto. Iako u Banskim dvorima najčešće spominju rujan kao mjesec za novi rebalans, ovakvi trendovi, tvrde ekonomisti, daju naslutiti da bi do toga moglo doći i prije. „Potreban nam je novi rebalans, što prije to bolje. Proračunski manjak jednostavno ćemo morati smanjiti, makar i nepopularnim mjerama. Pritom ne isključujem ni povećanje PDV-a i trošarina“, ocijenio je Goran Šaravanja, glavni ekonomist Zagrebačke banke. Po njemu, rješenje ne leži u lineralnom smanjenju rashoda, jer neke od njih, poput kamata, gotovo da i nije moguće srezati. S druge strane, recesija nosi rast nezaposlenosti, a ti ljudi također padaju na teret proračuna, a istodobno se smanjuju prihodi od doprinosa. No, Babić upozorava da povećanje poreza, pogotovo PDV-a, koji je u Hrvatskoj ionako visok, nije rješenje. Puno bi racionalnije bilo povećati trošarine na naftne derivate i uvesti poreze na električnu energiju i plin, što ionako čeka u postupku prilagodbi EU. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Povećanje zakazano za jesen
Limit osiguranih depozita građana u bankama u Bosni i Hercegovini sa 20.000 na 50.000 KM će biti povećan do kraja mjeseca rujna, jer će do tada biti potpisana konačna verzija kreditnog ugovora s Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) što je i ključni uvjet za pomicanje ovog praga. Bosna i Hercegovina je nedavno s EBRD-om potpisala zapisnik za dobivanje 50 milijuna eura kredita kako bi limit osiguranih depozita građana bio povećan na 50.000 KM, ali su se javile određene prepreke za potpisivanje kreditnog ugovora. „Osnovnu prepreku potpisivanju konačne verzije ovog kreditnog ugovora predstavljaju neodređenosti u Zakonu o dugu BiH. Ovaj zakon nije decidno propisao korake u ovakvim slučajevima. Sa druge strane, EBRD insistira da BiH da garanciju da će stajati iza kreditnog aranžmana“, izjavio je jučer Josip Nevjestić, direktor Agencije za osiguranje depozita BiH. On se nada kako će izmjene i dopune Zakona o dugu BiH biti donesene najkasnije do kraja rujna, što je nemoguće napraviti prije, jer u parlamentu BiH slijedi godišnji odmor. „Novac iz ovog kreditnog aranžmana biće korišten isključivo u slučajevima isplate osiguranja kad Agencija za osiguranje depozita ne posjeduje dovoljno sredstava ili ukoliko bi došlo do bankrota neke banke“, objasnio je Nevjestić. Radovan Bajić, direktor NLB Razvojne banke Banjaluka, istaknuo je kako će povećanje limita osiguranih depozita doprinijeti rastu stupnja sigurnosti, povjerenja kao i stvaranju osjećaja dugoročne stabilnosti bosansko-hercegovačkog bankarskog sektora, ali i povećati sposobnost banaka za odobravanje dugoročnih kredita. On je rekao da je u posljednje vrijeme zabilježen pad ukupnih depozita u bankama, što je, uglavnom, posljedica globalne financijske krize. „Smanjenje depozita je posljedica globalne financijske krize, ali i povećanih troškova koji se ne vraćaju u novčane tokove zbog toga što je BiH uvozno zavisna zemlja. Ukoliko je uzrok smanjenja novčane mase odraz nepovjerenja građana u bankarski sektor, onda je to loš signal za banke u BiH“, rekao je Bajić. Aleksandra Ljuboja, predsjednica Sekcije za bankarski sektor Udruženja ekonomista Republike Srpske - SWOT, izjavila je kako bi povećanje limita osiguranih depozita povećalo povjerenje građana u bankarski sistem BiH. „Građani će ovom mjerom biti više motivirani da novac ne drže na nesigurnim mjestima, tako da bi se u bankama moglo naći više novca koji trenutno nije u bankarskim tokovima, što će doprinijeti popravljanju depozitne baze banaka koje će imati više sredstava za kreditne plasmane, ali i druge namjene“, rekao je Ljuboja. Iako se pozdravljaju povećanje nivoa osiguranih depozita građana, pojedini analitičari ocjenjuju kako ono dolazi prilično kasno, budući da su to susjedne zemlje učinile u jeku globalne financijske krize i svoje limite podigli na mnogo veće iznose ili pak ponudile garancije na neograničene iznose. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Inspekcija malina
Poljoprivredna inspekcija Generalnog inspektorata ministarstva poljoprivrede započela je sa kontrolom otkupnih mjesta na kojima se vrši prijem maline u općini Arilje, u Zlatiborskom okrugu. Otkupna cijena maline prve klase je, do 26. lipnja ove godine, bila 135 dinara, dok su neke hladnjače spustile cijenu i na 105 dinara sa PDV-om, do kada je otkupljeno oko tri milijuna kilograma maline, navodi se na web stranici ministarstvu poljoprivrede. Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Saša Dragin izjavio je jučer novinarima u sklopu manifestacije 'Srbija Prirodno' da je to ministarstvo poslalo inspekcije u hladnjače koje su snizile otkupnu cijenu maline i poručio kako će biti kažnjavani svi pokušaji zakidanja na cijeni, težini i kvaliteti voća prilikom otkupa. „Inspekcija je poslana da utvrdi da li je to pokušaj da se poljoprivrednicima obori cijena ili je nešto drugo posrijedi", rekao je Dragin i dodao kako inspekcija pažljivo prati što se dešava u otkupu. Za otkupljenu malinu, proizvođačima se izdaju otkupni blokovi sa podacima o proizvođaču, količini, klasi, cijeni i sorti maline, navedeno je u saopćenju ministarstva. Nakon izvršene kontrole osam najvećih hladnjača, koja je započela u ponedjeljak, utvrđeno je da su hladnjače registrirana privredna društva, kao i da je većina hladnjača koristila poticajna sredstva ministarstva poljoprivrede za uvođenje HCCP sistema. Kontrola otkupnih mjesta, prijema maline nastavlja se ovaj tjedan, tako da će sve nove informacije biti dostupne javnosti, dodaje se u saopćenju.Rod malina u zapadnoj Srbiji trebao bi biti i do 30 posto veći nego prošle godine, procjenjuju stručnjaci Instituta za voćarstvo u Čačku. Berba traje već desetak dana, a u punom jeku će biti sredinom idućeg tjedna, kada će samo u okolini Arilja i Ivanjice biti privremeno zaposleno gotovo tisuću radnika, uz dnevnicu od 1.200 do 1.600 dinara. Otkup na području Čačka počeo je po akontnoj ceni od 93 dinara, dok se u Ivanjici i Arilju nudi od 130 do 150 dinara za kilogram. Konačan obračun između hladnjačara i proizvođača će se napraviti nakon plasmana na inozemno tržište, a ovdašnji malinari očekuju krajnju cijenu od oko dva eura. Za sada je poznato da je Svjetska asocijacija proizvođača maline odredila cijenu od 1,46 do 1,52 eura. Stručnjak Instituta za voćarstvo inženjer Aleksandar Leposavić posebno je istaknuo visoku kvalitetu ovogodišnjeg roda, što uz dobar prinos treba Srbiji vratiti vodeće mjesto u svetu. Prošle godine proizvedeno je oko 55.000 tona maline, a od ukupne ubrane količine izvozi se čak 98 posto. Dobra cijena maline u prošlogodišnjem otkupu navela je mnoge voćare da zasade nove plantaže. Ulaganja po jednom hektaru za sortu 'vilamet' iznose oko 14.000 eura, što će se pri punom rodu, cijeni od 1,4 eura i prosječan prinos od 10 tona, otplatiti za samo godinu dana. Najbolji proizvođači u okolini Ivanjice ubiraju sa hektara i po 30 tona plodova vrhunskog kvaliteta. Stručnjaci iz Čačka savjetuju malinarima da ubuduće više pažnje posvete kvalitetu sadnog materijala, primjeni suvremene agrotehnike uz nadzor stručnjaka, kao i efikasnijoj zaštiti od grada. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Pad robne razmjene s inozemstvom
Vanjskotrgovinski deficit Crne Gore, prema posljednjim podacima Monstata, za prvih pet mjeseci je iznosio 520,15 milijuna eura što je za 236,5 milijuna manje nego u istom periodu prošle godine. Crna Gora je tako do lipnja ostvarila ukupnu robnu razmjenu sa inozemstvom u ukupnom iznosu od 722,04 milijuna eura od čega je izvoz iznosio 100,95 milijuna eura, dok je uvoz iznosio 621,1 milijun eura. Pokrivenost robnog uvoza izvozom iznosila je 16,25 posto. Crna Gora je u prvih pet mjeseci prošle godine ostvarila ukupnu robnu razmjenu sa inozemstvom u iznosu od 1,12 milijardi eura, od čega je izvoz iznosio 181,92 milijuna eura. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 19,39 posto. Vanjskotrgovinski deficit je u Crnoj Gori u protekle dvije godine bio u stalnom rastu premašujući polovinu crnogorskog bruto-društvenog proizvoda često je od strane kritičara vlasti označavan kao najveći problem crnogorske ekonomije. Vladi je tako predlagano da mora pojačati izvoz i iskoristiti potencijale koje ima u sektoru šumarstva, poljoprivredi i drugim granama. Sa druge strane crnogorska Vlada nije bila zabrinuta zbog takvog trenda koji je umanjivan visokim prilivom stranih direktnih investicija koji nije donio veće zarade, veći priliv u budžet, štednju. Pad stranih investicija i industrijske proizvodnje, naročito proizvodnje aluminija na čijem izvozu je počivao siromašni crnogorski izvoz, neizvjesna turistička sezona, zatim neiskorišteni potencijali, zaduženja radi financiranja izvjesnog budžetskog deficita i održavanja likvidnosti realnog sektora, samo su neki od problema sa kojima se suočava crnogorska ekonomija. Glavni izvozni proizvod i dalje je aluminij. Za prvih pet mjeseci ove godine izvezeno je 43 milijuna eura aluminija i njegovih proizvoda i to je čak 42,60 posto ukupnog crnogorskog izvoza. Nakon aluminija, kao glavnog izvoznog proizvoda, slijede željezo i čelik kojih je u inozemstvo za pet mjeseci 2009. prodano za 14,90 milijuna eura (14,77 posto ukupnog izvoza), reaktori, strojevi 7,5 miliona (7,47 posto), piće, alkohol 6,7 milijuna eura (6,7 posto). Na listi uvoza za prvih pet mjeseci vodeća tri proizvoda su gorivo, vozila i strojevi koji u ukupnom uvozu sudjeluju sa 24,19 posto. „Mineralna goriva, mineralna ulja i proizvodi njihove destilacije, bitumenozne materije, mineralni voskovi učestvuju u uvozu sa 73.18 miliona eura (11,78 posto), reaktori, kotlovi, strojevi i mehanički uređaji i njihovi dijelovi 38,93 milijuna eura (6,27 posto), električne mašine i oprema i njihovi dijelovi, aparati za snimanje i reprodukciju zvuka, televizijski aparati za snimanje i reprodukciju slike i zvuk, dijelovi i pribor za te proizvode 38,13 milijuna eura (6,14 posto), pokazuju podaci Monstata za prvih pet mjeseci ove godine. U ukupnom uvozu 236,81 milijun eura je iz zemalja Evropske Unije, dok je iz država potpisnica sporazuma CEFTA ukupno uvezeno robe u vrijednosti od 328,26 milijuna eura. Najveći uvoz roba od zemalja članica EU je ostvaren iz Slovenije (44,68 milijuna eura), zatim iz Italije 41,19 milijuna i Grčke (33,82 milijuna). (Vladimir Zeković)

Kosovo: Prelazak granične linije
Prema jučerašnjim medijskim napisima, srpska žandarmerija je u petak ušla na teritorij Kosova i pokušala postaviti kontrolni punkt na nekoliko metara od kuća u selu Karačevo, općina Kosovska Kamenica. Sporno je, prema pisanju medija, gdje prolazi granična linija, odnosno gdje se prema tumačenju srpske žandarmerije nalazi administrativna linija. Prištinski dnevnik 'Koha ditore' je prenio da je u petak bila povećana napetost, da se na licu mjesta pojavila Kosovska policija, ali da nije bilo pucnjave, te da je KFOR razdvojio i udaljio dvije strane. Vlada Kosova se nije izjašnjavala o slučaju u subotu, nakon što je zamjenik premijera Hajredin Kuqi u petak najavio kako će se raspravljati o tom pitanju. Predstavnik sela Donje Karačevo Selver Lenani rekao je da su oni i prije incidenta pismeno informirali kabinet kosovskog premijera, predsjednika i predsjednika Skupštine Kosova o spornom teritoriju. Stanovnici tvrde da srpska strana, uz tvrdnju da tuda prolazi administrativna linija, pretendira na oko 600 metara puta, a da se on nalazi teritoriji Kosova u općini Kamenice. Mještani su najavili prosvjed za srijedu, kojim će se pridružiti i pokret 'Samoopredjeljenje'. U međuvremenu, misija EULEX tvrdi da na administrativnim prijelazima Jarinje i Brnjak nije prikupljala carinske prihode, već da je registrirala trgovinsku robu koja ulazi na Kosovo preko prolaza 1 i 31 u Zubin Potoku i Leposaviću. „U svijetlu posljednjih događaja na sjeveru Kosova kada su demonstranti pokušali spriječiti carinske dužnosnike EULEX-a u obavljanju njihovih dužnosti uspostavljanjem putnih blokada i takozvanih civilnih promatračkih punktova, te šireći neistinite informacije o prirodi posla koji EULEX obavlja, želimo ponovno naglasiti da EULEX ni u jednom trenutku nije prikupljao carinske prihode“, navodi misija EU. U saopćenju se dodaje kako je EULEX registrirao trgovinsku robu i uzimao fotokopije licenciranih vozača kamiona i račune u kojima je bila naznačena vrijednost i vrsta robe koji su oni prevozili na, kako je navedeno, transparentan način i u pokušaju da se smanji krijumčarenje. EULEX je ove mjere na prijelazima Jarinje i Brnjak uveo 20. svibnja. Meštani Leposavića i Zubinog Potoka od ponedjeljka selektivno blokiraju putove za vozila EULEX-a na sjeveru Kosova zbog, kako su naveli, uvođenja carinske kontrole na administrativnim prijelazima Jarinje i Brnjak. (Violeta Palaska)

Makedonija: Izvjesna recesija
Makedonski ministar financija, Trajko Slaveski izjavio je kako ne isključuje mogućnost ulaska u recesiju, prognozirajući da će stopa rasta u drugom tromjesečju biti oko nule. Ministar je istaknuo kako u vidu treba imati i aktualne okolnosti, kao što je utjecaj svjetske ekonomske krize, ali i izrazito jak drugi kvartal 2008. godine koji će biti predmet usporedbe. Ukoliko će se ostvariti rast nešto viši od nule, Makedonija neće ući u recesiju, što će se znati sredinom ljeta. Prema Slaveskom, stopa rasta BDP-a u prvom kvartalu godine imala je negativan trend, no taj je pad još uvijek najniži u usporedbi sa ostalim zemljama u regiji. Problem je i što obveznice tope devizne rezerve, jer je Makedonija izgubila stotine milijuna eura zbog pada vrijednosti obveznica koje su izdale razvijene države, a u kojima Narodna banka Makedonije čuva 74,57 posto deviznih rezervi. Ovu procjenu su dali ekonomski analitičari Sam Vaknin i Dan Donchev. Guverner NBM-a, Petar Gošev, tvrdi suprotno, odnosno da je NBM ostvarila prihod od 13,2 milijuna eura od obveznica jer ih je kupila prije krize. Devizne rezerve Makedonije sada su 1,167 milijardi eura, za što u NBM-u kažu da je njihova realna tržišna vrijednost. Vaknin i Donchev su uvjereni da Gošev govori o nominalnoj, a ne tržišnoj vrijednosti deviznih rezervi. A prema posljednjim podacima, vrijednost robne razmjene između Srbije i Makedonije u prva četiri mjeseca ove godine iznosi 175,21 milijuna dolara, što je za 36,93 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Izvoz Makedonije bio je 118,32 milijuna dolara, odnosno 25,9 posto manji nego u istom razdoblju prošle godine. Uvoz je smanjen za 51,8 posto i iznosi 56,89 milijuna dolara. Srbija je najznačajniji vanjsko-trgovinski partner Makedonije. Prošle godine, Makedonija je bila na sedmom mjestu po izvozu u Srbiju i na 18. kada se radi o uvozu. Makedonija iz Srbije uvozi željezo, brašno, žicu od rafiniranog bakra, električnu energiju, papir i karton, izvozi lijekove, rajčicu, krastavce te lakirane i obojene proizvode. (Vlado Naumovski)

Albanija: Demokratska stranka vodi
Prema anketama provedenim nakon glasanja na općim izborima u Albaniji, vladajuća albanska Demokratska partija će osvojiti više mjesta u parlamentu od najjače opozicijske stranke, prema izlaznoj anketi koju je provela američka agencija Zogbi international. U Albaniji su u nedjelju su održani izbori na kojima su se demokrate premijera Saljija Berishe suočile sa socijalistima na čelu sa gradonačelnikom Tirane Edijem Ramom. Zogbi predviđa kako će demokrati osvojiti 69 mjesta, a socijalisti 55. Za većinu je potrebno 71 mjesto. Pokret za socijalističku integraciju Ilira Mete osvojit će, kako se procjenjuje, 4 mjesta, dok se za 12 još ne zna kome će pripasti. Vlada, opozicija i međunarodni promatrači su ocijenili kako su jučerašnji izbori bili pošteni. Zapad ovo glasanje vidi kao test da li je Albanija spremna za evropske integracije. „Izbori su protekli bolje nego svi koje smo do sada imali“, izjavio je albanski premijer Berisha nakon glasanja, uz napomenu kako je bilo tek nekoliko manjih problema. Gradonačelnik Tirane i čelnike Socijalističke stranke Rama je oprezno pozdravio glasanje. „Usprkos nizu nepravilnosti i neugodnim detaljima u različitim dijelovima Albanije, izborni proces je generalno uspio“, izjavio je Rama na konferenciji za novinare. „Slažem se sa gospodinom Berishom da na ovim izborima nema gubitnika, jer je pobijedila evropska Albanija.“ Oba kandidata zalažu se za evropske integracije, više tržišnih reformi, poboljšanje infrastrukture i modernizaciju poljoprivrede Albanije. Rama je kazao da će od MMF-a tražiti ekonomsku pomoć, dok je Berisha javno bio oprezniji. OEBS je saopćio da je glasanje uglavnom proteklo u redu, iako su glavne stranke ranije u toku dana razmijenile optužbe za manipulacije. Izlazna anketa talijanske firme IPR marketing pokazala je da će demokrati dobiti 46 do 49 posto glasova, a socijalisti 41 do 45. Treće ispitivanje, koje je provela jedna kosovska agencija, pokazalo je da demokrate vode 50 naprema 43. (Violeta Palaska)


Ponedjeljak, 29.06.2009.

Slovenija: Obnova mirovinskog sistema
Slovenija mora pripremiti novu mirovinsku reformu kako bi ojačala kredibilnost svoje fiskalne politike, upozorila je Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), najavivši i kako će pad slovenskog BDP-a ove godine iznositi 5,8 posto. Novom se reformom treba suočiti s rastućim potencijalnim troškovima starenja stanovništva, navodi se u saopćenju OECD-a. Daljnja obnova slovenskog mirovinskog sistema, pogotovo poticanjem zaposlenika na produljenje aktivne radne dobi, jedna je od ključnih preporuka Evropske komisije Sloveniji, a u ocjeni njezinog programa stabilnosti pozvala ju je i da osnaži konkurentnost. Slovenija je u tom programu najavila da će njezin javnofinancijski deficit ove godine iznositi 5,1 posto BDP-a. Prosječni BDP po stanovniku Slovenije, izmjeren po standardu kupovne moći, prošle je godine dosegao 90 posto prosječnog BDP-a po stanovniku Evropske Unije, pokazuju posljednji podaci Eurostata. Slovenija se među svih 27 članica EU nalazi na 16. mjestu, prije nje je Cipar s 95 posto, a iza nje Češka s 80 posto. I Business Monitor International (BMI) najavio je da će slovenski BDP ove godine pasti za 5 posto,. Promijenio je i prognozu za eurozonu, gdje će gospodarski rast iznositi negativnih 4,1 posto. Andrej Brvar iz Bonitetne hiše (kuće) I izjavio je za slovenske medije kako zbog turbulentne situacije svaku informaciju pomno analiziraju, dodavši da su trenutne najave ekonomskih pokazatelja za 6 mjeseci ili godinu dana vrlo raznolike, od razmjerno optimističnih do izrazito pesimističnih. Tako je još početkom mjeseca European Intelligence Unit (EIU) Sloveniji najavio pad BDP-a od 4 posto, kao i UMAR, dok joj Evropska komisija i Svjetska banka najavljuju pad od 3,4, odnosno 3 posto. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Zbog kraćeg radnog tjedna manje novaca
Skraćeni radni tjedan za koji se najavljuje da bi se u Hrvatskoj uskoro primjenjivao u prehrambenoj, drvnoj, tekstilnoj, metalskoj i drugim industrijama koje je pogodila recesija, mogao bi osjetno pogoditi kućni budžet zaposlenih u tim industrijskim sektorima. Prihvati li hrvatska Vlada prijedlog poslodavaca i sindikalaca, zaposleni u industriji bi uskoro mogli dobiti i slobodan petak, a radni bi se tjedan smanjio sa sadašnjih 40 na 32 sata. Novim neradnim danom recesijom pogođeni poslodavci zadržali bi tim mjerama zadržali postojeću zaposlenost, tvrde predstavnici HUP-a i SSSH, koji svoj prijedlog temelje na iskustvima drugih zemalja, pogotovo Slovenije. Za svaki bi neradni petak država isplaćivala socijalnu naknadu od 20 eura ili 150 kuna po radniku, koju bi poslodavci, nakon što odbiju doprinose, isplaćivali zaposlenicima. Na mjesečnoj razini naknada za neodrađeni petak bi iznosila oko 80 eura ili oko 600 kuna po radniku, a primjenjivala bi se za oko 120.000 zaposlenih u izvozno orijentiranoj industriji, koju je recesija već jako pogodila. Pravo na naknadu bi imali svi zaposlenici, uključujući i direktore. Naknadom bi poslodavci zadržali isti broj zaposlenih. U protivnom, ističe Kovačević, poslodavci neće imati izbora nego nastaviti s otpuštanjima. Do sada je, kažu u HUP-u, recesija u Hrvatskoj već pokosila oko 25.000 radnih mjesta, a posao bi do kraja godine moglo izgubiti barem još toliko ljudi. „Ako bi Vlada prihvatila ovaj prijedlog, stvorila bi se takozvana ‘win-win' situacija. Poslodavci zbog recesije ne bi morali dalje otpuštati, radnici bi zadržali posao, makar i s nešto nižom plaćom, a država ne bi morala dodatno izdvajati za nezaposlene“, poručuju u Hrvatskoj udruzi poslodavaca. I Ana Knežević, predsjednica SSSH, smatra kako se radi o dobroj ideji, koju je preporučila i Evropska Unija (EU). Čelnici Unije su nedavno pozvali na uvođenje skraćenog radnog tjedna, kako bi se u kriznim uvjetima sačuvalo što je moguće više radnih mjesta. Prema procjenama europskih stručnjaka, u Uniji bi bez posla u ovoj i sljedećoj godini moglo ostati 8,5 milijuna ljudi. „Samo u hrvatskoj drvnoj industriji je zbog krize bez posla ostalo oko 4000 ljudi, a u kemijskoj i metalskoj industriji dnevno bez posla ostaje 50 do 100 ljudi. Tome bi se moglo stati na kraj skraćenim radnim tjednom, ali Vlada prekasno reagira jer mi to predlažemo već mjesecima“, istaknuli su u HUP-u. Mogućnost skraćenja radnoga tjedna bila je i tema ovotjednog sastanka premijera Ive Sanadera s predstavnicima poslodavaca i sindikalaca. Iako je dogovoreno da će se razgovori o tome nastaviti u utorak, u krugovima sindikalaca i poslodavaca otkrivaju da država strahuje od zloupotreba. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Obustave rada
Oko pedeset tisuća prosvjetnih radnika, zdravstvenih radnika, policajaca, državnih službenika i ostalih budžetskih korisnika iz Federacije BiH u petak je stupilo u generalni štrajk upozorenja koji će trajati do 10. srpnja. Na ovakav potez su se odlučili zbog Zakona o plaćama i naknadama kojim je Vlada Federacije BiH predvidjela umanjenje za deset posto. Oni zahtijevaju da Vlada Federacije BiH povuče sporni zakon iz parlamentarne procedure, jer su njegovim usvajanjem devalvirani ostali zakoni kojima su zajamčena prava radnika. Protest je izražen u 105 zdravstvenih ustanova u Federaciji BiH, gdje je štrajkalo između 25.000 do 28.000 zdravstvenih radnika. Desetine građana jučer su se također okupile pred Općom bolnicom. I službenici na šalterima za izdavanje osobnih dokumenata su obustavili rad od 10.30 do 11 sati. Ibrahim Halvadžija, predsjednik Samostalnog sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja, izjavio je kako su dežurni sindikalni odbori tokom štrajka bili u školama. „Štrajk ne možemo organizirati u vrtićima zbog djece, iako postoji spremnost zaposlenih u ovim ustanovama", rekao je Halvadžija. Policijski službenici su također protestirali. U Kantonu Sarajevo policajci su u petak od 11 sati do 11.30 zaustavili vozila s upaljenim rotacionim svjetlima i stajali pored. Ističu da su bili na usluzi građanima, dok administracija u MUP-u KS od 10 sati do 10.30 nije izdavala putne isprave. Salih Kruščica, predsjednik Sindikata državnih službenika i zaposlenih Federacije BiH, kazao je da je najmanje 10.000 njihovih članova obustavilo rad od 10 do 12 sati, dok nisu prekidani poslovi osiguravanja, prijema zahtjeva stranaka, niti su odgođene zakazane rasprave na sudovima. Iz Sindikalnog povjereništva Kantona Sarajevo saopćili su da su pojedini direktori javnih ustanova upućivali prijetnje sindikalnim aktivistima, a bilo je čak i pokušaja zabrane štrajka, što osuđuju. U Sindikatu grafičkih, izdavačkih i medijskih radnika BiH rekli su da nisu željeli obustavljati rad jer njihova plaća iznosi koliko i topli obrok budžetskih korisnika. Štrajk su formalno podržali trgovci, rudari i elektroenergetski radnici, ali rad nisu obustavljali zbog prirode posla. U Sindikatu trgovine BiH su izjavili kako ne mogu zatvarati prodavaonice, a u Sindikatu rudarstva su istakli da bi obustava rada ugrozila jame, dok su u Sindikatu elektroenergetskih radnika BiH objasnili da objekti moraju biti pod naponom i da korisnici moraju biti snabdjeveni strujom. U građevinarstvu su rad obustavljali izvanterenski radnici, a u nekoliko poduzeća u državnom vlasništvu rad je prekidan i na gradilištima. Radnici "BH pošte" i HT Mostara podržali su štrajk, ali nisu obustavljali rad. Benzinske pumpe su, kako kažu u Sindikatu nafte BiH, radile, dok je štrajk bio organiziran u upravnim zgradama. Obustavi rada pridružili su se sindikati komunalne privrede, zaposleni u administraciji i na poslovima naplate. „Više nam nije cilj srušiti interventni zakon, cilj nam je srušiti vlade Federacije BiH i HNŽ“, izjavio je tijekom polusatne blokade Bulevara, najprometnije mostarske ulice, Josip Milić, predsjednik Unije neovisnih sindikata Federacije BiH. Radnici "Šuma Herceg Bosne" na pola sata, u znak prosvjeda zbog čak 13 neisplaćenih plaća, blokirali glavnu mostarsku ulicu Bulevar. Blokadi su se pridružile sve članice Unije neovisnih sindikata s područja HNŽ, Sindikat srednjih škola, te MUP-a Zapadno-hercegovačke županije. "Ovo je samo priprema za ono što će se događati cijelo ljeto i jesen. U utorak idemo i u Sarajevo na prosvjede. Niti jedna jedina marka s plaće ne smije biti skinuta. O toplom obroku, regresu i prijevozu možemo razgovarati", kazao je Milić. (Mirasd Ajnadžić)

Srbija: Kritika banaka
Banke u Srbiji su u petak uputile kritiku srbijansku premijeru jer smatraju da su optužbe premijera Mirka Cvetkovića o njihovim pretjeranim maržama neosnovane i neargumentirane. Narodna banka Srbije je prošlog mjeseca objavila spisak banaka koje su podigle marže za kredite u otplati. Kulminacija priče o visokim zaradama banaka je dostignuta izjavom premijera u sjedištu Ujedinjenih naroda, kada je izjavio da su bankarske marže čak sedam puta veće nego u maticama odakle one potiču. Srpski premijer u svom izlaganju u New Yorku je podsjetio kako je u Srbiji došlo do drastičnog pada stranih direktnih investicija, što je očekivano u uvjetima globalne krize, ali da je istovremeno došlo i do nerazmjernog pogoršanja uvjeta kreditiranja, čime je krajem prošle godine lokalna privreda paralizirana. „Bankarski sektor u Srbiji kao i u prethodnim godinama, ostvario je značajno viši stupanj profitabilnosti nego u matičnim zemljama tih banaka, ali je nakon izbijanja svjetske ekonomske krize došlo do naglog rasta kamatnih stopa. Moj kabinet izradio je analizu kojom je utvrđeno da su bankarske marže u Srbiji i do sedam puta veće nego u matičnim zemljama banaka koje posluju na srpskom tržištu”, upozorio je tada premijer Cvetković. Također, u svibnju je Narodna banka objavila spisak banaka koje su podigle marže za kredite u otplati. Reakcija dužnika na ovaj potez banaka bila je burna, a potom je uslijedilo i javno obećanje guvernera Radovana Jelašića da će pomoći svim građanima koji se odluče tužiti banke koje su neosnovano i protupravno podigle svoje marže. „Što se marži tiče, one se razlikuju ovisno od toga o kojoj se bankarskoj usluzi radi. Kod ranije odobrenih hipotekarnih kredita, na primjer, bankarska marža je uglavnom blizu evropskog nivoa. Međutim, kod minusa po tekućem računu, uključujući i nedozvoljeni minus, ili kod gotovinskog kredita, marže u Srbiji znatno su više nego u nekim drugim zemljama regije”, rekao je guverner Jelašić. Premijer smatra da su bankarske marže u Srbiji prevelike. Od je dodao da je više razloga zašto su krediti danas skupi. „Put do jeftinijeg novca, prvenstveno vodi preko povećanja domaće štednje. Uz to, da bi novac bio jeftiniji, mora se vratiti bolji kreditni rejting, kao i da uvjeti na svjetskom tržištu budu povoljniji”, naglasio je Jelašić. Sa druge strane, banke imaju svoja obrazloženja zašto su marže visoke, a sve se vrti oko visokog rizika zemlje, cijene inozemnog zaduživanja i strogih uvjeta centralne banke. Vladimir Čupić, predsjednik Izvršnog odbora banke “Hypo Alpe-Adria”, izjavio je da je nivo kamatnih stopa u Srbiji odraz ukupnog rizika zemlje, specifičnog rizika konkretnih klijenata i nivoa restriktivnosti monetarne politike. Prema njegovim riječima, izjava premijera da su marže stranih banaka u Srbiji značajno više nego u njihovim matičnim zemljama ne može se promatrano odvojeno od aktivnosti i izjava NBS na istu temu. Da su marže u Srbiji veće od onih u Austriji, ukazuje i Petar Grujić, direktor Sektora za rad sa stanovništvom „Volksbanke“; ali naglašava, da nisu sedam puta. „Treba imati na umu da tamo prosječan stambeni kredit iznosi 300.000 eura, dok u Srbiji 50.000 eura, tako da nije usporediv odnos veličine marže i zarade koje banke ostvaruju ovdje i u inozemstvu”, naglasio je Grujić. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Manja naplata doprinosa
Prihodi od doprinosa, koji predstavljaju temeljni izvor prihod Fonda mirovinsko-invalidskog osiguranja, u prvih pet mjeseci ove godine prema posljednjim podacima su ostvareni u iznosu od ukupno 70,08 milijuna eura, što je 26 za posto manje u odnosu na plan i četiri posto manje u odnosu na isti period prethodne godine, potvrđeno je u Fondu. Izvorni prihodi, koje čine osim prihoda od doprinosa, i transferi iz budžeta Crne Gore i ostali prihodi, u prvih pet mjeseci ove godine su iznosili ukupno 110,46 milijuna eura, što je 80 posto od plana i jedan posto više u odnosu na usporedni period prethodne godine. „Izdaci za bruto iznose mirovine su u periodu siječanj – svibanj ove godine iznosili 112,92 milijuna eura odnosno 83 posto od plana ili šest posto više nego prošle godine, što je rezultat redovnog usklađivanja mirovina u proteklom periodu, kao i povećanja u siječnju 2009. godine koje je iznosilo 4,9 posto“, navodi s eu saopćenju crnogorsko Fonda PIO. Operativni izdaci Fonda (bruto zarade i doprinosi na teret poslodavca, materijalni troškovi, kamate i sl.) su u navedenom periodu iznosili 2,61 milijuna, što je dva posto manje u odnosu na isti period prošle godine i na nivou su planiranog iznosa. Ukupni izdaci Fonda PIO su u prvih pet mjeseci tekuće godine iznosili su 118,27 miliona eura što čini 86 posto od plana i osam posto više u odnosu na isti period prethodne godine. „I pored manjeg prihoda od doprinosa u odnosu na plan, Fond putem mjera racionalizacije i operativnih troškova, i posebnim mjerama primijenjenim u cilju umanjenja utjecaja svjetske ekonomske krize koje se sprovode od studenog prošle godine, te domaćinskim i racionalnim upravljanjem raspoloživim financijskim sredstvima, iako otežano, izvršava svoje obaveze prema korisnicima u potpunosti i na vrijeme. Za umirovljenike je od temeljnog značaja činjenica da realizaciju obaveza prema ovoj kategoriji stanovništva, shodno zakonu, garantira država, što je posebna mjera sigurnosti za korisnike prava, ističu iz Fonda PIO. Fond PIO u ovom trenutku ima oko 110.000 korisnika, od čega je oko 100.000 umirovljenika. Iz Fonda napominju kako su dugovanja na temelju Zakona o obeštećenju u prethodnom periodu prepolovljena, a izvršena su dva izvanredna povećanja mirovina. Ukupna obaveza za isplatu obeštećenja umirovljenika trenutno iznosi oko 65 milijuna eura, što je 50 posto od ukupnog iznosa. Sredstva za isplatu se osiguravaju iz budžeta Crne Gore. Za posljednjih deset godina Fondu za zdravstveno osiguranje je iz Fonda PIO uplaćeno ukupno 167 milijuna eura na temelju doprinosa za umirovljenike, ali ta obaveza nije nikada isplaćena u cjelini tako da je dug dosad narastao na oko 65 milijuna eura. „Normativno navedena stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje od 19 posto je veoma visoka. Procjenjujemo da je neophodno razmotriti inicijativu predstavnika organizacije umirovljenika, u funkciji revidiranja nivoa stope za zdravstveno osiguranje umirovljenika. Naša je ocjena da se ovdje mora poći od dva osnovna uvjeta, a to su financijska održivost Fonda zdravstva i Fonda PIO. Ovo pitanje treba riješiti u suradnji dva fonda i ministarstva financija. Isto tako, u tom sastavu se treba riješiti i pitanje međusobnih dugovanja i potraživanja, s obzirom na to da se duguje i Fondu PIO. Ocjena je da će shodno Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o budžetu kojim se vrši konsolidacija javne potrošnje u Crnoj Gori, međusobno obaveza i potraživanja racionalno riješiti, budući da će fondovi biti dio ukupne konsolidirane javne potrošnje. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Dogovoren popis stanovništva
Popis stanovništva, domaćinstava i stanova na Kosovu biti će organiziran od 30. ožujka do 11. travnja 2011. godine, odlučila je Vlada Kosova, navodeći kako će u isto vrijeme popis biti proveden i u zemljama regije i Evropske unije. Popis stanovništva na Kosovu u organizaciji vlasti u Prištini nije obavljen još od 1981. godine. Medijski napisi podsjećaju kako su Albanci bojkotirali popis na Kosovu 1991. godine. Popis stanovništva demografi u Prištini u ovom trenutku smatraju za najznačajniji proces koji baca svijetlo na evoluiranje stanovnika Kosova tokom posljednja tri desetljeća. Popis predviđa i Ahtisaarijev paket, i to godinu dana nakon proglašenja nezavisnosti Kosova. Ministar za javnu upravu Arsim Bajrami je izjavio da su sve pripreme za popis obavljene i da je određivanje datuma uslijedilo nakon niza kontakata sa Eurostationom, Evropskom komisijom i sa Međunarodnim civilnim uredom (ICO) Petera Faitha. „Nama je sugerirano da se donese politička odluka da se Kosovo priključi ciklusima i da se u okviru toga iskoristi prilika evropskog i regionalnog popisa stanovništva, da Kosovo istovremeno sa tim zemljama izvrši popis stanovništva da bi se uklopilo u evropski trend, kako bi podaci dobiveni popisom bili u potpunosti usporedivi sa državama Evropske Unije i da budu obuhvaćeni eurozonom“, rekao je Bajrami.U međuvremenu, Kosovo danas službeno postaje član Svjetske banke i MMF. Mada je bilo najavljivano da ulaskom Kosova u Svjetsku banku pitanje 'kosovskog duga', vrijednog više od 1,2 milijarde dolara, više neće biti obaveza Beograda, odnosno da će se sve obaveze po ranije uzetim kreditima za potrebe južne pokrajine automatski prevesti u dug Prištine, sada postoje sumnje u drugačiju proceduru. Proces prebacivanja titulara pozajmica neće se vršiti automatski. Prema pravilima Svjetske banke, bilo kakve promjene moguće su samo nakon dogovora zainteresiranih strana. To znači da će Priština plaćati stare dugove Kosova jedino ukoliko se sa tim složi službeni Beograd. Ove godine budžetom Srbije (i njegovim rebalansom) predviđeno je plaćanje oko 100 milijuna dolara ovog duga. Do sada je plaćeno oko 50 milijuna dolara, ostatak je predviđen za jesen. (Violeta Palaska)

Makedonija: Napredak u razgovorima
Dogovoreni sastanak OESS-a na Krfu trebao bi pružiti novu prigodu za razgovore između ministara vanjskih poslova Grčke i Makedonije, a UN-ov izaslanik Matthew Nimetz je izjavio kako smatra da je sazrelo vrijeme za pomicanje procesa naprijed. Posrednik Matthew Nimetz, kojeg su imenovali UN, posjetit će Skopje i Atenu od 6. do 9. srpnja u potrazi za rješenjem dugotrajnog spora oko imena između Grčke i njezina sjevernog susjeda, Republike Makedonije. Dvije strane nastavile su razgovore prošlog tjedna u Genevi nakon četiri mjeseca prekida. Razgovori su bili u cilju priprema za sastanak sljedećeg mjeseca, izjavio je Nimetz, dodajući kako nije izložen novi prijedlog. Međutim, obje zemlje su izrazile spremnost na razgovor i pronalaženje rješenja, rekao je izaslanik. Makedonski ministar vanjskih poslova Antonio Milososki izjavio je kako vidi mogućnost za novi zamah. Govoreći na tiskovnoj konferenciji sa slovačkim ministrom vanjskih poslova Miroslavom Lajčakom, koji je boravio u posjeti prošlog tjedna Skopju, sugerirao je kako bi predstojeća ministarska konferencija OESS-a na Krfu mogla predstavljati prigodu za brz početak dijaloga. Premijer Makedonije Nikola Gruevski izjavio je kako želi da stvari idu u pozitivnom smjeru" Međutim, unatoč optimističnom tonu, ključne problematične točke ostaju. Grčka kaže kako bi prihvatljivo ime bilo ono koje uključuje zemljopisnu odrednicu, kao što je 'sjeverna', te bi trebalo biti korišteno međunarodno. Njezin susjed međutim kaže kako bi je zemlje koje je već zovu 'Republika Makedonija' trebale nastaviti tako zvati. „Rješenje ne smije biti nametnuto zemljama koje su nas već priznale pod našim ustavnim imenom, a takvih zemalja je preko 120“, izjavio je makedonski pregovarač Zoran Jolevski. Svaki sporazum, dodao je, ne smije niti dovesti u pitanje nacionalni identitet niti narušiti ustav Makedonije. U međuvremenu, Grčka nastavlja optuživati susjednu zemlju za nefleksibilno stajalište, kao i da nije doista predana rješavanju pitanja. Grčka ministrica vanjskih poslova Dora Bakoyannis je izjavila kako očekuje da makedonske vlasti pokažu drugačiji politički pristup, onaj koji bi bio orijentiran u smjeru uzajamno prihvatljiva rješenja. Potvrdila je kako je makedonska vlada zatražila sastanak između nje i Milososkog tijekom skupa OESS-a na Krfu, ističući kako će pokušati to organizirati. (Vlado Naumovski)

Albanija: Izjednačene šanse
U Albaniji su se u nedjelju održali parlamentarni izbori na kojima će se glavna bitka voditi između Demokratske stranke (DS) premijera Saljija Berishe i opozicijske Socijalističke partije (SP). Više od tri milijuna Albanaca će izabrati 140 zastupnika među kandidatima 34 stranke i nekoliko koalicija. Prema posljednjim anketama, DS ima prednost od dva posto glasova, ali rezultate istraživanja treba primiti s velikom rezervom. Nijedna stranka neće, kako izgleda, moći dobiti apsolutnu većinu glasova pa bi Pokret za socijalističku integraciju Ilira Mete mogao bi odigrati presudnu ulogu u formiranju koalicijske vlade, prenijele su novinske agencije. U izbornoj kampanji premijer Berisha je sebi u zaslugu pripisivao nedavni ulazak Albanije u NATO, podnošenje kandidature za članstvo u Evropsku uniju, kao i izgradnju autoputa ka Kosovu. „Mi ćemo izgraditi evropsku Albaniju, pretvoriti san u javu“, poručio je s posljednjeg mitinga premijer Berisha. „Mi vodimo zemlju na novi put i promijenit ćemo sve što nije mijenjano u posljednjih 18 godina“, poručio je pak lider socijalista Edi Rama, popularni gradonačelnik Tirane. Berisha i Rama obećavaju da će uvesti zemlju u EU, ubrzati privredni rast, povećati zaposlenost i obračunati se s kriminalom. Iz SP optužuju Berishu, njegovu obitelj i najbliže sljedbenike za mnoge financijske skandale i istovremeno ukazuju na nepravilnosti u biračkim spiskovima. Sadašnji parlamentarni izbori izazvali su veliku pažnju u Bruxellesu, što se objašnjava mnogim nepravilnostima prilikom glasanja ranijih godina. Glasanje će pratiti 500 stranih promatrača. Ovog puta izbori moraju biti demokratski i fer. Više ne može biti izgovora i isprika, upozorili su predstavnici Organizacije za evropsku sigurnost i suradnju (OSCE). Premijer Berisha pozvao je, na završetku kampanje, sve Albance da doprinesu kako bi predstojeći izbori bili najbolji ikad održani u toj zemlji. Berisha je također istaknuo da će tokom izbora biti upotrijebljena najmodernija tehnika koja će omogućiti elektronsko registriranje građana, sastavljanje digitalne liste glasača i elektronsko prebrojavanje glasova pred kamerama. (Violeta Palaska)


Petak, 26.06.2009.

Slovenija: Poticaji za daljnji razvoj
Slovenska ministrica javne uprave Irma Pavlinič Krebs je u New Yorku u ime Slovenije primila posebnu nagradu Ujedinjenih naroda za ostvarenja na području javne uprave za 2009. godinu, koju dodjeljuje Odjel za ekonomiju i socijalna pitanja UN-a (DESA). Ukupno je dodijeljeno osam nagrada, a Slovenija je nagrađena za projekt e-VEM za gospodarska društva, koji je pobijedio u kategoriji 'Poboljšanje usluga u javnom sektoru'. Ministarstvo javne uprave je saopćilo kako je riječ o najvećem priznanju slovenskoj javnoj upravi dosad, koje nije usko vezano samo uz elektronske usluge, već i uz rješenja s područja usluga javne uprave u cijelosti. U međuvremenu, Evropska komisija odobrila je Sloveniji šestomjesečno produljenje jamstvene sheme za kreditne institucije. Riječ je o protukriznoj mjeri kojom Slovenija predviđa izdavanje do 12 milijardi eura jamstava bankama za najviše petogodišnja zaduženja na međunarodnom tržištu. Odluka je donesena krajem 2008. godine, no zbog postupka prihvaćanja zakonskih i podzakonskih aktova mjere su se počele provoditi tek početkom svibnja 2009., navode u slovenskom ministarstvu financija. Jamstva za dvije banke (NLB i Abanka Vipa) u postupku su izdavanja, stoga je spomenutu mjeru valjalo produljiti do 17. prosinca ove godine, dodaju u ministarstvu. A Evropski povjerenik za gospodarstvo i financije Joaquin Almunia najavio je pokretanje postupka protiv Slovenije zbog prevelikog deficita u budžetu. Veliki izazov za Sloveniju će biti fiskalna konsolidacija. To će se vjerojatno dogoditi ujesen kad bi se deficit, kaže, mogao i povećati. „Biti će pokrenut postupak zbog prekomjernog deficita sa rokom za popravak stanja i preporukama što treba poduzeti“, izjavio je Almunia. Prema posljednjim procjenama Evropske komisije deficit slovenskog budžeta bi mogao dosegnuti i 5,1 posto BDP-a. Iduće godine trebalo bi da se smanji, ali će čak i pored toga ostati iznad propisanih tri posto BDP-a. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Usprkos krizi dobri rezultati
Prema jučer objavljenim podacima, hrvatske državne tvrtke u kriznoj godini rade bolje nego prošle godine. Zaposleni u ukupno 19 javnih poduzeća u prva su tri mjeseca ove godine uspjeli ostvariti ukupno 7,9 milijardi kuna prihoda, što je bilo dovoljno da te tvrtke u ukupnoj računici ostanu na pozitivnoj nuli. Podaci pokazuju da je jedanaest državnih poduzeća poslovalo s dobiti koja ukupno iznosi 379,3 milijuna kuna, a sedam je državnih gubitaša. Najveći je gubitak, od čak 132,5 milijuna kuna, u razdoblju od siječnja do ožujka ove godine imala tvrtka Autocesta Rijeka - Zagreb, čiji je gubitak gotovo trostruko veći nego u istom razdoblju prošle godine. Gubitaši su i Croatia Airlines, Hrvatske željeznice, Fina, ACI, Hrvatske ceste i Jadrolinija, s time što je gubitak te kompanije 66 milijuna kuna, odnosno za 20 milijuna manji nego prošle godine u istom razdoblju. Hrvatske ceste koje su prvo tromjesečje, kao i prošle godine, završile na nuli. Unatoč tome što 19 državnih poduzeća zajedno nije ostvarilo dobit, njihov je rezultat u recesijskoj godini puno bolji nego u prošloj, kada su na kraju prvog tromjesečja imali zajednički gubitak od 190 milijuna kuna. Razliku je stvorila Hrvatska elektroprivreda, koja se od najvećeg gubitaša prošle godine, kad je na kraju mjeseca ožujka imala minus od gotovo 118 milijuna kuna, u prvom ovogodišnjem kvartalu pretvorila u tvrtku koja je stvorila više od polovine zajedničke dobiti. HEP je prvo tromjesečje završio s 200 milijuna kuna dobiti. U dobitnike je prešla i Hrvatska pošta, koja je prvo tromjesečje završila sa gotovo 75 milijuna kuna dobiti, a prošle je godine u istom razdoblju imala 28,18 milijuna kuna gubitka. Kao i prošle godine, s dobiti su poslovali Croatia osiguranje, Hrvatska lutrija, Hrvatska televizija, Plovput, Vjesnik, Janaf, koji je udvostručio dobit, te Hrvatske šume, čija je dobit pet puta manja od prošlogodišnjih 109 milijuna kuna. Problem je međutim što u većini državnih kompanija rastu potraživanja, što znači da sve teže naplaćuje svoje obveze, a ujedno bar polovini rastu i kratkoročne obveze koje dolaze na naplatu u ovoj godini. Tako su HEP-ove kratkoročne obveze 4,7 milijardi kuna, odnosno za pola milijarde veće nego prošle godine, a više od polovine otpada na dobavljače, odnosno manje tvrtke u gospodarstvu.Istovremeno HEP potražuje oko 1,7 milijardi kuna, što je 200 milijuna kuna više nego u prvom kvartalu prošle godine. Najveći dio sadašnjih potraživanja otpada na kupce, i to čak 1,55 milijardi kuna, što znači da i gospodarstvo i građani usporavaju plaćanje računa. Hrvatske šume od kupaca potražuju više od 540 milijuna kuna, a HAC-ova potraživanja uglavnom se odnose na državu i državne institucije, koje toj tvrtki duguju 608 milijuna kuna, od čega se najveći dio, najvjerojatnije, odnosi na naknade za ceste koje Ina nije uplatila u državni proračun. Više od 400 milijuna kuna potražuje i HC, ali samo stotinjak od države i njezinih institucija, a Autocesti Zagreb - Rijeka država i njezine institucije duguju 190 milijuna kuna. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Manje novca za socijalno ugrožene
Vlada Federacije BiH je odlučila da ukupan zajam za invalidnine i dobitnike ratnih priznanja bude umanjen za deset posto, ali pojedinačna primanja neće biti smanjivana, sve dok ne bude obavljena revizija prava njihovih korisnika. Smanjenje primanja za invalide i ratne veterane bilo je neophodno kako bi Federacija BiH mogla ispuniti uvjete za potpisivanje sporazuma o stand by aranžmanu BiH s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF). Ova odluka donesena je na izvanrednoj sjednici Vlade Federacije BiH, kojom je predsjedavao Mustafa Mujezinović, novoimenovani premijer. Vlada Federacije BiH je prije dva tjedna utvrdila Prijedlog zakona o plaćama, naknadama koje nemaju karakter plaća zaposlenih u institucijama Federacije BiH, kantona, gradova, općina, te plaćama i naknadama izvanbudžetskih fondova i institucija čiji je osnivač FBiH i visinama tekućih grantova. Prema ovom zakonu bilo je planirano umanjenje primanja za deset posto. Nakon protesta ratnih vojnih invalida i obitelji poginulih boraca pred zgradom Vlade Federacije BiH, Vlada je ove kategorije izuzela iz zakona. Vlada je međutim i dalje je obavezna da u roku od 120 dana uspostavi jedinstveni registar budžetskih korisnika svih veteranskih i socijalnih kategorija, s tim da resorna ministarstva reviziju ovih korisnika završe do kraja godine. U skladu s ovakvim zakonskim rješenjima Vlada FBiH je projicirala i rebalans budžeta za ovu godinu. U skladu s time će se hitno pristupiti izradi privremene zakonske regulative o plaćama državnih službenika i namještenika kako bi, u okviru smanjenja ukupne mase za plaće od deset posto za vrijeme trajanja stand by aranžmana, bilo realizirano diferencirano umanjenje plaća. To podrazumijeva i veće umanjenje za državne službenike i namještenike s većim primanjima, a najmanje za one s najnižim primanjima“, navodi se u saopćenju. Mujezinović, čije je imenovanje potvrdio Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH, nakon sjednice je izjavio da pripadnicima boračko-invalidske zaštite neće biti smanjene naknade do okončanja revizije. „Naše prve mogućnosti su 7. ili 10. srpanj, a možda i u kolovozu. Mislim kako nema razloga da MMF ovo ne prihvati. Ni mi nemamo razloga da ne prihvatimo novac, jer to će biti pomoć koja će nam omogućiti da pokrpamo državni budžet“, kazao je Mujezinović, naglasivši kako će novac ići i u razvojne projekte. Safet Redžić, predsjednik Saveza RVI BiH, smatra da je to što je Vlada utvrdila u prijedlogu zakona blizu onoga što je ova populacija tražila, ali očekuje da Mujezinović na sjednici Skupštine Saveza pojasni što to zapravo znači. „To da se smanjenja ne odnose na pojedinačne isplate znači da isplate ostaju iste. Budžet se za početak smanjuje, a po sporazumu s MMF-om se dobivaju sredstva za sanaciju budžeta. Aranžman s MMF-om traje tri godine. Ali ni meni nije jasno što točno znači sve to što je Vlada utvrdila i očekujemo pojašnjenja. Mislim da to znači da ćemo dobivati neumanjene i redovne naknade do kraja godine, a ne bih ulazio u to što dalje Vlada namjerava“, rekao je Redžić. Na pitanje hoće li rekonstruirati Vladu Federacije BiH Mujezinović je odgovorio kako je to mandat predsjednika stranaka koje čine parlamentarnu većinu i da pojedinac to ne može praviti. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Financiranje državnog budžeta
Ministarstva financija Srbije i Rusije u pregovorima su oko uvjeta pod kojima će Srbiji biti dana pomoć za stabilizaciju budžeta, izjavio je jučer za lokalne medije ruski ambasador Aleksandar Konuzin. Ambasador Rusije u Srbiji izjavio je da je došlo do prepiske između predsjednika dviju zemalja o pružanju financijske podrške stabilizaciji budžeta Srbije, izgradnji metroa i drugih infrastrukturnih objekata. Kada dođe do dogovora ministarstva, odobrit će se od strane Rusije pomoć od oko 400 milijuna eura za konkretne projekte, rekao je Konuzin. On je naveo i da bi Srbija trebala požuriti sa ispravljanjem trgovinskog deficita sa Rusijom, jer kad uđe u Evropsku uniju izgubit će sve prednosti koje joj daje Sporazum o slobodnoj trgovini. On je, na sastanku Sekcije za Rusiju Privredne komore Srbije, rekao da Srbija treba ponuditi ruskom tržištu proizvode na visokom tehnološkom nivou, jer rusko tržište sada traži robu visoke kvalitete. Prema njegovim riječima, kriza se odrazila i na trgovinu između dvije zemlje, koja je za prva četiri mjeseca pala za 40,4 posto i iznosila je 823 milijuna dolara. Rusija štiti svoje tržište automobila, ali bi možda mogle se odrediti kvote za uvoz malih automobila iz Srbije, a također veliku šansu na ruskom tržištu ima i namještaj, ocijenio je ambasador. On je istakao da je poslao dopise u kojima je kontaktirao pojedine regije u Rusiji da se uključe u programe gospodarske suradnje sa Srbijom, kao i da su neki pozitivno odgovorili, ali da, s druge strane, iz Srbije nije bilo nikakvih reakcija. Konuzin je najavio da će u petak u Moskvi biti održan poslovni dijalog dvije zemlje, koji će raditi kroz različite sekcije, a posebna pažnja će se posvetiti razvoju malih i srednjih poduzeća. Predsjednik PKS Miloš Bugarin u uvodnom izlaganju na sjednici je rekao da se novi Protokol o izuzecima iz režima slobodne trgovine Srbije i Rusije, potpisan u travnju, kojim se proširuje lista proizvoda za izvoz bez carine, zbog tehničkih problema još ne primjenjuje. Ruski ambasador Aleksadar Konuzin upozorio je i da postoji opasnost da ruski investitori izgube povjerenje u srpsko tržište, s obzirom da se, prema njegovim tvrdnjama u Srbiji ne kupuju proizvodi poduzeća u koje je ušao ruski kapital. On je naveo primjer poduzeća 'Jastreb', koje proizvodi pumpe za hidroelektrane, a sada prolazi i certifikaciju atomske elektrane, čije proizvode Elektroprivreda Srbije ne kupuje, već nabavlja slične iz Njemačke, a da je takvih primjera još mnogo. Sva ta poduzeća u Srbiji još uvijek ne proizvode dobit i radnici se isplaćuju i novcem koji stiže iz Rusije, rekao je Konuzin. On je dodao da je Rusija iznimno zainteresirana da se ubrza realizacija projekta plinovoda Južni tok, koji uključuje i izgradnju dvije elektrane na plin, jer su prognoze mnogo bolje nego na početku, a procjene govore da će vrijednost projekta biti nekoliko puta veća od predviđene. Konuzin je najavio da će slijedećeg tjedna jedna delegacija iz Rusije doputovati u Beograd da bi pregovarala oko ubrzavanja poslova. Budući da će energija biti jedan od glavnih pravaca buduće suradnje, koja uključuje i rekonstrukciju hidroelektrane 'Đerdap', u Rusiji je već počelo ukrcavanje opreme na brodove koji će na 'Đerdap' stići u kolovozu, a radovi će krenuti u rujnu, rekao je ambasador. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Kritika strategije za turizam
U turističku sezonu se ove godine ušlo sa pogrešnim proračunima i sad je već očigledno da ćemo imati tešku sezonu, a Vlada Crne Gore i resorno ministarstvo će ozbiljno morati razmisliti u kojem pravcu ta privredna grana treba ići u budućnosti, izjavio je jučer za crnogorske medije na sastanku predsjednik Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Branko Vukmanović. On je rekao kako je prvih šest mjeseci ove godine bilo lošije nego prethodne, da će možda mjeseci srpanj i kolovoz biti na prošlogodišnjem nivou, ali da će problem biti i post sezona gdje se prema njegovim riječima još uvijek ne zna koje su ciljne grupe. „Uveli su nam veliki broj taksi na koje nismo računali. Svi povećavaju namete, a od nas se očekuje da smanjimo cijene“, izjavio je je Vukmanović. Tajnik Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Slavko Maraš je saopćio da je posjeta inozemnih turista u prva četiri mjeseca manja za 14 posto, a ukupan broj noćenja 22 posto. Konstatirajući kako je turizam izgubio ove godine rat protiv građevinskog lobija, član Odbora Vukašin Ćulafić je istaknuo da već tri godine uzalud iz Odbora apeliraju da se sa građevinskim radovima prestane 1. svibnja. „Građevinari u Crnoj Gori rade što im padne na pamet, a Vlada kao da se trudi da otjera i ono malo turista koji se odluče da dođu u Crnu Goru“, izjavio je on, i dodao kako se mora naći način da se turistički operatori uvjere da slijeću na domaće aerodrome, jer „dok budu slijetali u Dubrovnik mi od toga nećemo imati koristi“. Na sjednici je također predloženo da Zavod za zapošljavanje stupi u kontakt sa sličnim institucijama u regiji kako bi im preporučivali nedostajuće radnike u ugostiteljstvu i na taj način se prestalo sa praksom da se tokom sezone prima svaki stranac koji zatraži posao. Predstavnik HTP Korala Svetlana Đakonović je kao problem istakla i Zakon o zapošljavanju osoba sa invaliditetom koji se, kako je rekla, ne može odnositi na ugostiteljstvo gdje je u praksi jednostavno nemoguće zapošljavati takvu osobu. Član Odbora Gani Rusulbegović je rekao da nema dovoljno spasilaca koje plaža mora imati da bi dobila dozvolu. Kako je kazao, pravila nalažu da bi na svakih 150 metara morao biti zaposlen jedan spasilac, a budući da su deficitarni, skupi su. „Doći ćemo u situaciju da plaže rade samo da bi plaćale spasioce“, rekao je on. Uz zaključak kako sjever države ne čine samo Kolašin i Žabljak, koji se favoriziraju u turističkoj ponudi, član Odbora Veršigora Bulatović je izjavio da je broj turista u Mojkovcu manji za 45 posto u odnosu na prošlu godinu. Kao glavni događaj u tom gradu Bulatović je istakao međunarodne sportske igre koje se organiziraju u periodu od 10 do 15 srpnja, a na kojima učestvuje do 3.000 sportaša, za čiju organizaciju nemaju novca. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Susret s predsjednicima
Predsjednik Kosova Fatmir Seidiu razgovarao je u albanskom gradu Valoni, na posebnim sastancima, sa predsjednicima Albanije, Makedonije i Crne Gore, saopćeno je iz kabineta kosovskog predsjednika. Predsjednici Albanije, Crne Gore, Makedonije i Kosova Bamir Topi, Filip Vujanović, Đorđe Ivanov i Fatmir Seidiu su razgovarali o međusobnoj suradnji, a sastanak je održan na poziv albanskog predsjednika Topija. Kako se navodi u službenom saopćenju, Seidiu je izjavio da je Kosovo demokratska država svih građana, kao i da je opredijeljeno za dobrosusjedske odnose sa svim zemljama u regiji. Bamir Topi je izrazio bezrezervnu podršku ideji Seidijua da Albanija, Makedonija, Crna Gora i Kosovo osiguraju takozvani 'mali Schengen', da se između tih zemalja osigura slobodan protok roba i ljudi, bez kontrole pasoša na granicama. Ivanov je naveo da je Makedonija zainteresirana za produbljivanje odnosa s Kosovom i da je potrebno da se riješi pitanje makedonsko-kosovske granice. Filip Vujanović je rekao da je Crna Gora prijateljska zemlja Kosova, dok je crnogorski narod prijatelj naroda Kosova. Vujanović je od institucija u Prištini zatražio da razmotre tretman Crnogoraca na Kosovu i pitanje povratka raseljenih. Predsjednik Kosova Fatmir Seidiju je prije nekoliko dana primio akreditivna pisma novoimenovanog ambasadora Japana na Kosovu Akio Tanaka. Ambasador Tanaka je tom prilikom rekao da mu je čast što će biti prvi ambasador koji će predstavljati Japan na Kosovu i naveo da će njegova zemlja nastaviti da podržava Republiku Kosovo u svim oblastima. Seidiju je rekao da će građani i institucije Kosova uvijek biti zahvalni Japanu za značajnu podršku, kako takom rata tako i u poslijeratnom periodu u obnovi zemlje i jačanju demokratskih institucija. Seidiju je ponovno istaknuo da Kosovo teži ka dobrosusjedskim odnosima sa zemljama regije i da se zalaže za što brži napredak ka euro-atlantskim integracijama. (Violeta Palaska)

Makedonija: Vrtoglav pad cijena rajčica
Prema posljednjim podacima, raste revolt strumičkih poljoprivrednika zbog naglog pada otkupne cijene rajčica. Naime, s 20 denara, unutar 24 sata, cijena je pala na 10 denara, a negdje i na 8. Poljoprivrednici smatraju da je ova cijena ponižavajuća, ne samo neisplativa jer njome ne mogu pokriti niti troškove proizvodnje. Za takav razvoj situacije, poljoprivrednici okrivljuju trgovce, a trgovci kažu da su smanjene cijene rezultat smanjenog izvoza u Srbiju, Crnu Goru, Bugarsku i BiH. U tim zemljama stasala je njihova domaća proizvodnja pa makedonska rajčica više nije konkurentna. Makedonija treba naći, prema stručnjacima, nova inozemna tržišta. U Makedoniji je prerađivačka industrija generator poljoprivredne proizvodnje, odnosno sigurnosti za poljoprivrednike, a devize za državu. Prošle godine makedonski prerađivači su donijeli 37 milijuna eura deviznog priljeva. Ove godine, prerađivači su se našli zahvaćeni učincima svjetske ekonomske krize i neorganiziranom makedonskom poljoprivredom. Činjenica koja govori o neperspektivnosti ove gospodarske grane, u smislu sigurnosti poljoprivrednika i poreznog priljeva za državu, jest ta da Makedonija ima rekordan trgovinski deficit, unatoč tome što se više od 90 posto proizvoda prodaje na inozemnim tržištima. Kritičari Vlade navode podatak kako od 600.000 hektara poljoprivrednih površina u Makedoniji, čak 270.000 hektara ove godine je ostalo neobrađeno. I sami poljoprivrednici i poljoprivredni stručnjaci slažu se da se situacija iz godine u godinu samo pogoršava. Veliki poljoprivredni kombinati, zbog selektivnosti u subvencioniranju žitarica, čime dobivaju umjesto 100 eura po hektaru tek 20 eura, primorani su napustiti površine. Rješenje je da država podijeli zemljište i da ga da mladim ljudima bez koncesije na 10 ili 15 godina, čime bi se zaposlio velik broj mladih, a zemlja bi davala urod. (Vlado Naumovski)

Albanija: Otvaranje autoceste
Albanski premijer Sali Berisha je jučer svečano otvorio autocestu koja povezuje Albaniju s Kosovom i pritom je izjavio da otvara koridor albanskog naroda, objavili su albanski mediji. Dionicu ceste dugačku 60 kilometara, čija je vrijednost 1,4 milijarde dolara, a koja povezuje središnju Albaniju s Kosovom, izgradio je američko-turski konzorcij Bechtel-Enka. Turski premijer Tayyip Erdogan također je prisustvovao svečanom otvaranju. Autocesta je otvorena uoči albanskih parlamentarnih izbora koji će se održati u nedjelju. U međuvremenu, albansko ministarstvo unutarnjih poslova saopćilo je kako je uputilo konačni popis građana s pravom glasa Središnjem izbornom povjerenstvu. Ukupno 256.794 albanskih građana neće moći glasovati na nedjeljnim parlamentarnim izborima jer nemaju važeću osobnu iskaznicu ili putovnicu. MInistarstvo je kazalo kako građani koji su podnijeli zahtjev, ali još uvijek nisu podignuli svoje osobne iskaznice, moraju to učiniti do subote kako bi glasali. (Violeta Palaska)


Četvrtak, 25.06.2009.

Slovenija: Bez interesa za Mercator
Niti Orbico Grupa ni Agrokor ne pokazuju interes za kupovinu dionica Merkatora i Pivovarne Laško, koje zbog neplaćenog kredita prodaje Nova ljubljanska banka. Neizvjesno je tko će biti novi vlasnik 23 posto dionica Mercatora. Branko Roglić, vlasnik Orbico Grupe izjavio je da će prvo razmisliti, a onda donijeti odluku da li će kupiti dionice. U Agrokoru, koji je u nekoliko navrata već službeno demantirao interes za kupovinu Mercatora, svoj stav, navodno, neće mijenjati ni sada, nakon što je prodaju dionica preuzela Nova ljubljanska banka. NLB prodaje zaplijenjenih 10 posto dionica Mercatora i 23 posto Pivovarne Laško S obzirom da prodaju dionica ovog puta vodi banka, i da je i cijena primamljiva, nije isključeno da se ovi stavovi do isteka roka za podnošenje ponuda i promjene. NLB je nakon zapljene dionica od Infond Holdinga Boška Šrota zbog neplaćanja kredita u iznosu od 130 milijuna eura, objavio poziv za javno prikupljanje ponuda za prodaju dionica Mercatora i Pivovarne Laško. Iz banke je objavljeno da će na obvezujuće ponude u banci čekati do 10. srpnja. Nova Ljubljanska banka (NLB) objavila je da će do 10. srpnja prikupljati obvezujuće ponude za kupnju dioničkih paketa u trgovačkom lancu Mercator i Pivovarni Laško (PL), čija je vrijednost po trenutačnoj burzovnoj kotaciji oko 158 milijuna eura. Radi se o 10,75 posto dionica Mercatora i 23,51 posto Pivovarne Laško. Te je dionice najveća slovenska banka u državnom vlasništvu zaplijenila nakon što joj konglomerat tvrtki koje kontrolira direktor PL-a Boško Šrot nije vratio 130 milijuna eura hipotekarnog kredita. Prednost nakon zaključivanja postupka imat će zainteresirani koji su spremni kupiti sve ponuđene dionice obiju tvrtki, a ponuditelji moraju uz obvezujuću ponudu priložiti bankovnu garanciju u visini od 10 milijuna eura, objavio je NLB. Protiv Šrota i s njime povezanih tvrtki ovog je tjedna provedena opsežna kriminalistička istraga zbog sumnji u nezakonite transakcije preko off shore tvrtki u inozemstvu, a u vezi s prijavom regulatornih agencija da su Šrotove tvrtke u privatizaciji Pivovarne Laško, Mercatora i drugih kompanija u kojima imaju vlasničke udjele postupale mimo zakona. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Prihvatiti pomoć MMF-a
Prema jučer objavljenim procjenama domaći ekonomski stručnjaci sugeriraju Hrvatskoj pomoć MMF-a. S izdanjem obveznica HBOR-a se dogodilo upravo ono na što su banke upozoravale, a to je da će drugi izlazak na međunarodnom tržištu biti puno rizičniji od prvog. U kontekstu globalne krize čiji je kraj i dalje poprilično neizvjestan te brojnih neriješenih problema u hrvatskom gospodarstvu, prema sudionicama domaćeg financijskog tržišta, pomoć od MMF-a ostaje izgledna opcija, kao što su već sugerirali za Hrvatsku iz Royal Bank od Scotlanda. Prema Zdeslavu Šantiću, analitičaru RBA, eventualnim aranžmanom s globalnim kreditorom ne bi se narušio kredibilitet kreatora domaće politike, a i uvjeti Međunarodnog monetarnog fonda u zadnjih par godina nisu više toliko strogi. „Samim postojanjem aranžmana garantirala bi se stabilnost kune i osigurala zaštita pričuva, a time bi HNB imala 'opušteniji pristup' i ostalo bi dodatnog prostora za zaduživanje“, izjavio je Šantić. Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) u utorak je objavila kako je odgodila planirano izdanje euroobveznica zbog pogoršanja uvjeta na međunarodnom tržištu, ali bez detalja o novom izdanju ili o točnijim razlozima odgode. Planirani iznos izdanja je bio iznos od 300 milijuna eura, i to izdanje je moralo slijediti tri tjedna nakon što se vlasnik te banke, hrvatska Vlada, zadužila za 750 milijuna eura i to po fiksnoj kamatnoj stopi od 6,5 posto. Iako je tad interes za državne euroobveznice premašivao za 60 posto i unatoč sugestija kako bi bilo dobro da se zaduži u tom trenutku za više od milijardu eura hrvatska Vlada nije povećala iznos euroobveznica. Posljednje izdanje obveznice državne razvojne banke nije prošlo, jer je prema navodima iz razvojne banke, ovo izdanje euroobveznica HBOR-a ispalo nespretno budući da ovaj tjedan ima čak dva praznika, te vjerojatno nije bilo dovoljno potražnje pa su tek par sati nakon što je počeo upis odustali. Dospijeće je bilo pet godina a kamatna stopa je bila 8,75 posto a po njemu da bi bilo zanimljivo investitorima, kamata bi trebala biti devet ili deset posto. Procjena je kako bi izdanje državnih eurobveznica generalno je bilo uspješno jer su uvjeti bili relativno povoljniji a sad se dogodilo upravo ono na što su banke upozoravale, a to je da će drugi izlazak na međunarodno tržište biti rizičniji od prvog“, rekao je Zdeslav Šantić. „Bitno je napomenuti kako HBOR ima državna jamstva a kod inozemnih investitora i globalno raspoloženje glede oporavka od ekonomske krize sad je pesimističnije nego prije nekoliko tjedana“, rekao je Šantić. Neki stručnjaci smatraju kako nije stvar u pomoći MMF-a, novac se rasipa a nitko ne želi reći priznati kako je situacija u javnim financijama u Hrvatskoj teška a kada dođe MMF, fond će reći da tako ne može više. Trenutačno državno izdanje hrvatskih euroobveznica je 'u minusu' na tržištu zbog nedostatka potražnje, a prinos tih obveznica sada iznosi 7,5 posto. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Posljedice novog zakona
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mladen Zirojević potvrdio je kako je iz Vlade Republike Hrvatske stigla protestna nota zbog usvajanja Zakona o zaštiti domaće proizvodnje u BiH. Procjenjuje se i da će uskoro biti pokrenut i zahtjev prema Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (STO) da blokira proces pristupanja BiH u članstvo ove međunarodne organizacije - rekao je Zirojević. On je ponovio upozorenje kako će posljedice koje očekuju BiH zbog kršenja odredbi CEFTA-e prihvaćanjem Zakona o zaštiti domaće proizvodnje, kojim se predviđa uvođenje carina na proizvode iz Hrvatske i Srbije, imati višestruke posljedice. On je podsjetio kako je su svom posljednjem priopćenju 19. lipnja ove godine, Izaslanstvo Evropske komisije, između ostalog, navelo kako je Zakon suprotan obvezama BiH unutar Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) , s obzirom kako je taj ozbiljni dokument prolaz za stjecanje statusa kandidata za članstvo u Evropskoj uniji . On je naglasio kako SSP u članku 14. sadrži jasnu obvezu BiH za dosljedno poštivanje i provedbu CEFTA Sporazuma. Dakle, jedna od izravnih posljedica, najblaže rečeno, je "usporavanje" procesa približavanja BiH stjecanju statusa kandidata za članstvo u EU“, zaključio je je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Druga dimenzija mogućih posljedica je daljnje urušavanje kredibiliteta BiH kao ugovorne strane u bilo kojem ugovornom odnosu. Prema informacijama kojima raspolažemo, vrlo je vjerojatno kako će pregovori BiH o članstvu u STO biti blokirani potvrdio je Zirojević. On je odlučno odbacio stavove onih koji uporno tvrde kako to i nije neka šteta, i kako BiH neće imati nikakvih koristi od tog članstva. Prema njegovim riječima, Evropska komisija je u slučaju tri balkanske zemlje (BIH, Srbija i Crna Gora) napravila izuzetak i potpisala SSP prije nego što su postale članice STO-a. On je dodao kako se treća dimenzija mogućih posljedica po BiH odnosi na slijedeće korake koji se realno mogu očekivati unutar CEFTA Sporazuma. Obzirom kako BiH nije ispoštovala nijednu propisanu proceduru, može se očekivati pokretanje izravnog postupka arbitraže, i to u skladu sa Aneksom 9 o uspostavi Arbitražnog tribunala rekao je on. Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH naglasio je kako ne želi ništa prejudicirati, ali je naveo kako prema nekim preliminarnim informacijama koje ima, BiH u tom slučaju gotovo da nema nikakve šanse dobiti odluku u svoju korist. Prema njegovoj ocjeni, može se očekivati da se postojeći izvoz bosanskohercegovačkih proizvoda na tržištima tih zemalja nađe u vrlo teškom položaju ili bude u cijelosti eliminiran. Povratak bi bio vrlo težak zbog velike konkurencije koja bi u međuvremenu zauzela poziciju koju su imali domaći proizvodi. S obzirom kako se radi i o kratkotrajnim proizvodima veliko je pitanje bi li u kratkom vremenu proizvođači mogli naći alternativna tržišta, kao i ugovaranje aranžmana i obavljanje svih drugih potrebnih aktivnosti za plasman proizvoda do finalnog kupca“, zaključio je Zirojević. On je upozorio kako je važan i aspekt mogućih posljedica koje će se odraziti unutar same BiH. Uvođenje carine za proizvode koji se ne proizvode u BiH, a takvih u Zakonu ima priličan broj značit će izravno poskupljenje istih za finalne potrošače. On smatra kako je vrlo nerealno očekivati kako će oni proizvodi koji se proizvode u BiH biti jeftiniji, jer se veletrgovci i drugi posrednici između proizvođača i finalnog kupca teško odriču svojih visokih marži. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Tvornica na odmoru
Tvrtka Petrohemija koja je najveći proizvođač petrokemijskih proizvoda u Srbiji koji zapošljava ukupno 2.500 radnika, obustavila je rad na 30 dana zbog nedostatka benzina, objavili su jučer srbijanski mediji. Upravni odbor Petrohemije iz pančeva je u službenom saopćenju potvrdio je odluku izvršnog odbora direktora o privremenom obustavljanju proizvodnje u toj tvornici. Kada je još u travnju rukovodstvo Petrohemije upozoravalo da će obustaviti rad zbog nedostatka sirovine, iz Naftne industrije Srbija je hitno osigurana minimalna količina benzina, ali problem nije rešen trajno. Odbor smatra da bi u roku od 30 dana ranije izabrana radna grupa, mogla da u razgovoru sa strateškim partnerima i Vladom Srbije naći najbolja rešenja za nastavak rada bez gubitaka, izjavio je generalni direktor Petrohemije Slobodan Adžić. On je također objasnio kako Petrohemija nema pravo raditi u situaciji kada proizvodi gubitke koji dostižu i do sedam milijuna eura mjesečno. Radnici će za to vrijeme koristiti godišnje, ili prinudne, odmore, bez umanjenja zarada i bez otpuštanja. „Usprkos ovoj teškoj odluci nisam pesimist i očekujem kako će radna grupa, zajedno sa strateškim partnerima i Vladom Srbije, vrlo brzo konsolidirati poduzeće", rekao je Adžić, podsjetivši kako je tvornica u ovako tešku situaciju zapala nakon bombardiranja pogona, 1999. godine. On je dodao kako će se tada steći i uvjeti da Petrohemija zatraži pomoć od države u obliku kredita, ili novih investicija. Prema posljednjim informacijama iz ministarstva ekonomije navodi se da će se Vlada Srbije se maksimalno truditi da se postigne najbolji mogući dogovor, kako bi Petrohemija poslovala bez gubitaka. „Međutim, nećemo pristati da Petrohemija radi sa ogromnim gubicima, dok se istovremeno isplaćuju prosječne plaće od blizu 100.000 dinara, a da njihove gubitke pokrivaju građani Srbije”, navodi izvor iz ministarstva ekonomije. Zamjenik predsjednika upravnog odbora i član radne grupe za konsolidaciju kompanije Saša Pavlov je rekao da Petrohemija nije likvidna zbog dugova NIS-u, zatim Lukoilu i državi, kao i da taj dug iznosi ukupno 210 milijuna eura. Pregovori sa NIS-om o dugovima, uz prekide traju još od početka godine. Međutim, od kada je privatiziran, NIS traži da se benzin plaća avansno. Pavlov je rekao da Petrohemija ima bar 500 zaposlenih viška, što je petina od ukupnog broja radnika. „Birajući između dvije mogućnosti - stečaja ili restrukturiranje kompanije - odlučili smo se za ovo drugo u dogovoru sa Vladom Srbije i NIS-om, koji nas snabdijeva osnovnom sirovinom i čija rafinerija u Pančevu koristi našu energanu i tvornicu za pročišćavanje voda“, rekao je on. Pavlov je izrazio također uvjerenje da će za dva do tri tjedna biti pronađena najbolja rešenja za stabilno poslovanje Petrohemije, što podrazumijeva osiguravanje sirovina, uštede od 1,9 milijun eura mjesečno, uključujući i smanjenje zarada, kao i broja zaposlenih. On je kazao i da prodaja tri tvornice u Elemiru, Crepaji i u Luci Dunav ne ide u prilog konsolidaciji Petrohemije. Petrohemija je prošle godine zabilježila gubitak od 99 milijuna eura, a u prvom tromjesečju ove godine 35 milijuna eura. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Smanjenje radnika
Izvršni direktor nikšićkih Rudnika boksita Igor Kinsenkov obavijestio je jučer Sindikat tog poduzeća da je za rentabilnu proizvodnju i redovne plaće potrebno samo 300 od 1.250 radnika. Predsjednik Sindikata Rudnika Ratko Radulović je nakon sastanka sa poslovodstvom, izjavio da to znači da je prekobrojnih više od 900, umjesto 600 za koliko se zalažu Sindikat i crnogorska Vlada. Drastično smanjenje broja zaposlenih Kisenkov je opravdao 30 posto nižom cijenom boksita mađarskom partneru, kojem se godišnje isporučuje 150.000 tona rude i do 40 posto manjom cijenom za KAP u odnosu na prošlu godinu, rekao je Radulović. On je istaknuo da je ugovor o tome potpisan, te da se nije smio dogoditi, jer nije dobar za kolektiv budući da ogroman broj radnika ostaje bez posla. Radulović je također naglasio da se radnici boje bankrota ili klasičnog stečaja, jer je vlasnik definitivno otkazao Skupštinu dioničara. Prema njegovim riječima u slučaju bankrota ili klasičnog stečaja svi bi završili na burzi rada što je najgora opcija i za kolektiv i zaposlene. Na sastanku sa ministrom za ekonomski razvoj Brankom Vujovićem, zaključeno je da Rudnik mora ići u programirani stečaj, što znači da radnici dolaze na posao dok se ne definiraju adekvatne otpremnine. Situacija je dodatno komplicirana činjenicom da je Vladin socijalni program u Rudniku propao jer se za otpremnine od četiri do 15.000 eura, prijavilo samo 260 radnika, a nije sigurno ni da li će oni potpisati ugovor o prestanku radnog odnosa. Radulović je kazao da ni njemu kao predsjedniku sindikata nije jasno kako će se Rudnik izvući iz svega. „Slijede pregovori Sindikata i ruskog vlasnika koji moraju rezultirati definitivnim izjašnjavanjem o sudbini rudnika, jer se ovako više ne može. Nezadovoljstvo radnika je toliko da već traže prodaju imovine kako bi vratili kredite i ostale brojne obaveze. Smatram , ipak, da se imovina ne smije rasprodavati, jer treba i generacije poslije nas da žive od Rudnika“, poručio je Radulović. U međuvremenu, Sindikat rudnika se zalaže za početak izgradnje stanova jer bi se na taj način značajno mogao riješiti višak radne snage. Radi se od 340 stanova čijom dodjelom bi toliko zaposlenih riješilo problem otpremnine. I na posljednjem sastanku sa poslovodstvom je zaključeno da se vrlo brzo mora odgovoriti na pitanje hoće li se graditi stambene zgrade. Imamo projektnu dokumentaciju, dobili smo dozvole od nadležnih ministarstava i oslobođenih komunalija tako da gradnja može odmah početi . Problem su sredstva i ovih dana Sindikat tužio vlasnika za 2,1 milijun eura neuplaćenih za stambenu izgradnju što je dovoljno za početak radova na dvije zgrade. I Vlada Crne Gore je zainteresirana za ovaj projekt jer njime rješavamo problem tehnološkog viška, a i privatnici bi se mogli uključiti, jer u zgradama je predviđena izgradnja deset hiljada kvadrata poslovnog prostora, kazao je Radulović. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Naplata carina
Drugi dan zaredom Srbi iz općina Leposavić i Zubin Potok drže u blokadi magistralne putne pravce Kosovska Mitrovica – Raška i Kosovska Mitrovica – Ribariće – Novi Pazar i ne dozvoljavaju prolaz vozilima sa oznakama EULEX carine do administrativnih prijelaza Donje Jarinje i Brnjak, objavili su jučer kosovski mediji. Srpsko stanovništvo zbog uspostavljanja carinskih službi na ova dva prijelaza. Srbi sa sjevera Kosova zahtijevaju da predstavnici EULEX-a odmah ukinu plaćanje carinskih dažbina ali se ne protive plaćanju poreskih obaveza državi Srbiji“. Goran Lazović, potpredsjednik općine Leposavić, izjavio je za lokalne medije kako u proteklih 15 dana srpski predstavnici nisu imali razgovore sa predstavnicima EULEX-a nakon što su na punktu Donje Jarinje predani srpski zahtjevi, ali i ponavlja da nisu zadovoljni razgovorima koje je službeni Beograd vodio o ovom pitanju. EULEX je u međuvremenu izdao saopćenje u kojem strogo osuđuje blokadu putova i postavljanje civilnih točaka za promatranje i navodi da EULEX ima mandat da svoje aktivnosti obavlja na cijelom teritoriju Kosova. Navedeno je i kako je EULEX u suradnji sa kosovskim organima vlasti, jasno prenio pitanje uspostavljanja ovih mjera na sastancima sa srpskim ministrom vanjskih poslova, srpskom carinskom i poreznom administracijom i predstavnikom Ministarstva za Kosovo, na kojima nisu izneseni nikakvi suprotni komentari o novim mjerama koje je trebalo uspostaviti na prijelazima 1 i 31. „Nisu odbijena ni pisma koje je šef EULEX carina poslao srpskom ministru za financije, obavještavajući ga o planiranim mjerama”, navodi se na kraju saopćenja. Naglašava se također kako je, zahvaljujući aktivnostima EULEX-a, znatno smanjena stopa krijumčarenja, što je od koristi za sve zajednice, a EULEX nijednom nije vršio naplatu carinskih dažbina, jer je to politička odluka koju ne može donijet sam EULEX. (Violeta Palaska)

Makedonija: Daljnji pregovori oko imena
Službeno Skopje bi trebalo pregovorima oko imena pristupiti s bilo kakvom logikom, izjavila je jučer šefica grčke diplomacije Dora Bakoyannis, nakon što se održala nova runda pregovora. S druge strane, makedonski premijer Nikola Gruevski, rekao je kako će predloženo ime ići na referendum. Inače, pregovarači Makedonije i Grčke, Zoran Jolevski i Adamantios Vasilakis, u ponedjeljak su se susreli u Genevi s medijatorom pregovaračkog procesa pri Ujedinjenim narodima, Mathewom Nimitzom, koji će početkom srpnja posjetiti obje zemlje. Makedonija i Grčka nastavit će se s pregovorima, uz posredovanje Ujedinjenih naroda, o međusobnim razlikama oko ustavnog imena. Inače, pregovori su bili u stanju mirovanja posljednja četiri mjeseca zbog izbora u obje države. Posrednik UN-a Mathew Nimitz nakon što je zakazao susret s pregovaračima, makedonskim i grčkim ambasadorom, Zoranom Jolevskim i Adamantiosom Vasilakisom u Genevi, najavio je da će posjetiti i Skopje i Atenu u prvoj polovici srpnja. Nema podataka hoće li se možda naći kakav konkretan prijedlog za ime već na predstojećoj rundi pregovora. A usred žestoke rasprave oko mogućeg kompromisa da novo ime Makedonije bude Republika Sjeverna Makedonija, direktno iz rezidencije makedonskog predsjednika Đorđa Ivanova pristigao je stav da je ime 'Sjeverna' neprihvatljivo. U stavu predsjedničkog kabineta stoji da je prihvatljivije da se zemlja zove Republika Makedonija (Vardar) ili Republika Makedonija (Skopje). Interesantno je da je savjetnik predsjednika, Risto Nikovski, izjavio kako osobno ne vidi problem u unošenju novog imena u Ustav Republike Makedonije, dok je, s druge strane, stav samog predsjednika mnogo suzdržaniji. Naime, Ivanov je rekao da su sve opcije tek špekulacije kojima se makedonska Vlada neće baviti. (Vlado Naumovski)

Albanija: O statusu poslije izbora
Evropska Komisija najavila je kako će donijeti odluku o statusu Albanije nakon izbora, objavili su jučer albanski mediji. Švedska koja preuzima 1. srpnja rotirajuće mjesto predsjedavajućeg Evropske Unije, pozvala je Evropsku komisiju da ponudi mišljenje o zahtjevu Albanije za status kandidata za prijam u EU tijekom druge polovice godine. „Pratimo napredak Albanije i nadzirat ćemo parlamentarne izbore 28. lipnja“, izjavio je ministar vanjskih poslova Carl Bildt koji je predstavio prioritete Švedske kao predsjedavajućeg Evropskom Unijom. Albanija je podnijela zahtjev za status kandidata 28. travnja. U međuvremenu je albanski predsednik Bamir Topi pozvao političke stranke na izbjegavanje sukoba i nasilja na dan izbora i igraju konstruktivnu ulogu u izbornom procesu. Kao članica NATO-a, Albanija je spremna ispuniti standarde koje traži međunarodna zajednica, dodao je. Središnje izborno povjerenstvo (CEC) je pak nedavno zatražilo od lokalnih elektronskih medija da daju više vremena u eteru strankama čije je vrijeme za promidžbu smanjeno. Na svojem se sastanku CEC uglavnom posvetilo raspodjeli vremena u eteru za glavne stranke - vladajuću Demokratsku stranku i glavnu opozicijsku stranku, Socijalističku stranku. ((Violeta Palaska)


Srijeda, 24.06.2009.

Slovenija: Odlazak predsjednika Uprave
Na posljednjem sastanku Nadzornog odbora slovenske tvrtke Istrabenz bilo je riječi i o dokapitalizaciji Istrabenza, ali se čini kako do toga neće doći jer bi to značilo da bi Petrol odmah po završetku povećanja temeljnog kapitala trebao dati ponudu za preuzimanje Dugogodišnji predsjednik Uprave Istrabenza Igor Bavčar od ponedjeljka navečer više nije član vodstva koparskog holdinga. Naime, članovi novog Nadzornog odbora na čelu sa Zoranom Boškovićem prihvatili su njegovu ostavku na položaj na koji ga je postavio stari Nadzorni odbor prije malo više od mjesec dana. Time je došao kraj za Bavčara koji je na čelu Istrabenza bio više od sedam godina, ali Bavčar još uvijek preko tvrtke FB Investicije, preko koje upravlja Maksima Holdingom, ostaje vlasnik oko ukupno 25 posto Istrabenza. Odlazak Bavčara je pokazao kako su banke kreditori i(li) vlasnice koparskog holdinga bliže dogovoru o rješavanju problema Istrabneza i njegove insolventnosti. Na sastanku Nadzornog odbora bilo je riječi i o dokapitalizaciji Istranbenza, no izgleda da do toga neće doći prema zamislima 19 banaka kreditora. Naime, to bi značilo da bi Petrol odmah po završetku povećavanja temeljnog kapitala trebao dati ponudu za preuzimanje, a to Petrolu ne bi odgovaralo jer bi morao preuzeti dionice Istrabneza po višoj cijeni od tržišne. Igor Bavčar je ponudio ostavku na mjesto člana uprave Istrabenza u slučaju da se banke vjerovnice dogovore o dobrovoljnom poravnanju dugova. „Tim postupkom ponovno dokazujem kako nisam i ne želim biti prepreka za postizanje tog cilja“, zapisao je Bavčar u obavijesti upućenoj predsjedniku nadzornog odbora Zoranu Boškoviću, napominjući kako je oduvijek radio za dobrobit društva i vlasnika. Njegovu su vijest primili i veći vlasnici Istrabenza te konzorcij banaka, koji i dalje raspravlja o predloženom dobrovoljnom poravnanju dugova. Ne bude li dogovora, Istrabenz će se sljedećeg tjedna suočiti s prisilnim poravnanjem.

Hrvatska: Lista najvećih tvrtki
Prema jučer objavljenim podacima, tisuću najvećih hrvatskih tvrtki u 2008. ostvarilo je ukupan prihod od 474,4 milijarde kuna, što je rast od 13,5 posto u odnosu na 2007. godinu, a listu najvećih tvrtki po prihodima ostvarenima u prošloj godini predvode tvrtke INA, Konzum i Hrvatska elektroprivreda (HEP), objavljeno je iz časopisa Lider, koji je u suradnji s Financijskom agencijom (Fina) izradio posebnu ediciju '1000 najvećih'. Iako su prihodi tisuću najvećih tvrtki rasli slično kao godinu ranije, kako se navodi u rezultatima ispitivanja zabrinjavajući je podatak o ukupnoj ostvarenoj dobiti od 21,5 milijardi kuna. Naime, kada se usporedi s ukupnom ostvarenom dobiti u 2007. godine, vidljiv je znatan pad od ukupno 11,7 posto, što je jasan pokazatelj kako je kriza, iako još nije bila ni blizu svoje snage, već prošle godine zahvatila hrvatske kompanije. Prema prvim službenim podacima poslovanja u 2008., od tisuću najvećih tvrtki rast prihoda ostvarile su njih 764. Ina je, uz rast prihoda od 11,3 posto, na 26,7 milijardi kuna, zadržala prvo mjesto s dvostruko većim prihodima od Konzuma, koji je zadržao drugu poziciju, i to s prihodima u iznosu od 12,7 milijardi kuna. Ina je, međutim, uspjela istopiti dobit od 1,2 milijarde kuna iz 2007. i u 2008. izgubiti još 1,1 milijardu kuna, zbog čega je ponijela titulu najvećega gubitaša u prošloj godini. Promjene među prvih deset najvećih hrvatskih tvrtki obilježava ulazak OMV-a na deseto mjesto, s 4,2 milijarde kuna (što predstavlja rast od 26,9 posto prema 2007. godine), kao i uspon Privredne banke Zagreb s osmog na peto mjesto i pad Vipneta na 13. poziciju. Promatrano prema sektorima, najviše je prihode zabilježio trgovinski sektor, a najveći pad u ukupnim prihodima u apsolutnom iznosu prometni, i to kopneni teretni prijevoz. Najveću dobit su ostvarili Hrvatske telekomunikacije (2,4 milijarde kuna), Zagrebačka banka (1,7 milijardi kuna) i T-Mobile Hrvatska (1,5 milijardi kuna). Rekorder po rastu dobiti je pak Zagrebački holding, koji je upisao gotovo 372 postu veću dobit nego u godini prije, od 146,1 milijun kuna, dok je dobit Konzuma porasla 45,6 posto. Autori ove liste navode kako je karakteristika liste dobitnika dobro poslovanje banaka unatoč krizi, s obzirom da su četiri najveće ostvarile dvoznamenkasti rast neto dobiti. Listu gubitaša pak za Inom nastavljaju brodogradilišta, kao i prošle godine. Drugo mjesto prema ostvarenom gubitku tako je zauzelo Brodogradilište Brodosplit s 541,3 milijuna kuna gubitka, na četvrtom je mjestu Brodotrogir s 326,2 milijuna kuna, a na petom Brodogradilište '3. maj' s 308,7 milijuna kuna gubitka. Između njih na trećem mjestu se nalazi mobilni operater Tele2, sa 464,8 milijuna kuna gubitka, zbog čega je na listi gubitaša zamijenio tvrtku iz telekomunikacijskom sektora Optimu telekom, koja je ove godine uspjela ispasti s liste na kojoj je prošle godine držala visoko drugo mjesto.

Bosna i Hercegovina: Pad industrijske proizvodnje
Prema jučer objavljenim podacima, industrijska proizvodna je zabilježila pad u oba entiteta, pa je Industrijska proizvodnja u Republici Srpskoj u svibnju zabilježila blagi pad u odnosu na prethodni mjesec od 1,7 posto, ali je zadržala ukupni rast u ovoj godini, dok je industrijska proizvodnja u Federaciji BiH nakon prošlomjesečnog oporavka pala za ukupno 2,6 posto. Prema podacima entitetskih zavoda za statistiku, industrijska proizvodnja u Republici Srpskoj je u prvih pet mjeseci ove godine u usporedbi s istim prošlogodišnjim periodom imala rast od 16,8 posto, dok je u Federaciji BiH istovremeno zabilježen pad za 10,3 posto. Svibanjski pad industrijske proizvodnje u Republici Srpskoj usporen je u odnosu na prethodni mjesec, a tome je najviše doprinio rast aktivnosti u sektoru rudarstva od 37,5 posto. U isto vrijeme prerađivačka industrija je zabilježila pad od 8,8 posto, dok je sektor snabdijevanja strujom, plinom i vodom imao neznatan rast od 0,1 posto. Industrija u Federaciji BiH u svibnju je nakon blagog rasta u prethodnom mjesecu ponovo zabilježila pad, što je najvećim dijelom uzrokovano smanjenjem aktivnosti u prerađivačkom sektoru za 5,2 posto i rudarstvu za 1,1 posto, dok je u sektoru snabdijevanja električnom energijom ostvaren rast od ukupno 4,3 posto. U Republici Srpskoj je najveći rast u prvih pet mjeseci ove godine zabilježen u proizvodnji koksa i naftnih derivata od čak 48,4 puta u odnosu na isti period prošle godine, dok je najviše potonuo sektor vađenja ruda i metala s minusom od 63,8 posto. U Federaciji BiH u istom periodu najveći rast zabilježila je proizvodnja medicinskih, preciznih optičkih instrumenata i satova, koja je porasla za 13,9 posto, dok je najveći pad od 79,5 posto zabilježen u sektoru proizvodnje motornih vozila. Goran Račić iz Udruženja ekonomista RS - SWOT ocijenio je kako je za rast industrijske proizvodnje koji Republika Srpska bilježi u prvih pet mjeseci ove godine zaslužan rast proizvodnje u Rafineriji nafte Brod. Račić je istaknuo kako RS uz pokretanje Rafinerije nafte posebnu pažnju treba obratiti na sektore koji evidentiraju pad, kojima treba pomoći da prebrode krizu. „Trenutno je situacija teška u tekstilnoj i drvoprerađivačkoj industriji koja ima problem s plasmanom. Može se očekivati nastavak problema, jer građevinarstvo kao veliki konzument proizvoda ostalih privrednih grana bilježi pad, jer se u tom sektoru samo završavaju projekti iz prošle godine“, rekao je Račić. Muris Čičić, profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, istaknuo je da su u industriji Federacije BiH najveći pad imale grane koje su izvozno orijentirane, jer narudžbe se smanjuju od polovine prošle godine. „Najveći problemi su u sektoru metalske industrije, proizvodnje koksa, građevinarstvu, kemijskoj, tekstilnoj i kožarskoj industriji i proizvodnji namještaja“, rekao je Čičić i izrazio očekivanje da će s obzirom na trenutnu situaciju industrijski sektor Federacije BiH ove godine zabilježiti pad od 20 procenata.

Srbija: zajmovi za Koridor 10
Srbija bi prema posljednjim procjenama u slijedeće tri godine trebala izgraditi oko 300 kilometara puta uz kredite i donacije međunarodnih financijskih institucija ukupne vrijednosti više od milijardu eura, objavili su jučer srbijanski mediji. Država trenutno iz Nacionalnog investicijskog plana financira izgradnju dvije dionice od po deset kilometara na sjevernom kraku Koridora između Horgoša i Novog Sada (Žednik - Bikovo i Sirig - Novi Sad), a 7. srpnja bi se trebali završiti radovi od Levosoja do Preševa, dug ukupno 21 kilometar. Potpredsjednik srbijanske Vlade Mlađan Dinkić najavio je za mjesec studeni početak radova na izgradnji autoputa u zoni Dimitrovgrada. Vrijednost radova na toj dionici se procjenjuje na oko 100 milijuna eura. Radove na obilaznici oko Dimitrovgrada (dugoj devet kilometara) i dionicama od Grabovnice do Grdelice i od Vladičinog Hana do Donjeg Neradovca (ukupne dužine 32 kilometra) će se kreditirati sa 388 milijuna dolara Svjetska banka. Zeleno svjetlo za ovaj zajam Odbor izvršnih direktora Svjetske banke bi trebao dati 9. srpnja. Premijer Mirko Cvetković najavio je kako će u srpnju biti raspisani javni natječaj i za izvođače radova na dionici od oko 15 kilometara na južnom dijelu Koridora 10, koji će se financirati iz grčkog Helenik plana sa oko 87 milijuna eura. „Sa Grčkom je dogovorena donacija od 100 milijuna eura. Dio od 87 milijuna eura će biti potrošen na financiranje izgradnje dionice od 15,8 kilometra od Donjeg Neradovca do Levosoja, a ostatak novca ide na prateće troškove“, izjavio je Aleksandar Jankulović, predsjednik Upravnog odbora poduzeća 'Koridor 10'. Vlada Srbije je usvojila Zaključak o zahtjevu za zajam kod Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) od 150 milijuna eura za izgradnju dijela autoputa od Niša do Dimitrovgrada. Kredit bi biti odobren na slijedećoj sjednici Odbora direktora EBRD zakazanoj za 28. srpanj ove godine. Najviše novca za izgradnju Koridora 10 će se osigurati iz kredita Evropske investicijske banke (EIB) i to 600 milijuna eura. Tim novcem će se graditi najteže dionice, od Niša do Dimitrovgrada i od Leskovca do makedonske granice. Ove godine, srbijanska Vlada planira završavanje izgradnju 41 kilometar na Koridoru 10, dvadeset na sjevernom kraku i 21 kilometar na jugu. „Plan je da se tokom godine pokrenu gradilišta na još oko 40 kilometara i to u zoni Dimitrovgrada, zatim od Donjeg Neradovca do Levosoja kao i na dijelu obilaznice oko Beograda od Batajnice do Dobanovaca“, istaknuo je Jankulović. Do kraja godine glavni projekti za kompletan Koridor moraju da budu završeni i to je, uz eksproprijaciju, posao koji će Srbija morati sama financirati. Za izgradnju autoputa od Grabovnice do Preševa (dužine 74,2 kilometra) potrebno je 620 milijuna eura. Isto toliko novca neophodno je i za dionicu Koridora 10, dugu 83,6 kilometara, od Proseka do Dimitovgrada, dok će lijeva traka autoputa od Horgoša do Novog Sada, 107,7 kilometara, koštati oko 150 milijuna eura. Za obilaznicu oko Beograda potrebno je 310 milijuna eura. Za dionicu Batajnica - Dobanovci od 10,5 kilometara je već osiguran kredit od 115 milijuna eura, ali da bi taj novac bio aktivan, Srbija mora tek riješiti problem eksproprijacije. Na obilaznici je ostalo da se završi još i dionica od Orlovače do Bubanj potoka - 12,7 kilometara, a u toku su pregovori sa Evropske investicijske banke oko kredita od 120 milijuna eura.

Crna Gora: Novac za plaće i sirovine
Uprave crnogorske Elektroprivrede Crne Gore i Kombinata aluminija, su nakon višemjesečnih nesporazuma, uspjele postići dogovor su o izvansudskom poravnanju i potpunoj deblokadi izvoza aluminija koji je proizveden. Kompaniji Glencore, kao glavnom kupcu, tokom vikenda je brodom otpremljeno 5.190 tona aluminija vrijednog oko 8,5 milijuna dolara prema prosječnoj burzovnoj cijeni od 1.641 dolar koliko je iznosila u petak. Jučer je u podgoričkoj tvornici bilo 7.852 tona, koje zajedno sa dnevnom proizvodnjom od 167 tona vrijede ukupno 13,16 milijuna dolara. Iz uprave KAP-a ranije su govorili svojim radnicima i Sindikatu da je deblokada metala osnovni uvjet za nesmetano poslovanje kompanije i urednu isplatu zarada. Elektroprivreda se novim dogovorom obavezala kako će povući dvije privremene mjere zabrane izvoza aluminija i najnoviji zahtjev, zbog ukupnog duga KAP-a za struju od 22 milijuna eura. KAP se obavezao da će priznati račun za utrošenu električnu energiju za mjesec prosinac prošle godine koji je fakturiran iz EPCG na iznos od 2,23 milijuna eura i da će ga platiti do kraja ovog mjeseca. Sve ostale ovogodišnje račune uprava KAP-a nije ni priznavala jer između dvije kompanije još uvijek nisu dogovoreni uvjeti i cijena koju će KAP ove godine plaćati. Novi ugovor o isporuci struje bi trebao biti usuglašen u slijedeća dva tjedna. Krajem ožujka Privredni sud u Podgorici je na zahtjev Elektroprivrede, donio je privremenu mjeru zabrane KAP-u da prodaje proizvedeni metal zbog duga za neplaćenu struju koji je krajem ožujka iznosio oko 12,5 milijuna eura. U Luci Bar je tada nakon sudske zabrane ostalo skladišteno 6.000 tona metala, za koje su iz KAP-a tvrdili da je vlasništvo švicarske kompanije Glencore koja od podgoričke kompanije kupuje aluminij. U međuvremenu, EPCG i KAP su postigli dogovor da se odblokira metal u krugu tvornice u Podgorici vrijedan oko četiri milijuna eura. To je bio jedan od uvjeta da se isplati zarada za mjesec travanj radnicima KAP-a i Boksita i osigura dio sirovina za nesmetanu proizvodnju. Prodaja aluminija je oslobođena svih zabrana, ali radnicima KAP-a nije isplaćena zarada svibanj. U međuvremenu, usprkos informacijama o dogovoru, radnici Kombinata aluminija, Rudnika boksita i Mljekare protestirali su i jučer ulicama glavnog grada i pred zgradom Vlade, ali sa malo manje buke i zaustavljanja prometa nego što je to bio bilo zabilježeno prošlog tjedna.

Kosovo: Opet bez struje
Nekoliko tisuća stanovnika srpske nacionalnosti u Gračanici, kod Prištine, već peti dan je bez električne energije, budući da im je Kosovska elektro-energetska korporacija (KEK) isključila struju zbog odbijanja da potpišu ugovore o plaćanju računa. Načelnik kosovskog okruga Goran Arsić izjavio je za kosovske medije da je Vlada Srbije formirala radnu grupu koja pregovara sa KEK. „Imali su više sastanaka, sada je formirana još jedna grupa koja će direktno pregovarati oko eventualnog posebnog aranžmana za mjesta Štrpce, Kosovsku Mitrovicu i Gračanicu a u vezi plaćanja električne energije koje bi se odvijalo tako što bi se plaćalo KEK, ali preko tvrtke države Srbije“, rekao je Arsić. On je dodao kako stanovnici Gračanice pristaju na plaćanje struje, ali da je problem zbog toga što ni jedan od lidera sela ne želi potpisati potpiše ugovor sa KEK-om. „Nasuprot liderima, mještani su spremni da plate paušal, ali nitko od lidera ne želi ništa potpisivati, a pojedini vođe u mjestima imaju čak ovlaštenja u okviru svojih mesnih podružnica sa potpisima svih stanovnika koji su spremni platiti struju i ovlastili su svog predstavnika da potpiše taj dokument“, rekao je Arsić. Struja je Gračanici isključena u petak. Zbog proslave blagdana Vidovdana struja će Gračanici biti uključena 27. lipnja i, prema Arsićevim rečima, biti će uključena samo dva dana, nakon čega će opet biti isključena, sve dok se ne potpiše ugovor sa KEK. U kosovskoj elektro-energetskoj korporaciji u međuvremenu još uvijek nije dovršen proces odvajanja distribucije. Iako je obećano da će Distribucija početi funkcionirati odvojeno od drugih dijelova Kosovske energetske korporacije (KEK), to se još nije dogodilo. Konačna podjela bi se trebala dogoditi nakon registracije nove tvrtke jer samo nekoliko pitanja treba biti riješeno te će ona biti riješena u suradnjom između KEK-a i ministarstva gospodarstva i financija, izjavio je KEK-ov glasnogovornik Viktor Buzalla. Osim pravne dokumentacije, potrebne za registraciju nove tvrtke, gotovo svi drugi postupci za stvarnu podjelu KEK-a su završeni.

Makedonija: Pad BDP-a
Društveni bruto proizvod Makedonije pao je za 0,9 posto, dok je u istom periodu 2008. zabilježen rast od 5,5 posto, objavio je jučer makedonski Zavod za statistiku. Negativna stopa rasta od početka godine rezultat je pada u rudarskom sektoru, prerađivačkoj industriji, telekomunikacijama, transportu, financijskom sektoru i opskrbi električnom energijom, objavili su makedonski mediji. Negativni parametri su zabilježeni od ljeta prošle godine, precizira statistika i podsjeća kako je trgovinski deficit zemlje veći od 800 milijuna eura, a rezerve za obranu kursa denara su opale za oko 300 milijuna eura. Računa se kako je zemlja u recesiji ukoliko dva tromjesečja uzastopno zabilježi negativnu stopu privrednog rasta. Vlada za sada ostaje pri stavu kako će Makedonija ovu godinu ipak završiti sa ekonomskim rastom od jedan posto, dok Narodna banka Makedonije i dio međunarodnih financijskih institucija prognoziraju recesiju. Makedonski mediji podsjećaju kako su, uslijed globalne ekonomske krize, druge zemlje Evrope imale pad BDP u prvom tromjesečju 2009. a najveći je bio u Letoniji. U međuvremenu Petar Gošev, guverner Narodne banke Makedonije izjavio je kako će se ekonomska kriza osjetiti još jače u makedonskoj ekonomiji do kraja godine. Naime, monetarna politika će se dodatno stegnuti, a sigurno je samo da denar neće devalvirati. Guverner sumnja u posljednje projekcije NBM-a o tome da će Makedonija upasti u recesiju od 0,4 posto. Upozorio je da je makroekonomska stabilnost države stavljena na kocku, zbog galopirajućeg rasta deficita na tekućem računu države, koji je dosegao 13 posto domaćeg bruto-proizvoda. Tako je rekao da bi trebali biti sretni ako Makedonija ostvari rast blizu nula posto.

Albanija: Poziv na poštene izbore
Sjedinjene Američke Države i Evropska Unija ponovno su pozvale na poštene izbore u Albaniji, objavili su lokalni mediji. Apel za održavanje slobodnih i poštenih izbora je upućen kako bi se povećali izgledi za uspostavu boljih veza sa Zapadom, izvijestili su mediji. Američko veleposlanstvo u Tirani navelo je u saopćenju kako će se izborima sljedeće nedjelje testirati sposobnost zemlje na pridržavanje europskim standardima. Veleposlanstvo Češke, koja je trenutačno predsjedavajući rotirajućeg predsjedništva Evropske Unije, ukazalo je kako će izbori pokazati je li Albanija spremna iskoračiti ka punopravnom članstvu u EU. Ovi pozivi uslijedili su nakon niza slučajeva nasilja vezanih za izbore. U međuvremenu, prošlotjedna odluka EU o isključenju Albanije s liste zemalja kandidata za ukidanje viza dočekana je s ogorčenjem u Albaniji. Premijer Sali Berisha izjavio je kako je liberalizacija viznog režima za Albaniju prioritet broj dva, odmah nakon članstva u NATO-u. Albanija je uklonjena s liste zbog toga što je postignut nezadovoljavajući napredak u izdavanju biometričkih putovnica i kontroli granica, kao i na području ostalih reformi. Loše vijesti, smatraju kritičari albanske Vlade su to što će se Albanci morati i dalje mučiti s konzularnim i graničnim službenicima, te se smatra kako to nije samo neuspjeh albanske Vlade, već i cjelokupne uprave i albanske države, koja time sve i dalje ostavlja slučaju i odlukama neljubaznih službenika.


Utorak, 23.06.2009.

Slovenija: Dobra zarada nadbiskupija
Oko šest milijuna eura slovenske nadbiskupije primile su od darova vjernika, ali iz posljednjeg financijskog izvještaja proizlazi kako se novac ubire na veoma različite načine, objavili su slovenski mediji. Šest slovenskih (nad)biskupija je tako prošle godine raspolagalo s više od 25 milijuna eura, a daleko najviše prihoda i rashoda, oko 17,5 milijuna eura, ostvarila je Nadbiskupija Maribor, koja je po opsegu prometa više nego šezdeset puta bogatija od najsiromašnije biskupije, one iz Novog Mesta, objavili su slovenski mediji. To je vidljivo iz financijskih izvještaja za 2008. godinu, koje su (nad)biskupije objavile u zadnjem broju časopisa Družine. Ako su slovenske (nad)biskupije još 2005. godine raspolagale sa sedam milijuna eura taj je iznos prošle godine, ubrojivši i tri nove biskupije koje je utemeljio Vatikan prije tri godine, prešao iznos od 25 milijuna eura. Približno četvrtinu iznosa su nadbiskupije ubrale od darova vjernika, ali iz izvještaja je vidljivo kako slovenske nadbiskupije financijska sredstva ubiru na jako različne načine. Naime, dok je ljubljanska nadbiskupija većinu svoje blagajne napunila od dotacija, subvencija i odštetama za nacionaliziranu imovinu u visini 1,9 milijuna eura, mariborska nadbiskupija je svoje financijske izvora tražila prije svega u zaduživanju i gospodarenju imovinom. Ta imovina uključuje ukupno 5556 hektara zemljišta, zatim gotovo 48.000 kvadratnih metara stambenih površina i udjele u četiri gospodarske tvrtke, a među njima i u poduzeću Gospodarstvo rast, koje opravlja s većinom dionica holdinga Zvon Ena, vlasnika važnih slovenskih tvrtki,a to su T-2, Cinkarne Celje, Heliosa itd. Na drugi strani ima ljubljanska nadbiskupija u vlasništvu tvrtku Metropolitana, koja upravlja njenim nekretninama, a lani je ostvarila milijun eura dobiti. Preostale četiri biskupije (Celje, Koper, Murska Sobota i Novo Mesto) su prema bogatstvu iza nadbiskupija. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Porast fondova
Prema posljednjim informacijama, djelomični oporavak tržišta kapitala rezultirao je značajnim porastom imovine otvorenih investicijskih fondova sa javnom ponudom te je ukupna imovina fondova u Hrvatskoj porasla za 10,12 posto i iznosi 9,535 milijardi kuna. Najveći porast su zabilježili dionički fondovi te im je imovina porasla za 427,692 milijuna kuna što je rast od 18,41 posto pa sada dionički fondovi raspolažu sa 2,750 milijardi kuna. Najveći dobitnik među dioničkim fondovima je tako OTP indeksni fond koji strukturom ulaganja prati službeni indeks Zagrebačke burze Crobex, a njegova imovina je porasla za ukupno 608,16 posto i sada iznosi 125,564 milijuna kuna. Solidan rast su imali i ostali fondovi te podaci pokazuju da je čak osamnaest dioničkih fondova sa dvoznamenkastim postotnim porastom. Sedam fondova imalo je pad a najveći pad zabilježio je fond AC Rusija te je njegova imovina smanjena za 4,27 posto pa sada iznosi 5,644 milijuna kuna. Mješoviti fondovi su također imali solidan rast te su u svibnju povećali svoju imovinu pod upravljanjem za 169,094 milijuna kuna što je porast od 9,58 posto pa ona sada iznosi 1,933 milijarde kuna. Najveći postotni porast, od 28,04 posto, zabilježio je fond ST Aggressive te je time prešao granicu od pet milijuna kuna a imovina mu sada iznosi 5,325 milijuna kuna. U ovoj grupi je pet fondova sa porastom imovine većim od deset posto. Najveći pad kod mješovitih fondova zabilježio je ICF Balanced kojem je ona smanjena za 6,55 posto te je imovina krajem svibnja iznosila 19,339 milijuna kuna. Obveznički fondovi su zabilježili pad imovine, te je smanjena za 2,54 posto te sada iznosi 455,024 milijuna kuna. Najveći pad imovine je zabilježio fond ST Bond kojem je imovina smanjena za 99,64 posto te je u tom fondu preostalo nešto više od sedam tisuća kuna, a razlog tome je planirano zatvaranje tog fonda, te je većina ulagača sredstva već prenijela u druge fondove pod upravljanjem ST Investa odnosno zatražila isplatu sredstava. Dobitnik u ovoj grupi je fond HPB Obveznički kojem je imovina povećana za 4,05 posto te sada iznosi 46,633 milijuna kuna. Novčani fondovi privlače ulagače te im je imovina u svibnju povećana za 7,10 posto i iznosi 4,396 milijardi kuna a najveći postotni porast u ovoj grupi imao je fond Erste Money koji je zabilježio porast od 15,35 posto te sada raspolaže sa 365,085 milijuna kuna dok je najveći pad imovine ostvario Interinvest Cash koji je sa padom od 58,19 posto završio ispod razine od pet milijuna kuna te je njegova imovina 2,830 milijuna kuna. Prema tržišnim udjelima po grupama fondova ulagačima su i dalje najatraktivniji novčani fondovi u kojima se nalazi 46,10 posto ukupne imovine. Zatim slijede dionički fondovi koji raspolažu sa 28,84 posto te mješoviti u kojima je 20,28 posto sredstava. Najmanji interes vlada za obvezničke fondove te je u njima svega 4,77 posto ukupne imovine fondova. Tržišni udjeli po društvima niti ovaj mjesec nisu imali značajnije promjene te i dalje apsolutni primat ima ZB Invest koji upravlja sa 3,493 milijarde kuna što je 40,34 posto imovine uložene u otvorene fondove sa javnom ponudom, a slijede PBZ Invest sa 16,73 posto te Raiffeisen Invest sa 10,04 posto tržišta. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Blokada pregovora
Bosna i Hercegovina bi mogla trpjeti će trpjeti nesagledive posljedice i neprocjenjivu štetu zbog usvajanja Zakona o zaštiti domaće proizvodnje, istaknuo je veleposlanik Republike Hrvatske u BiH Tonči Staničić. On je dodao kako odluku o daljnjim koracima i eventualnim protumjerama donosi Vlada RH, te treba sačekati njihovu reakciju, jer se radi o vrlo ozbiljnom udarcu za ukupne bilateralne odnose Hrvatske i BiH, a ne samo na gospodarske. „Velika je šteta što je do toga došlo, jer će BiH vrlo brzo trpjeti nemjerljive štete. S druge strane, po meni, neće imati ni kratkoročnih pozitivnih učinaka od ovog zakona”, kazao je Staničić. Prema njemu, u ovom zakonu ima mnogo unutarnje nelogičnosti s obzirom da se on odnosi samo na Hrvatsku i Srbiju, a ne za druge članice CEFTA-e i za 27 članica EU-a iz kojih je uvoz poljoprivrednih proizvoda potpuno slobodan u Bosni i Hercegovini. „Sve članice CEFTA-e unaprijed su upozoravale kako se to ne radi jer će biti prinuđene kao organizacija poduzeti vrlo oštre mjere prema BiH”, naglasio je Staničić. Isto tako, on navodi kako je i Evropska komisija preko misije u Sarajevu također vrlo ozbiljno upozoravala Bosnu i Hercegovinu. Staničić je uvjeren kako do ovakve situacije nije došlo zbog problema u trgovini s Hrvatskom i Srbijom, jer ti problemi su mnogo manji nego u trenutku kada je CEFTA potpisivana. “Zakon je izglasan zbog unutarnjopolitičkih ili unutarstranačkih interesa. Vrlo velika je šteta što su se ti interesi stavili ispred državnih interesa, zbog posljedica koje će BiH trpjeti”, kategoričan je Staničić. Pored određenih sankcija i protumjera koje će prema BiH poduzeti CEFTA, zemlja će, prema Staničiću, sasvim sigurno imati posljedice što se tiče odnosa s EU-om, odnosno provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Bosna i Hercegovina će se prvo morati suočiti s reakcijom zemalja u susjedstvu, te će se možda naći i u blokadi. Evropska komisija u BiH također je izrazila zabrinutost zbog usvajanja Zakona o zaštiti domaće proizvodnje. “Ovim se krše obveze Bosne i Hercegovine unutar CEFTA-e i suprotno je obvezama BiH unutar Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Kako je taj sporazum prolaz za stjecanje statusa kandidata za članstvo u EU-u, ovo predstavlja ozbiljno pitanje”, navodi se u saopćenju. Pored toga, Evropska komisija je zabrinuta i za obične građane, jer će ovo značiti poskupljenje osnovnih prehrambenih proizvoda. Zbog toga pozivaju BiH na konzultacije sa svojim susjedima i drugim CEFTA partnerima, kako bi izbjegli štetu i nepotreban trgovinski spor. U međuvremenu, Jerko Lijanović Ivanković, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta BiH, odbacio je tvrdnje kako će Zakon o zaštiti domaće proizvodnje usporiti evropski put Bosne i Hercegovine. „Naš sporiji put k EU-u uvjetovan je neispunjavanjem brojnih drugih obveza, a svakako ne zbog ovog zakona“, ustvrdio je Lijanović. Što se tiče protumjera, prema Lijanoviću nema nikakvog straha jer u tom scenariju zemlja će od carina naplatiti značajna dodatna sredstva koja se mogu usmjeriti na još veći razvoj domaće poljoprivrede. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Smanjenje rashoda
Guverner Narodne Banke Srbije Radovan Jelašić izjavio je kako bi zbog manjih budžetskih prihoda država trebala smanjiti rashode umjesto da poveća PDV ili da se zadužuje. Jelašić je istaknuo kako bi povećanje PDV-a stvorilo pritisak na inflaciju, dok uzimanje kredita ne može ništa promijeniti na dugi rok, ukoliko sistem i dalje proizvodi gubitke. On je naglasio kako smanjenje plaća i mirovina nikada nije popularna mjera, ali Srbija i dalje troši iznad svojih mogućnosti. Jelašić je dodao kako je već napravljena pogreška činjenicom da su mirovine prošle godine uopće povećane. Jelašić je istaknuo da je pad industrijske proizvodnje mnogo veći nego što je planirano i predviđeno još prije tri mjeseca, dodajući da i budžetski prihodi pokazuju mnogo veće oscilacije. Ti prihodi su, kako je naveo, u pojedinim mjesecima na očekivanom nivou, dok su u nekima opet znatno ispod planiranih, kao na primjer u mjesecu svibnju. Jelašić je izjavio je kako bi presjek provođenja sporazuma sa Međunarodnim monetarnom fondom mogao biti poznat početkom srpnja, kada će jedan od potpredsjednika te financijske institucije doći na obilježavanje 125. godišnjice Narodne banke Srbije. „Iako misiju MMF očekujemo krajem kolovoza, potpredsjednik te institucije će, najvjerojatnije, početkom srpnja doći u Beograd, pa ćemo već tada dobiti presjek situacije. Mislim da ne bi trebalo biti većih iznenađenja, jer sami najbolje znamo kako stojimo", rekao je on. Jelašić je istaknuo da je za Srbiju značajno što ima podršku MMF, jer se ta podrška ne odnosi samo na provođenje ekonomske politike, već i na financijsku podršku, u obliku aranžmana, odnosno onih 800 milijuna eura koje smo dobili“, rekao je on. Na pitanje da li će pad bruto domaćeg proizvoda biti mnogo veći nego sto je prvobitno planirano, Jelašić je realno kako će taj pad biti veći od dva posto, što će, kako je istakao, utjecati na budžetske prihode, uvoz, prihod na temelju carina i PDV-a. Prema njegovim riječima, tekući platni deficit Srbije će pasti manje nego što je planirano, tako da će biti potrebno manje novca nego što je planirano za njegovo pokrivanje, pa ne bi bilo iznenađujuće da Srbija od ostatka sredstava od MMF-a povuče manje nego što joj je odobreno. Jelašić je ocijenio da je, što se tiče svjetske financijske krize, Srbija ipak uspjela izbjeći ono najgore, ali ostaje pitanje koliko će joj vremena biti potrebno da se vrati na nivo na kome je bila pre devet mjeseci i dodao da će to ovisiti isključivo od mjera koje bude poduzimala. Radovan Jelašić je rekao da je likvidnost srpskog bankarskog sektora dvostruko veća nego pre tri mjeseca, a srbijanska centralna banka pozvala je banke koje su retroaktivno povećale marže na kredite da ih vrate na prvobitni nivo, dok će od rujna donijeti odluke kojima će za nove kredite biti točno propisano što mora, a što ne smije biti u ugovoru. Jelašić je rekao da NBS, u slučaju postojećih kredita, može pozvati banke da, ovisno od ugovora, vrate marže na prvobitni nivo, a u slučaju da banke to ne naprave pravni savjet svim građanima Srbije će biti da oni koji budu željeli tuže banke. On je ukazao kako je NBS spremna iznijeti svoje mišljenje da li je u konkretnom slučaju u pravu banka ili klijent i izrazio nadu da do toga ipak neće doći. Guverner je napomenuo da je NBS od građana posljednjih nekoliko dana dobila 200 do 250 konkretnih pritužbi građana na poslovanje banaka. Jelašić je istakao da će dosadašnje preporuke bankama NBS pretočiti u konkretne odluke, ali one će stupiti na snagu tek od rujna jer je prethodno potrebno da se o tim propisima razgovara sa bankama i da banke prilagode ugovore tim propisima. Prema njegovim riječima, građani su shvatili kako krizna vremena nisu pravo vrijeme za zaduživanje, tako da kreditno zaduživanje stanovništva posljednjih mjeseci stagnira ili blago opada. On je preporučio građanima da se, ukoliko uzimaju kredite, zadužuju u dinarima, a ne u stranoj valuti, jer u tom slučaju uvijek znaju kolika im je rata i ne moraju brinuti zbog promjene tečaja. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Postavljanje podvodnog kabla
Talijanske kompanije će pomoći razvoju Crne Gore. Investicijska pomoć će, prema posljednjim procjenama talijanskog ministra za ekonomski razvoj Claudia Scaiole, iznositi između četiri i pet milijardi eura u infrastrukturama. Kompanija Terna ćepostaviti podvodnu liniju visokog napona na dno Jadranskog mora sve do Peskare, Italfer će izgraditi željeznički kolosijek između Beograda i Bara, A2A će graditi četiri hidroelektrane, a Enel centralu na ugljen. „Sa investicijama na polju energije i infrastrukture koje smo planirali, u vrijednosti od četiri do pet milijardi eura, Italija nastoji postati prvi strani investitor u Crnoj Gori“m istaknuo je talijanski ministar Scaiola. Za vrijeme svoje posjete Crnoj Gori talijanski ministar se sastao sa premijerom Milom Đukanovićem i ministrima u Vladi Crne Gore, kao i sa ministrom za infrastrukturu u Vladi Srbije Milutinom Mrkonjićem. U delegaciji talijanskih kompanija bili su predsjednici Enela Fulvio Konti, Terne, Flavio Cattaneo i predsjednik A2A Đulijano Zukoli. A2A namjerava izgraditi četiri hidroelektrane od 240 megavata i sudjelovati na javnom natječaju za dokapitalizaciju Elektroprivrede Crne Gore, glavnog poduzeća za energiju u zemlji, gdje je kupio 15 posto (plan za dokapitalizaciju se zasniva na konzorciju čiji je dio, između ostalih, i Edison iz Milana). Eni je zainteresiran za prirodne resurse na Jadranu. Enel projektira centralu na ugljen od 800 do 1.200 megavata u suradnji sa talijanskom čeličanom Duferco (koja ima veliku potrebu za strujom), koja je spremna izgraditi prostor za paljenje otpada sa kapacitetom da proizvede struju snage od 80 megavat sati. Crnogorska strana je uvjerena da će izgradnjom kabla, postati energetski interesantni, jer se Italija već sada suočava sa problemom visoke cijene električne energije. Talijanski investitori su u Crnoj Gori prepoznali potencijal, koji ćemo svakako iskoristiti, a za uzvrat dobiti investicije vrijedne više milijardi eura smatra predsjednik Odbora direktora crnogorske Elektroprivrede (EPCG), Srđan Kovačević. Izgradnja energetskog kabla, koja će ispod Jadranskog mora povezivati Crnu Goru i Italiju dogovorena je i prilikom nedavne posjete delegacije talijanske Vlade Crnoj Gori. Kovačević je podsjetio kako je potpisanim Memorandumom o razumijevanju između dvije države u sektoru energetike predviđena gradnja više energetskih objekata, vrijednih između četiri i pet milijardi eura. Izgradnja kabla kapaciteta hiljadu megavati (MW), prema njegovim riječima, trajat će četiri godine i koštati oko 700 milijuna eura. “Očekujemo vrlo brzo potpisivanje ugovora o izgradnji kabla i odmah nakon toga početak realizacije projekta“ kazao je Kovačević. On je rekao da su talijanske energetske kompanije već pokazale zainteresiranost za crnogorski energetski sektor, kupovinom 15 posto dionica EPCG. Kompanija A2A se pokazala kao ozbiljan investitor, preuzimanjem paketa dionica EPCG od fondova zajedničkog ulaganja, ali i interesom za ostatak dokapitalizacije i djelomične privatizacije državne elektroenergetske kompanije, smatra Kovačević. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Nezadovoljna opozicija
Kosovske opozicijske stranke izrazile su jučer svoje nezadovoljstvo odlukom da 15. studenog budu održani lokalni izbori, jer to nije rezultat dogovora, već pritisaka iz inozemtsva, objavili su jučer kosovski mediji. Odluka kosovskog predsjednika Fatmira Sejdijua da lokalni izbori na Kosovu budu održani 15. studenog u opozicijskim strankama partijama je okarakterizirana kao loša poruka. Službeni Beograd je još neodlučan što Srbima na Kosovu treba preporučiti, a neke srpske političke stranke najavljuju učešće na izborima. Bivši kosovski premijer i predsjednik Socijaldemokratske partije Agim Ceku rekao je kako će njegova stranka sudjelovati na izborima, ali da je kosovski predsjednik odlukom razočarao albanske političare. Srbijanski ministar za Kosovo Goran Bogdanović rekao je da u Vladi Srbije još nije bilo razgovora o tome da li bi Srbi trebalo da učestvuju na lokalnim izborima. „Ako dođe do razgovora, ako dođe do bilo kakve odluke, ta odluka će biti pravovremena i biti će na vrijeme. Ali, sa druge strane, već imamo lokalne izbore na Kosovu koji su održani prošle godine, imamo izabrane organe koji predstavljaju Srbe, ali ne i Albance. Prema tome moramo imati u vidu i tu činjenicu“, izjavio je Bogdanović. Ceku je rekao da ono što njega najviše zabrinjava jest da je kosovski predsjednik više puta vodio više koordinativnih sastanaka sa svim strankama, ali je on ignorirao prijedloge svih kosovskih opozicijskih stranaka i donio odluku kako su od njega tražili međunarodni faktori, dakle on nije odigrao ulogu faktora jedinstva“, rekao je Čeku. Albanci i Srbi imaju različite probleme prije lokalnih izbora. Dok je za albanske političare problem kako privući glasače, kod Srba je problem da li na izbore uopće izlaziti. Međutim, Samostalna liberalna stranka koja okuplja Srbe na Kosovu, a istovremeno ima dva ministra u kosovskoj vladi namjerava sudjelovati na izborima. Bojan Stanojević, šef zastupničke grupe Liberalne stranke u Skupštini Kosova, najavio je učešće na izborima, bez obzira na stav vlasti u Beogradu. „Nadam se da će srpski narod nakon deset godina napraviti konsenzus i shvatiti da moramo da odlučujemo sami o sebi“, rekao je Stanojević. I nevladine organizacije među kosovskim Srbima su za učešće na izborima koje organizira vlast u Prištini. Predstavnici civilnog sektora kažu kako lokalni izbori predstavljaju mogućnost da se izvede međunarodno priznata i prihvaćena institucionalna legalizacija Srba na Kosovu. Službeni Beograd još uvijek nema definiran stav o učešću Srba na izborima koje raspisuje Priština. Načelnik kosovskog okruga Goran Arsić istaknuo je da Beograd izbore gleda kroz decentralizaciju, ali ne po planu Marttija Ahtisaarija. Za vlasti u Srbiji postoje dvije varijante stava prema izborima. “Stav države Srbije će biti ili neutralan, ili će biti negativan, tj. da Srbi ne trebaju uopće izlaziti na ove izbore. Međutim, bez obzira na stav Beograda, pojedine lokalne grupe građana i stranke će uzeti učešće na izborima“, izjavio je Goran Arsić, načelnik Kosovskog okruga Nakon izbora u studenom, Kosovo treba imati 38 općina, među kojima će deset biti sa srpskom većinom, jedna sa turskom, a ostale sa albanskom. (Violeta Palaska)

Makedonija: Moguće ukidanje viznih restrikcija
Nakon što su dužnosnici Evropske Unije potkraj prošlog tjedna potvrdili kako su uvjeti ispunjeni, Makedonija očekuje ukidanje viznih restrikcija do kraja ove godine. Ukoliko su predviđanja točna, makedonski građani će uskoro biti u prilici poslovati i odlaziti na odmor bez čekanja u redovima, gomile papirologije i trošenja znatnog novčanog iznosa na vize. Makedonija je time je prestigla susjedne zemlje u utrci za liberalizaciju viznog režima, te se očekuje kako će sljedeće godine ući na bijelu listu Schengena. Prema riječima povjerenika Evropske Unije Jacquesu Barrotu, Makedonija je postigla znatan napredak u ispunjavanju potrebnih uvjeta, dok su druge dvije zemlje Srbija i Crna Gora postigle samo 'napredak'. Na posljednjem sastanku u Luxembourgu koji je održan 15. lipnja, ministri vanjskih poslova Evropske Unije su dali zeleno svjetlo planovima Evropske komisije za ukidanje viznih restrikcija za sve tri zemlje. Do toga bi moglo doći prije kraja godine, ukoliko se ocijeni kako su te zemlje ispunile uvjete. Makedonija je to uvijek i činila, te je od EC-a ocijenjena najvišom ocjenom. Kako se navodi na službenoj web stranici makedonskog ministarstva vanjskih poslova kako je Makedonija bila prva zemlja regije koja je uvela biometrijske putovnice, osobne isprave i vozačke dozvole najviše kvalitete. Ministrica unutrašnjih poslova Gordana Jankulovska je rekla kako je to potvrda uspješnosti provedbe reformi u Makedoniji, te se Makedonija kreće prema ulasku u EU i NATO. Prema posljednjem Gallupovom istraživanju Balkana, 41,3 posto Makedonaca je navelo rješavanje problema viza/putovanja kao prvi korak koji bi međunarodna zajednica mogla poduzeti kako bi pomogla zemlji. Iako je liberalizacija viznog režima velik korak naprijed, iza njega leži pitanje članstva u EU. Unatoč skepticima, u Makedoniji su građani optimistični. Niz organizacija mladih i ministarstvo vanjskih poslova su organizirali prošlog tjedna u Skopju javnu raspravu na kojoj je naglašeno kako je Makedonija spremna za liberalizaciju viznog režima. „Krajem lipnja ili početkom srpnja očekujemo pokretanje cjelokupnog procesa“, rekao je zamjenik premijera Ivica Bočevski. Prema njegovim riječima, ono što je sigurno je da je Makedonija ispunila zadaće vezane uz liberalizaciju viznog režima i nastavlja s tim procesom. Više ništa ne stoji na putu Makedoniji što se tiče ukidanja viza. (Vlado Naumovski)

Albanija: Ubijen političar
Dužnosnik demokršćanske stranke Aleksander Keka je poginuo u eksploziji automobilske bombe 18. lipnja, u blizini grada Shkodre na sjeveru zemlje. On se nalazio sam u vozilu kada je eksplodirala bomba, za koju se vjeruje kako je bila postavljena pod vozačko sjedište. Keka (34) je bio poslovni čovjek s četveročlanom obitelji. Prema medijskim napisima lokalnih medija radi se o najozbiljnijem incidentu od početka kampanje za opće izbore 28. lipnja, koja je započela pred tri tjedna. Demokršćani su nedavno raskinuli koaliciju s vladajućom Demokratskom strankom i samostalno ušli u izbornu kampanju. Od ostalih vijesti, češko predsjedništvo Evropske Unije još jednom od Albanije traži da održi slobodne i pravične izbore, te zajamči da svi albanski glasači budu u mogućnosti glasati, javili su lokalni mediji. Neovisno o tome, Ured OSCE-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) je objavio svoje treći i konačni izvještaj o monitoringu kampanje. U pojedinim su regijama zaoštrene tenzije, upozoreno je. A albanski ministar unutarnjih poslova Bujar Nishani rekao je u svom obraćanju medija kako je Albanija napravila pomak u svojoj borbi protiv trgovine ljudima. Reagirao je na novi izvještaj američkog State Departmenta koje Albaniju smješta u zemlje s visokom stopom trgovine ljudima, te se vlada poziva na pojačane napore. „Stanje je u Albaniji usporedivo s onim u ostatku Evropskoj Uniji“, rekao je Nishani. Ministars je u svojoj izjavi inzistirao i na tome da je albanska Vlada pojačala napore na pružanju zaštite žrtvama, uključujući i 24-satni telefonski centar koji pruža pomoć i savjetuje. (Violeta Palaska)


Petak, 19.06.2009.

Slovenija: Bez razloga za stečaj
Igor Bavčar, direktor slovenskog Istrabenz Holdinga kojemu zbog 950 milijuna eura kreditnih obveza prema bankama prijeti stečaj, izjavio je da za stečaj nema razloga jer se banke s vremenom mogu namiriti iz imovine te grupacije s 5000 zaposlenih, objavili su jučer slovenski mediji. Bavčar je u razgovoru za emisiju 'Odmevi' Slovenske televizije potvrdio kako je već ponudio svoju bezuvjetnu ostavku pod uvjetom da banke pristanu na prisilno poravnanje nakon što se nije uspjelo s dokapitalizacijom od 500 milijuna eura, te da ga čudi prema njegovim riječima naivan odnos slovenske politike prema kompaniji s toliko zaposlenih budući da izjavljuje da joj je svejedno hoće li Istrabenz Holding ići u stečaj. Bavčar je tom prilikom zanijekao da je kriv za velike dugove poduzeća zbog njegova preoblikovanja u financijski holding u sedam godina otkako mu je na čelu. „Radio sam po zakonu“, rekao je Bavčar, dodajući kako neke inozemne banke iz svojih razloga žele zatvoriti svoje investicije u Sloveniji stečajem Istrabenza, te da je slovenska politika naivna što je indiferentna prema sadašnjem stanju u Istrabenzu, u vrijeme kad njemačka kancelarka Angela Merkel pomaže Opelu. Bavčar je visoke dugove pripisao obratu nastalom zbog globalne financijske krize, dodajući da je situacija u Istrabenz Holdingu prije godinu dana izgledala sasvim drukčije, a i sada bi po njegovim riječima dobro poslovao da dionice ljubljanskog Petrola koje je Holding Istrabenz kupovao nisu pale za 70 posto. Nekad istaknuti političar izjavio je kako od sadašnjih slovenskih političara nije tražio novac, ali da bi država trebala biti zainteresirana da ne dođe do stečaja u poduzeću koje zapošljava 5000 ljudi, četiri puta više nego što ih je zapošljavalo kad je došao na njegovo čelo, ulažući u spajanje s poduzećima turističkog sektora, prehrambene industrije i energetike. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Bez evidencije zaposlenosti
Da je hrvatski ministar financija Ivan Šuker nastavio istim tempom potrošnje kao u prvom tromjesečju ove godine, samo za plaće zaposlenih trebalo mu barem dvije milijarde kuna više nego što je planirano rebalansom proračuna. U prva tri mjeseca, su rashodi za plaće iznosili 7,9 milijardi kuna, 11,3 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Toliki rast predstavlja veliko iznenađenje s obzirom da su plaće javnog sektora u tom razdoblju porasle samo šest posto. U Ministarstvu financija su saopćili kako su tome pridonijeli brojni razlozi, uključujući ranije dogovoreno povećanje osnovice plaća u sustavu obrazovanja od 2,1 posto, zatim minuli rad koji se plaća 0,5 posto po godini staža, pa i povećanje broja zaposlenih. Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, u proteklih godinu broj zaposlenih u obrazovanju porastao je za čak 3.236 ljudi, pa taj sektor sada zapošljava 102.739 ljudi. Također, javna uprava i obrana sada imaju 253 više zaposlenih nego prošle godine, dok je zdravstvo brojnije za 26 ljudi. Zašto je sustav obrazovanja povećao broj zaposlenih za više od tri posto, u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa nije još poznato, ali je službeni odgovor glasio da samo Ministarstvo nije povećalo broj zaposlenih, već je to posljedica osnivanja raznih agencija koje je nužno radi prilagodbe Evropskoj Uniji. U sindikatu znanosti kažu da uopće ne postoji evidencija zaposlenosti u sektoru. Stoga samo pretpostavljaju gdje se zaposlio toliki broj ljudi. Da bi se uvelo reda u sustav plaća u Hrvatskoj, Ekonomsko vijeće nedavno je osnovalo radnu skupinu za izradu prijedloga Nacionalne politike plaća. Kakav god bio, taj dokument neće utjecati na ovogodišnji proračun. Vraćanjem visine plaća javnog sektora na razinu iz prošle godine, posljednjim rebalansom proračuna masa plaća smanjena je za 1,7 milijardi kuna. S obzirom da se proračun i dalje slabije puni, a novi troškovi nadiru pogotovo u sektoru poljoprivrede i brodogradnje, analitičari kažu da će se pri izradi jesenskog rebalansa proračuna rashodi morati rezati ‘sjekirom'. Potrebe države za dodatnim zaduženjem u 2009. iznosit će oko dvije milijarde eura, prognozira Hrvoje Stojić, analitičar Hypo-banke. Taj iznos za koji bi se država trebala dodatno zadužiti odnosi se kako na refinanciranje dugova, tako i na pokrivanje proračunskoga manjka, koji će biti znatno veći od rebalansom najavljenih pet milijardi kuna. Prema podacima analitičara PBZ-a, samo u prvom ovogodišnjem tromjesečju ministru Šukeru je u proračunu nedostajalo oko 3,7 milijardi kuna, pa se ne treba čuditi upozorenjima ekonomista da bi proračunska rupa u kriznoj 2009. mogla dosegnuti i 17 milijardi kuna. Većina analitičara očekuje da će se država na jesen odlučiti za novo izdanje euro obveznica, što kao mogućnost ne odbacuju ni u Vladi. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Smanjenje budžeta
Prema jučer objavljenim podacima, budžet Kantona Sarajevo rebalansom bi trebalo umanjiti za oko 100 milijuna KM, tako da svako ministarstvo svoj budžet mora smanjiti do 20 posto. Ministri tvrde kako će kreiranje rebalansa budžeta KS biti mukotrpno, jer ni usvajanjem budžeta za ovu godinu nisu dobili dovoljno novca za realizaciju planiranih projekata. Aida Haverić, ministrica financija Kantona, upozorila je da su zahtjevi za rashodima mnogo veći od prihoda, zbog čega je i obustavila sva financijska izdavanja i zatražila usvajanje rebalansa budžeta. „Budžet KS za ovu godinu je 734 milijuna KM i prihodi su za prvih pet mjeseci manji za 7,3 posto u odnosu na plan. Za pet mjeseci ostvaren je prihod od 251,7 milijuna KM. U odnosu na 2008. godinu manji je za oko 20 posto“, istakla je Haverićeva. Ona je naglasila kako je najveće smanjenja prihoda zabilježeno od indirektnih poreza, koji sa 65 posto učestvuju u budžetu, jer je smanjena javna potrošnja. Mihajlo Krmpotić, ministar prometa Kantona Sarajevo, tvrdi kako će umanjiti budžet za sve kapitalne projekte, tako da će njihova realizacija krenuti tek slijedeće godine. „Budžet ovog ministarstva je oko 30 milijuna KM i u odnosu na prošlu godinu umanjen je za oko 13 milijuna KM. Ne znam što da radim. Morat ću umanjiti iznos za kapitalne projekte i osloniti se na kredit evropskih banaka. Umanjenjem budžet ovog ministarstva iznosit će oko 23 milijuna KM“, rekao je Krmpotić, naglasivši kako mnoga ministarstva umanjenjem budžeta mogu biti i zatvorena. Željko Mijatović, ministar unutrašnjih poslova KS, izjavio je kako nema projekata na kojima bi mogao uštedjeti, te da će inzistirati na tome da ima dovoljno novca za funkcioniranje Ministarstva, jer je bitna sigurnost. Ako zaista budem morao umanjivati budžet ići ću na štetu projekata kao što su izgradnja policijskih stanica u Vogošći i Hadžićima. Za to smo planirali oko tri milijuna KM, rekao je Krmpotić. Emina Dubravić, ministrica rada i socijalne politike KS, rekla je da je njen budžet maksimalno umanjen prilikom usvajanja budžeta KS za 2009. godinu. „Prošle godine naš budžet je bio oko 101 milijun KM, a ove godine oko 84 milijuna KM. Prihoda je sve manje, a korisnika pomoći sve više. I ovako imamo manjak novca. Ako dođe preporuka od Federacije BiH da umanjimo naknade za 10 posto uradit ćemo to i to je najviše što možemo da umanjimo“, istakla je Dubravićeva. Čedomir Lukić, ministar za stambenu politiku KS, vjeruje da neće morati značajno umanjiti budžet ovog ministarstva, koji iznosi 11 miliona KM. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Pad BDP-a
Ministrica financija Srbije Diana Dragutinović izjavila je jučer da je zbog recesije u Srbiji zabilježen negativan bruto domaći proizvod od pet posto. Ministrica je navela kako je deficit budžeta dostigao je oko 4,5 posto BDP, zbog čega je moguć novi rebalans budžeta do kraja godine. Zbog manjih prihoda u odnosu na planirane rashode budžeta, Srbija će također morati razmotriti mogućnost da dodatno smanji javnu potrošnju, izjavila je ministrica Dragutinović. Prema njenim riječima za smanjenje javne potrošnje postoje dva rešenja, a to je smanjenje broja zaposlenih u državnoj administraciji, uz odgovarajuće socijalne programe ili temeljna reforma mirovinskog i socijalnog sistema. Smanjenje rashoda budžeta, koje bi podrazumijevalo otpuštanje zaposlenih, biti će krajnja mjera srbijanske Vlade, za koju se ona ne zalaže. Prije nego što, eventualno, bude razmatrano otpuštanje zaposlenih, biti će ili povećana stopa poreza na dohodak ili porez na dodanu vrijednost (PDV), kazala je Dragutinović. Ministarka je također naglasila kako je u ovom trenutku smanjenje plaća, mirovina i investicija i politički i ekonomski neprihvatljivo, jer bi tako recesija još više bila produbljena. „Za recesiju pravi lijek nije daljnje smanjivanje javne potrošnje, jer za sada nema većeg pada prihoda od PDV, navela je Dragutinović i dodala kako je izvjesno da će prihodi državne blagajne do kraja godine biti manji nego što je planirano. Ona kaže da je svjetska praksa da se deficit budžeta uvijek pokriva zaduživanjem države, što bi trebala učiniti i Srbija. Na pitanje da li će Međunarodni monetarni fond (MMF) pristati na povećanje već dogovorenog deficita budžeta od tri posto BDP, ministrica je u svom obraćanju srbijanskim medijima izrazila očekivanje da će Međunarodni monetarni fond prihvatiti povećanje do 4,5 posto, jer smatra da Vlada Srbije za tu mjeru ima valjane argumente.Veći deficit budžeta morao bi biti zamijenjen ozbiljnim strukturnim reformama, ocijenila je Dragutinović. Dragutinović je mišljenja da Srbija mora provesti temeljne promjene u javnoj potrošnji i smanjenju javnih izdataka. Ministrica financija je kazala i da će uslijed recesije do kraja godine doći do pada inflacije, bez obzira što je od početka godine ona dostigla oko 7,2 posto. Plan vlade Srbije je da ove godine inflacija iznosi najviše osam posto. Dragutinović je navela da je od BDP, još više pala potražnja, dok je uvoz smanjen između 25 do 30 posto. Ministrica je dalje istakla da akcize na naftne derivate neće biti smanjene ukoliko ne bude smanjena javna potrošnja, kao i da one još uvijek nisu visoke u odnosu na u zemljama regije. Ona je navela i da nema mnogo razloga ni za povećanje prerađivačke cijene nafte, što Naftna industrija Srbije (NIS) zahtijeva i to je stvar budućih pregovora. Dragutinović je zaključila kako ne očekuje poskupljenje struje u ovoj godini. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Podjela dobiti dioničarima
Skupština dioničara Crnogorskog telekoma donijela je jučer odluku da 50 milijuna eura neraspoređene dobiti iz prethodnih godina isplati svojim dioničarima kompanije tokom mjeseca srpnja. Osma izvanredna skupština dioničara sazvana je na zahtjev grupe manjinskih dioničara iz Crne Gore i Hrvatske koji su i dostavili prijedlog odluke o isplati dosad rekordnog iznosa dividende u Crnoj Gori. Skupštini su prisustvovali predstavnici 83,57 posto dionica, a veliki dio mali dioničara među kojima je bilo i brokera sa dvije crnogorske burze nisu skrivali zadovoljstvo nakon što su dioničari velikom većinom glasova usvojili predloženu odluku. Prema posljednjim podacima, većinski vlasnik kompanije Mađar telekom posjeduje oko 76,53 posto dionica, dok je nešto više od 23 posto u rukama manjinskih dioničara. Kapital društva je raspoređen na ukupno 47.273.940 akcija što znači da će bruto dividenda po jednoj akciji iznositi oko 1,057 eura, a neto dividenda nešto više od 96 centi. Razmjerno učešću u vlasništvu najviše novca će tako pripasti mađarskim vlasnicima, iznos od oko 37 milijuna, a preostali dio će podijeliti šest tisuća malih dioničara. Naravno treba imati u vidu da će nakon oporezivanja dividendi po stopi od devet posto, i državi pripasti 4,5 milijuna eura. Predsjednik Odbora direktora kompanije Danijel Sas izjavio je da je ovo do sada najveći iznos dividende ikada isplaćen u Crnoj Gori i da su ponosni na to. „Usprkos činjenici da Crnogorski telekom, kao i druge kompanije u Crnoj Gori, osjeća posljedice globalne ekonomske krize, mi ćemo isplatiti ovaj iznos i time pokazati kako smo stabilna kompanija koja će i u narednom periodu, poslovati uspješno. Crnogorski telekom je još jednom pokazao visok stupanj odgovornosti prema društvu i opravdao povjerenje svojih dioničara“, izjavio je Sas i najavio isplatu dividende tokom narednog mjeseca. Dobit dioničarima biti će isplaćena vlasnicima kao akontacijska dividenda za 2009. godinu. Član odbora Tripko Krgović objasnio je na skupštini da su manjinski dioničari na temelju službenih dokumenata u kompaniji, koje su i revizori potvrdili, došli do zaključka da se može isplatiti akontacijska dividenda za 2009. godina od 50 milijuna eura. Prema njegovim riječima, ne postoji investicija ili biznis u Crnoj Gori u koji bi danas Telekom mogao uložiti toliko novca. Iz kompanije su istakli da je Telekom jedini telekomunikacijski operater u Crnoj Gori čije se dionice kotiraju na domaćoj burzi. Pored Mađara pojedinačno najviše dionica Crnogorskog telekoma 1,69 milijuna ima Hrvatska poštanska banka, Podravska banka 977.800, fond Rafles associates 840.958, privatna tvrtka Capital M 200.000, fond Trend 172.027, fond Salink limited 150.477 i Zetagradnja 132.679 dionica. Manjinski dioničar Predrag Vujović iznio je na skupštini svoje primjedbe na račun izvršnog direktora Slavoljuba Popodića i načina na koji on vodi kompaniju, ali i skupštinu dioničara. „Gdje vas premijer planira poslati nakon uspješnog vođenja kompanije, u koju ambasadu“, pitao je između ostalog Vujović podsjećajući kako su i ranije neki direktori iz uprave Telekoma kasnije angažirani kao predstavnici Crne Gore u ambasadama u drugim zemljama. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Neovisnost bez povratka
Bivši predsjednik Finske Martti Ahtisaari, kreator plana 'nadzirane neovisnosti' na Kosovu izjavio je kako u tom procesu nema povratka. „Prihvaćanje ove činjenice od strane svih mnogo bi doprinijelo jamčenju stabilnosti ne samo na Kosovu, već i u cijeloj regiji zapadnog Balkana, kao i u Evropi“, izjavio prilikom svojeg boravka na Kosovu. Bivši izaslanik UN-a za status Kosova Martti Ahtisaari toplo je dočekan u Prištini na proslavi prve godišnjice kosovskog ustava. „Neovisnost Kosova je ireverzibilna, što je očito po priznanjima koja i dalje pristižu s raznih strana svijeta“, rekao je skupini kosovskih parlamentaraca. Ipak, unatoč relativnom napretku u bivšoj pokrajini, Ahtisaari je rekao kako su mnogi izazovi i dalje pred njima. "Institucionalne strukture vape za daljnjim reformama, gospodarski i društveni razvoj mora biti ubrzan, potrebno je otvarati nova radna mjesta, te zajamčiti odgovornost i transparentnost pri gradnji institucija, rekao je. Ahtisaari je prošle godine dobio Nobelovu nagradu za svoj rad na rješavanju međunarodnih konflikata tijekom posljednja tri desetljeća, a spomenuo je bitan element Sveobuhvatnog prijedloga rješenja statusa Kosova iz 2007, prozvanog 'Ahtisaarijev plan', u kojemu se kaže kako za srpsku zajednicu postoji legitimno mjesto na Kosovu. Dodao je kako je za kosovske Srbe od presudnog značaja da iskoriste predstojeće prilike koje će se ukazivati s razvojem Kosova. „Potrebna je pozitivna reakcija na nastojanja kosovskog vodstva usmjerena na suradnju s vama i drugim zajednicama, posebice povratnicima, te spremnost na suradnju unutar okvira institucija Kosova“, rekao je Ahtisaari obraćajući se kosovskim Srbima. Po pitanju odnosa Srbije i Kosova, koji je nazvao neizbježnim, Ahtisaari je rekao kako bi Srbija trebala prihvatiti novonastalo stanje i surađivati s ovom mladom nacijom. Prema njegovim riječima, službeni Beograd i Priština mogli bi naći zajednički interes i svoje mjesto u svijetu i odlučiti se za odbacivanje neprijateljske retorike i pomak u smjeru koegzistencije, pomirenja i prijateljstva. Predsjednik Fatmir Sejdiu, koji je Ahtisaarija odlikovao Zlatnim ordenom nezavisnosti, rekao je kako Kosovo namjerava provoditi Sveobuhvatni prijedlog rješenja statusa Kosova kroz svoje zakone i ustav. „Ti zakoni pružaju puna jamstva manjinskim etničkim zajednicama kako će njihova prava i slobode biti poštivani u najvećoj mogućoj mjeri“, izjavio je Sejdiu. Sveobuhvatni prijedlog rješenja statusa Kosova utjecao je na jednostrano proglašenje neovisnosti od strane Kosova, te predstavlja dio njegovih ustavnih temelja. (Violeta Palaska)

Makedonija: Šansa za napredak
Predstavnici Makedonije i Evropske unije jučer su u Bruxellesu započeli šesti sastanak Odbora za stabilizaciju i pristupanje, objavili su makedonski mediji. Tijekom dvodnevnog sastanka Makedonija će predstaviti napredak u ispunjavanju političkih i ekonomskih uvjeta, kao i aktivnostima za usvajanje prava Evropske Unije, u suglasnosti sa Sporazumom o stabilizaciji i pristupanju.Odborom će predsjedavati direktor odjela za proširenje Evropske komisije, Dirk Lange. Makedonsku delegaciju predvodi državna savjetnica u Tajništvu za evropska pitanja, Malinka Ristevska Jordanova. U međuvremenu, u Makedoniji je ponovo aktualizirana ideja o uvođenju eura kao službene valute. Ovo pitanje su nedavno inicirali makedonski biznismeni koji smatraju kako je Makedonija od početka krize izgubila mnogo novaca iz deviznih rezervi održavajući devizni tečaj. Prema njima, pozitivna strana uvođenja eura bila bi eliminacija opasnosti od devalvacije. Također se zalažu sa se ovu mjeru poveže i s uvozom i izvozom. Narodna Banka Makedonije smatra da taj prijedlog nije dobar te da Makedonija ne ispunjava uvjete za taj korak. I dok su ekonomski stručnjaci podijeljenog mišljenja po tom pitanju, trgovinski deficit raste, deviznih rezervi zapravo i nema, a devalvacija sve više prijeti Makedoniji. Usprkos kontradiktornim ocjenama stanja u zemlji, Makedonija zaslužuje svoje mjesto u Evropskoj uniji, a put prema priključenju je dug i težak. Ovo je izjavio Luis Maria de Puch, predsjednik Parlamentarne Skupštine Vijeća Evrope. Po njemu, Makedonija je u proteklom razdoblju napravila mnogo, zbog čega se nalazi pred određivanjem datuma početka pregovora za članstvo, kao i pred ukidanjem viznog režima. De Puch je uputio i kritiku o slabostima na koje je naišao u Makedoniji, navodeći vrlo loše i neučinkovito sudstvo, a zatražio je cjelovito provođenje Ohridskog okvirnog ugovora. Dodao je i da je vrijeme da Makedonija počne istinski dijalog sa susjednim zemljama s kojima ima otvorena pitanja. (Vlado Naumovski)

Albanija: Neispunjeni uvjeti za bezvizni režim
Albanija nije ispunila uvjete koji su dogovoreni pred godinu dana, navodi se u svibanjskom izvještaju Evropske komisije (EC) o procesu liberalizacije viznog režima. Prema zaključcima iz tog izvještaja jasno je kako Albanija ove godine neće biti u prilici omogućiti putovanje bez viza. „Mislim kako je realističnija ocjena da će uvjeti vezani uz pitanje viza biti ispunjeni tokom 2010., a ne 2009. godine“, izjavio je Helmut Lohan, šef izaslanstva Evropske Komisije za svog posjeta Tirani. Sigurnost dokumenata jedan je od temeljnih kriterija na kojem se ustraje. Biometrijske putovnice su neophodne za ukidanje režima viza za zemlje Evropske Unije, rekao je prilikom posjete Tirani prošlog mjeseca potpredsjednik EC-a Jacques Barrot. Albanija je u travnju počela izdavati takve putovnice, no proces je bio spor. Građani više pažnje posvećuju tome kako dobiti izborne identifikacijske kartice, koje će im biti potrebne za glasanje na parlamentarnim izborima 28. lipnja. Ipak, nedostatak sigurnih dokumenata nije jedina prepreka zemlji na putu do bijele liste Schengena. Neadekvatna kontrola granica i migracija također su bitni uzroci zabrinutosti. Albanija je dobila ukupno loše ocjene za implementaciju reforme, koja obuhvaća pitanje dokumenata, migraciju, javni red i sigurnost, vanjske odnose i temeljna prava. Albanski premijer Sali Berisha je rekao kako je liberalizacija viznog režima druga na listi prioriteta njegove zemlje, odmah nakon članstva u NATO-u. Početkom ovog mjeseca premijer Berisha je obećao putovanje bez viza prije isteka mandata njegove Demokratske stranke, pod pretpostavkom da stranka pobijedi na predstojećim izborima. Opozicijski političari okomili su se na neuspjeh vlade da ispuni uvjete Evropske Unije, ali Berishina uprava inzistira kako je postignut znatan napredak. Albanija i EU su u siječnju 2008. potpisale sporazum usmjeren na olakšavanje putovanja studentima, sportašima i poslovnim ljudima. (Violeta Palaska)


Četvrtak, 18.06.2009.

Slovenija: Čeka se odgovor ruske strane
Slovenija već neko vrijeme čeka odgovor Rusije, ali prema jučerašnjim medijskim napisima, Vlada bi željela što prije potpisati sporazum. Slovenski ministar gospodarstva, Matej Lahovnik je izjavio kako je on najveći zagovornik projekta Južni tok u slovenskoj Vladi i da što se tiče sporazuma sa Rusijom, su rešena sva temeljna pitanja, samo je ostalo otvoreno pitanje poreznog režima. „Sada to nije na slovenskoj strani, mi smo kao oni koji odugovlače, ali mi smo još pre tri tjedna u Moskvu poslali prijedlog engleske verzije sporazuma i sada čekamo na njihove suštinske primjedbe i kada ih dobijemo, pozvat ćemo ovamo rusku delegaciju da do kraja to dovršimo i riješimo i problem poreza, tako da se sporazum potpiše“, izjavio je Lahovnik. Lahovnik je dodao i da on sam stalno postavlja ambiciozne datume za potpisivanje ovog sporazuma, nadajući se da tako vrši pritisak i na slovenske dužnosnike i na one na ruskoj strani, pokušavajući da što više ubrza potpisivanje sporazuma o Južnom toku. „Za mene je što prije to bolje“, izjavio je ministar Lahovnik dodavši kako ne smije reći da do potpisa neće doći ovog mjeseca, jer kad bih to rekao svi bi se tako ponašali, da bi potpisivanje bio lipanj slijedeće godine, rekavši i da je lipanj ambiciozan cilj, na kome će on i dalje ustrajati, ali Slovenija već neko vrijeme čeka na povratni prijedlog iz Rusije. Sporazum između Slovenije i Rusije glede plinovoda Južni tok trebao bi biti potpisan u lipnju, izjavio je ministar gospodarstva Matej Lahovnik prilikom posjeta ruskog ministra za veze i masovne komunikacije Igora Šegoljeva Ljubljani. Sadržaj sporazuma se redakcijski dovršava, a ministarstva financija usklađuju područje oporezivanja. Slovenska i ruska strana već su uskladile otvorena pitanja glede plinovoda Južni tok na teritoriju Slovenije prilikom posjeta Lahovnika Moskvi u travnju. Ministri su dali izjave za medije nakon sjednice međuvladine komisije za trgovinsko gospodarstvo i znanstveno-tehničku suradnju između Slovenije i Rusije. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Gotovo polovica će ljetovati besplatno
Gotovo 91 posto Hrvata će ipak otputovati za godišnji odmor usprkos krizi i recesiji. Podaci pokazuju da će 46 posto od njih na ljetovanje besplatno uzdajući se u smještaj kod rodbine i prijatelja. Pokazuje to istraživanje Vise provedeno na 400 ispitanika u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku. Velika većina hrvatskih građana nastojat će pritom izbjeći preveliku potrošnju. Oko 63 posto ispitanika spremno je potrošiti do 500 eura za cjelokupno putovanje, dok 77 posto računa na 50 eura po danu dodatne potrošnje bez smještaja. Hrvatska je i dalje najpopularnije odredište za 74 posto građana. Preostalih 26 posto otputovat će u inozemstvo. Evropa je pritom najatraktivnija za 84 posto onih koji su se odlučili ići izvan zemlje, dok 16 posto namjerava posjetiti druge kontinente. Istraživanje otkriva da Hrvati vole uzeti stvar u svoje ruke i 86 posto njih sami organiziraju svoj odmor. Prosječno trajanje odmora je između sedam i 10 dana za 66 posto građana. Oko 15 posto će za odmor odvojiti između 11 i 21 dana, a dva posto najsretnijih će ostati dulje od tri tjedna na odmoru. Više od 60 posto ispitanika smatra da je shopping najmanje bitan za vrijeme odmora. Oko 43 posto građana ne želi bacati novac na suvenire, ali velika većina najdražima ipak donose poneku sitnicu s odmora. Među ispitanicima koji najavljuju da će ljetovati, najveći dio planira godišnji odmor provesti u Hrvatskoj, i to ponajprije u Dalmaciji (62 posto) te Istri i Primorju (27 posto).Istodobno, građani iz tog dijela Hrvatske najviše žele ići u inozemstvo, oko 15-tak posto ispitanika iz Istre i Primorja te Dalmacije. Najčešće se planiraju godišnji odmori u trajanju od jednog do dva tjedna (po 34 posto), dok petina građana planira ljetovati između 15 i 25 dana, a svega 10 posto ispitanih planira odmor duži od toga. Odmor u vlastitom prostoru najavljuje 23 posto ispitanih, dok u hotele namjerava sedam, a u kampove šest posto građana. Gotovo polovica građana pritom će ljetovanje financirati iz tekućeg dohotka, a 41 posto njih na to će utrošiti ušteđevinu. Istodobno, 42 posto građana ove godine sigurno ne planira na ljetovanje, a njih još 10 posto vjerojatno neće putovati na ljetni odmor. Promatrano prema regijama, najveći udio hrvatskih građana koji planiraju ljetovanje bilježi se u Zagrebu i okolici (ukupno 63 posto), dok je najveći broj ispitanika koji sigurno ili vjerojatno neće putovati na odmor u Sjevernoj Hrvatskoj (70 posto). (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Uvoz kvalitetnog goriva
Republika Srpska je najavila pokretanje inicijative za izmjenu odluke o kontroli tečnih naftnih derivata kojom bi dozvoljena granica sumpora bila smanjena sa sadašnjih 350 ppm (miligrama u jednoj litri goriva) sumpora na nivo od 50 ppm, izjavio je Slobodan Rajlić, savjetnik ministra industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske. On je objasnio kako će to učiniti u cilju prilagođavanja evropskim standardima, kao i zaštite domaćeg proizvođača, ali i svih potrošača u BiH. Prema njegovim riječima, ulaganja koja su predviđena u ovoj i narednoj godini će povećati ukupni kapacitet Rafinerije na 4,2 milijuna tona prerade sirove nafte, uz osiguravanje ekoloških standarda. Rafinerija nafte je u travnju započela sa proizvodnjom dizela ispod 50 ppm sumpora, tako da ta eventualna odluka neće utjecati na njihov rad. Uprava Rafinerija je najavila kako će prodati sve količine dizela D2, ali su ipak uputili inicijativu da bude produžena važeća odluka, koja prestaje da važi 1. srpnja, kako bi još neko vrijeme bila omogućena prodaja goriva sa nešto više postotaka sumpora. U Rafineriji smatraju kako bi bilo dobro da BiH, kao i države u okruženju, spusti granicu ppm na 50, čime bi bio onemogućen uvoz goriva sa većim postotkom sumpora. Rafinerija u ovom trenutku nema dovoljno dizela za cijelu državu, ali smatra se kako Bosna i hercegovina mora ustrajati u prelaženju na više standarde. Najavljeno je da su planovi Rafinerije da do sredine godine bude završena dodatna modernizacija postrojenja Rafinerije u Brodu, kako bi ona dodatno podigla kvaliteta goriva. Prema posljednjim informacijama iz Republičkog inspektorata Republike Srpske, gorivo koje se prodaje na benzinskim pumpama RS uglavnom u sebi sadrži između 50 i 200 ppm sumpora, te nije rijedak slučaj da uvezeni dizel dostiže i do 350 ppm. Ukoliko bi nova odluka o kvalitetu tečnih naftnih derivata bila donesena, to bi u praksi značilo da u BiH više ne bi moglo biti uvezeno gorivo koje ima kvalitetu kao i danas. U Inspektoratu su saopćili da su samo na jednoj pumpi u Republici Srpskoj uspjeli pronaći gorivo koje ima manje od 30 ppm sumpora. Dušan Bogdanović, stručnjak u sektoru naftne industrije, izjavio je da ukoliko bude donesena odluka da u BiH ne može biti prodavano gorivo sa više od 50 ppm sumpora, da bi dodatno bila poboljšana pozicija Rafinerije u BiH. On je ocijenio da su svi dosadašnji potezi menadžmenta Rafinerije bili ispravni, a da najave o dodatnom poboljšanju kvaliteta i podizanju kapaciteta samo potvrđuju da cilj Rusa nije samo ograničen na tržište BiH. Bogdanović smatra da uz konstantnu modernizaciju, o ozbiljnim namjerama Rusa da igraju najznačajniju ulogu u BiH govori i činjenica da rade na modernizaciji, ali i proširenju mreže benzinskih pumpi na cijelu državu. Prema njegovim riječima, razvoj situacije sa privatiziranim sektorom naftne industrije Republike Srpske pokazuje da je ova privatizacija bila jedan od najboljih poteza ne samo u RS, već i u BiH. Slobodan Rajlić, savjetnik ministra industrije, energetike i rudarstva RS, izjavio je da je u četiri mjeseca 2009. godine ostvaren izvoz od 21,9 milijuna KM, što je za oko 300 posto više u odnosu na izvoz u prva četiri mjeseca 2008. godine koji je iznosio 5,5 miliona KM. (Mirasd Ajnadžić)

Srbija: Gubici zbog neadekvatnih cijena
Gubitak kompanije Srbijagas, bi prema posljednjim procjenama, mogao iznositi i do 120 milijuna eura, izjavio je jučer direktor Srbijagasa Dušan Bajatović. On je precizirao da Srbijagas ima tri dinara gubitka po kubnom metru isporučenog plina, jer dolar obračunava po kursu od 51 dinar i podsjetio da je Srbijagas u posljednjem kvartalu 2008. i prvom kvartalu 2009. godine zabilježio gubitak od oko šest milijardi dinara, bez dodatnih troškova. Bajatović je rekao da veliki problem predstavlja i neekonomska cijena plina u Srbiji, ali je naglasio da je trenutno teško reći da li će plin poskupjeti ili pojeftiniti u slijedećoj sezoni grijanja. To, prema njegovim riječima prvenstveno ovisi od transportnih troškova koji u ovom trenutku dostižu 80 dolara za tisuću kubnih metara. „Da nema transportnih troškova bilo bi uvjeta za pojeftinjenje, ali mora se sabrati koliko plin košta da bi došao do svakog potrošača u Srbiji“, izjavio je jučer za srbijanske medije generalni direktor Srbijagasa Dušan Bajatović. On je objasnio da je naplativost faktura iznimno loša. „Trenutno je plaćeno samo 40 posto isporučenih količina plina, što Srbijagas dovodi u nepovoljan položaj. Naši računi se slabo naplaćuju, a s druge strane obavezni smo vraćati kredite komercijalnim bankama, koje zaračunavaju prilično visoke kamate. Netko će to, ipak, morati platiti; potrošači, što bi bilo pravednije, ili država iz budžeta novcem svih poreznih obveznika, rekao je on. Najveći dužnici ove kompanije su toplane, odnosno daljinski sistemi grijanja, ali i privreda i sami građani. „Stav Vlade je da industrija koja proizvodi, a pogotovo izvozi, mora imati dovoljno plina, ali se kroz smanjenu potrošnju tog energenta jasno vidi da i ona trpi posljedice opće svjetske krize“, ukazao je Bajatović. On je rekao kako se očekuje daljnji pad cijena plina na svjetskom tržištu, odnosno da će cijene plina na svjetskom tržištu vjerojatno pasti na 260, a u posljednjem kvartalu ove godine i na 230 dolara po kubnom metru. Učešće srpske industrije u ukupnoj potrošnji plina, je prema podacima koje je iznio Bajatović u ovoj godini skoro prepolovljeno na 34 posto. On je kazao da je Srbija tokom pošle godine potrošila 2,3 milijarde kubnih metara plina, a procjene pokazuju da će u 2010. potrošnja opasti na 1,7 milijardi. Najveću potrošnju u 2008. godini, istakao je Bajatović, imala je industrija - 61 posto, individualni potrošači imali su udio od 18 posto, toplane su potrošile 12, a komunalni potrošači devet posto. Bajatović je odbacio tvrdnje da Srbijagas, učešćem i izgradnji plinovoda prema Republici Srpskoj (RS), navodno ugrožava teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. Prema njegovim riječima nesporna je činjenica da Sarajevo može dobiti plin samo iz Srbije, a prirodno je da Srbijagas želi iskoristiti svoj položaj, s obzirom da će se u njegovom dvorištu uskoro naći plinovod 'Južni tok'. Bajatović je rekao kako bi izgradnja plinovoda Južni tok za Srbiju mogla predstavljati samo tranzit, ako domaća privreda ne bude imala potencijal da prihvati ponuđene količine plina. Prema njegovim riječima Vlada Srbije mora utvrditi strategiju budućeg privrednog razvoja zemlje, a privrednici i lokalne samouprave da utvrde koliko će im plina u narednom periodu biti potrebno. „Južni tok predstavlja izuzetan potencijal za Srbiju, ali ako ne budemo imali jasnu strategiju što ćemo sa tolikim količinama gasa, onda on neće imati poseban značaj za Srbiju“, istakao je on. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Prodaja pivovare
Kompanija Anheuser-Busch InBev, najveći proizvođač piva u svijetu, i jedan od vlasnika nikšićke pivovare Trebjese, potvrdila je jučer kako planira prodaju dijela svojih pivovara, ali nisu otkrili potencijalne kupce. Potpredsjednica globalnih komunikacija belgijskog InBev-a Marian Amsoms komentirala je navode objavljene u belgijskim novinama Le Soir, da ta kompanija prodaje svoje pivovare u sedam zemalja, među kojima je Crna Gora. „Kako smo ranije najavili, razmišljamo o prodaji određenih sredstava u cilju podrške refinanciranju akvizicije Anheuser-Busch. U ovom trenutku ne možemo govoriti o tome koji dio poslovanja će se razmatrati. Odluka kompanije Anheuser-Busch InBev će se svakako temeljiti na pažljivom razmatranju strateških i financijskih posljedica eventualne prodaje, sa ciljem stvaranja najpovoljnijih prilika i zadovoljenja interesa svih strana. Nećemo davati komentare na temu tko nas je kontaktirao u vezi sa kojom imovinom“, navela je Amsoms. Nikšićku pivovaru je 1997. godine privatizirala belgijska tvrtka Interbrew, koja je član Anheuser-Busch InBev, najveće svjetske pivarske kompanije. Iako Belgijanci ne žele još otkrivati potencijalne kupce za dio svoje imovine, gotovo sve respektabilne svjetske agencije, ali i regionalni mediji su se tim bavili. Crnogorski mediji tvrde da je za nikšićku Trebjesu najviše interesa pokazala poznata južnoafrička pivara SABMiller, koja je inače prisutna u mnogim zemljama svijeta sa svojih preko 200 brendova. Među njihovim brendovima su i piva 'peroni', 'castle', 'pilsner urquell', 'miller genuine', 'miller lite' i mnogi drugi. Dionice Trebjese su na NEX burzi u posljednja dva dana skočile 20 posto na oko 42 eura. Prema jučer objavljenim neslužbenim informacijama, među potencijalnim novim vlasnicima Trebjese osim SAB-a, figurira i fond rizičnog kapitala CVC, koji je kao mogući kupac spomenut dan ranije u belgijskim novinama. Razlog prodaje navedenih pivovara, kako tvrde belgijski mediji, je racionalizacija poslovanja nakon što je InBev potrošio milijarde eura na kupovinu američke pivare Anheuser-Busch. Od zemalja bivše Jugoslavije na prodaju će biti i pivovare u Crnoj Gori (Trebjesa), Srbiji (Apatinska pivovara) i Hrvatskoj (Zagrebačka pivovara). Informacija o prodaji pivovara u srednjoj Evropi, kako prenosi veb portal Montenegrowing.me, objavljena je u travnju ove godine, ali je ponovo aktualizirana nakon što su dionice Zagrebačke pivovare porasle na Zagrebačkoj burzi. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Smanjenje broja vojnika
Zapovjednik južnog krila NATO saveza Mark Fitzgerald ocijenio je u Prištini da je sigurnosna situacija na Kosovu poboljšana i da će se u roku od dvije godine broj pripadnika KFOR-a na Kosovu smanjiti na 2.500, objavili su jučer kosovski mediji. U roku od dvije godine broj pripadnika KFOR na Kosovu smanjit će se na 2.500, izjavio je zapovjednik južnog krila NATO saveza admiral Mark Fitzgerald. Prema njegovim riječima, dalje smanjenje trupa će se dogoditi ovisno od situacije i političkih kretanja. Tokom slijedeće godinu ili dvije smanjit će se broj vojnih snaga NATO-a na oko 2.500 pripadnika, rekao je zapovjednik. Prema njegovim riječima na konferenciji za novinare u glavnoj komandi KFOR-a u Prištini, rekao da su ministri obrane zemalja članica NATO podržali taj stav uz najavu da će se za proces dobiti suglasnost Savjeta Sjeverno-atlantskog saveza. Predviđeno je da se smanjenje broja trupa na 10 tisuća ostvari od početka siječnja 2010 godine. Prema ocjenama američkog admirala smanjenje trupa međunarodnih mirovnih snaga na Kosovu neće utjecati na sigurnosnu situaciju. On je kazao da će prisustvo KFOR-a biti snažno zadržavajući i dalje snage sposobne da odgovore na prijetnje miru i sigurnosti. „NATO nastavlja sa procjenjivanjem nivoa potreba svojih snaga za sve operacije. Što se Kosova tiče procijenjeno je da sa poboljšanjem sigurnosne situacije KFOR može postepeno smanjivati broj trupa”, rekao je admiral. Mark Fitzgerald je tom prilikom odbacio mogućnost da će stvaranje Sigurnosnih snaga Kosova biti zamjena za KFOR. Kosovske sigurnosne snage doprinose općoj sigurnosti na Kosovu ali jasno ne zamjenjuju nas, jer imaju drugi mandat, koji nije vojni. KFOR neće prenijeti odgovornosti na njih“, rekao je američki admiral. Visoki dužnosnik NATO-a je ocijenio da se sigurnosna situacija na Kosovo poboljšava, ali i dodao da je prošle godine bilo incidenata koji su zahtijevali vojni odgovor. Prema njemu Kosovo se sada suočava sa izazovima u sektoru sigurnosti koje su ekonomske i kriminalne prirode. „Prošle godine dogodilo se samo nekoliko incidenata koji su zahtijevali vojno reagiranje. Kosovska policija i EULEX su pokazali da su sposobni reagirati na sve izazove”, rekao je on. (Violeta Palaska)

Makedonija: Loša strategija oko imena
Makedonija je ostala bez svoje prilike za rješavanje spora oko ustavnog imena, zbog toga što političke stranke u Parlamentu Republike Makedonije nisu uspjele usuglasiti stavove. Sada podnositelj najavljuje povlačenje dokumenta. Inače, podnositelj dokumenta je liberal Stojan Andov, koji je ustvrdio kako nema dovoljne političke volje za Državnu strategiju rješavanja problema oko imena s Grčkom. Usuglašavanje stranaka se počelo komplicirati nakon amandmana koje je podnijela stranka Nova Demokracija, tražeći da tekst dokumenta garantira multietnički karakter države. Opozicija je okrivila da se radi o unaprijed smišljenom scenariju Vlade sa svrhom odlaganja rješenja. U tekstu dokumenta navodi se da će predmet razgovora s Grčkom biti samo pronalazak rješenja ustavnog imena. Točnije, ono će biti zamijenjeno privremenom referencom, bez ikakvih izmjena Ustava Republike Makedonije. Dokument preporučuje da Makedonija reafirmira diplomatske odnose s Grčkom na razini ambasada, kao i to da nastavi biti dosljedna da ne upotrebljava kao simbol sunce Vergine. U međuvremenu, novoizabrani predsjednik Republike Makedonije, Đorđe Ivanov, sazvao je koordinacijski susret državnog vrha kako bi se sagledao i razmotrio tijek razgovora o rješavanju problema kojeg Republika Grčka ima s makedonskim ustavnim imenom. Ovo potvrđuje službeno priopćenje iz predsjedničkog kabineta. Susret će se održati u radno-poslovnim prostorima predsjedničke vile u Vodnom. Svoje sudjelovanje na koordinacijskom susretu potvrdili su makedonski premijer Nikola Gruevski, zamjenik predsjednika Vlade, Abdulahim Ademi te ministar vanjskih poslova Antonio Milošoski. (Vlado Naumovski)

Albanija: Nerealne procjene rasta
Procjena albanske vlade da će najsiromašnija zemlja Evrope ove godine ostvariti privredni uspon veći od četiri posto je potpuno nerealna. Stručnjaci Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) su u travnju ove godine procijenili da Albanija u ovoj godini može računati na skroman ekonomski rast od 0,4 do 0,5 posto. To je osjetno lošije ako se usporedi sa prošlogodišnjom snažnom gospodarskom ekspanzijom od 6,8 posto. Zapadnoevropski ekonomisti predviđaju da će i nulti nivo ekonomskog rasta u Albaniji tokom 2009. godine biti zadovoljavajući. Ekonomist bečkog Instituta za međunarodne ekonomske studije Mario Holzner izjavio je za albanske medije da bi za Albaniju pozitivan ekonomski scenarij ove godine bio ukoliko uspije ostvariti i nulti privredni rast, jer bi to bilo znatno bolje nego u zemljama bližeg i daljeg okruženja. Holzner je vladinu visoku projekciju privrednog rasta u 2009. ocijenio kao uobičajeno obećanje koje se daje uoči predstojećih parlamentarnih izbora krajem ovog mjeseca, iako se u realnosti takvi planovi ne mogu ostvariti. Vlada Albanije je već ranije najavila da će zbog nedostatka vlastitih financijskih sredstava uskoro od Međunarodnog monetarnog fonda zatražiti pozajmicu za konsolidaciju domaćih financija, ali i nastavak financiranja najvažnijih javnih radova, kao što je izgradnja magistralnih putova i nekih drugih infrastrukturnih objekata. (Violeta Palaska)


Srijeda, 17.06.2009.

Slovenija: Porast zaposlenosti
Prema jučer objavljenim podacima, stopa zaposlenosti u prvom se kvartalu ove godine u Sloveniji povećala za 0,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, čime se Slovenija našla među rijetkim članicama Evropske Unije koje su zabilježile rast. U njezinom su društvu Malta s najvećim rastom od 1,8 posto i Njemačka s 0,1-postotnim rastom. Ukupno 20 država, za koje je Eurostat imao podatke, u navedenom je razdoblju zabilježilo pad zaposlenosti. Najveće je smanjenje pritom imala Latvija (8,2 posto). Stopa zaposlenosti se na području eurozone i EU-27 u 1. kvartalu smanjila za 1,2 posto. Tada je cijela Evropska Unija brojala ukupno 223,8 milijuna zaposlenih, od čega ih je u eurozoni bilo 146,2 milijuna. A prema podacima međunarodne studije Indeks razvoja globalnih trgovaca (Global Retail Development Index), gospodarska je kriza globalnim trgovcima otvorila nove regionalne mogućnosti, pa se tako i Slovenija po prvi put uvrstila među deset najprivlačnijih novih tržišta za globalne trgovce. Studiju je pripremio A. T. Kearney, koji navodi kako je smanjenjem opsega prodaje na domaćim tržištima i stalno niskom stopom potrošnje širenje na globalna tržišta postalo sve važnija strategija za ostvarivanje rasta. Zbog svjetske su recesije najprivlačnije postale nekretnine na mnogim tržištima u razvoju istovremeno postale raspoložive i cjenovno pristupačne. U međuvremenu, Evropska komisija odobrila je slovensku jamstvenu shemu, vrijednu 1,2 milijarde eura. Riječ je o privremenoj shemi pomoći, namijenjenoj poduzećima s financijskim poteškoćama zbog posljedica ograničavanja kredita u trenutnim prilikama gospodarske krize, poručeno je iz Bruxellesa. Sa slovenskom je shemom bilo prilično poteškoća, navodi se u saopćenju Evropske Komisije, koja je prethodno upozorila Sloveniju da neće moći potvrditi shemu bez promjena koje će prihvaćeni slovenski zakon uskladiti s privremenim okvirom EK za mjere državnih pomoći za realno gospodarstvo u razdoblju krize, a Slovenija je potom naknadno prihvatila odgovarajuće dopune. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Nedostaju milijarde
Da se hrvatska državna blagajna ove godine slabo puni, bilo je jasno i prije objave službenih podataka o ostvarenju proračuna, pa je tako objavljen pad prihoda od 4,8 posto u prva dva mjeseca bio gotovo očekivan. “Ono što je donijelo određeno iznenađenje, podatak je o rastu proračunskih rashoda za čak 10,6 posto na godišnjoj razini”, navode u Tjednim analizama analitičari PBZ-a. No, još je lošija slika državnih financija ako se pogledaju podaci za prvo tromjesečje ove godine. Prema objavljenim podacima, prihodi su iznosili 26,1 milijardu kuna, 4,8 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Istodobno su rashodi dosegnuli 29,8 milijardi kuna ili 13,7 posto više nego u prva tri mjeseca 2008. Taj iznos je dvostruko više čak i u odnosu na planove iz prosinca. Tako je ukupni deficit, kako navodi Ivana Jović, analitičarka PBZ-a, iznosio 3,7 milijardi kuna i u cijelosti je financiran zaduženjem na domaćem tržištu. Brodogradnja. Sve više korisnika državnih jamstava u međuvremenu 'kuca' na vrata ministra Šukera. Velikom skoku proračunskih rashoda najviše su pridonijeli plaće, socijalne naknade, odnosno mirovine te materijalni rashodi. Masa plaća porasla je čak 11,3 posto, daleko više od šestpostotnog rasta plaća državnih službenika. No, tome treba dodati i povećanje osnovice u obrazovanju i znanosti za 2,1 posto. Rastu socijalnih naknada od 12,7 posto najviše su pridonijele veće mirovine zbog dva usklađivanja tijekom prošle godine. Materijalni rashodi (uredski materijali, naknade troškova zaposlenima) povećani su čak 41 posto. Rebalansom proračuna oni bi ove godine trebali iznositi 8,9 milijardi kuna. Nakon iznimno lošeg prvog kvartala, i u nastavku godine može se očekivati blago poboljšanje već zbog činjenice što su plaće proračunskih korisnika u međuvremenu vraćene na prošlogodišnju razinu. Ipak, analitičari PBZ-a ne očekuju veće pomake. Među ostalim, zbog problema s naplatom državnih jamstava brodogradilištima, koja su intenzivirana od početka godine. No, iako ključne promjene ne ovise o njemu, neovisni analitičari procjenjuju kako ministar Šuker ne može sjediti i čekati jer prijeti porezna evazija koja će razoriti prihode. Počela je masovna isplata plaća bez poreza i doprinosa, na ruke, padaju prihodi od poreza na potrošnju, pada zarada čak i najuspješnijim bankama, propadaju kafići i trgovine, potrošači postaju socijalni slučajevi jer dobivaju otkaze. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Najava protesta
Vlada Federacije BiH je po hitnom postupku u Parlament uputila Prijedlog interventnog zakona o ograničenju plaća i naknada zaposlenih u institucijama Federacije BiH, kantona, općina i gradova, te u izvanbudžetskim fondovima i direkcijama za ceste, kao i visine tekućih zajmova. „Primjenom interventnog zakona osigurali bi se financijski efekti od 413,8 milijuna KM konsolidirano za Federaciju BiH. Odredbe zakona odnose se i na poduzeća s većinskim državnim kapitalom. Prijedlog zakona, kao izraz potrebe da se smanji javna potrošnja, je rezultat razgovora s predstavnicima Međunarodnog monetarnog fonda, kantonalnih vlasti i Saveza gradova i općina Federacije BiH. Ograničavanjem ovih davanja treba osigurati uravnoteženost svih budžeta, što je uvjet za tzv. stand by aranžman i dobivanje potencijalnih kredita od Svjetske banke i drugih financijera“, saopćeno je nakon sjednice Vlade Federacije BiH. Prema zakonu, u periodu trajanja aranžmana sa MMF-om, plaće mjesečno mogu biti u visini isplaćenih plaća za prosinac 2008. godine, umanjene za deset posto. Isto je s tekućim zajmovima koji se odnose na ratne vojne invalide, dobitnike ratnih priznanja, neratne invalide, vojne mirovine ostvarene pod povoljnijim uvjetima, civilne žrtve rata. Topli obrok u institucijama, izvanbudžetskim fondovima i firmama u većinskom državnom vlasništvu iznosi do jedan posto prosječne plaće isplaćene u Federaciji BiH prema posljednjem objavljenom podatku Zavoda za statistiku, a regres je 50 posto prosječne plaće. Sve naknade koje nemaju karakter plaća mogu iznositi kao one za prosinac umanjene za deset posto. Donošenje ovog zakona je temelj je za rebalanse budžeta u Federaciji BiH koji su uvjet za aranžman sa MMF-om u iznosu od 1,2 milijarde KM u tri godine. Rebalansima budžeta trebaju se osigurati uštede od ukupno 414 milijuna KM u FBiH. Edhem Biber, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, na izvanrednoj konferenciji za novinare izjavio je kako donošenje interventnog zakona Vlada Federacije BiH krši ustave Federacije BiH i BiH, međunarodne konvencije i domaće zakonodavstvo, te će sindikat koristiti sva sredstva kako bi srušio zakon i Vladu. „Grupacija javnog i budžetskog sektora koju čini ukupno 13 sindikata zauzela je generalno stav da se ide u proteste, generalne štrajkove i sve što će značiti eliminiranje ovakve vlade sa scene. Vidjet ćemo kako će reagirati Parlament na zakon prije nego odlučimo kada ćemo u proteste i štrajkove“, dodao je Biber. On je na konferenciji za novinare, na kojoj su prisustvovali predstavnici sindikata iz telekomunikacijskog sektora, pošta, komunalne privrede, zdravstva, obrazovanja, policije, financija, energetike, istakao da donošenjem ovog zakona Vlada Federacije BiH direktno uvodi izvanredno stanje Biber je naglasio je da se uštede mogu postići provođenjem seta mjera iz socijalnog programa koje se odnose na, između ostalog, suzbijanje sive ekonomije, ukidanje paušala, zajmova političkim strankama. Predstavnici sindikata napomenuli su da Vlada nije konzultirala socijalne partnere o ovom zakonu. Vlada Federacije BiH je imenovala Radnu grupu za izradu akcijskog plana za provođenje zaključaka federalnog parlamenta o stanju metalne, elektro i namjenske industrije u FBiH. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Zainteresirani za Sajam
Konzorcij talijanske kompanije Sajam Rimini (Rimini fiera) i beogradskog 'Verano motorsa' jedini je dostavio ponudu na javni natječaj za Beogradski sajam. Kapital Beogradskog sajma je procijenjen je na 20,5 milijuna eura. Agencija za privatizaciju Srbije je saopćila da će ponuda biti otvorena 19. lipnja na sjednici Natječajne komisije za prodaju 70 posto kapitala Beogradskog sajma. Pravo učešća na javnom natječaju imale su kompanije koje su u posljednje tri godine priređivale najmanje po 25 sajmova godišnje i imale prihod od najmanje 50 milijuna eura u 2007. godini. Kapital Beogradskog sajma je procijenjen na 20,5 milijuna eura, a profit tog poduzeća iznosio je 2007. godine na 1,5 milijuna eura, što je 36 posto više nego prethodne godine. Poduzeće je 2007. godine imalo prihod od 15,32 milijuna eura, a od 2003. do 2007. godini prihodi od usluga su povećavani u prosjeku za po 14,2 posto godišnje. Kompanija 'Verano motors' je generalni distributer automobila Peugeot, a u listopadu 2007. je za 360 milijuna eura sa grčkim partnerom 'Marfin investment group' kupila 'Robne kuće Beograd'. Prema posljednjim podacima Agencije za privredne registre, Beogradski sajam je u prošloj godini imao profit od 148 milijuna dinara, a zapošljavao je 231 radnika. U sastavu sajma je građevinsko zemljište od 23 hektara i objekti, među kojima je upravna zgrada i 14 hala, površine 97.105 kvadrata, magazini i restoran. Od privatizacije Beogradskog sajma prvi put od kada je počela prodaja poduzeća u Srbiji, umjesto dosadašnjih pet posto, polovina novca ide u gradski budžet. Ovaj novi model privatizacije, kako su ranije izjavili gradski čelnici, dogovoren je sa ministarstvom financija i Agencijom za privatizaciju. Talijanska kompanija 'Rimini fiera spa' bavi se organiziranjem sajamskih manifestacija. Kompanija godišnje organizira 31 sajam u Riminiju i 11 međunarodnih sajamskih manifestacija i jedna je vodećih sajamskih kompanija u Evropi. Međutim, s obzirom da budući kupac ima mogućnost graditi i komercijalne sadržaje, ekonomisti sumnjaju kako se i u slučaju prodaje Beogradskog sajma može kao i u ranijim prodajama dogoditi da se vrijedno zemljište praktično ustupi uz prodaju poduzeća. Uvjeti natječaja su jasni, u slijedećih deset godina, budući kupac će morati nastaviti sajamsku aktivnost a Halu 1, kao zaštićen spomenik kulture neće smjeti rušiti ni nakon tog roka. Usprkos prijedlogu da se kompleks Beogradskog sajma zaštiti kao kulturno dobro, od toga se odustalo jer bi to onemogućilo budućeg kupca, da zbog komplicirane procedure oko dozvola izvodi radove na sajmu. Kao rešenje ostalo je da se kao kulturno dobro zaštiti samo Hala 1. Direktorica Urbanističkog zavoda Beograda Žaklina Gligorijević izjavila je da je GUP samo strateški dokument, a da se tek planom detaljne regulacije, kojeg u ovom slučaju još nema, precizno definira što se i na kom prostoru može graditi kao i da se mora uzeti u obzir da se Sajam nalazi između rijeke i prometnice. Ona je navela kako se ne može očekivati da će netko sasvim jednostavno napraviti prenamjenu zemljišta u neku neprihvatljivu komercijalnu i dobije neke kvadrate bez analiza i dugačke procedure. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Odlasci iz Željezare
Član Odbora direktora Željezare Budimir Šegrt podnio je ostavku na tu funkciju, objavili su jučer crnogorski mediji. Šegrt je ujedno i treći član uprave koji napušta kompaniju nakon što su to prošlog tjedna učinili Radomir Vukčević, koji je bio predsjednik, i Ana Kolarević. Ostavku je tada sa njima podnio i direktor Željezare Milenko Vujičić. Formalno, svi oni su i dalje članovi uprave do skupštine dioničara, koja treba se treba održati do kraja mjeseca, kada se trebaju izabrati novi ljudi. U odboru direktora Željezare trenutno su još Alan Steven Jacobson, Mark Richard Jacobson, Danijel Roman Brol i Želimir Cerović. Svi članovi odbora Željezare, uključujući i one koji su podnijeli ostavke, na te funkcije su izabrani na prijedlog većinskog vlasnika - kompanije MNSS, registrirane u Nizozemskoj. Prema raspoloživim informacijama, iza MNSS-a stoje britanski investitori, a jedan od manjih vlasnika je i profesor Vukčević, koji je podnio ostavku u Željezari. Vukčević je bio i suvlasnik kompanije MNSS registrirane u Velikoj Britaniji, koja je svoj dio prodala nizozemskom MNSS-u. Razloge za ostavke u Željezari koji još nisu detaljno obrazloženi, a spekulira da je došlo do mimoilaženja sa većinskim vlasnicima, koji su trebali uložiti znatna sredstva kako bi ova tvornica profunkcionirala, ali od toga za sada nema ništa. Željezara je do kraja prošle godine ostvarivala odlične poslovne rezultate, povećala proizvodnju, prodaju, prihode, ostvarila promet od čak preko 100 milijuna eura, redovno isplaćivala zarade za oko 1.500 radnika. Međutim, globalna ekonomska kriza dovela je do pada cijene čelika u svijetu, zbog čega se Željezara našla u velikim problemima. U međuvremenu zatražena je i podrška crnogorske Vlade u vidu garancija za kredit od 25 milijuna, ali do tog dogovora još nije došlo. Taj aranžman je predviđao da vlasnici osiguraju svojih 10 milijuna eura. Tokom travnja u Željezari je stala proizvodnja, pa je više od 1.000 ljudi poslano na prinudne odmore. Nakon nekoliko tjedana, uprava je saopćila da je Čeličana, glavni pogon tvornice, počela raditi, pa je dio zaposlenih ponovo vraćen na posao, itd. Radomir Vukčević, Ana Kolarević, Milenko Vujičić i Budimir Šegrt su potvrdili da su podnijeli ostavke i “ dostavili kratko saopćenje u kojem se navodi: „Budući da je posljednjih dana u sredstvima javnog informiranja bilo različitih komentara, želimo obavijestiti javnost da su naše ostavke, isključivo odluka, da smo radili i da želimo da radimo na sljedećim principima poštivanja zakona Crne Gore i ugovor o kupoprodaji zaključen između Vlade Crne Gore, Fonda za razvoj, Republičkog fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja i Zavoda za zapošljavanje, kao prodavača i MNSS-a kao kupca 66,7 posto dionica kompanije Željezara Nikšić AD, 2. poštujući ekonomske principe te suglasno sa tehničko- tehnološkim principima; u korist 1.500 radnika Željezare“, navodi se u saopćenju Vukčevića, Kolarević, Vujičića i Šegrta. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Lokalni izbori u studenom
Kosovski predsjednik Sejdiu jučer je najavio da će lokalni izbori na Kosovu biti održani 15. studenog, objavili su kosovski mediji. Na izborima bi trebali biti izabrana rukovodstva pet novih općina na Kosovu sa srpskom većinom, u okviru decentralizacije predviđene planom Marttija Ahtisaarija. Predsjednik Kosova Fatmir Sejdiu saopćio je u Prištini kako će lokalni izbori na Kosovu biti održani 15. studenog, te da je tu odluku donio na temelju ustavnih ovlaštenja, a nakon serije konsultacija sa političkim strankama, kako onih na vlasti, tako i u opoziciji. Opozicijske stranke kosovskih Albanaca su tražile da izbori budu održani u listopadu. Predstojeći izbori trebaju biti proces u kojem će biti izabrana rukovodstva pet novih općina na Kosovu sa srpskom većinom, u okviru decentralizacije predviđene Ahtisaarijevim planom, a nakon izbornog procesa, na Kosovu bi trebalo biti 38 općina, među kojima će 10 biti sa srpskom većinom, jedna sa turskom, a ostale sa albanskom. Kosovo je u ponedjeljak obilježilo godišnjicu Ustava. Tom prilikom je Martti Ahtissari u Prištini svečano dočekan i odlikovan za doprinos nezavisnosti Kosova. Godišnjica Ustava obilježena je svečanom sjednicom parlamenta, na kojoj se bivši posrednik u pregovorima o statusu Kosova Martti Ahtisaari obratio poslanicima. „Nezavisnost Kosova je nepovratna i to su potvrdila priznavanja koja su stigla iz cijelog sveta“, rekao je Ahtisaari. „Srbija mora prihvatiti novu realnost i međusobnu suradnju. Beograd i Priština moraju imati suživot, pomirenje i prijateljstvo, što znači zajedničku budućnost“, pozvao je on. Prethodno, predsjednik Kosova Fatmir Sejdiu odlikovao je danas Marttija Ahtisaarija zlatnom medaljom nezavisnosti za doprinos nezavisnosti Kosova. A bivši izaslanik Evropske unije u pregovorima o statusu Kosova Wolfgang Ischinger izjavio je u Prištini da Kosovo ide u ispravnom pravcu. Ischinger se sastao sa predsjednikom Kosova Fatmirom Sejdijuom i premijerom Hashimom Thacijem. Oni su mu zahvalili za podršku i ponovili da su institucije Kosova angažirane na provođenju plana Marttija Ahtisaarija. Sejdiju je tom prilikom rekao da je Kosovo do sada, kao nezavisna država, pokazalo opredjeljenje za euroatlantske integracije i za dobre odnose sa susjedima, dok je premijer Thaci naveo da institucije Kosova provode projekt 'Kosovo sa evropskom agendom'. (Violeta Palaska)

Makedonija: Male šanse za oporavak
Banka za razvoj Savjeta Evrope odobrila je Makedoniji zajam od 23,35 milijuna eura radi izgradnje preko 1.700 stanova za socijalno ugrožene kategorije građana, objavili su jučer makedonski mediji. Ukupna vrijednost projekta izgradnje 37 zgrada socijalnih stanova u 19 gradova u Makedoniji je 50,7 milijuna eura i država će osim kroz zajam realizaciju omogućiti sredstvima iz budžeta, saopćilo je ministarstvo financija. Izgradnja socijalnih stanova u Makedoniji započeta je pre dvije godine, a namijenjeni su korisnicima socijalne pomoći, invalidnim osobama i članovima njihovih obiteljima, samohranim roditeljima sa maloljetnom djecom i drugim socijalno ugroženim kategorijama. Ti stanovi bi trebali biti useljivi do 2012. godine, saopćilo je makedonsko ministarstvo. Makedonija je jučer dobila i slabu ocjenu iz MMF-a. Malo je vjerojatno da će ove godine makedonska ekonomija ostvariti rast, izjavio je izvršni direktor za Evropu u Međunarodnom monetarnom fondu, Mark Belka. Vjerojatnosti za to su vrlo male, s obzirom na smanjene porezne prihode, smanjenu industrijsku proizvodnju, rekao je Belka. K tome, šef MMF-a za Evropu upozorio je da je osnovni problem Makedonije vrlo visoki trgovinski deficit. Kako bi se smanjili vanjski pritisci, Makedonija bi trebala čvršću monetarnu, a i fiskalnu politiku te veće inozemno financiranje. Sve u svemu, Belka je rekao da je MMF spreman pomoći Makedoniji na način koji je njoj najprihvatljiviji. (Vlado Naumovski)

Albanija: Ističe rok za osobne iskaznice
U Albaniji istječe rok za podnošenje zahtjeva za izdavanje osobnih iskaznica, a krajnji rok za Albance za podnošenje zahtjeve za nove elektroničke osobne iskaznice istekao je u ponedjeljak. Prema novom izbornom zakonu koji je usvojen u prosincu prošle godine, samo građani s važećim putovnicama ili elektroničkim osobnim iskaznicama će moći glasovati na parlamentarnim izborima 28. lipnja. U saopćenju ministarstva unutarnjih poslova se navodi kako je do sada zahtjeve podnijelo ukupno 1.354.000 građana, a proizvedeno je 1.253.000 osobnih iskaznica. Proces izdavanja novih elektroničkih osobnih iskaznica ostaje i dalje najspornije pitanje uoči parlamentarnih izbora 28. lipnja, navodi se u posljednjem izvještaju Ureda OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR). U tom izvještaju se kritizira albanska Vlada jer nije pružila dovoljno informacija građanima u svezi s tom procedurom. Također se ukazuje kako je ODIHR primio neprecizne informacije od ministarstva unutarnjih poslova u vezi s brojem građana koji nemaju važeće putovnice i još uvijek nisu podnijeli zahtjeve za elektroničku osobnu iskaznicu. Jedna ili druga isprava potrebni su za glasovanje. Ministarstvo je nakon izvještaja dalo saopćenje u kojem se navodi kako je to bila tehnička pogreška, dok vodeća oporbena stranka, Socijalistička stranka, ukazuje kako ministarstvo pokušava manipulirati izbornim procesom. (Violeta Palaska)


Utorak, 16.06.2009.

Slovenija: Interes za Palomu
Prema jučer objavljenim podacima, za slovensku kompaniju Paloma iskazale su interes tri kompanije. Za dokapitalizaciju slovenske tvornice papirne konfekcije 'Paloma' su se prijavile još tri kompanije, izjavio je izvršni direktor Palome Bojan Rajtmajer. Ponude su dali talijanska industrija papira Tronchetti (ICT), švicarski financijski fond 'Art gloub' i neimenovani ulagač, čije interese zastupa Deloitte. Međutim, ponude su pristigle budući da je rok za prijavu za ulaganje već prošao. U svibnju, na vrijeme, za učešće u Palomi zainteresiranost su izrazili mađarski 'Paper and more' i njemački Horgen. Slovenska kompanija, koja je u financijskim problemima, u početku je planirala da dokapitalizacijom dobije 20 milijuna eura, ali je kasnije ostavila ponuđačima mogućnost da sami odrede koju su sumu voljni uložiti u dionice Palome. Prema pisanju slovenskih medija, Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) voljna je Palomi odobriti zajam ukoliko ova pronađe odgovarajućeg partnera. Državni fondovi KAD i SOD, koji zajedno drže 71 posto dionica Palome, pokušavaju prodati svoje udjele od siječnja prošle godine. Oni ne namjeravaju sudjelovati u predloženom povećanju kapitala, ali su izrazili namjeru da zadrže najmanje 25 posto dionica kompanije. Svjetska financijska kriza nije ostavila negativne posljedice na ovu kompaniju, pa je Paloma u prva četiri mjeseca ostvarila dobitak iz poslovanja u iznosu od 1,3 milijuna eura i čistu dobit u iznosu od 990 tisuća eura. Paloma je u fazi traženja strateškog ulagača koji bi povećao osnovni kapital kompanije neophodan za poboljšanje financijske situacije i njen dalji razvoj za što je prema ocjeni odbora potrebno 20 milijuna eura. „Od kandidata očekujemo da podrobnije predstave svoje razvojne planove te da odrede visinu ulaganja u Palomu i financijsku konstrukciju izvedbe. Najvažnije je da su sposobni ispuniti obećanja o suradnji u povećanju osnovnog kapitala'', pojasnio je predsjednik nadzornog odbora Krešo Šavrič. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Pšenica i mlijeko najskuplji
Posljednji seljački prosvjedi te postizanje više cijene mlijeka, a moguće i pšenice državu će prema izračunu hrvatskog ministarstva poljoprivrede dodatno stajati 1,5 milijardi kuna. S novim povećanjem otkupne cijene mlijeka seljaci će sada imati 20 posto veću cijenu nego što je to prosjek u svim zemljama Evropske Unije, iako su nedavno postigli sporazum s mljekarama prema kojem je cijena trebala biti formirana na temelju tromjesečnog prosjeka u Evropskoj Uniji. Ukoliko Vlada odluči prihvatiti zahtjev seljaka da otkupna cijena pšenice bude 1,25 kuna za kilogram, to će biti 33 posto veća cijena nego što je u cijeloj Evropi. Na burzi u Budimpešti, prema terminskim ugovorima, cijena pšenice za osmi mjesec, znači sezonu žetve i otkupa, dogovara se po cijeni od 0,94 kune za kilogram. Budimpeštanska burza zadnjih je godina bila ključna za formiranje cijene pšenice u Hrvatskoj. S ovim visokim cijenama dva najvažnija poljoprivredna proizvoda, za koje i inače hrvatska država izdvaja najviše novca kroz poticaje, hrvatski seljak nikada neće postići konkurentnost toliko potrebnu za ulazak u Evropsku Uniju, ocjenjuju ekonomski stručnjaci. Cijene poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj i sada su veće od prosjeka u Evropskoj Uniji, a s dodatnim pritiskom na više cijene mlijeka i pšenice stvorit će se pritisak na cijeli lanac, pa se mogu očekivati i nova povećanja u industriji, a potom i u trgovini. Seljaci tvrde kako njihove kalkulacije proizvodnje pšenice pokazuje kako ona ne smije biti jeftinija od 1,25 kuna za kilogram, no Vlada je nedavno donijela zakon o skladišnici koji je po uzoru na susjednu Mađarsku otvorio mogućnost da ratari svoju pšenicu pohrane u silose te čekaju s prodajom dok ne dođu do željene cijene. Za uvođenje sustava skladišnice Vlada će se dodatno zadužiti kod EBRD-a za 50 milijuna eura, pa bi to mogao biti dodatni argument da se seljacima objasni kako se cijena pšenica mora formirati prema cijeni na burzi. Najnoviji izvještaj Tržišnog informacijskog sustava u poljoprivredi pokazuje kako su i hrvatske cijene mesa mnogo više nego u pojedinim zemljama Evropske Unije, ali i od prosjeka svih zemalja članica. Tako je prema podacima Tržišnog informacijskog sustava u poljoprivredi cijena odojaka u Hrvatskoj u svibnju bila dvostruko veća nego, primjerice, u Francuskoj. Cijena odojka u Hrvatskoj trenutno je 75,66 eura, dok odojak u Francuskoj stoji 33,6 eura, a prosjek svih zemlja EU je 45,27 eura, a nije bolja situacija ni na tržištu govedine. S takvim visokim cijenama u poljoprivredi teško je biti konkurentan, pa stoga ne čudi što prehrambena industrija poseže za uvoznim sirovinama jer je to jedini način da uspije biti profitabilna. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Novine u federativnom državnom aparatu
Fiskalizacija u Federaciji BiH bi trebala početi primjenom zakona o fiskalnim sustavima od 1. siječnja 2010. godine, a svi porezni obveznici trebali bi biti dio fiskalnog sustava do kraja 2010.g. Vlada Federacije BiH je usvojila Prednacrt zakona o fiskalnim sustavima Federacije BiH kako bi spriječila gubitke javnih prihoda. Time će se Federacija priključiti Republici Srpskoj koja fiskalizaciju već provela ranije. „Uvođenje fiskalnih blagajni logičan je korak ka poboljšanju discipline poreznih obveznika, jer će time biti objektivnije prikazan stvarno realizirani promet u poslovnim knjigama“, rekao je Midhat Arifović, direktor Porezne uprave Federacije BiH. Arifović je rekao kako jedan broj pravnih i fizičkih osoba ne prikazuje stvarni prihod iz kojeg se financiraju plaće za radnike na crno, odnosno za koje se ne uplaćuju porezi i doprinosi, te izbjegava plaćanje PDV-a, poreza na dobit, poreza i doprinosa na plaće. Najčešće skrivanje prometa Porezna uprava Federacije BiH je uočila u uslužnim djelatnostima kakve su liječničke i zubarske ordinacije, odvjetničke usluge, te trgovačke djelatnosti. Za razliku od Republike Srpske, u Federaciji je pripremljen zakon o fiskalnim sustavima umjesto zakona o fiskalnim kasama. Fiskalne blagajne postale su u međuvremenu zastarjele, a zamjenjuju ih nove tehnologije fiskalizacije. U međuvremenu, kao još jedan poticaj lokalnog gospodarstva, federalno ministarstvo prometa i komunikacija, u suradnji s Gospodarskom komorom Federacije BiH, je u Sarajevu organiziralo prvu javnu raspravu o Prednacrtu zakona o javno - privatnom partnerstvu koji je utvrdila Federalna vlada. Cilj zakona je u Federaciji BiH stvoriti nediskriminirajući, transparentan i jasan pravni okvir za ulaganje privatnog kapitala u one oblasti u kojima građani Federacije Bosne i Hercegovine mogu na što bolji način zadovoljavati svoje javne potrebe, odnosno utvrditi uvjete pod kojima će domaće i inozemne pravne osobe realizirati projekte u suradnji s javnim sektorom. Zanimanje za ovaj tekst zakona, prema riječima Izeta Mehinagića, pomoćnika federalnog ministra prometa i komunikacija, pokazala je i Evropska banka za obnovu i razvitak i izrazila spremnost u vidu zajma financirati konzultanta koji bi pomogao da se dođe da što boljeg teksta i što više približiti ga evropskoj praksi i standardima. Potpredsjednik Gospodarske komore Federacije BiH Avdo Rapa rekao je kako Komora cijeni kako se radi o jednom kvalitetnom zakonu koji bi duže razdoblje trebao biti u raspravi te kako je on odgovor na izazove ekonomske krize, što su podržali mnogi predstavnici i privatnog i javnog sektora. Ocijenjeno je kako treba obratiti pozornost na eventualne nedostatke koji bi onemogućili primjenjivost zakona u praksi. Rapa je kazao kako ovaj zakon svoju praktičnu primjenu može naći u sektoru prometa, komunikacijama, energetici, industriji i rudarstvu, vodoprivredi, oblasti okoliša, turizmu, sportu, zdravstvu i još nekim segmentima. Kako je danas rečeno, nakon rasprave, tekst prednacrta će ponovno razmotriti radna skupina koju je formirala Vlada FBiH i zajedno s primjedbama i sugestijama utvrditi tekst prednacrta zakona koji bi ponovno bio razmatran na sjednici Vlade, a nakon toga upućen Parlamentu FBiH, u redovnoj proceduri. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Smanjen prinos malina
Berba malina je započela u Srbiji, a ovogodišnji procjenjuje se da će prinosi, ukoliko se suša nastavi, biti za oko 10 do 15 posto manji nego prošle godine, izjavio je jučer predsjednik Unije proizvođača maline Srbije Dragiša Terzić. Ovogodišnja otkupna cijena maline još nije dogovorena, a trenutno se kreće od jednog eura po srednjem kursu na dan predavanja u Ivanjičkom kraju do 170 dinara u Lipolistu, kazao je Terzić. On je ukazao na mnogobrojne probleme sa kojima se proizvođači suočavaju u ovom trenutku, a prije svega na naglo sušenje malinjaka izazvano nepovoljnim vremenskim prilikama. Terzić je objasnio kako je najprije vladala suša koja je trajala 25 dana, potom je došlo do jakih padavina koje su izazvale veliko isparavanje, nakon čega je ponovo nastupio period visokih temperatura. Kada je riječ o prinosima, Terzić je objasnio kako će, usprkos ranijim procjenama da će rod biti na nivou od prošle godine ili nešto nižem, ovogodišnji prosječan prinos iznositi oko pet tona po hektaru. Prinos će ove godine biti manji zbog vremenskih uvjeta i problema sa zaraženim sadnim materijalom, uslijed čega se javlja sušenje maline, objasnio je on i podsjetio kako je prosječan prinos 2008. godine iznosio oko 5,5 tona po hektaru. Kvaliteta maline, usprkos ovogodišnjoj suši, nije loša, naglasio je Terzić i rekao da svaka sušna godina donosi dobar kvalitetu, ali maksimalno smanji rod. Berba maline je prije desetak dana počela u Lipolistu, a potom i u Ariljskom i Ivanjičkom kraju, precizirao je Terzić i dodao da će berba zbog suše biti vremenski skraćena i trajat će oko 20 do 25 dana, umjesto planiranih 30 dana. Monopolistički stav hladnjača je po reakcijama proizvođača nezapamćen. Govoreći o ovogodišnjoj otkupnoj cijeni maline, Terzić je kazao da ona još nije dogovorena. „Ovakav monopolistički stav hladnjača je nezapamćen“, ocijenio je Terzić i dodao kako maline trenutno nema dovoljno ne samo u Srbiji, već i u svetu i da cijena mora biti daleko viša. Svjetska proizvodnja maline 2005. godine iznosila je 450.000 tona, što je za 30 posto bilo manje nego što je bilo potrebno evropskom i svjetskom tržištu, podsjetio je Terzić i upozorio kako je ta proizvodnja 2008. godine iznosila svega 180.000 tona. Pojedinci pokušavaju da razlog za nisku otkupnu cijenu maline pronađu u svjetskoj ekonomskoj krizi i trenutnoj situaciji na tržištu, rekao je on i dodao kako ne postoje parametri koji bi to opravdali, jer su gnojivo, preparati, kemijska sredstva i repromaterijal poskupjeli za tri puta. U Lipolistu se maline otkupljuju po cijeni od 150 do 170 dinara, u Ariljskom kraju još uvijek nisu formirane cijene, dok su u Ivanjičkom kraju pojedine hladnjače izašle sa cijenom od jednog eura po srednjem tečaju na dan predavanja, što iznosi oko 92 do 93 dinara, precizirao je Terzić. Terzić je izrazio sumnju u tvrdnju hladnjačara da će se posle 30. rujna po završnom računu, izvršiti raspodjela dobiti u odnosu 51 posto - 49 posto u korist proizvođača, a da se sada isplati jedan euro po kilogramu. „Unazad 15 godina po završnom računu nikada nismo dobili novac, a raspodjela dobiti između seljaka i hladnjačara uvijek izostane, jer završni račun bude na pozitivnoj nuli“, dodao je on. Terzić je tom prilikom najavio i kako će u narednih sedam dana pojaviti otkupljivači maline iz Evropske Unije, koji će platiti 200 dinara po kilogramu, a ta malina će direktno cisternama biti transportirana u Evropskoj Uniji. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Sindikat još uvijek jak
Sindikat crnogorske Elektroprivrede saopćio je jučer kako će se obratiti nadležnim državnim organima da ih zaštiti od poslodavca, najavili su iz te organizacije. „Na žalost čelnika Elektroprivrede Crne Gore, na sjednici Izvršnog odbora sindikalne organizacije je ostala samo 'pusta želja' o razbijanju Sindikata i smjeni njegovog rukovodstva po volji uprave“, saopćili su jučer lokalnim medijima radnički predstavnici. Regionalna mreža sindikata energetike osudila je tom prilikom upravu državne kompanije kako ne poštuje socijalni dijalog, da vrši pritisak na zaposlene, pokušavajući razbiti jedinstvo Sindikata iz te kompanije. Iz menadžmenta EPCG su saopćili da su predstavnike Mreže obmanuli pojedinci iz rukovodstva Sindikata, tvrdeći da poštuju prava radnika. Iz Sindikata EPCG naveli su da su najavom mogućnosti štrajka zbog nepotpisanog socijalnog programa i neutvrđenog iznosa otpremnina za tehnološki višak, uslijedili pritisci na pojedine sindikalne predstavnike za smjenu rukovodstva, sa ciljem razbijanja jedinstvene sindikalne organizacije. „U prilog našim tvrdnjama kako se vrši pritisak na sindikalne predstavnike ukazuje verificirani zapisnik sa prethodne sjednice Izvršnog odbora, pa neka sami prosude jesu li to podmetanja, kako izjavljuju iz uprave EPCG, ili je u pitanju njihova samovolja, ucjena i pritisak. Ocjenu o proizvoljnosti i neistinitosti priča o navodno ugroženim pravima i interesima zaposlenih dati će nadležni državni organi, nakon što dostavimo dokaz, odnosno potrebni materijali“, poručili su sindikalci. Koliko čelnici EPCG poštuju principe socijalnog dijaloga, naglašava Sindikat, potvrđuje i prisustvo predsjednika Odbora direktora Srđana Kovačevića sjednici Izvršnog odbora od nekoliko minuta i tada izrečena opomena pri demonstrativnom odlasku da predstavnici Sindikata paze kakve odluke donose i dobro razmisle što rade. Radnici, osim kako kažu privilegiranih, kako kažu sindikalni predstavnici, najbolje znaju koliko se poštuje kolektivni ugovor i redovno isplaćuju zarade. Prema riječima sindikalnih lidera, sindikat će, pored iskrenog poziva da se uključi u pregovore o socijalnom programu sa strateškim partnerom, to učiniti i bez predsjednika Odbora direktora, koji je izjavio kako će on odrediti strateškom partneru sa kim će pregovarati, tvrde u radničkoj organizaciji. U Sindikatu su izjavili da se ne kriju iza vječitih funkcija, kako su saopćili iz uprave kompanije, već zastupaju interese zaposlenih, a poslodavac demonstrira silu i moć pred onima koji su od njih ekonomski ovisni. Naveli su da su funkcije rezultat izborne volje sindikalne baze, iako direktori pokušavaju izabrati Sindikat po njihovoj želji. „Uprava manipulira i dezinformira javnost da iza svih problema u odnosima sa Sindikatom stoje pojedini čelnici, jer sve odluke se usvajaju na organima Sindikata, za razliku od EPCG i samovolje jednog čovjeka. Po reagiranju menadžmenta na kritiku iz Mreže sindikata energetike, može se zaključiti da su se pojedinci zabrinuli za dosadašnji odnos prema Sindikatu kompanije i da će ubuduće morati uvažavati radničku organizaciju“, ocijenili su jučer sindikalni predstavnici EPCG. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Odlikovanje za Ahtisaarija
Predsjednik Kosova Fatmir Sejdiu jučer je u Prištini odlikovao bivšeg specijalnog izaslanika UN za status Kosova Marttija Ahtisaarija zlatnom medaljom za nezavisnost, objavili su kosovski mediji. Ahtisaari prisusutvuje proslavi godišnjice stupanja na snagu Ustava Kosova. Tim povodom u Prištini će biti održana svečana sjednica Skupštine Kosova, na kojoj će govoriti Ahtisaari i kosovski lider. Ahtisarija su na aerodromu dočekali šef Međunarodne civilnog ureda Peter Faith i kosovski ministar vanjskih poslova Skender Hiseni. Od jučer prištinski aerodrom nudi i direktnu zračnu liniju za New York. Prvi avion na direktnoj liniji New York-Priština slijetio je jučer u poslijepodnevnim satima. Kako je najavio avioprijevoznik, avioni će letjeti tom rutom dva puta tjedno, od New Yorka do Prištine ponedjeljkom i četvrtkom, a od Prištine do New Yorka utorkom i petkom. Letovi će se obavljati tokom ljetne sezone, a odluka o tome da li će se linija zadržati i van sezone će prvenstveno ovisiti od interesa putnika, navodi se u saopćenju lokalne zračne kompanije. Prema podacima sa internet stranice Skenderbeg airlinesa, ta kompanija ima dvije linije: Tirana – New York i Priština-New York, koristi avion za prekooceanske destinacije Boeing 767, a cijena povratne karte iznosi oko 1.200 dolara. (Violeta Palaska)

Makedonija: Problemi u poljoprivrednom sektoru
Prema jučer objavljenim podacima od 600.000 hektara poljoprivrednih površina u Makedoniji, čak 270.000 hektara ove godine je ostalo neobrađeno. I sami poljoprivrednici i poljoprivredni stručnjaci slažu se kako se situacija iz godine u godinu samo pogoršava. Veliki poljoprivredni kombinati, zbog selektivnosti u subvencioniranju žitarica, čime dobivaju umjesto 100 eura po hektaru tek 20 eura, primorani su napustiti površine. Rješenje je da država podijeli zemljište i da ga da mladim ljudima bez koncesije na 10 ili 15 godina. Time bi se zaposlio velik broj mladih, a zemlja bi davala urod. Makedonski ministar poljoprivrede Aco Spasenoski je pak prije nekoliko dana na graničnom prijelazu Bogorodica predstavio integrirano granično upravljanje, kojim će se vršiti kontrola prilikom uvoza i tranzita životinja i proizvoda životinjskog porijekla te raslinja, u suglasnosti sa standardima Evropske unije. Ovim integriranim graničnim upravljanjem omogućuje se koordinirano upravljanje iz svih institucija koje su nadležne za kontrolu graničnih prijelaza. Na prijelazima Bogorodica i Medžitlija započelo je provjeravanje životinja i hrane od strane veterinarskih inspektora. Spasenoski je izjavio da se radi o uvjetu za ulaz u EU. Usprkos ovim novinama, makedonski poljoprivrednici su nezadovoljni nadležnim ministarstvom. Sve dok se ne prekine uvoz, makedonska pšenica će ostajati u spremnicima, a jest će je stoka i glodavci, izjavljuju poljoprivrednici. Republika Makedonija se žali na liberalizaciju tržišta i distribucije hrane, odnosno širom otvorena bescarinska vrata. Makedonski poljoprivrednici kažu da uvjeti i pravila zaštite domaće proizvodnje u Svjetskoj trgovačkoj organizaciji (WTO) nisu za sve zemlje isti. K tome, proizvođačima makedonskih proizvoda, a ponajprije hrane, nije jasno kako makedonske vlasti, u biti, štite njihove interese. Preko makedonskih medija su zato pozvali da se netko izjasni o ovim problemima iz redova vlasti. (Vlado Naumovski)

Albanija: Imigranti dolaze na glasanje
Grčke vlasti su dozvolile albanskim imigrantima da posjete svoju zemlju zbog općih izbora koji će se održati 28. lipnja. Grčko ministarstvo unutarnjih poslova saopćilo je kako svi albanski imigranti mogu ove godine ići dva puta u domovinu i vratiti se u Grčku legalno, između kraja lipnja i kraja mjeseca rujna. Albancima koje žive izvan svoje domovine i dalje se zabranjuje glasovanje iz zemalja u koje su emigrirali. Vodeća opozicijska stranka, Socijalistička stranka, obećala je izmijeniti to ukoliko pobijedi. U Albaniji se svakog dana od jutarnjih sati vodi predizborna kampanja. Ovi se izbori smatraju i velikim testom albanskih vlasti i njene sposobnosti da organizira i provede poštene izbore na svojem putu za članstvo u Evropskoj Uniji. Na izboru će se boriti četiri koalicije koje će kontrolirati 2,500 lokalnih promatrača i više od 400 međunarodnih. Prema ispitivanjima javnog mnijenja koje su provedene u ožujku i travnju pokazuju da dvije najveće albanske političke stranke, vladajuća Demokratska stranka i opozicijska Socijalistička stranka se takmiče rame uz rame za izbornu pobjedu. U međuvremenu, međunarodne organizacije apeliraju na poštivanje međunarodnih izbornih standarda te slobodne i poštene izbore. (Violeta Palaska)


Ponedjeljak, 15.06.2009.

Slovenija: Ponuđen dio slovenskog Petrola
Predsjednik Uprave ruske kompanije Gazprom, Aleksej Miler je potvrdio kako je Gazprom, prije nekoliko dana, dobio ponudu za kupovinu vlasničkog udjela u slovenskom Petrolu, prenijeli su slovenski mediji, koji dodaju kako se još uvijek ne zna tko taj udio želi prodati Gazpromu, kao niti o kolikom udjelu se radi. U slovenskim medijima se zato već postavlja pitanje da li taj udio u Petrolu, na prodaju, nudi Istrabenz, koji se na želju vlasnika želi riješiti dionica Petrola. Trenutno Istrabenz ima u Petrolu samo oko 4 posto vlasništva, jer mu je preostalih više od 6 posto uzela Nova Ljubljanska banka, zbog toga što joj Istrabenz nije uredno plaćao svoje obaveze. Neki mediji nagađaju kako se radi o prodaji četvrtine Petrola, odnosno o takozvanoj vezanoj trgovini zbog plinovoda Južni tok u Sloveniji. Slovenski ministar gospodarstva, koji je nedavno bio u Petrogradu, za slovensku državnu televiziju je izjavio da ne zna ništa o toj ponudi, niti da je o Petrolu uopće i razgovarao sa Aleksejem Milerom tijekom svoje posjete, dodavši da slovenski državni fondovi ne prodaju i ne namjeravaju prodati svoje udjele u Petrolu. Najveći dioničar Petrola je slovenski državni fond, SOD, koji ima ukupno 19,75 posto vlasništva, dok je odmah za njim drugi državni fond, KAD, sa 8,72 posto vlasništva u Petrolu. Do 6,06 posto vlasništva u Petrolu je Nova Ljubljanska banka došla konfiskacijom od Istrabenza, kome je preostalo još 3,83 posto. Ostalo vlasništvo podijeljeno je među bankama i holdinzima, dok najmanji postotak dionica ima fond samog Petrola. Petrol je, još prije tri godine, razgovarao sa ruskim Gazpromom o poslovnom i financijskom povezivanju, čak potpisavši i okvirni sporazum o osnivanju zajedničkog poduzeća, ali je taj dogovor kasnije propao. Gazprom je tada bio zainteresiran i za ulazak u vlasničku strukturu Petrola, ali je od te namjere odustao, kako su tada slovenski mediji pisali, zbog toga što je protiv toga bila slovenska država, koja je i najveća vlasnica Petrola. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Najavljeni prosvjedi
Na referendumu šest hrvatskih sindikata javnih službi s ukupno 90 posto članstva se izjasnilo za sporazum o plaćama koji su sindikalni čelnici prihvatili i kako je saopćeno, odlučno ga namjeravaju braniti. Tako visok odaziv od 90 posto članova jamči nam kako će se sporazum i braniti, ako treba štrajkom ili tužbama na sudu, istaknuo je predsjednik Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić. Budući da su sporazum i bez referenduma prihvatili Samostalni sindikat zdravstva i Sindikat socijalne skrbi, sporazum koji jamči zaposlenima u javnim službama rast plaća za 77 posto do 2016. godine stupio je od petka na snagu. 'Hrvatska udruga poslodavaca, koja je napala sporazum što je bio za sindikalno članstvo argument više da ga podrži, mora znati da nikakvim kanalima i vezama neće moći derogirati sporazum niti neke njegove odredbe“, ustvrdio je tom prilikom Ribić. Ribić je kazao kako se u nedavnom prosvjedu seljaka moglo vidjeti kako potpore stižu velikim proizvođačima i prerađivačima, a ne onima kojima je to zaista potrebno. 'Upravo zato hrvatski mljekari zaslužuju državnu potporu, ali ona mora imati smisao i rok trajanja kako se ne bi pretvorila u povlasticu za neuspješne grane gospodarstva, poput brodogradnje.' zaključio je dodajući za kraj kako na jesen možemo očekivati zajedničku akciju djelatnika u javnim službama i studenata za besplatno obrazovanje. Komentirao je i prosvjed poljoprivrednika koji su došli traktorima pred Ministarstvo poljoprivrede ocjenivši kako su mljekari dovedeni u izuzetno tešku situaciju zbog nemogućnosti reprogramiranja kredita. Prosvjed mljekara i ratara potvrdio je ono što smo i dosad govorili - potpore ne dolaze onima koji ih trebaju, nego velikim proizvođačima i prerađivačima, kazao je Ribić. Stoga mljekari zaslužuju državnu potporu, ali ona mora imati smisao i rok trajanja kako se ne bi pretvorila u povlasticu za neuspješne grane gospodarstva, poput brodogradnje. U svom obraćanju medijima Ribić je odbacio kritike predsjednika Sindikata Preporod Željka Stipića koji je pozivao članstvo da glasa protiv sporazuma, tvrdeći kako će ga Vlada lako prekršiti, kao što je to već učinila sa sporazumom o plaćama iz 2006. godine. Stipić bi trebao prestati obmanjivati javnost jer Vlada nije s lakoćom "skršila" sporazum koji je javnim službenicima omogućio šest posto povišice godišnje u roku tri godine, već je ukinula povišicu samo za ovu godinu, i to zbog gospodarske krize. Kada počne gospodarski oporavak Hrvatske, Vlada više neće imati nikakva uporišta u pravnom sustavu da eventualno derogira odredbe sporazuma, tvrdi Ribić. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Odlazak u stečaj
Vlada republike Srpske izdala je suglasnost da nad tvornicom alatnih strojeva "Jelšingrad" iz Banjaluke bude pokrenut stečajni postupak, iako su se radnici tog poduzeća do posljednjeg trenutka nadali kako će se izbjeći ta opcija za koju smatraju kako je najgora. Odobravajući stečaj, Vlada je prihvatila prijedlog nedavno smijenjenog direktora FAM 'Jelšingrad' Tomislava Vujinovića, koji je takav prijedlog iznio nakon što je propao javni natječaj za prodaju poduzeća. Njega je Nadzorni odbor razriješio na insistiranje radnika, koji su već više od dva tjedna dana u generalnom štrajku. „Osnovni cilj je da se kroz programirani stečaj očuva zdravi dio poduzeća i da se riješe potraživanja povjeritelja“, izjavila je Aleksandra Vukašinović, glasnogovornica ministarstva industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske. Vlada je, također donijela odluku za odobravanje novca FAM 'Jelšingrad', koja će biti provedena ukoliko budu stvoreni preduvjeti za realizaciju postojećih poslovnih ugovora i zadržavanje inozemnih kupaca. Nastavak suradnje sa sadašnjim partnerima je i preduvjet da se provede programirani stečaj, odnosno da poduzeće ne bude likvidirano, što bi značilo da radnici ostaju bez posla. U Štrajkačkom odboru FAM 'Jelšingrad' saopćili su kako će službeni stav u vezi s pokretanjem stečaja donijeti danas. Oni su najavili prekid generalnog štrajka kada radnicima budu uplaćene dvije plaće i kada dobiju garancije da će im još jedan dohodak biti isplaćen u roku od mjesec dana nakon uplate prva dva. Mirko Karalić, predsjednik Štrajkačkog odbora FAM 'Jelšingrad', izjavio je kako radnici za sada ne traže nikakvu pomoć od države, već da ona regulira pravosnažne tužbe koje je poduzeće podnijelo protiv slovenskih tvrtki kako bi im isplatili dugove. Čedo Tomić, predsjednik Sindikata FAM 'Jelšingrad', istakao je da su radnici, iako su se borili protiv pokretanja stečajnog postupka znali da je to neminovno. „Tvornica više nema snage da sama ide dalje. Radnicima duguje posljednjih osam plaća, a iz ranijeg perioda u prosjeku između 50 i 60 plaća“, rekao je Tomić. Sindikalci su ljuti na direktora Vujinovića, koji im je, tvrde, do posljednjeg dana govorio kako stečaj nije opcija za tvornicu, da bi dan prije pokretanja generalnog štrajka otišao na bolovanje i sudu podnio zahtjev za pokretanje stečajnog postupka. Vujinović, pak, tvrdi da je stečajni postupak pokrenuo u skladu sa zakonskom obavezom koju je imao kao direktor poduzeća. Prema procjenama stotinjak radnika FAM 'Jelšingrad' će i u narednih godinu dana raditi u tvornici. Do početka generalnog štrajka 180 radnika dolazilo je na posao, dok se na spisku zaposlenih vodi njih 427. Tomić je objasnio da su im iz Vlade Republike Srpske obećali da će tvornica biti privatizirana kroz stečaj, te da je Nenad Carević, koji je nakon smjene Vujinovića izabran za vršitelja dužnosti direktora, dobio zadatak da obnovi razgovore s poduzećima LRD i ADK iz Slovenije i s jednom ruskom kompanijom kako bi dogovorio suradnju s njima. FAM 'Jelšingrad' opterećen je dugovanjima od oko 22 milijuna KM, od čega radnici potražuju više od pet milijuna za plate. Krajem svibnja Komisija za provođenje natječaja za prodaju 60,33 posto državnog kapitala Tvornice alatnih strojeva Jelšingrad iz Banje Luke utvrdila je da u predviđenom roku nije pristigla nijedna ponuda na međunarodni natječaj, koji je proglašen neuspjelim. U Investicijsko-razvojnoj banci Republike Srpske tada je saopćeno da bi pri eventualnom razmatranju metoda privatizacije ovog poduzeća ubuduće trebalo razmotriti mogućnosti stvaranja povoljnijih uvjeta kako bi tvrtka bila atraktivnija za buduće ulagače. U Sindikatu Jelšingrad su rekli da su odavno znali da će natječaj propasti, što je bio i jedan od osnovnih razloga za stupanje u generalni štrajk. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Atraktivno zemljište
Četiri kompanije iskazale su neslužbeno interes za atraktivnu lokaciju udaljenu kilometar od željezničke stanice i 12 kilometara od aerodroma. Osim hale jedan, koja ostaje trajno zaštićena kao spomenik kulture, budući kupac Beogradskog sajma će moći rušiti postojeće zgrade i graditi komercijalne objekte poput hotela i tržnih centara, ali ne i stambene zgrade. Tako se navodi u Generalnom planu (GP), ali uvjeti natječaja mu ne dozvoljavaju da preuređenje, ako ga planira, počne odmah. U svih 14 hala sajamska djelatnost će morati biti očuvana, slijedećih deset godina prema neslužbenim informacijama. Sporno je što 11 hektara, polovina kompleksa, otpada na zelenu površinu kraj Save, u GP-u određenu kao javni park. Mediji spekuliraju kako bi budući vlasnik mogao promijeniti namjenu zemljišta i tako dobiti još jednu poveliku građevinsku parcelu bez nadoknade koju bi platio da ju je kao takvu kupio. Nagađanja su potaknuta izvještajima medija da je država prošle godine preporučila gradu da do 31. prosinca započne proceduru promjene namjene tog zemljišta. To, zasad, nije potvrdio nitko u gradu, u čijoj je nadležnosti odluka o prenamjeni. Ako budućem vlasniku je važan profit, takva inicijativa bi bila vrlo korisna budući da bi nakon usvajanja zakona o uređenju prostora, planiranju i izgradnji, što se očekuje na jesen, morao zemljište platiti koliko ono vrijedi prema novoj namjeni. Tako su barem, ne navodeći konkretne primjere ali očito poučeni 'Lukom Beograd' i brojnim sličnim primjerima, nedavno rekli Oliver Dulić, ministar prostornog planiranja, i Dragan Đilas, gradonačelnik, objašnjavajući što će se događati u takvim slučajevima. „Novi vlasnik Sajma ne može računati da će moći u toj zoni graditi kako god poželi. Ograničavat će ga javna površina uz Savu i pruga. Precizne uvjete za gradnju propisat će detaljni plan regulacije tog zemljišta, koji još nije izrađen, izjavila je Žaklina Gligorijević, direktorica Urbanističkog zavoda Beograda. U Direkciji za građevinsko zemljište i izgradnju potvrdili su da im za sada nije naručeno da pripreme detaljni plan područja Sajma. Koje kompanije su dostavile ponude za Beogradski sajam javnosti još nije poznato. Jedino što su otkrili u Agenciji za privatizaciju je da zainteresiranih ima, što potvrđuje i to što su rokovi za dostavljanje ponuda više puta produžavani baš na zahtjev potencijalnih kupaca. Nezvanično se saznaje da su u igri četiri kompanije, dvije domaće i dvije strane, koje su bacile oko na sajam. Prije raspisivanja javnog natječaja interes su pokazali talijanski Sajam 'Rimini', austrijska kompanija 'Reed exibitions' i londonska kompanija ITE. Oni, neslužbeno, ispunjavaju i uvjete natječaja po kojima Beogradski sajam može kupiti samo kompanija koja je u posljednje tri godine organizirala najmanje 25 sajmova godišnje i imala prihod od minimum 50 milijuna eura. Mnogi ekonomisti još se dvoume da li je cijena od 20,5 milijuna eura realna, budući da je samo prošle godine Beogradski sajam prihodovao čak dva milijuna eura. Neki stručnjaci pak smatraju da je cijena realna u ovom trenutku jer je trgovina nekretninama svuda u krizi, a i cijene su pale, te da je privatizacija dobro rešenje za Beogradski sajam, ali da se mora paziti da budući vlasnici ne promjene djelatnost Sajma budući da on raspolaže velikom površinom zemljišta na atraktivnoj lokaciji. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Oporavak građevinarstva uz kredite
Prema posljednjim podacima, na crnogorskom tržištu nekretnina i dalje traje kriza koja se, prije svega, ogleda u nedostatku kupaca, padu cijena i problemima investitora sa vraćanjem kredita, ali je, prema tvrdnjama građevinara, situacija nešto bolja nego prije nekoliko mjeseci. Predstavnici najvećih građevinskih kompanija za kažu kako bi lokalno tržište jedino moglo oživjeti ako banke počnu davati stambene kredite, i to po mogućnosti što povoljnije. Građevinari napominju da je je došlo do stagnacije cijena koje se u prosjeku kreću od 1.200 do 1.300 eura po kvadratu, izuzev elitnih gradskih lokacija koje se i dalje drže na višim cijenama. Vlasnik Cijevna komerca Danilo Petrović ocijenio je za crnogorske medije da na tržištu nekretnina trenutno vlada konfuzija zbog nedefinirane ponude i potražnje. „Ponuda je veća od potražnje, koja već neko vrijeme bilježi pad zbog nemogućnosti dobivanja stambenih kredita ili dobivanja uz enormno visoke kamatne stope. Potražnja je u padu jer su ljudi preplašeni financijskom krizom tako da oni koji bi kupili stan neodlučni su da li da zadrže gotovinu ili da investiraju“, rekao je Petrović. On je rekao da ima pozitivnih pomaka u odnosu na prvi kvartal 2009. i da je prodaja bolja. Petrović smatra da će cijene u narednom periodu biti korigirane ovisno od lokacije, stupnja opremljenosti, postojeće i planirane infrastrukture. „Cijene na periferiji će padati jer su bile previsoke, dok ima lokacija koje zaslužuju veću cijene od postojeće“, rekao je Petrović, ne precizirajući koje su to lokacije. On je kazao kako će se u narednom periodu definirana ponuda, te da će mnogi dobro razmisliti da li će se upuštati u izgradnju. „Stimuliranje privrede i stanovništva povoljnim kreditima moglo bi oživiti tržište građevinarstva. Ako kriza potraje, od banaka očekujem nastavak korektne suradnje i pomoći kroz reprogram kredita“, rekao je Petrović. Tvrtka Cijevna komerc nedavno je započela izgradnju nove zgrade u dijelu grada preko Morače u neposrednoj blizini Parka Kruševac, koju financira, kako je rekao Petrović, kreditom NLB Montenegrobanke. „Svi krediti koje smo dobili su adekvatno osigurani i dati na osnovu priloženih poslovnih planova. Projekti su dodatno testirani na utjecaj pada tržišta ali su i dalje su profitabilni“, rekao je Petrović. Vlasnik Zetagradnje Blagota Radović kazao je da je prodaja malo bolja i da crnogorsko tržište ponovo može oživjeti ako banke počnu odobravati stanovništvu stambene kredite na duži rok po povoljnim kamatnim stopama. „Banke odobravaju kredite po visokim kamatnim stopama koje su neprihvatljive. Nijedna građevinska firma koja bi uzela sada kredit i uračunala ga u prodajnu cijenu stana ne bi to mogla izdržati“, ocijenio je Radović. On je kazao kako Zetagradnja nema problema u poslovanju, da su na vrijeme završili započete objekte iz prethodne godine i da se poslovna 2009. odvija prema planu. Započeli smo nedavno izgradnju nove zgrade na Zabjelu i do kraja srpnja planiramo započeti po jednu u centru grada i Momišićima, a financirat ćemo ih isključivo iz vlastitih sredstava. U sagrađenim objektima imamo malo neprodanih stanova. Interes za prodaju stanova koje smo započeli postoji u manjem obimu, rekao je Radović,. On je kazao da su cijene pale i do 20 posto u odnosu na prošlu godinu, ali nije prognozirao kako će se kretati u narednom periodu. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Deflacija 4,4 posto
U svibnju ove godine na Kosovu je u odnosu na maj prošle godine zabilježena deflacija od 4,4 posto, saopćio je Zavod za statistiku Kosova. Cijene osnovnih životnih potrepština pale su u svibnju ove godine u odnosu na prošlu godinu za 4,4 posto, a najveći pad je primijećen kod cijene kruha i žitarica (17,1 posto), nafte, benzina i opreme za osobni prijevoz (27,2 posto) i povrća (15,4 posto). Ulje i maslac su na godišnjem nivou jeftiniji za 29,1 posto, mlijeko, sir i jaja za 5,9 posto, mineralna voda i sokovi za 2,5 posto. Porast cijena zabilježen je kod mesa koje je u odnosu na svibanj prošle godine skuplje za 6,4 posto. Električna energija, plin i drugi energenti skuplji su za 3,7 posto, roba i usluge za održavanje domaćinstva za 7,8 posto, dok su džemovi i konditorski proizvodi skuplji za 5,9 posto. Snabdijevanje vodom i ostale usluge vezane za stanovanje poskupjele su 14,7 posto godišnje. Cijene su u svibnju, u odnosu na travanj 2009, u prosjeku pale za 0,3 posto. U svibnju ove godine u odnosu na travanj pojeftinilo je povrće za 5,5 posto, a mlijeko, sir i jaja su jeftiniji za dva posto. Krajem prošlog mjeseca Kosovo je prema riječima izvršnog direktora Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF) Age Bakkera proglašeno zemljom povoljnom za ulaganja. On je prilikom svoje posjete Prištini podupro gospodarski razvoj na Kosovu, istaknuvši kako članstvo u MMF-u Kosovu otvara put za ulazak i u druge međunarodne novčarske ustanove. Kosovski predsjednik Fatmir Sejdiu, premijer Hashim Thaci i ministar gospodarstva i financija Ahmet Shala, i izrazili su spremnost kosovskih ustanova da ubrzaju suradnju s MMF-om. (Violeta Palaska)

Makedonija: Uvođenje novih obveznica
Makedonija uvodi nove obveznice sa deviznom klauzulom, kojim vlada, osim što želi da popuniti budžetsku blagajnu, šalje signal kako vjeruje u stabilnost denara. Ministarstvo financija Makedonije saopćilo je u petak je da će obveznice sa deviznom klauzulom biti na tri mjeseca i na godinu dana sa znatno manjom kamatom od one na sadašnje dužničke papire denominirane u domaćoj valuti. Uvođenje novog instrumenta treba doprinijeti razvoju financijskog tržišta Makedonije i potaknuti konkurenciju na financijskom sektoru, navelo je ministarstvo. Dio stručnjaka smatra kako država uz pomoć novog instrumenta želi skupiti više novaca za budžet garantirajući investitorima kako neće imati gubitke u slučaju devalvacije. Drugi su mišljenja da makedonska Vlada želi smanjiti troškove na temelju kamate koja na obveznice u denarima premašuje devet posto. Novi vrijednosni papiri sa deviznom klauzulom nositi će kamatu od pet do sedam posto. Na posljednjoj aukciji denarskih obveznica država inače nije uspela prikupiti novaca koliko je željela. Prva aukcija novih dužničkih papira biti će održana 16. lipnja. U ponudi će biti tromjesečni papiri u vrijednosti od 10,6 milijuna eura sa kamatom od 5,25 posto i oni na 12 mjeseci u vrijednosti od 5,7 milijuna sa kamatom od sedam posto. Ukoliko kratkoročne obveznice sa deviznom klauzulom budu dobro prihvaćene među investitorima, u narednom periodu će biti uvedene i dugoročni vrijednosni papiri sa deviznom klauzulom. Istovremeno, uvođenje ovih financijskih instrumenata usmjereno je na dugoročnu orijentaciju za priključivanje Evropskoj Monetarnoj Uniji. K tome, potiče se razvoj financijskih tržišta, povećava se broj financijskih instrumenata i stvara konkurentnije okružje u financijskom sektoru. (Vlado Naumovski)

Albanija: Obećanje daljnje borbe
Albanski premijer Sali Berisha izjavio je kako će njegova vlada nastaviti napore na borbi protiv korupcije, objavili su lokalni. Međutim USAID je upozorio kako bi se Albanija mogla nekvalificirati za pomoć Sjedinjenih Američkih Država, jer se ne bori protiv korupcije onoliko djelotvorno koliko bi to bilo potrebno. Ravnatelj misije USAID-a Robert Mahoney izjavio je kako bi Albanija, kao članica NATO-a, trebala učiniti više na tom području. U međuvremenu, OESS je pozvao političke stranke u Albaniji na jačanje uzajamnog povjerenje kako bi omogućile slobodne i poštene izbore kasnije ovog mjeseca, u skladu s međunarodnim standardima. Wolfgang Grossruck, posebni koordinator OESS-a za parlamentarne izbore 28. lipnja sastao se s albanskim ministrom unutarnjih poslova Bujarom Nishaniem kazavši mu kako je optimist, te kako misli da će dužnosnici završiti pripreme u roku. Ministar Nishani je sa svoje strane ukazao kako je njegovo ministarstvo objavilo elektronski registar birača, u skladu s preporukama OESS-a i Evropske komisije. Također, u svojem posljednjem izvještaju Transparency International Albanija kritizirao je vlasti zbog načina na koji su sastavljeni birački popisi i odvojeno političke stranke zato jer nisu objavile podatke o troškovima, čime se postavlja pitanje financiranja. (Violeta Palaska)


Petak, 12.06.2009.

Slovenija: Političke krize su luksuz
Prema posljednjim službenim podacima, slovenski bruto domaći proizvod (BDP) u prvom tromjesečju ove godine pao je za 6,4 posto u odnosu na zadnji kvartal prošle godine, a za 8,5 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, objavio je slovenski državni statistički zavod. Riječ je o drugom uzastopnom kvartalu u kojoj je zabilježen pad gospodarske aktivnosti, pa je vladin Ured za makroekonomiju (UMAR) objavljeni podatak označio i službenom potvrdom kako je slovensko gospodarstvo ušlo u recesijski ciklus. U zadnjem tromjesečju prošle godine slovenski je BDP je zabilježio pad na godišnjoj razini za 0,8 posto. Padu BDP-a za 8,5 posto na godišnjoj razini u prvom ovogodišnjem tromjesečju doprinijelo je pad izvoza za 21,1, dok je uvoz smanjen za 22,7 posto. Također stagniraju investicije i potrošnja kućanstava, a rast potrošnje, za 3,8 posto, je zabilježen samo u državnom (javnom) sektoru. „Izraženi su problemi s financiranjem poslova i investicija. Tako velik pad gospodarske aktivnosti, koji je među najvećima u državama Evropske Unije, posljedica je malog opsega slovenskog gospodarstva, njegove otvorenosti i ovisnosti o međunarodnoj razmjeni“, ocijenio je nakon objave ovih podataka direktor UMAR-a Boštjan Vasle, koji rezultate ne smatra neočekivanima jer su ih već najavljivale i ranije analize. UMAR procjenjuje kako je recesija u Sloveniji, među ostalim, rezultat i neprovođenja strukturnih reformi koje je trebalo napraviti u vrijeme gospodarskog uspona i konjukture. U međuvremenu, slovenski premijer Borut Pahor izjavio je kako do kraja tjedna očekuje odluku ministra prosvjete Gregora Golobiča o eventualnoj ostavci. Dodao je kako ne želi da u državi izbije politička kriza te smatra da si je ne mogu priuštiti jer postoje ozbiljniji problemi koji zahtijevaju konsolidiranu koaliciju i vladu, izvijestili su slovenski mediji Predsjednik stranke Zares koja je dio vladajuće koalicije i ministar visokog školstva Gregor Golobič u prosincu prošle godine prijavio je vlasništvo u poduzeću Ultra SUM protukorupcijskoj komisiji, ali je tada tu informaciju prešutio medijima. Golobič je pak najavio kako će razmisliti o ostavci te do kraja ovog tjedna donijeti konačnu odluku. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Ulaganje u otoke
U prošloj godini hrvatska država je u razvoj hrvatskih otoka uložila oko 1,68 milijarda kuna, od čega su oko 1,33 milijarde kuna bespovratna sredstva, a 344 milijuna kuna su ulaganja u obliku kreditiranja. Istaknuo je to državni tajnik za more Branko Bačić na konferenciji za novinare koja je održana nakon sjednice Otočnog vijeća u hotelu Luna u Jakišnici na otoku Pagu, saopćeno je iz ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Otočno vijeće je također prihvatilo Izvještaj o učincima provedbe Zakona o otocima u 2008. godini, koje pokazuje skrb države za hrvatske otoke. Provedba tog Zakona je dosad već rezultirala značajnim pomakom u ukupnom razvoju otoka, ističe se u saopćenju ministarstva, te se podsjeća kako su čitatelji španjolskog izdanja časopisa Condé Nast Traveler u 2009. proglasili hrvatske otoke najljepšima na svijetu. Sjednici Otočnom vijeću prisustvovali su i Josip Borić, pomoćnik ministra za otočni i priobalni razvoj i kapetan Mario Babić, ravnatelj Uprave pomorskog prometa, pomorskog dobra i luka. Govoreći o prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu, koji bi do ljeta trebao biti prihvaćen u Hrvatskom saboru, Bačić je istaknuo kako preostaje koncesioniranje 40 trajektnih i klasičnih brodskih linija, dok je dosad koncesionirano 15 brzobrodskih linija. Ove zakonske izmjene omogućit će bolje koncesioniranje linija jer se predviđa skraćen postupak pri izboru brodara u izvanrednim slučajevima kao što su pomorske havarije ili infrastrukturni zahvati u lukama. Također, prihvaćanjem Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu brodarima će biti omogućeno da tijekom zimskom razdoblja, kada nema mnogo putnika, koriste manji brod, a brodari se više neće moći javiti na natječaj za dodjelu koncesije za brodske linije ukoliko nemaju potpisan kolektivni ugovor s pomorcima, naglasio je državni tajnik za more. U novom prijedlogu Zakona je zadržana odredba da se samo hrvatski brodar s brodom pod hrvatskom zastavom može javiti na natječaj za održavanje brodskih linija. Kako bi se mogao ubrzati postupak određivanja granica pomorskog dobra, a time omogućila bolja zaštita i veće gospodarsko korištenje toga našeg najvrednijeg resursa, u jesen će u saborsku proceduru biti upućen novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, izvijestio je državni tajnik Bačić. Prema njegovim riječima, do sada je određeno samo oko 10 posto granica pomorskog dobra od oko 6.500 kilometara obale i otoka. Državni tajnik Bačić rekao je također kako bi novi Zakon trebao riješiti nelegalne nasipe i objekte izgrađene na pomorskom dobru, te probleme u imovinsko-pravnim odnosima nastale u vrijeme pretvorbe i privatizacije. Kao jedan od najvažnijih ciljeva Zakona je istaknuo daljnju decentralizaciju upravljanja pomorskim dobrom davanjem ovlasti gradovima i općinama u dodjeli koncesija bez prava gradnje do deset godina. Ukidanja županijskih lučkih uprava je ostalo otvoreno pitanje, rekao je državni tajnik Bačić, najavivši skori sastanak sa županima i ravnateljima županijskih lučkih uprava prije definiranja konačnog stajališta, navodi se u saopćenju ministarstva mora, prometa i infrastrukture. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Odustajanje od ugovorenog posla
Vlada Tuzlanskog kantona kriva je zbog toga što u Fabrici obuće 'Aida' nije pokrenuta proizvodnja i što je kupac 'Dei colli' iz Italije odustao od ugovorenog posla vrijednog oko 500.000 KM, tvrde radnici ove tvornice. Oni su se početkom tjedna okupili ispred zgrade Bosanskog kulturnog centra Tuzla, gdje je zasjedala Skupština Tuzlanskog kantona. Predsjednica Sindikata ove tvornice Ismeta Fazlić izjavila je da je izrada 50.000 gornjih dijelova i 30.000 pari gotovih čizama ugovorena prošlog tjedna, te da je naručitelj iz Italije dostavio materijal kako bi do kraja tjedna već bilo isporučeno 4.200 pari. Međutim, u 'Aidi' zbog ranijeg duga nije bilo električne energije. „Tri dana smo ministra Sehudina Ograševića molili da nam puste struju da možemo raditi, a kupcima smo lagali da je trafo-stanica u kvaru. Struja je došla, a sat kasnije Italijani su otkazali posao", objašnjava Fazlićeva. Ministar industrije, energetike i rudarstva Tuzlanskog kantona Sehudin Ograšević izjavio je kako su poduzeli sve da električna energija bude uključena, a za sporost krivi Elektrodistribuciju Tuzla, jer prije ovog tjedna nisu mogli niti stupiti u kontakt s menadžmentom te tvrtke. Ministar je također istaknuo da je Vlada TK odobrila 80.000 KM za poticaj pokretanja proizvodnje u 'Aidi', ali da radnici nisu otvorili novi žiro račun na koji bi ta sredstva bila uplaćena, te da je to glavni problem. „Radnici su na protestima ne iz sile, već zbog gladi. Nama se ne dozvoljava da radimo. Osigurali smo kupca, čak je i 'Alpina' zainteresirana za suradnju, bila je potrebna samo volja Vlade TK da osigura uključivanje električne energije“, kažu ogorčeni radnici. Zbog protesta radnika je prekinuta sjednica Skupštine Tuzlanskog kantona, a Kolegij je održao sastanak s predstavnicima Vlade TK i tvornice 'Aida'. „Ljut sam što se problemi ne rješavaju u Vladi, gdje bi trebalo da se rješavaju. Ako iduću sjednicu radnici 'Aide' budu ovdje, ja ću pustiti da netko drugi vodi Skupštinu, ali prije toga će neko iz Vlade Tuzlanskog kantona otići“, rekao je predsjednik Skupštine TK Amir Fazlić. Premijer TK Enes Mujić se, kao i na ranijim sastancima s radnicima tvornice nije uključivao u raspravu. Pripadnici MUP-a TK su novinarima pokušali zabraniti ulazak u zgradu BKC Tuzla, nakon što su se ispred okupili radnici Fabrike obuće 'Aida'. Jedan od policajaca je na ulaznim vratima povukao za ruku jednog od novinara kako bi ga spriječio da uđe u objekt. Nakon protesta ostalih novinara zbog sprečavanja obavljanja novinarskog posla i zabrane ulaska na javnu sjednicu Skupštine TK, policajci su popustili, a novinari su slučaj prijavili u Operativni centar MUP-a Tuzlanskog kantona. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Povećan deficit
Premijer Srbije Mirko Cvetković izjavio je kako će Vlada Srbije od misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) zatražiti suglasnost za povećanje budžetskog deficita. „Ispostavilo se kako je deficit koji smo utvrdili rebalansom od tri posto bruto društvenog proizvoda veoma nizak u odnosu na druge države. Zato je zahtjev da se poveća deficit dobar temelj za daljnje razgovore sa MMF-om, jer je to način da se poveća potrošnja i ublaže recesijski efekti krize“, rekao je Cvetković. On je naglasio kako Vlada nastoji do kraja godine planirane troškove uklopiti sa budžetskim prihodima te je dodao da su u svibnju prihodi bili manji od planiranih, ali ne alarmantno, jer su redovni prihodi od poreza i carina bili u skladu sa očekivanjima”. „Budžet je ostao uskraćen za 40 posto vlastitih prihoda državnih institucija, a nije uplaćena ni dobit javnih poduzeća“, objasnio je Cvetković i dodao kako deficita gotovo ne bi bilo da su ta dva izvora prihoda bila iskorištena. Povodom upozorenja Narodne banke Srbije da bi Srbiji mogle biti uskraćene naredne tranše aktualnog kreditnog aranžmana ako ne budu ispunjeni traženi uvjeti, premijer je rekao kako nije ključno pitanje kojom će brzinom dolaziti pare od MMF-a, jer Srbija nema problema sa deviznim rezervama, već sa fiskalnim prihodima i javnom potrošnjom. „Novcem od MMF-a to se ne može financirati, već je taj novac garancija sigurnosti da devizne rezerve mogu izdržati bilo kakav, čak i pritisak izvana na devizno tržište i mogli bismo lakše braniti stabilnost kursa čak i ako svi krenu mijenjati dinare u eure“, naglasio je Cvetković. Kako je dodao, eventualno kašnjenje neke tranše kredita od MMF-a ne bi imalo vidljivih makroekonomskih posljedica, već bi, prije svega, to djelovalo na pad povjerenja u Srbiju. Na pitanje što će Vlada Srbije poduzeti ako pad BDP-a bude bar dvostruko veći od službeno procijenjenih dva posto, Cvetković je odgovorio kako, prema sadašnjem stanju u državnoj blagajni, to ne bi nužno izazvalo potrebu za rebalansom budžeta. Član ekonomskog savjeta premijera Milojko Arsić potvrdio je kako su prihodi u budžetu manji, a rashodi veći i da odstupaju od projekcija ugovorenih s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF). On je rekao kako se fiskalna politika nalazi pred izborom da li da poveća fiskalni deficit uz suglasnost MMF-a, ide na dalje povećanje poreza ili dodatno smanjenje rashoda ili da kombinira sve tri opcije. „Budžetski deficit u prva četiri mjeseca iznosi 44 milijarde dinara, dok je deficit konsolidiranog sektora države (deficit na svim državnim nivoima) u istom periodu 25 milijardi dinara“, naveo je Arsić i dodao da bi, kada bi se nastavilo sa ovakvom fiskalnom politikom, fiskalni deficit iznosio 4,5 posto BDP-a do kraja godine. Arsić je dodao kako se sa MMF-om mogao zaključiti sporazum o povećanju deficita na četiri posto BDP-a i istaknuo da bi se taj deficit realno financirati novcem međunarodnih financijskih institucija. On je naglasio kako je konsolidirani deficit države u prvih pet mjeseci ove godine iznosio od 37 do 39 milijardi dinara, odnosno 3,5 posto BDP, što je više od 35 milijardi dinara, odnosno tri posto BDP, koliko je dogovoreno s MMF-om. Iako su mjere vlade donijele neke rezultate, učinak nekih, kao što su povećanje prihoda kroz oporezivanje autorskih honorara, porez na vlastite prihode i uzimanje profita javnih poduzeća, manji od očekivanog, rekao je on. Arsić je kazao kako se država u nedostatku sredstava sve više okreće zaduživanju na domaćem tržištu kroz prodaju trezorskih zapisa, kako bi popunila budžet. Prema njegovim riječima, trajno, ta orijentacija nije dobra, i potrebno je osigurati što prije međunarodne izvore financiranja budžeta i budžetskog deficita. On je naveo da država na taj način okreće banke ka sebi i istiskuje kreditiranje privrednog sektora, jer banke, zbog uvećanog rizika, plasiraju novac državi, uz povoljne kamate. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Bolja kontrola graničnih prijelaza
Predstavnici crnogorske Vlade i Evropske komisije (EK) razgovarat će u Bruxellessu o napretku Crne Gore u ispunjavanju uvjeta za viznu liberalizaciju. To će biti jedan od važnih sastanaka u susret pisanju finalnog izvještaja Evropske komisije o tome koje su zemlje Zapadnog Balkana ispunile uvjete za stjecanje bezviznog režima. O tome bi odluku trebalo da donese Savjet ministara Evropske Unije za pravosuđe. ”Obavijestit ćemo ih što smo u međuvremenu uradili i što ćemo učiniti i do kada u narednom periodu”, izjavio je dojučerašnji ministar Unutrašnjih poslova i javne uprave Jusuf Kalamperović. Jedna od aktualnih tema najvjerojatnije će biti tehnološka opremljenost graničnih prijelaza s obzirom da Evropska Komisiji zamjera Crnoj Gori što veliki broj graničnih prijelaza ne posjeduje adekvatnu opremu. “Samo manji broj graničnih prijelaza posjeduje opremu i pristup mreži podataka koja je potrebna za prikupljanje podataka iz biometrijskih čipova. Na graničnim prijelazima, čitanje biometrijskih čipova može se izvesti jedino u sumnjivim slučajevima, budući da crnogorski zakon zabranjuje sistematske provjere ovog tipa”, navodi se u nacrtu izvještaja EK, koji je objavila Evropska inicijativa za stabilnost (ESI). Evropska Komisija smatra kako je potrebno instalirati neophodnu opremu za očitavanje biometrijskih podataka na svim graničnim prijelazima. “Neophodno je i osiguravanje pravne mogućnosti za sistematsko očitavanje i korištenje čipiranih podataka u pasošima”, navodi se u izvještaju. Kada je u pitanju nadgledanje granice, Crnoj Gori je potrebna poboljšana i moderna oprema kao što su alarmi, vozila, helikopteri i obučeni psi tragači. Crnogorska granična policija je, prema mišljenju EK, centralizirana i jasno strukturirana. Direktan lanac zapovijedi postoji između jedinica granične policije na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou. “Granični službenici su visoko motivirani, profesionalni i generalno dobro obaviješteni o svojim zadacima”, smatra Evropska Komisija. U nacrtu izvještaja Evropske komisije je istaknuto kako je Crna Gora ispunila sve kriterije u vezi sa sigurnošću dokumenata. Za preostala tri poglavlja iz Mape puta a to su ilegalne migracije, uključujući readmisiju, javni red i sigurnosti, vanjski odnosi i osnovna prava, Evropska Komisija smatra kako je ispunjena velika većina uvjeta. U dokumentu stoji kako se očekuje da će usvajanje Zakonika o kaznenom postupku, koji je u skupštinskoj proceduri, mnogo toga promijeniti nabolje. Ono što Evropska Komisija zamjera Crnoj Gori je mali broj pravosnažnih presuda za korupciju. „Pravosnažne presude za korupciju još su ograničene u usporedbi sa brojem otvorenih istraga kao i sa percepcijom koju javnost ima o tom fenomenu“, navodi se u izvještaju. EK smatra da broj uspješno završenih presuda za pranje novca ostaje vrlo ograničen. U izvještaju se podsjeća da je novim Zakonom o sprečavanju konflikta interesa obuhvaćen dio preporuka GRECO-a (Specijaliziranog tijela Savjeta Evrope za borbu protiv korupcije), ali da bi tu praksu trebalo nastaviti do kraja. Broj istraga, kada je u pitanju prevencija i borba protiv trgovine ljudima, i dalje je mali. Kalamperović je kazao agenciji MINA da je optimist nakon izjave evropskog komesara za pravosuđe o mogućnosti ukidanja viza za Crnu Goru, Srbiju i Makedoniju. On vjeruje da bi vizna liberalizacija mogla stupiti na snagu do kraja godine. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Zaštita sloboda
Vlada Kosova saopćila je jučer kako osuđuje sve izolirane slučajeve kršenja slobode izražavanja, navodeći da podržava slobodu izražavanja i slobodan razvoj medija, objavili su jučer kosovski mediji. „Vlada Kosova smatra medije važnim partnerom u produbljivanju svojih obaveza za jačanje koncepta dobrog upravljanja, transparentnog i efikasnog, u izgradnji funkcioniranja institucija i odgovornosti, u interesu svih građana“, navedeno je u saopćenju. Za slučajeve kršenja slobode izražavanja na Kosovu, vlada u Prištini navela je kako ne predstavljaju viziju i predanost institucija za razvoj demokracije, zaštite slobode govora i medijske nezavisnosti. Ovo saopćenje predstavlja reakciju na poziv organizacije Human rights watch da vlasti zaštite novinarku istraživačke mreže BIRN Jetu Gjaru, zbog prijetnji koje je dobila preko prištinskog lista 'Infopres' i pojedinih kosovskih dužnosnika, da je “najveći poslijeratni neprijatelj Kosova” i “srpski agent”. “Predsjednik i premijer Kosova trebaju snažno osuditi prijetnje protiv nezavisne novinarke Jete Gjara u listu koji dobiva značajna sredstva za objavljivanje vladinih saopćenja“”, navedeno je u saopćenju ove organizacije. „Ovi napadi jasno teže da ušutkaju onu vrstu istraživačkog novinarstva koje smeta vladi“, rekla je Vanda Troščnska van Ganderen, istraživač HRV-a za zapadni Balkan. Gjara je inače urednica emisije 'Život na Kosovu'. List 'Infopres' je otpočeo kampanju protiv Gjare objavljivanjem tekstova u kojima je nazivaju špijunkom srpske tajne policije i traže od uprave Radio-televizije Kosova da ukinu njenu emisiju, saopćila je Balkanska istraživačka mreža (BIRN) za Kosovo, čija je Gjara direktorica. Nakon serije tekstova u kojima se navodi da će “Jeta imati kratak život”, 'Infopres' je objavio i pisma čitatelja u kojima se otvoreno poziva na linč i prijeti smrću. Povod za sukob bila je emisija od 28. svibnja u kojoj je otvorena tema slobode medija na Kosovu. Tokom emisije, su izneseni podaci o utjecaju vlasti na medije otpuštanjem novinara koji se ne slažu sa vladinom politikom, a prikazan je i dio reportaže o tome kako su tim BIRN-a protjerali naoružani ljudi iz zgrade općine Srbica, u oblasti zvanoj Drenica, nekadašnjem centru albanske pobune na Kosovu. (Violeta Palaska)

Makedonija: Grčka opet ljuta
Glavni trg glavnoga grada Makedonije za par bi godina trebao resiti velebni kip jednog od najpoznatijih svjetskih osvajača, Aleksandra Velikog. Cijeli projekt, vrijedan 7 milijuna eura, je držan u tajnosti iz dobro poznatih razloga. Naime, Grčka smatra kako je Aleksandar, kojeg se voli nazivati i Makedonskim jer je rođen u toj antičkoj državi, dio njezina kulturnog naslijeđa, a nedvojbeno je da je govorio grčki, učitelj mu je bio veliki Aristotel. No, današnja Makedonija i dalje smatra da može svojatati i tog velikana te se odlučila na još jedan korak koji će razbjesniti Atenu i neće pomoći sporu između te dvije države oko imena. Sasvim je lako zaključiti da će Grčka, kad se Aleksandar u svih svojih 22 metra visine propne u blizini Vardara, ojačati blokadu približavanja svoje sjeverne susjede NATO-u i Evropskoj Uniji. Makedonija je prije par godina zračnu luku u blizini Skopja prozvala Aleksandar Veliki, što je izazvalo neviđene proteste službene Atene. Paralelno s ovakvim potezom premijer Nikola Gruevski izjavio je kako je Makedonija spremna nastaviti razgovore s Grčkom o dugogodišnjem sporu oko imena kako bi se pronašao kompromis. Dodao je kako bi svaki sporazum između dviju država trebao biti stavljen na referendum jer bi tako javnost dala posljednju riječ. U međuvremenu, nekoliko etničkih albanskih stranaka koje nisu zastupljene u parlamentu ustrojile su vijeće koje će organizirati prosvjede zbog, kako kažu, neravnopravnog tretmana Albanaca u Makedoniji. Među članovima vijeća nalaze se Stranka demokratskog prosperiteta, Albanski demokratski savez i Demokratski nacionalni savez. Prosvjedi će započeti u Skopju i proširiti se na ostale dijelove zemlje, ali još nisu najavljeni konkretni datumi. (Vlado Naumovski)

Albanija: Problematične iskaznice
Proces izdavanja novih elektroničkih osobnih iskaznica i dalje ostaje najspornije pitanje uoči parlamentarnih izbora 28. lipnja, navodi se u posljednjem izvještaju Ureda OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR). U njemu se kritizira vlada jer nije pružila dovoljno informacija građanima u svezi s tom procedurom. Također se ukazuje kako je ured ODIHR primio neprecizne informacije od albanskog ministarstva unutarnjih poslova u svezi s brojem građana koji nemaju važeće putovnice i još uvijek nisu podnijeli zahtjeve za elektroničku osobnu iskaznicu. Jedna ili druga isprava potrebni su za glasovanje. Ministarstvo je saopćilo kako je to bila tehnička pogreška, dok vodeća opozicijska stranka, Socijalistička stranka, ukazuje kako ministarstvo pokušava manipulirati izbornim procesom. U međuvremenu, u Turskoj je uhapšen albanski policajac. Turska policija uhapsila je troje Albanaca zbog navodnog krijumčarenja narkotika, izvijestili su mediji, uključujući policajca koji radi u Međunarodnoj zračnoj luci u Tirani. Ovo je drugi slučaj u mjesec dana u kojem je albanski dužnosnik uhićen u Turskoj na temelju optužbi vezanih za narkotike. Turska policija uhitila je u svibnju Agima Haxhiua, drugog tajnika albanskog veleposlanstva u Skopju, koji je navodno koristio diplomatsko vozilo za putovanje iz Makedonije za Tursku noseći 65 kilograma heroina. (Violeta Palaska)


Srijeda, 10.06.2009.

Slovenija: Pad dobiti
Dobit slovenske kompanije Lek ostvarena u prošloj godini iznosi 67,4 milijuna eura i na najnižoj je razini od 2002. godine, kada je tu kompaniju preuzela multinacionalna kompanija Novartis, objavljeno je jučer u lokalnim medijima. Ljubljanska farmaceutska tvrtka Lek, koju je 2002. godine preuzela švicarska multinacionalna kompanija Novartis, u prošloj godini je, nakon niza godina uspješnog poslovanja, zabilježila pad prodaje dok je još izraženiji bio pad dobiti. Dobit ostvarena u prošloj godini iznosi ukupno 67,4 milijuna eura i na najnižoj je razini od preuzimanja kompanije. Iako su u generičkoj jedinici Sandoz, u koju pripada i Lek, poslovali i bolje, neto prihodi slovenske kompanije bili su niži za sedam posto u usporedbi s prethodnom godinom. Na pad prodaje je odgovoreno snižavanjem rashoda i to troškova nabave, usluga i rada, ali to nije bilo dovoljno kako bi spriječilo pad operativne dobiti (EBIT) za više od deset posto. Neto dobit Leka je zbog većih financijskih rashoda smanjena za 15 posto. Slovenski mediji nisu dobili pojašnjenje ovih rezultata jer je Lek kao dio farmaceutske kompanije Novartis, koja kotira na Njujorškoj burzi, obvezan omogućiti jednakomjerno obavještavanje svih dioničara. Sve jači pritisci na cijene lijekova, sve slabiji uspjeh istraživačko-razvojnih aktivnosti, zaoštravanje zakonske regulative, agresivniji nastup generičkih kompanija razlozi su koji sve jače utječu na generičku farmaceutsku industriju, kojoj pripada i Lek. Ti učinci su i pozitivni brži rast upotrebe generičkih lijekova, i negativni pritisak na cijene, snižavanje troškova zdravstvenog sustava ili zahtjevnije regulatorno okruženje, pojasnili su nedavno u ljubljanskoj kompaniji koju vodi Vojmir Urlep. Zašto su negativni učinci prevladali kod baš kod Leka, dok je Sandoz u istom razdoblju zabilježio petpostotni rast prodaje, Lekova uprava je saopćila kako će objasniti u godišnjem izvještaju. Uz pad prodaje Lek pritišću i rastuća kratkoročna poslovna opterećenja. Njihova vrijednost porasla je za 67 posto, na 376 milijuna eura. Još nije poznato kako je to utjecalo na poslovanje, no iz javno objavljenih Lekovih bilanci vidljivo je kako se njegova kratkoročna zaduženost gotovo učetverostručila. Financijske obveze iznose 268 milijuna eura, a k tome su prispjele visoke dividende koje je Novartis isplatio krajem prošle godine. Od gotovo 130 milijuna eura dobiti, Novartis je Leku ostavio samo deset milijuna eura. Upitno je i kod koga se Lek kratkoročno zaduživao, kod banaka ili kod kompanija unutar Grupe. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Odlazak na more
Prema posljednjim objavljenim informacijama najveći trošak za iznajmljivanje apartmana od 60 četvornih metara i dalje bilježi Dubrovnik čije su cijene u porastu 9,5 posto te iznose 94 eura po danu. Kvadrati za iznajmljivanje na jugu tako su 35 eura po danu skuplji od na primjer grada Pule, gdje za isti prostor smještaja treba izdvojiti 59 eura, podaci su portala za nekretnine i turizam Crozilla.com. Uz Dubrovnik, cijene unajmljivanja apartmana u odnosu na predsezonu su najviše poskupjele u Novalji na otoku Pagu i to za 6,7 posto. Tako se oko Uskrsa 60 četvornih metara moglo unajmiti za 58,2 eura, dok je sadašnja cijena u tom gradu skočila na 62,1 euro. Utjecaj na cijene smještaja ima i globalna financijska kriza i smanjen broj gostiju pa je tako cijena smještaja čak deset posto niža u Baškoj Vodi, te je sa 75,6 eura pala na 68 eura. Svoje su cijene u lipnju korigirali vlasnici apartmana u Zadru (-7,7 posto), Pula (-3,5 posto) i Umag (-1,4 posto). Veliki broj oglašivača se odlučuje cijene staviti na upit te s potencijalnim gostima dogovoriti cijenu, ocjenjuje Crozilla. U praksi nema određenog pravila koliko će stajati turistički smještaj. Na cijenu utječe lokacija, tj. blizina plaže, pogled na more, kvaliteta smještaja, opremljenost apartmana (od parkirališnog mjesta do interneta) kao i blizina kulturno-povijesnih znamenitosti, trgovina, zračne luke i blizina sportsko-rekreativnih događanja, ističu u Crozilli. Mogućnost držanja životinja također utječe na cijenu te se često odvojeno naplaćuje. A trenutni booking za glavnu turističku sezonu je lagano u porastu, iako nije dostignuta prošlogodišnja razina, a rezultati rezervacija su najbolji kod kvalitetnijeg smještaja, u privatnom smještaju i marinama, izjavio je danas ministar turizma. Podsjećajući kako je glavni cilj ove godine biti bolji od konkurencije, Bajs je izjavio da, prema posljednjim dostupnim usporedivim podacima, onima za prva četiri mjeseca, u broju dolazaka Hrvatska bilježi minus od 6 posto. No, istaknuo je, taj je minus znatno viši kod konkurenata, jer u tim zemljama, dodao je, strani turisti čine od trećine do polovice ukupnog broja turista, a u Hrvatskoj 85 posto, što ukazuje na to da se kod konkurencije bilježi još veći pad stranih dolazaka nego u Hrvatskoj, koja pak ima problem s podbačajem domaćih gostiju. Sve to, prema riječima ministra turizma, ukazuje na nužnost većeg privlačenja domaćih gostiju, za koje je veće ranije pokrenuta 3,3 milijuna kuna vrijedna kampanja 'Kad srce kaže ljeto...', ali i orijentaciju na 'last minute' ponudu, koja će očito biti presudna za uspješnost ovogodišnje turističke sezone. U tom cilju ministarstvo i Hrvatska turistička zajednica (HTZ) pokrenuli su 2,3 milijuna kuna 'tešku' promidžbenu akciju 'Postani ambasador hrvatskog turizma', a uz slavne Hrvate, poput nogometnih reprezentativaca, hrvatski će turizam na taj način promovirati i strani turistički novinari, ali i svi građani kroz sudjelovanje u promotivnim kvizovima i igrama, snimanju promotivnih video materijala i sl. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Smanjenje budžeta
Budžet Kantona Sarajevo bi rebalansom trebao biti umanjen za oko 100 milijuna KM, tako da svako ministarstvo svoj budžet mora skresati do 20 posto. Ministri tvrde kako će kreiranje rebalansa budžeta Sarajevskog kantona biti mukotrpno, jer ni usvajanjem budžeta za ovu godinu nisu dobili dovoljno novca za realizaciju planiranih projekata. Aida Haverić, ministrica financija KS, upozorila je jučer kako su zahtjevi za rashodima mnogo veći od prihoda, zbog čega je obustavila sva financijska izdvajanja i zatražila usvajanje rebalansa budžeta. „Budžet Kantona Sarajevo za ovu godinu je 734 milijuna KM i prihodi su za prvih pet mjeseci manji za 7,3 posto u odnosu na plan. Za pet mjeseci ostvaren je prihod od 251,7 milijuna KM. U odnosu na 2008. godinu je smanjen za oko 20 posto“, istakla je Haverić. Prema njenim riječima, najveće smanjenje prihoda zabilježeno je od indirektnih poreza, koji sa 65 posto učestvuju u budžetu, jer je smanjena javna potrošnja. „Od planiranih 480 milijuna KM od indirektnih poreza u ovoj godini ostvareno je 145 milijuna KM za pet mjeseci, što je za 12 posto manje od planiranog. Znatno je umanjen prihod i od poreza na plaće. Prema novom zakonu, mnogi imaju pravo na olakšice, pa je porez na plaće, u odnosu na plan, smanjen za oko 15 milijuna KM, rekla je Haverić, naglasivši kako će Vjekoslav Bevanda i Gavrilo Grahovac, dopremijeri Federacije BiH, trebali bi organizirati sastanak sa svim kantonalnim premijerima i ministrima financija kako bi definirali naredne aktivnosti kada je riječ o rebalansima budžeta. Mihajlo Krmpotić, ministar prometa Kantona Sarajevo, tvrdi kako će umanjiti budžet za sve kapitalne projekte, tako da će njihova realizacija krenuti tek slijedeće godine. „Budžet ovog ministarstva je oko 30 milijuna KM i u odnosu na prošlu godinu umanjen je za oko 13 milijuna KM. Morat će se umanjiti iznos za kapitalne projekte i osloniti se na kredit evropskih banaka. Umanjenjem budžet ovog ministarstva iznosit će oko 23 milijuna KM“, rekao je Krmpotić, naglasivši kako mnoga ministarstva umanjenjem budžeta mogu biti i ugašena. Željko Mijatović, ministar unutrašnjih poslova KS, izjavio je kako nema projekata na kojima bi mogao uštedjeti. „Morat ću inzistirati da se osigura novac za funkcioniranje ministarstva, jer je bitna sigurnost, ako se zaista bude trebalo umanjivati budžet ići ću na štetu projekata kao što su izgradnja policijskih stanica u Vogošći i Hadžićima. Za to je planirano oko tri milijuna KM“, rekao je Krmpotić. Emina Dubravić, ministrica rada i socijalne politike Kantona Sarajevo, saopćila je da je njen budžet maksimalno umanjen prilikom usvajanja budžeta KS za 2009. godinu. „Prošle godine je naš budžet bio oko 101 milijun KM, a ove godine oko 84 milijuna KM. Prihoda je sve manje, a korisnika pomoći sve više. I ovako imamo manjak novca. Ako dođe preporuka od Federacije BiH da se smanje naknade za 10 posto, to ćemo napraviti ali je to ujedno i zadnje smanjenje koje si možemo priuštiti istakla je Dubravić. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: IKEA planira velika ulaganja
Švedska kompanija IKEA planira u izgradnju robne kuće i šoping centra u Srbiji investirati oko 300 milijuna eura i zaposli oko dvije tisuće ljudi, saopćeno je jučer u toj kompaniji. Cilj kompanije je da proizvodnju u Srbiji poveća na 10 do 15 milijuna eura. Površina robne kuće IKEA će biti 35 tisuća kvadrata dok će šoping centar imati oko sto tisuća kvadrata, izjavio je za lokalne medije direktor kompanije IKEA za Sloveniju, Hrvatsku i Srbiju Dragan Skalušević uz procjenu kako je od kupovine zemljišta do otvaranja robne kuće potrebno dvije godine. U robnoj kući će se prodavati samo namještaj i sitno pokućstvo dok ćemo šoping centrom privući i druge kompanije koje bi željele imati koristi od velikog broja posjetitelja koji dolaze zbog proizvoda kompanije IKEA, rekao je Skalušević. „Tržište Srbije je spremno za robnu kuću i proizvode IKEA, a kupci koji redovno odlaze u Budimpeštu ili Solun to bolje potvrđuju nego ja”, izjavio je on. Prema njegovim podacima, u Budimpešti potrošači iz Srbije čine oko osam posto ukupnog prometa, dok u Solunu uglavnom kupuju srpski turisti koji se vraćaju s ljetovanja. Skalušević je dodao i da je sporazum o bescarinskom izvozu u Rusiju interesantan kompaniji IKEA zbog ogromnog ruskog tržišta. „Imamo 11 robnih kuća u toj zemlji koje su dobro pozicionirane i bilježe dobru prodaju. Zanimljivo je također da se iz Bosne izveze namještaj vrijedan između 20 i 25 milijuna eura, dok vrijednost izvoza iz Srbije iznosi samo 2,5 milijuna eura”, rekao je on. Robne kuće IKEA godišnje posjeti oko 565 milijuna posjetitelja, dok internet prezentaciju pogleda oko 450 miliona. IKEA zapošljava 127.800 radnika i najbolju prodaju ostvaruje u Njemačkoj, SAD, Francuskoj, Velikoj Britaniji i Švedskoj. Najviše namještaja nabavlja u Kini, Poljskoj, Italiji, Švedskoj i Njemačkoj. Ima 1.380 dobavljača u 54 zemlje i 41 ured za nabavku u 30 zemalja. „Sa srbijanskom Simpom je nedavno sklopljen ugovor vrijednosti 5,5 milijuna eura za izvoz u Rusiju. Cilj je da se proizvodnju u Srbiji, od već postojećih dobavljača poveća na 10-15 milijuna eura do kraja slijedeće godine i to je jedan od načina na koji zamišljamo naš ulazak na tržište, odnosno ne samo putem robnih kuća, jer ne želimo dolaskom kompanije IKEA ugasiti druge proizvođače”, objasnio je Skalušević. Država je u međuvremenu najavila pojednostavljivanje procedura za dobivanje građevinskih dozvola i osiguravanje lokacija za gradnju, a Skalušević je rekao kako nikome nije u interesu da se veliki projekti prolongiraju. Prema njegovim riječima, neopravdan je strah malih proizvođača u Srbiji, koji kompaniju IKEA vide kao potencijalnu opasnost. Oni koji će najviše osjetiti, kroz pad prodaje, ulazak kompanije IKEA jesu trgovinski lanci koji prodaju namještaj. Također, u suradnji sa kompanijom 'Jasen Lukić' u srpnju počinje proizvodnja namještaja. „Radi se o greenfield investiciji u Ćupriji (IKEA je investirala oko 650.000 eura u strojeve) i očekujemo izvoz vrijedan 4,8 milijuna eura u slijedeće tri godine s obzirom na to da smo osigurali siguran plasman”, izjavio je direktor kompanije IKEA. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Natječaj s pogrešnim podacima
Agencija Crne Gore za prestrukturiranje privrede i strana ulaganja i privatizacijski savjetnik Raiffeisen investment objavili su poziv investitorima za dostavu ponuda za kupovinu ukupno 60,73 posto dionica HTP Ulcinjska rivijera iz Ulcinja, ali se u tekstu oglasa navode pogrešni podaci o visini državnog kapitala koji treba privatizirati, kao i nominalne vrijednosti dionice, objavili su jučer crnogorski mediji. Ponude na javnom natječaju mogu se podnositi do 7. rujna, a zainteresirani kupci mogu obići kompaniju i sobu sa povjerljivim podacima. U tekstu poziva investitorima sa pogrešnim podacima se također navodi kako je ukupan kapital 81,529 milijuna eura podijeljen na 1.594.575 dionica, dok je u stvarnosti kapital nakon najnovije procjene smanjen za gotovo 20 milijuna eura i iznosi oko 62 milijuna eura. U oglasu javnog natječaja se navodi i stara nominalna vrijednost jedne dionice od 51,1292 eura, umjesto nove 39,5005 eura. Nakon posljednje procjene HTP Ulcinjska rivijera kapital je umanjen na način što je smanjena nominala dionice za oko 12 eura, a njihov ukupan broj ostao je nepromijenjen. Centralna depozitarna agencija (CDA) u kojoj se nalazi katastar svih vrijednosnih papira u Crnoj Gori je posljednje promjene na kapitalu ulcinjske kompanije obavila još prije desetak dana, o čemu su 1. lipnja obaviješteni svi učesnici na domaćem tržištu kapitala. To očigledno još ne znaju u crnogorskoj Vladi, pa je objavljeni poziv sa pogrešnim podacima o visini kapitala izazvao puno nedoumica među trgovcima vrijednosnim papirima na burzama, ali i u privatizacijskim fondovima koji, prema posljednjim podacima iz CDA posjeduju ukupno nešto manje od devet posto dionica ovog hotelsko-turističkog poduzeća. „Za to treba pitati natječajnu komisiju za turizam. Oni su vjerojatno koristili podatke o nominali koja im je bila dostupna, a procedura umanjenja kapitala u CDA vjerojatno nije bila dovedena do kraja. U svakom slučaju podaci će biti ažurirani i investitori i svemu obaviješteni“, izjavio je jučer za lokalne medije direktor Agencije za prestrukturiranje i strana ulaganja Branko Vujović, čije ime se zajedno sa predstavnikom Raiffeisen investmenta Margaret Rajković nalazi na kraju teksta oglasa javnog natječaja. Oglašena je prodaja 385.612 ili 24,18 posto dionica HTP Ulcinjska rivijera u vlasništvu Fonda mirovinsko invalidskog osiguranja, 299.652 ili 18,79 posto dionica Fonda za razvoj, 154.600 ili 9,69 posto dionica Vlade Crne Gore i 128.538 ili 8,06 posto dionica Zavoda za zapošljavanje. Učesnici na javnom natječaju mogu formirati konzorcij sa drugim kompanijama prije ili nakon kupovine natječajne dokumentacije. U okviru takve ponude, bi trebala biti predviđena solidarna odgovornost članova konzorcija za obaveze iz javnog natječaja i kupoprodajnog ugovora. Prije dostave ponude, zainteresirani investitori moraju uplatiti depozit ili dostaviti bezuvjetnu bankarsku garanciju od 150 tisuća eura, naplativu na prvi poziv. Bankarska garancija će biti prihvaćena ako je izdala banka sa kreditnim rejtingom najmanje BBB, prema vrednovanju agencije Standard and purse ili kreditnim rejtingom Baa3 prema agenciji Mudis. Naknada za otkup natječajne dokumentacije iznosi deset tisuća eura. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Načelnik policije dao ostavku
Načelnik Policijske inspekcije kosovskog ministarstva unutrašnjih poslova Kosova Enver Rustemi podnio je ostavku, objavili su jučer kosovski mediji. Izabran u srpnju 2006. godine, Rustemi je odlučio podnijeti ostavku na ovu funkciju. On je u ponedjeljak predao ostavku u MUP-u. Za sada nema informacija da li je ostavka prihvaćena. Iako je Rustemi odbio navesti razloge za ostavku, mediji navode kako Policijska inspekcija nije uključena u posebnu istražnu grupu koja ispituje krađu oko 48 kilograma heroina iz sobe za dokaze Kosovske policije. Mediji također javljaju kako je Rustemi bio izložen pritisku glavnog zapovjedništva Policije Kosova i MUP-a. Problemi između Inspektorata i Ministarstva su nastali kada je Inspektorat u izvještaju za 2008. godinu ocijenio kako je sigurnost sobe za dokaze policije, iz koje je kasnije ukraden heroin, ispod svakog nivoa. Taj dio izvještaja su odbacili predstavnici MUP-a i nije ga bilo u izvještaju koji je predat nadležnim organima. Neki nagađaju da će nakon ostavke Rustemi biti aktivan u politici, budući da će, kako se navodi, preći u opozicijski Alijansu za budućnost Kosova Ramusha Haradinaja. U međuvremenu, predsjednik Francuske Nicholas Sarkozy je u razgovoru s kosovskim premijerom Hashimom Thacijem, ponovio kako Francuska podržava nezavisnost Kosova i njegov ulazak u Evropsku Uniju, kao i da je kosovska nezavisnost nepovratna. U službenom saopćenju Francuske se navodi kako je francuski predsjednik poručio da opredjeljenje Kosova i cijelog Balkana treba biti članstvo u EU, kao i da Francuska podržava tu perspektivu i da će pomoći Kosovu na pridruživanju Uniji. „Kao što je ohrabrio predsjednika Srbije Tadića da to učini, predsjednik je ohrabrio premijera i kosovske vlasti da pronađu modus vivendi sa Srbima“, ističe se u saopćenju. Tokom susreta bilo je riječi i o bilateralnim odnosima između Francuske i Kosova, suradnji koja bi te odnose produbila, kao i francuskom doprinosu radu EULEX-a i KFOR-a. (Violeta Palaska)

Makedonija: Zaštita domaće proizvodnje
Sve dok se ne prekine uvoz, makedonska pšenica će ostajati u spremnicima, a jest će je stoka i glodavci, izjavili su u zajedničkoj izjavi lokalni poljoprivrednici. Makedonija se žali na liberalizaciju tržišta i distribucije hrane, odnosno širom otvorena bescarinska vrata. Makedonski poljoprivrednici kažu da uvjeti i pravila zaštite domaće proizvodnje u Svjetskoj trgovačkoj organizaciji (WTO) nisu za sve zemlje isti. K tome, proizvođačima makedonskih proizvoda, a ponajprije hrane, nije jasno kako makedonske vlasti, u biti, štite njihove interese. Preko makedonskih medija su zato jučer pozvali da se netko izjasni o ovim problemima iz redova vlasti. Iako je u mjesecu travnju ove godine zabilježen trend simboličnog poboljšanja izvozne pozicije Makedonije, pokrivenost uvoza izvozom je tek oko 50 posto. Predsjednik makedonske Gospodarske komore, Branko Azeski, izjavio je kako je situacija u metalurškom sektoru, tekstilnoj industriji i prometu prilično problematična te da se treba misliti o intervenciji u tim sektorima. Makedonski poduzetnici zatražili su od šefa države logistiku. U tom kontekstu, predsjednik Makedonije, Đorđe Ivanov, najavio je niz susreta s predstavnicima poslovne zajednice u Makedoniji, a i inozemnim ulagačima. Ivanov želi da Makedonija postane prostor gdje se može lakše ulagati i profitirati. U prva četiri mjeseca ove godine robna razmjena Makedonije s inozemstvom niža je za 34,1 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Time je trgovinski deficit u razdoblju siječanj-travanj 2009. godine nadišao 831 milijun dolara. Makedonski Državni zavod za statistiku priopćio je kako je Makedonija u prva četiri mjeseca ove godine izvezla robe u vrijednosti od 726 milijuna dolara, a uvezla za 1.558 milijardi dolara. Pokrivenost uvoza izvozom je 46,6 posto.Gledano po proizvodima, zabilježeno je da je u izvozu najveće učešće feronikla, proizvoda od željeza i čelika i odjeće. S druge strane, najviše se uvozi sirova nafta, električna energija i motorna vozila. (Vlado Naumovski)

Albanija: Hapšenja zbog onečišćenja
Tri osobe su u uhapšene u južnom albanskom gradu Vlora pod sumnjom odlaganja velikih količina nafte i naftnog otpada u Jadranskom moru. Prema izvještajima lokalnih medija, velike količine ulja bile su izbacivane pomoću pumpi iz tankera u obalnom području južno od grada Vlora, poznat kao šuma Soda. Govoreći na ceremoniji za otvaranje novog naftnog terminala, albanski premijer Sali Berisha nazvao je ovaj posljednji masakr okoliša urotom, sugerirajući kako je protuzakonito odlaganje otpada bila urota kako bi s eomela inauguracija zbog otvaranja novog terminala. „To je isti tip akcije i urota koja je napravljena prilikom posjete američkog predsjednika Georgea W. Busha“, referirajući se na negativne medijske izvještaje kako je američkom predsjedniku ukraden ručni sat prilikom njegove posjete Albaniji u lipnju prošle godine tijekom mitinga u gradu Fusha Kruja. Naftni terminal je izgrađen od strane talijanske tvrtke Petrolifera. Projekt kompanije Petrolifera je naširoko osporavan od strane domaćih i stranih ekologa i aktivista civilnog društva u posljednjih nekoliko godina. Prema policijskim izvještajima, osumnjičeni, koji su radili za lokalnu tvrtku, izbacili su naftni otpad nakon što su ga ispumpali iz broda talijanskih registracija koji je prevozio naftu iz Albanije u Kanadu. Mediji procjenjuju da je oko 60 tona opasnog otpada izbačeno u kanal blizu Jadranskog mora te da je izazvano teško oštećenje okoliša. (Violeta Palaska)


Utorak, 09.06.2009.

Slovenija: Preuzimanje Petrola?
Prema jučer objavljenim medijskim napisima, Ruski Gasprom navodno želi preuzeti slovensku naftnu industriju Petrol, objavili su slovenski mediji. „Petrol je navodno zbog pada tržišta kapitala i pojeftinjenja dionice postao interesantna meta ruske kompanije, jer tržišna kapitalizacija Petrola iznosi 'samo' 570 milijuna eura“, piše u slovenskim medijima. Također se navodi kako je moguće zanimanje Gasproma za vlasnički ulazak u Petrol utoliko značajnije, jer (druga slovenska naftna kompanija) Istrabenz sa nekim drugim Petrolovim vlasnicima želi prodati oko četvrtine Petrola ukoliko se za to ispune određeni uvjeti. Jedan od njih je da bankama povjeriteljima, vlasnicima i upravi Istrabenza uspije da postignu prisilno poravnanje. Petrol ima još uvijek 39 tisuća malih dioničara, koji u vlasništvu imaju oko polovine dionica, što znači da bi Gasprom uz odgovarajuću ponudu sa spomenutim četvrtinskim paketom mogao postati vlasnik više od polovine glavne slovenske energetske kompanije. Najveći vlasnik Petrola je preko paradržavnih fondova država, koja ima nešto manje od 28 posto učešća u kompaniji, ali je direktor jednog od paradržavnih fondova Odštetnog fonda (Sod) i član nadzornog odbora Petrola Tomaž Kuntarič izjavio kako se Sod-u zasad nitko nije javio u pogledu mogućeg preuzimanja. Još uvijek neprovjerena namjera Gasproma da preuzme slovenski Petrol podsjeća slovensku javnost na način na koji je Gaspromnjeft u veljači postao većinski vlasnik najveće srpske naftne kompanije NIS. U međuvremenu, od jučerašnjih večernjih sati Marko Kryžanowski više nije predsjednika Uprave Petrola. Kryžanowski te članovi Uprave Igor Irgolič, Alenka Vrehovnik Težak i Boštjan Napast s Nadzornim su se odborom dogovorili o sporazumnom prestanku mandata. Prvoj dvojici mandat je prestao jučer, a preostali ostaju na funkcijama najkasnije do 30. kolovoza 2009. U tom će razdoblju upravu Petrola voditi Alenka Vrhovnik Težak. Kryžanowski će, čini se, na godišnji odmor, a u Petrolu će biti zaposlen još pola godine. Prema njegovu mišljenju, najbolji je kandidat za predsjednika Uprave Borut Meh koji je bio član Uprave Petrola do 2002. Meh kaže da ga zasad nitko nije zvao, a i da ne vidi puno razloga zašto bi se javio na natječaj. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Dugovi rastu
Prema posljednjim podacima Fine o nepodmirenim nalozima za plaćanje, iznos neplaćenih računa u hrvatskom gospodarstvu svakodnevno raste za 23 milijuna kuna. Iako u Fini nisu saopćili koje su hrvatske tvrtke vodeći dužnici, ekonomisti upozoravaju kako su glavni generatori nelikvidnosti državna poduzeća. Prema informacijama iz HUP-a, neplaćeni računi najvećih državnih tvrtki privatnom sektoru već su premašili iznos od 7,5 milijardi kuna. Kada se tome pribroje HZZO i brodogradilišta i lokalna samouprava, iznos dugovanja državnog sektora se penje, prema procjenama analitičara, na 10 do 15 milijardi kuna. Kao posljedica nelikvidnosti već se događa i svojevrsno poslovno reketarenje. Reketari su velike tvrtke dužnici koje ucjenjuju svoje vjerovnike uz ponudu da će platiti svoje račune ako se isti umanje za 10 do 15 posto. Tako se oni koji već ionako predugo čekaju novac, moraju odreći dijela novca žele li išta naplatiti u razumnome roku. Koje su to tvrtke, nitko ne želi govoriti pod svojim imenom jer se direktori panično boje da u tom slučaju neće nikada uspjeti naplatiti već isporučenu robu ili usluge te da nikada više tvrtka dužnik od njih neće ništa naručiti. Posljedica ovakvog reketa s plaćanjem računa može biti i generator inflacije. Novi reket s plaćanjem računa plodno je tlo i za korupciju u Hrvatskoj. Čim jedna ili nekoliko osoba, mimo uhodanih procedura, odlučuje kome će prije platiti račun, mogu tražiti i dio za svoj džep. U fazi nelikvidnosti 90-ih godina bila je javna tajna da su u financijskim odjelima velikih kompanija neki ljudi jako dobro živjeli na temelju toga kako bi slagali račune na hrpi, tj. koji bi stavili na vrh. Kakav problem nelikvidnost predstavlja za domaće gospodarstvo govori i slučaj Dalekovoda, zagrebačke tvrtke koja zapošljava oko 2200 radnika. Iako spada u rang većih i uspješnijih tvrtki, problem s naplatom potraživanja mogao bi je stajati uspješnih poslovnih rezultata.- Najveći su nam problem državne i tvrtke djelomice u državnom vlasništvu, poput HŽ-a, HEP-a, HAC-a i HC-a, od kojih potražujemo velik novac, izjavila je za hrvatske medije Tea Martinčić, financijska direktorica Dalekovoda. Prema njenim riječima, i da ugovorima s poslovnim partnerima imaju dogovoren rok plaćanja od 60 dana, ali da im za naplatu potraživanja u prosjeku trebaju čak 182 dana. Zbog toga trpe i njihovi dobavljači, s obzirom na to da Dalekovod, zbog kašnjenja u naplati potraživanja od državnih tvrtki, ne uspijeva na vrijeme podmiriti svoje obveze prema njima, čime se krug zatvara. Problemi s naplatom potraživanja posebno su prisutni u građevinskom sektoru, gdje tvrtke poput IGH mjesecima utjeruju potraživanja od HAC-a ili HC-a. Prema podacima Fine i Hrvatske gospodarske komore, u Hrvatskoj je do kraja ožujka iznos nenaplaćenih potraživanja među tvrtkama dosegao 15,6 milijardi kuna. Tome, međutim, treba dodati još i oko 4,3 milijarde kuna, koliko potražuju obrti, čime slika o nelikvidnosti postaje potpunija. Prave razmjere nelikvidnosti u Hrvatskoj nitko sa sigurnošću ne zna. Ali zna se da je problem u najmanju ruku jednako ozbiljan kao prije desetak godina, kada je nelikvidnost dosegla zapanjujućih 26,5 milijardi kuna. Poslodavci i analitičari pritom upozoravaju da najveću odgovornost za to snose državne tvrtke koje ne plaćaju na vrijeme svoje obveze, a često naručuju i proizvode i usluge koje zapravo ni ne mogu platiti. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Manje carine za konkurentnost
Na proizvode od komponenti iz trećih zemalja tvrtke iz Bosne i Hercegovine moraju plaćati dažbine i do 11 posto, a u ostalim državama oko 2 posto, objavili su jučer lokalni mediji. Upravi za neizravno oporezivanje (UNO) stručni tim Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH (MVTEO) dostavio je prijedlog smanjivanja carinskih tarifa na proizvode od komponenti uvezenih iz zemalja izvan Evropske unije. Usvajanjem tih prijedloga veliki broj izvozno orijentiranih tvrtki postao bi konkurentniji na tržištu Europske unije. Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) Bosna i Hercegovina se također obvezala na plaćanje carina na proizvode izrađene od sirovina koje nisu iz Evropske unije, što prilikom izvoza na tržište Evropske Unije povećava njihovu cijenu i čini ih manje konkurentnima. Kompanije iz BiH koje uvoze materijale iz trećih zemalja radi unutarnje obrade (uvoz radi izvoza), plaćaju na te proizvode carine od 6 do 11 posto, dok u zemljama EU one iznose 2 pa čak i 0 posto. Iz tog razloga pojedine tvrtke, kao što su gradačački Cimos, Sconto-prom iz Prijedora te konjički Grawe Tadiv, razmišljaju o preseljavanju pogona u druge zemlje kako bi izbjegle višemilijunske troškove zbog carina. Pomoćnik ministra za carinsku politiku i tarife u MVTEO Hajrudin Podbičanin izjavio je kako su, zajedno sa Vanjskotrgovinskom komorom BiH (VTKBiH), razmotrili sve žalbe i uradili prijedlog smanjivanja tarifa. „Ako nadležne institucije prihvate, carine će biti izjednačene s onima u EU, odnosno iznosit će skoro 2 posto. Evropska unija se ne protivi i uvođenju nulte stope, ali smo morali voditi računa o punjenju proračuna pa smo, u dogovoru sa kompanijama, odlučili da carina bude 2 posto. Tvrtke su to prihvatile i sada čekamo odgovore ostalih institucija“, rekao je Podbičanin. Menadžer Sektora VTKBiH za makroekonomiju i član povjerenstva koje je obrađivalo žalbe kompanija Igor Gavran smatra kako institucije, pogotovo UNOBiH, ne bi trebale biti protiv izmjena, jer smanjivanje tarifa neće značajnije ugroziti plan punjenja proračuna. „Ovo su izvanredni prihodi koji do potpisivanja SAA uopće nisu naplaćivani. Tek stupanjem Sporazuma na snagu počinje i naplata. Prihodi nisu veliki, jer su mnoge tvrtke nakon uvođenja tarife prestale uvoziti repromaterijal iz trećih zemalja“ rekao je Gavran. U međuvremenu, nakon što se županijska vlada konačno odlučila poticati gospodarstvo nestalo im je sredstava u proračunu. Stanje u oblasti gospodarstvu u Županiji hercegovačko-neretvanskoj po svim pokazateljima je loše. To se pogotovo odnosi na mala i srednja poduzeća, čiji se vlasnici sami bore za opstanak, uz malo ili nimalo potpore vlasti, uključujući i ovo ministarstvo, priznao je županijski ministar gospodarstva Esad Humo. Kao jedan od glavnih razloga za takovo stanje Humo je naveo kako je Vlada HNŽ tek od prošle godine počela uvoditi poticaje, a novac se, kako je kazao, trošio na druge stvari, a ne na razvojne projekte. Prema Huminim riječima, Vlada HNŽ planira ove godine za pomoć gospodarstvu izdvojiti 2,4 milijuna KM, od čega bi milijun bio isplaćivan kroz povoljni kreditni aranžman, a 1,4 milijuna kroz razne vidove poticaja. No, gospodarstvo još ništa nije dobilo, jer nije donesena ni odluka o poticajima, a i priliv novca u proračun je kritičan. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Zaštita klijenata
Iako je Monetarni odbor srbijanske središnje banke smanjio referentnu kamatnu stopu od početka godine za 3,5 posto, krediti u Srbiji nisu pojeftinili, već su pojedine poslovne banke podigle marže zbog navodnog rizika poslovanja, čak i na kredite koji su ranije podignuti. Referentna kamatna stopa u Srbiji je snižena za jedan posto, pa će referentna kamata, od koje zavisi i cijena kredita, ubuduće iznositi 13 posto. Iz Narodne banke je zbog toga najavljeno kako će u cilju zaštite građana uskoro objaviti propise koje će svi morati poštovati. Narodna banka Srbije usvojila je u posljednjih nekoliko mjeseci tri preporuke kojima se bankama savjetuje da građane dobro informiraju o svim uvjetima kredita. Također je preporučeno da klijente obavještavaju i o svim izmjenama koje su uslijedile zbog promjene poslovne politike i da dobiju suglasnost od klijenta da prihvaća promjene uvjeta kreditiranja. Te preporuke će uskoro postati obavezujući propisi, jer je analizom utvrđeno kako su poslovne banke promijenile kreditnu politiku bez prethodnog razgovora sa klijentima, kao i da su povećane marže na kredite iako je u ugovoru navedeno da se to neće raditi. Zato je već najavljeno s više strana da će se Narodnoj banci uputiti prijedlozi kako da se propisi o zaštiti klijenata unaprijede i tako osigura korektan odnos između dvije strane. „Uputit ćemo NBS inicijativu da pokrene izmjenu propisa pa, ukoliko je potrebno, i da se donesu i određeni novi zakoni. Centralna banka ima mehanizme kako da klijente zaštiti od samovolje banaka da mijenjaju kreditne uvjete kod kredita u otplati, ili da zaračunavaju prevelike troškove. Mora postojati pravični odnos, kao i da se zaštite građani kada potpisuju ugovor sa nekim sa kim nisu u ravnopravnom položaju, a to je u ovom slučaju banka”, istaknuo je pučki pravobranitelj Janković. Ipak, zaštitnik građana upozorava i da su klijenti banaka u obavezi da dobro pročitaju ugovor, prije potpisivanja istog. Obrazlažući razloge rasta marži, i do 2,5 posto, bankari su se pravdali kako je veći rizik zemlje i da su njihovi izvori kreditiranja poskupjeli. Predstavnici banka nisu željeli komentirati najave iz Narodne banke, dok propisi ne budu usvojeni. Ekonomski analitičar Aleksandar Stevanović izjavio je da koliko su krive banke, toliko i njihovi klijenti koji potpisuju ugovore, a da prethodno ih nisu ni pročitali. “Narodna banka će vjerojatno donijeti neku odluku, pojašnjenje ili neki pravni akt koji je iz njene nadležnosti, kojim će biti regulirano pitanje kada banke mogu mijenjati marže i na koji način“, rekao je Stevanović. Inače, Monetarni odbor Narodne banke ukinuo je jučer ograničenje bankama za odobravanje iznosa ukupnih kredita, kao i roka otplate gotovinskih kredita. Maksimalan rok za otplatu gotovinskih kredita, 2006. bio je skraćen na dvije godine, tog ograničenja sada nema. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Restrikcije usred sezone
Crnogorski hotelijeri ogorčeni su najavama da će biti restrikcija struje ovoga ljeta, nakon nedavne izjave predsjednika odbora direktora Elektroprivrede Srđana Kovačevića da je elektroenergetsko poduzeće prinuđeno uvoziti 30 posto struje zbog remonta proizvodnih kapaciteta, te da KAP od studenog nije platio struju i duguje trenutno 22 milijuna eura. Dok Nacionalna i lokalne turističke organizacije agresivno vrše kampanju na tržištima regije, po mišljenju budvanskih turističkih poslenika ovakve vijesti koje uoči glavne sezone, kada se upravo gosti iz okruženja odlučuju gdje će na ljetovanje, samo su loša reklama i kontraproduktivne za Crnu Goru. Predsjednik hotelijera u Crnogorskom turističkom udruženju i suvlasnik lanca hotela Montenegro stars Žarko Radulović izjavio je kako je u pitanju nezgrapna vijest koja ne oslikava realno stanje stvari. „Nisam osobno upoznat do detalja sa cijelom situacijom oko struje, ali po zdravoj logici, svako od nas može prosuditi da struje ima. Naime, imali smo obimne padavine tokom zimskog perioda što mi za pravo daje da vjerujem da neće biti problema oko snabdijevanja struje. Druga stvar koja je, također, bitna je to što Kombinat aluminija radi smanjenim kapacitetom, što dodatno relaksira potrošnju. Mislim kako iza svega ovoga stoji zla namjera nekoga kome ne odgovara da Crna Gora ima uspješnu turističku sezonu. Sve i da je tako, da zaista nemamo struje, mislim da nije dobro ovakve poruke slati na početku glavne sezone“, ocijenio je Radulović, uz opasku da su njegovi hoteli Splendid, Montenegro i Blu star zaključili dobre ugovore za ovu glavnu sezonu, te da očekuje odličnu popunjenost kapaciteta. Direktor The Queen of Montenegro Dragan Purko Ivančević je naveo kako su lokalni turistički zaposlenici prvo imali najavu države da će pomoći hotelijerstvu i hotelskoj industriji kada je u pitanju priprema turističke sezone, što je, kazao je, izostalo. „Sada imamo najavu jedne od državnih tvrtki da će pomoći sezonu time što neće biti struje. Nisu nam još rekli hoće li biti vode, da bi mogli pravovremeno da obavijestimo goste da će se lijepo osjećati ovdje i da će biti u komunalnom i svakom smislu opremljena turistička destinacija. Ponovno nismo u mogućnosti osigurati potpunu kontrolu kvalitete našeg turističkog proizvoda. Ovakva najava dolazi u momentu kada počinjemo ugovarati i zaključivati aranžmane sa evropskim turoperatorima za iduću godinu, zaključio je Ivančević. Iz Opštine Budva je prije par dana stigla ohrabrujuća poruka kako će struje biti ovog ljeta, jer je lokalna uprava za nabavku novih transformatora veće snage izdvojila milijun eura, čijim instaliranjem će snaga i kvaliteta isporuke struje biti poboljšani. Načelnik za investicije Dragan Marović izjavio je da će biti skoro duplo pojačana snaga glavne trafo-stanice u naselju Markovići, sa koje se gotovo napaja cijelo gradsko područje Budve i Bečića. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Bez odlaganja izbora
Glasnogovornik predsjednika Kosova Dzavit Beqiri izjavio je jučer da neće biti odlaganja općinskih izbora najavljenih za jesen ove godine, objavili su jučer kosovski mediji. „Predsjedniku Sejdijuu bilo je potrebno još vremena i konsultacija da bi odredio datum općinskih izbora“, izjavio je Bećiri za Radio-televiziju Kosova. Prema Ustavu Kosova, predsjednik je ovlašten da utvrdi datum održavanja općinskih i parlamentarnih izbora. Sejdiju je održao jedan krug konsultacija o datumu održavanja izbora. Do sada je izbore na Kosovu organizirala Misija OEBS-a. Predstavnici opozicijskih političkih stranaka su prethodnih dana izrazili bojazan kako odlaganje najavljenog drugog kruga konsultacija može dovesti do odlaganja izbora za proljeće slijedeće godine. U medijima se spekulira da bi izbori mogli biti održani u prvoj polovici mjeseca studenog. Sejdiu je održao prvi krug konsultacija o datumu održavanja izbora i istovremeno u Centralnoj izbornoj komisiji obavio razgovore o pripremama za organizaciju lokalnih izbora. Međutim, za prošli tjedan najavljivan, drugi krug konsultacija je izostao. To je kod opozicijskih stranaka izazvalo sumnju da će izbori, možda, biti odloženi. U međuvremenu, pokret 'Samoopredjeljenje' Albina Kurtija protestirao je protiv procesa decentralizacije na Kosovu, ispred zgrade ministarstva lokalne uprave u Prištini. Članovi pokreta su na ulazu u Ministarstvo bacili stajsko gnojivo, aludirajući na to da je proces decentralizacije koji vodi ovo ministarstvo smrdi, javili su prištinski mediji. Predstavnici 'Samoopredjeljenja' su rekli da je to đubre koje je produkt ministra Sadrija Feratija. Ferati je oko 10 sati ujutro došao na posao, ali nije mogao ući vozilom u dvorište ministarstva budući da je ulaz bio blokiran stajskim gnojivom. Pokret 'Samoopredjeljenje' se protivi procesu decentralizacije kakav je predviđen planom Martija Ahtisarija i kako namjeravaju da ga ostvare Ministarstvo lokalne uprave i Međunarodna civilna kancelarija. (Voleta Palaska)

Makedonija: Promjene u transportu
Makedonija je napokon dobila prijedlog strategiju za izgradnju cjelokupne putne strukture u zemlji, te će se dovršiti koridor 10, gradit će se regionalni putovi, a i sedam novih koridora kroz zemlju. „To je jedna mapa, gdje će bi se povezali najveći centri u Republici Makedoniji“, izjavio je jučer makedonski ministar prometa Mile Janakieski. U planovima se nalazi i izgradnja puta od Skopja do Blacea, kojim bi Makedonija preko Kosova dobila mogućnost brzog i učinkovitog povezivanja s pristaništem u Draču. Za sve ovo bit će objavljen natječaj do sljedećeg mjeseca. U sljedeće dvije godine trebaju se pripremiti tehnički poslovi, kako bi sama izgradnja počela 2011. godine. U proračunu Republike Makedonije za 2009. godinu predviđeno je 10 milijuna eura za izgradnju željezničkog dijela Koridora 8, a bit će i dodatnih sredstava za Koridor 10, najavio je početkom godine makedonski ministar prometa i veza Mile Janakieski. Za završavanje željezničkog dijela Koridora 8 u zapadnom dijelu Makedonije je raspisan natječaj za potrebnu dokumentaciju za projektiranje, kao i natječaj za studiju opravdanosti s idejnim projektom. A problemi s kojima se suočavaju makedonski prijevoznici prilikom ulaska u Grčku našli su se pred međunarodnim nadležnim institucijama. Makedonski ministar prometa, Mile Janakieski, pismeno je obavijestio Evropsku konferenciju ministara prometa o problemu makedonskih transportera koji prevoze robu u i od zemalja trećeg svijeta sa CEMT dozvolama, a koje grčke službe ne puštaju u svoju zemlju.Janakieski je pritom zatražio angažiranje međunarodnih institucija da se ovaj nesporazum riješi. Točnije, Grci tumače da prema CEMT-ovom priručniku, vozilo iz Makedonija treba krenuti s teretom, a ne prazno. (Vlado Naumovski)

Albanija: Muke bankarskog sustava
Prema posljednjim objavljenim podacima, u Albaniji je bankarski sustav registrirao neto gubitak od 869 milijuna leka, odnosno 6,56 milijuna eura u travnju, s neto dobiti od 275 milijuna leka u ožujku. Gubici su uglavnom bili rezultat masivnih odbitaka, s problematičnim kreditnim odstupanjima do 8 posto od ukupnog portfelja kredita. Krediti klasificirani kao 'izgubljeni' skočili su do 8,2 milijarde Lek, (61,7 milijuna eura), najviše 16 posto od ožujka, što je ukupno 186 postotno povećanje iz godine u godinu. Bankarski sistem u Albaniji je vrlo profitabilan u posljednjem desetljeću. Sustav je 95 posto u vlasništvu stranih investitora. Zajam je povećan za više od 50 posto godišnje od 2005 godine, počevši od vrlo niske baze. Međutim, brzi rast je uzrok brige za Centralne banke i Međunarodnog monetarnog fonda, MMF, koji su inzistirali na jačanju propisa o upravljanju rizicima u Albaniji. Predviđajući gubitke, albanska Centralna banka je naredila bankama da ne distribuiraju dividendu zarade za prošlu godinu i privremeno obustave kredita za neke operacije. „Banke će biti manje isplative ove godine, ali su još uvijek dobro kapitalizirane“ izjavio je guverner centralne banke Ardian Fullani, dok je Elvin Meka, generalni sekretar albanske Banke saveza rekao da su banke u Albaniji najprofitabilnije financijske institucije u Evropi. Njihov povratak u glavnici omjera je bio vrijedan 20 posto u 2007 i 15 posto za 2008. Međutim, globalna financijska kriza utjecati na vjerodostojnost bankarskog sistema u Albaniji. A u posljednjem kvartalu 2008 izbrisano je nekoliko stotina milijuna eura depozita u bankarskom sustavu. Mnogi stručnjaci okrivljuju lošu praksu pozajmljivanja u prošlosti, za loše kredite, rekavši da je globalna financijska kriza ima samo otežava situaciju. Depoziti u bankama pali su sa 700 milijardi leka (5,7 milijardi eura) u rujnu 2008, na 638 milijarde leka, (4,9 milijarde eura) u veljači 2009. Albanska Vlada također ima poteškoće u refinanciranju svojih dugova tijekom posljednjih mjeseci, ali na tržištu su zamijećeni znakove stabilizacije u ožujku. (Violeta Palaska)


Ponedjeljak, 08.06.2009.

Slovenija: Gubici najvećih kompanija
Ukupna neto dobit 26 najvažnijih slovenskih kompanija izlistanih na Ljubljanskoj burzi u prvom je ovogodišnjem tromjesečju pala za ukupno 91 posto te je iznosila 14,5 milijuna eura, objavili su slovenski mediji. Ukoliko se ne ubroji poslovanje grupa Istrabenz, Gorenje i Petrol koje su u prvom kvartalu ove godine ostvarile gubitke od 56 milijuna eura, ostale analizirane kompanije imale su 71 milijun eura neto dobiti, što je još uvijek 47 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Također, ukupna dobit iz poslovanja (EBIT) je snižena za 37 posto, a dobit iz poslovanja prije amortizacije (EBITDA) je pala za 19 posto i iznosila je 260 milijuna eura. Samo je slovenska farmaceutska kompanija Krka ostvarila rast neto dobiti od 15 analiziranih kompanija koje su poslovale s 'plusom'. To dokazuje da razlozi negativnijih poslovnih rezultata nisu otpisi imovine već loše poslovanje u osnovnoj djelatnosti. Također, dosadašnje uvedene mjere u Sloveniji poput skraćivanja radnog vremena, smanjenje plaća i robe na zalihama ipak nisu uspjele spriječiti pad prihoda. Osim toga iz poduzetih mjera vidljivo je kao su one samo usmjerene na smanjivanje troškova, a ne na povećanje poslovanja. Kako su najveće slovenske takozvane burzovne zvijezde proteklih godina svoj rast su financirale prije svega s posuđenim kapitalom, a sada se suočavaju s povećanim troškovima financiranja zbog čega sve veća količina novaca odlazi na račune banaka za plaćanje kamata. Prema posljednjim objavljenim podacima prošle godine je 40 najvećih kompanija sa slovenskog tržišta kapitala bilo dužno više od 8,1 milijardu eura, a ove godine će te kompanije morati reprogramirati oko četiri milijarde eura kratkoročnih kredita što će utjecati na investicije kao i moguća preuzimanja. Nadalje, analiziranih 26 kompanija ove godine je uprihodilo 2,5 milijardi eura, što je za 166,4 milijuna eura manje nego prošle godine, a na svakih 100 eura neto prihoda tvrtke su ostvarile 35 eurocenti neto dobiti dok su prošle godine ostvarile 2,1 euro. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Smanjena prodaja automobila
Prema posljednjim podacima, prodaja novih automobila pala je u prvih pet mjeseci ove godine za 46,7 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, objavila je agencija Promocija Plus. Podaci o broju novoregistriranih vozila u Hrvatskoj pokazuju pad od 18.638 vozila, koliko ih je manje registrirano nego prošle godine. Ove je godine novo vozilo do sada registriralo ukupno 21.241 osoba. Ovog mjeseca je registrirano 4.298 osobnih vozila, a to je za 4.438 automobila ili 50,8 posto manje nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. Najveći međugodišnji pad od 55 posto je zabilježen u mjesecu travnju, a slično je bilo i ostalih mjeseci. Pad broja registriranih vozila prati evropski trend, a opreznost ili slabiju kupovnu moć osjećaju trgovci novim, ali i rabljenim automobilima. Trenutno se najviše prodaju jeftiniji i manji automobili čiji broj registracija bilježi manji pad, no i to je tek u tragovima nekadašnjeg automobilskog ludila. U Hrvatskoj, najviše automobila u prvih pet mjeseci prodao je Opel koji s 2.263 vozila drži 10,7 posto tržišta. Na drugom mjestu je Volkswagen sa 2.002 vozila ili 9,4 posto tržišta, a treći je Renault s 1.925 vozila ili 9,1 posto tržišta. U skupini popularnijih proizvođača su Peugeot, Škoda, Ford, Citroen, Suzuki, Toyota i Chevrolet. Među 46 marki vozila čija su vozila registrirana u prvih pet mjeseci u Hrvatskoj, rast broja registracija u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje zabilježili su Lancia, Dacia, Smart i Nissan. Na vrhu najprodavanijih modela u prvih pet mjeseci ove godine je Opel Astra s 1.331 komadom, a slijede VW Golf (855), Renault Clio (754), Renault Megane (665) i Peugeot 207 (632). Među prvih deset još su Škoda Octavia, Suzuki SX4, Ford Focus, Peugeot 308 i Škoda Fabia. A prema nedavno objavljenim podacima iz Ankete o potrošnji kućanstava koju je proveo Državni zavod za statistiku hrvatskim je obiteljima, čini se, daleko važniji automobil nego računalo. Podaci DZS-a pokazuju kako ukupno 58,4 posto hrvatskih kućanstava ima automobil. Štoviše, prema nekim istraživanjima, svako deveto hrvatsko kućanstvo, ili 11 posto, ima po dva ili više automobila. To se, objašnjava Goran Bakula, ekonomski analitičar Nezavisnih hrvatskih sindikata, pogotovo odnosi na stanovnike gradova. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Strane investicije u jesen
Američki biznismeni posljednjih dana u posjetu su Bosni i Hercegovini gdje ispituju mogućnosti ulaganja svog kapitala i suradnje s određenim bosansko-hercegovačkim kompanijama koje imaju interesantne projekte. „Bosna i Hercegovina je zemlja velikih prirodnih potencijala i mislim da ćemo, na obostrano zadovoljstvo, do rujna uspjeti pokrenuti nekoliko dobrih investicija”, izjavio je to u petak John Freeborn, stručnjak za međunarodni biznis Freeborn Development Group iz Saint Louisa prilikom prezentacije o investicijskom mogućnostima i mogućnostima potencijalne suradnje između bosansko-hercegovačkih i američkih gospodarstvenika. On je tom prilikom istaknuo da u posljednje dvije godine aktivno prate i istražuju koja su to polja u koja je najbolje uložiti kapital. Jedan od najinteresantnijih američkim poduzetnicima sektora je poljoprivreda, šumarstvo, te rudarstvo prije svega rudnici ugljena. Američki biznismeni su već posjetili Distrikt Brčko gdje su u razgovoru s gospodarstvenicima identificirali tri projekta s kojima će, nadaju se, nakon što obave studije izvodljivosti uspostaviti suradnju. Međutim on nije želio precizirati o kojim projektima se radi. Kako je Feeborn istaknuo, Amerikanci namjeravaju raditi projekte manjeg obima kako bi mogli proizvesti uspješne priče koje će se moći kasnije koristiti kao modele uspješnog rada. „O visini ulaganja je rano govoriti, moramo prvo dobro razmotriti situaciji i uvjete. Laički govoreći vrijednost se može kretati od jednog do milijarde dolara“, dodao je Freeborn. Investitori su također naglasili i to da je Bosna i Hercegovina Freeborn grupi postala interesantna i zbog biznismena iz Bosne i Hercegovine koji živi i radi u Americi Ibrahima Vajzovića, koji je istaknuo kako je BiH država s velikim prirodnim potencijalima koja samo čekaju na svoj procvat u svijetu. „Freeborn je grupa koja ima suradnju sa svim važnijim svjetskim institucijama od OPEC-a do MMF-a, pa do privatnih investitora, i logično je da je prepoznala sve mogućnosti koje BiH i njezini gospodarstvenici imaju na raspolaganju“, rekao je Vajzović. Prezentaciji je prisustvovao i gradonačelnik Sarajeva Alija Behmen koji je naglasio da on, zajedno s novom gradskom administracijom, ulaže napore radi stvaranja i održavanja investicijske i poduzetničke klime u Sarajevu i BiH te je pozvao vlasti na svim razinama da se ujedine na realizaciji toga. On je izjavio je da bi trebali biti sretni što Bosna i Hercegovina ima tako jaku dijasporu koja je vrlo jak segment u gospodarskom povezivanju BiH s drugim zemljama. Prezentaciji je prisustvovao i član Predsjedništva BiH Željko Komšić, kao i Raffi Gregorian, zamjenik Visokog predstavnika u BiH koji su tom prilikom izrazili nadu kako će se sve investicije uspješno realizirati. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Neuspješne privatizacije
Prodavači društvenih poduzeća u Srbiji u posljednje vrijeme nemaju sreće da udome mnoga od njih. I to pogotovo ona najveća koja se nude na javnim natječajima i koja sada, pri kraju privatizacije, imaju mnogo dugova i zaposlenih. Od početka godine neslavno je završilo desetak takvih privatizacija. Rok za okončanje privatizacije društvenog kapitala više puta je produžavan. U posljednjih sedam godina je prodano na javnim natječajima i aukcijama 1.828 tvrtki. Međutim, privatizacija 420 poduzeća u posljednjih sedam godina bila je, iz raznih razloga, poništena. To znači da je 23 posto privatizacija bilo neuspješno, što je, prema mjerilima drugih zemalja u tranziciji, relativno visok postotak. Neka od njih ponovo nuđena su na prodaju i sada su ipak stekli nove vlasnike. U Agenciji za privatizaciji kažu kako se ne može reći da je bilo koji od razloga za poništavanje, poput neplaćanja kupoprodajne rate, neispunjene obaveze investiranja, kontinuiteta djelatnosti i poštovanje radno-pravnih propisa bio dominantan već da je najčešće riječ o zbiru svih ovih razloga. Miroslav Prokopijević, direktor Centra za slobodno tržište, izjavio je za lokalne medije da je ova stopa neuspješnih privatizacija iznenađujuće velika. „Prvo su prodana najbolja poduzeća, cementare, duhanska industrija, poslije je sve bilo teže. Sada se prodaju veliki dužnici, tehnološki zastarjeli i teško je očekivati da će postići neku dobru cijenu. Velika je greška to tražiti i zato ih treba prodati onome ko hoće da ih kupi, makar i za jedan euro, jer je cilj da se ona konsolidiraju i rade. Najveća korupcija je u društvenim poduzećima koja su u privatizaciji godinama. Tu se dešava takozvana spontana privatizacija, jer direktor i menadžment sklapaju štetne ugovore, a radnici odnose ono što mogu“, objasnio je Prokopijević. Na pitanje da li će serija neuspješnih prodaja još jednom produžiti zakonom utvrđeni rok za privatizaciju preostalih poduzeća s društvenim kapitalom, Prokopijević odgovara kako će, u najoptimističnijem scenariju, ona potrajati još dvije do tri godine. Prema njegovim riječima, kod državnih zaposlenika nema volje da se ovaj proces završi. „Jer, kad bi to raščistili, za zaposlene u tim poduzećima bi to bio kraj iluzije da imaju posao, a u uvjetima sadašnje velike nezaposlenosti vlast nema, u zamjenu, što da im ponudi. Sada se, zapravo, vidi da nije bilo pravih reformi i greenfield investicija koje bi povećale zaposlenost“, rekao je Prokopijević. Posljednji podaci ministarstva za ekonomiju i regionalni razvoj pokazuju da je u preostalim društvenim poduzećima u Srbiji zaposleno još oko 47.000 radnika. Većina u nekoliko velikih sistema, kao što su 'Prva petoletka', u kojoj radi 7.000 ljudi, u 'Industriji kablova' iz Jagodine zaposleno je 3.000, u '14. oktobru' iz Kruševca 1.500, u 'IMT'-u gotovo tisuću ljudi. Kriza je prorijedila investitore, tako da interes za ponuđene firme nije veliko. Prema trenutnim podacima kojima raspolaže Agencija za privatizaciju, ostalo je neprodano još 287 poduzeća sa većinskim društvenim kapitalom i 108 poduzeća sa većinskim državnim kapitalom. Sva ova poduzeća će se nuditi na aukcijama. Natječajnu prodaju čeka 50 poduzeća, što s državnim, što s društvenim kapitalom. Čak 13 poduzeća kandidati su za podržavljenje, a šest za strateško partnerstvo sa državom. Nije mali broj ni poduzeća kojima slijedi likvidacija, takvih je 332, dok je za 53 pokrenut postupak likvidacije. Također, velik je broj poduzeća koja iz prvog puta nisu dobila vlasnika ni na aukciji ni na natječaju, pa su morala na ponovnu prodaju. Reprizno traženje vlasnika, međutim, podrazumijeva nižu cijenu. Sada, pri kraju privatizacije, pribjegava se i nestandardnim načinima prodaje poduzeća, bilo u dijelovima, bilo direktnim pozivima potencijalnim kupcima. Spisak neuspjelih natječajnih prodaja u posljednje vrijeme bio bi nepotpun bez IMT-a i IMR-a, čiju sudbinu država pokušava riješiti spajanjem u jednu tvrtku, pa čak i preseljenjem s postojećih beogradskih lokacija. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Domaći proizvodi za turiste
Domaći poljoprivredni proizvodi će ubuduće biti prisutniji na trpezama najboljih crnogorskih hotela, nakon što je postignut direktan dogovor između hotelijera okupljenih u Crnogorskom turističkom udruženju i poljoprivrednih proizvođača. Na sastanku kojem je prisustvovalo oko 20-ak velikih poljoprivrednih proizvođača iz svih krajeva Crne Gore, te hotelijeri i restorateri, dogovoreno je da se poljoprivrednici udruže i time omoguće bolji utjecaj i plasman na tržište, sa što manjim prisustvom nakupaca. Hotelijeri su sa svoje strane tražili da domaći proizvodi moraju cijenama biti još konkurentniji, te da je neophodno da održavaju kvalitetu proizvodnje, zbog svjetskih standarda kvaliteta hrane koji se primjenjuju u većini hotelskih poduzeća. Predsjednik hotelijera u CTU Žarko Radulović izjavio je da ima utisak, kao kupac domaćih proizvoda, da su oni opravdano ili neopravdano skupi. „Sa strane hotelijera i restoratera veoma je bitno, da primarni proizvođači shvate naše potrebe u punom kapacitetu. Prvo kvaliteta, što nesporno mi na ovim prostorima imamo, ali ne umijemo na pravi način ni da to pokažemo niti da nekoga uvjerimo da je to to. „Najvažnije je da taj kupac shvati da tu robu koju plati, da ona stvarno toliko vrijedi i to nije lako. Vrlo je teško uvjeriti nekoga da je naš sir najbolji, da je naša rakija najbolja, a ja tvrdim da jesu. Mi to trebamo dokazati kupcu. Put je malo duži i malo više treba ulagati u njega“, naglasio je Radulović. On je uvjeren da se mogu naći dodirne točke između hotelijera i primarnih proizvođača. -Nisam protiv dobavljača, ali i oni moraju ući u akciju i da svi zajedno u ove dvije teške godine koje slijede moramo razmišljati o cjenovnoj politici, odnosno da li proizvodi koje nudimo mogu naći kupca i da li vrijede toliko. Ovo je vrijeme neprofita, vrijeme održavanja pozitivne nule, da sačuvamo svoj biznis, kad prođe kriza da možemo punim jedrima krenuti dalje i ubirati plodove svog rada“, kazao je Radulović. Prema njegovim riječima, bitno je da proizvođači imaju kontinuitet proizvodnje. Predstavnik Unije poslodavaca Crne Gore Željko Vidaković smatra da ukoliko se naprave dugoročni aranžmani između hotelijera i proizvođača, znat će se točno što i koliko će se proizvoditi. „Moramo biti konkurentni sa cijenom i nije vrijeme za povećanje cijena već snižavanje. Unija poslodavaca je napravila iskorak da pokuša u posljednji trenutak okupiti proizvođače povrća, voća, mesa i mesnih prerađevina, mliječnih prerađevina koji prodaju svoje proizvode na tržnicama. Prema mišljenju predsjednika Udruženja proizvođača biljaka, poljoprivrednika iz Danilovgrada Buda Brajovića oni mogu ponuditi robu direktno iz svojih plastenika na trpezu potrošača. „To znači da ćemo isključiti sve one nakupce, prekupce, dobavljače koji sigurno tu robu poskupljuju za makar 40 posto. To je i šansa proizvođača da robu prodaju skuplje i sigurnije, a i šansa kupaca da vi tu robu kupite jeftinije makar za 10 do 15 posto. Tu je ozbiljna šansa i proizvođača i vas kupaca“, rekao je Brajović. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Ulaganje u hidroelektranu
Kosovske institucije privode kraju studiju o izvodljivosti za gradnju hidrocentrale u Žuru, kod Prizrena, a za gradnju hidroelektrane se procjenjuje da će biti potrebno oko 380 milijuna eura. Javni natječaj za izgradnju hidrocentrale Žur će biti gotov do kraja godine, saopćili su dužnosnici Vlade tokom predstavljanja studije o izvodljivosti ove hidrocentrale. Novac za ovaj projekt bi trebao biti osiguran iz inozemstva. Kosovski premijer Hashim Thaci je tražio od kompetentnih organa da što prije započnu proceduru za izbor investitora koji će izgraditi ovu hidrocentralu. „Ovaj projekt je od posebnog značaja za Kosovo i u skladu je sa strategijom revidiranja energije, što će utjecati na poboljšanje energetske situacije na Kosovu“, rekao je Thaci. Prema predviđanjima u kosovskoj vladi, izgradnja ove hidrocentrale bi mogla biti završena za tri do pet godina. Predstavnik Svjetske banke na Kosovu Ranji Najak je saopćio da je studija o izvodljivosti za hidrocentralu Žur završena, a da je cilj studije bio da nađe najbolji način za izgradnju hidrocentrale u skladu sa evropskim standardima. Najak je podsjetio da je pomoć za projekte za izgradnju obnovljivih kapaciteta jedno od polja na kojima je Svjetska banka angažirana u pružanju svoje pomoći. „Svjetska banka na Kosovu je angažovana na izgradnji termocentrale 'Kosova e Re' (Novo Kosovo), čišćenju životne sredine od otpada, kao i na proizvodnji energije iz alternativnih izvora“, rekao je Najak. A izvršni direktor Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF) Age Bakker izjavio je početkom mjeseca, nakon razgovora s kosovskim čelnicima, kako je Kosovo povoljna zemlja za ulaganja te je podupro gospodarski razvoj na Kosovu, istaknuvši da članstvo u MMF-u Kosovu otvara put za ulazak i u druge međunarodne novčarske ustanove. Kosovski predsjednik, premijer i ministar gospodarstva i financija Fatmir Sejdiu, Hashim Thaci i Ahmet Shala izrazili su spremnost kosovskih ustanova da ubrzaju suradnju s MMF-om. Predsjednik Sejdiu ocijenio je da je članstvo u MMF-u pozitivna poruka za Kosovo kao ravnopravnu zemlju s drugim državama u svijetu. (Violeta Palaska)

Makedonija: Suradnja s Turskom
Zamjenik predsjednika Vlade Republike Makedonije, Abdilaćim Ademi, koji se nalazi u posjeti Republici Turskoj, imao je susrete s predstavnicima više turskih vladinih institucija. Na susretima se razgovaralo o daljnjem ojačavanju dobrih odnosa između Makedonije i Turske, o razmjeni iskustava općina između dvije države, a koja se tiču apliciranja za projekte u vezi s decentralizacijom i lokalnom vlasti. Ademi se, uz to, sastao i s predstavnicima gospodarskih komora iz Ankare i Konje, kojima je predstavio uvjete koje Makedonija nudi inozemnim ulagačima. Poseban je naglasak stavljen na mogućnost jače ekonomske suradnje i kontakata između tvrtki. Početkom mjeseca je najavljeno kako će turski TAV uspjeti osigurati kredite za ulaganje u vrijednosti od 200 milijuna eura u modernizaciju makedonskih aerodroma. Ovo je najavio predsjednik Saveza gospodarskih komora i burzi Turske, Rifat Hisarciklioglu, nakon susreta s Brankom Azeskim, predsjednikom Gospodarske komore Makedonije. U obraćanju medijima, Hisarciklioglu, koji bio dio turske poslovne delegacije, kategorično je ustvrdio da će se taj novac osigurati. Na susretima je finaliziran Ugovor o dijagonalnoj kumulaciji pravila o porijeklu robe, koji će stupiti na snagu 1. lipnja ove godine. Taj ugovor omogućuje proizvodima makedonskog porijekla, za čiju su se proizvodnju koristili repromaterijali iz Turske, da ne podliježu carinskim porezima prilikom uvoza u EU. Nedavno se u Ohridu održao Makedonsko-turski poslovni forum u organizaciji makedonske Vlade. Direktor Agencije za inozemna ulaganja, Viktor Mizo, pred stotinjak poduzetnika i industrijalaca predstavio je tom prilikom mogućnosti i uvjete za ulaganje u Makedoniju. Turska delegacija je bila predvođena je ministrom za vanjsku trgovinu i ulaganja, Zaferom Čaglajanom te predsjednikom Unije trgovačko-industrijskih gospodarskih komora i burza Turske. (Vlado Naumovski)

Albanija: Apel za demokratske izbore
Američki Helsinški odbor priopćio je kako opći izbori u Albaniji kasnije ovog mjeseca predstavljaju prigodu za zemlju da organizira svoje prvo glasovanje u skladu s međunarodnim standardima. Na posebnoj sjednici održanoj u Washingtonu, odbor je pozvao Albaniju da sada radi na spornim pitanjima, umjesto neposredno uoči izbora 28. lipnja. Američki Helsinški odbor neovisna je vladina agencija koja nadzire ispunjavaju li zemlje standarde OESS-a. Albansko ministarstvo unutarnjih poslova je u međuvremenu objavilo imena građana s pravom glasa na svojoj internetskoj stranici. Međutim, lokalni mediji izvijestili su u petak kako se na popisima nalaze imena preminulih, što je bilo problematično pitanje na proteklim izborima. Albanija je započela i provođenje viznog režima za inozemne posjetitelje, izvijestili su mediji. Prema novim propisima, posjetitelji će morati pratiti procedure slične onima koje moraju slijediti Albanci kada putuju u inozemstvo. Da bi dobili vize stranci će morati rezervirati hotel, imati povratnu kartu, zdravstveno osiguranje ili radnu dozvolu. Taj korak usmjeren je na jačanje graničnog nadzora u pokušaju ispunjavanja kriterija Evropske Unije za ukidanje viznih ograničenja za albanske državljane. (Violeta Palaska)


Petak, 05.06.2009.

Slovenija: Kompromitiran ministar školstva
Predsjednik stranke Zares Gregor Golobič preko nizozemskog društva Ultra SUM posjeduje 7,6-postotni vlasnički udio u zagorskom poduzeću Ultra, koje je sklopilo posao s Gradskom općinom Ljubljana, vrijedan 4 milijuna eura, za izradu jedinstvene gradske kartice Urbano koja će omogućiti bezgotovinsko plaćanje gradskih usluga. Najveći vlasnik Ultre Miloš Urbanija tvrdi kako je posao sklopljen prije prošlogodišnjih izbora te da Ultra u ovom mandatu nije dobila niti jedan posao, čime je odbacio nagađanja da je Golobič lobirao za poduzeće. Opovrgnuo je i navode da je Ultra od državne banke NLB Golobičevom zaslugom dobila neosigurane kredite. Gregor Breznik, direktor poduzeća Ultra, demantirao je novinske napise koji su se pojavili u posljednjih nekoliko dana, vezano uz vlasnički udio ministra školstva Gregora Golobiča u spomenutom poduzeću. Naveo je da ni Ultra d.o.o. niti nijedno društvo iz grupe Ultra nisu vlasnici društva u Singapuru. Ugovor između Ultre i Gradske općine Ljubljana za implementaciju jedinstvene gradske kartice nije bio potpisan u veljači ove godine, kako se tvrdilo; ugovor je javno potpisan 13. studenog prošle godine nakon pravomoćno završenog javnog natječaja iz svibnja 2008. godine, istaknuo je Breznik. U međuvremenu, slovenski premijer Borut Pahor je predsjedniku Zaresa i ministru visokog školstva, znanosti i tehnologije Gregoru Golobiču odredio rok do kraja sljedećeg tjedna kako bi razmislio o svojoj pogrešci u vezi s nijekanjem vlasništva u poduzeću Ultra. „Vremena za razmišljanje nema mnogo, no dotad mora biti donesena neka odluka jer vlada, pogotovo u ovim zahtjevnim vremenima, mora raditi svoj posao na najvišoj razini“, napomenuo je Pahor. Dodao je i da mu je Golobič, kao i novinarima, priznao pogrešku te od njega zatražio određeno vrijeme za promišljanje. 'Slažem se da je to bila pogreška, očitovao se premijer. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Ima li nade za škverove
Evropska komisija najavila je kako će prihvatiti plan poljske vlade za restrukturiranje brodogradilišta u Gdansku, sjedišta legendarnog sindikalnog pokreta Solidarnost, što znači da uprava tog brodogradilišta neće morati vratiti milijune eura državne pomoći koje je primila u nekoliko posljednjih godina. Iz tog razloga je hrvatski pregovarač s Evropskom Komisijom ministar Damir Polančec izjavio kako se nada da će omekšati tvrdi stav EK o reduciranju hrvatskih škverova. Neelie Kroes, evropska povjerenica za tržišno natjecanje, nagovijestila je kraj žestokoga spora između Varšave i Bruxellesa, koji se već godinama prepiru oko budućnosti povijesnog brodogradilišta koje ima posebno značenje ne samo za Poljake, jer su se u njemu početkom osamdesetih dogodili štrajkovi i prosvjedi koji su označili početak borbe protiv komunističkih režima istočne Evrope. Nakon nekoliko mjeseci Kroes se izjasnila i oko Uljanika Istodobno se bitka za hrvatske navoze i dalje se vodi na čak tri fronte. U Bruxellesu gdje bi se prema zadnjim najavama potpredsjednika Polančeca uskoro trebao dogoditi završni krug pregovora o privatizacijskom modelu, s bankama oko reprograma postojećih i odobrenja novih kredita te u samim škverovima koje guši rastuća nelikvidnost. Nakon višemjesečne šutnje Kroes poslala je pismeno očitovanje oko otvorenih pitanja, modela privatizacije Uljanika i razine kompenzacijskih mjera gdje se u biti ponavlja prijašnji stav samo djelomičnog prihvaćanja hrvatskog prijedloga i to u dijelu ustupanja 25 posto dioničkog portfelja radnicima, a i dalje se traži značajno reduciranje postojećih kapaciteta, gašenjem čak četiri navoza. No u izravnom sučeljavanju Polančec očekuje ublažavanje evropskog pristupa. Hrvatski je plan da se do jeseni raspiše javni natječaj, a do kraja godine okonča privatizacijski proces pri čemu se računa na jednog sigurnog kupca, hrvatskog biznismena Danka Končara i to za tri škvera, splitski, trogirski i 3. maj te više kupaca za Kraljevicu zainteresiranih da taj škver preorijentiraju na yacht program. Zasad je aktualnije pitanje novog reprograma 4,5 milijardi kuna dospjelih kreditnih obveza škverova u Zagrebačkoj banci. S krajem ovog mjeseca ističe odgoda koju je osobno s Franjom Lukovićem parafirao premijer Sanader krajem prošle godine. Neslužbeni izvori kažu kako će banka vjerojatno prolongirati naplatu do 1. siječnja 2010. jer je jedina alternativa aktiviranje državnih jamstava i naplata iz proračuna. Kako banka godišnje samo na kamatama po kreditima brodogradilištima zaradi gotovo 500 milijuna kuna, logični potez bi bio da pristane na novu odgodu. Škverovima je sada najteži problem nemogućnost dobivanja novih kredita uz važeća državna jamstva, a riječ je o pedesetak milijuna američkih dolara kako bi se ublažila nelikvidnost i osigurao nastavak proizvodnje u Brodosplitu, trogirskom škveru i 3. maju gdje je stanje i najkritičnije. Prema riječima predsjednika uprave 3. maja, njima trenutno treba 15 milijuna dolara kredita kako bi do kraja rujna od dvije primopredaje i jednog porinuća mogli prihodovati 70 milijuna dolara. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Protest zbog otkaza kolega
Predstavnici Samostalnog sindikata zaposlenih u javnim RTV servisima u tranziciji saopćili su jučer kako nema odustajanja od generalnog štrajka bez obzira na sve pritiske i zastrašivanja kojima su svakodnevno izloženi zaposleni u Radio-televiziji Federacije BiH (RTV FBiH). Poruka je to sa skupa koji su organizirali u zgradi RTV doma u Sarajevu zbog otkaza koje je prošlog tjedna dobilo troje zaposlenika RTV Federacije BiH. Na protestima je bilo oko 150 zaposlenih uglavnom u BHRT-u, koji su dali podršku Dženani Zoloti, Mirzi Huskiću i Adisu Bakraču, te Šukriji Omeragiću koji je otkaz na RTV Federacije BiH dobio prije njih. Fiko Imamović u ime Sindikata poručio je kako svi zaposlenici moraju biti jedinstveni, te da je generalni štrajk jedini način da se zaštite radna i ostala ljudska prava koja se već duže vrijeme krše prvenstveno na RTV Federacije BiH. „Shvaćam i što nema zaposlenika RTV FBiH ili su tu u malom broju jer u tim prostorijama mjesecima vlada strah. Oni hodaju hodnicima kao sjene jer ne znaju što ih čeka. Za njih je jedini spas da odu na bolovanje“, kazao je Imamović. On je naglasio kako su zaposlenici dobili otkaz mimo svih zakonskih procedura, a Sindikat zahtijeva da se do 8. lipnja povuku rješenja o raskidu ugovora o radu koje je potpisao Džemal Šabić, generalni direktor RTV Federacije BiH. „Novinari i urednici FTV-a iz moralnih razloga ne bi smjeli napraviti nijedan prilog o kršenju ljudskih prava u drugim ustanovama kada mirno promatraju kako se to radi u njihovoj kući“, rekao je Imamović. Fahrudin Balvanović, član Štrajkačkog odbora, rekao je da unaprijed zna kako će izgledati informativne emisije RTV Federacije BiH o ovom skupu jer će sindikalce nazvati kriminalcima, mračnim silama, bliskim političkim krugovima. On je za sve probleme optužio direktora Šabića, predsjednika UO RTV FBiH Slavu Kukića i posebno Mirsada Ćatića, direktora Sektora za kadrove. Sindikat je ponovio zahtjeve iz veljače za Ćatićevu smjenu. Sindikat nije odustao od prethodnih zahtjeva koji se najvećim dijelom odnose na poslovanje RTV Federacije BiH, ali i na nezakonito umanjenje plaća zaposlenicima BHRT-a i rješavanje međusobnih odnosa ovih emitera. Edhem Biber, predsjednik Saveza samostalnog sindikata BiH, dao je zaposlenima podršku na skupu i poručio da se ne boje, te da će troje otpuštenih biti vraćeni na posao jer je to jedino moguće po zakonu. Rukovodstvo RTV Federacije BiH saopćilo je kako će razmotriti zahtjeve Sindikata u vezi s otkazima radnicima ovog javnog emitera. Mirza Huskić, predsjednik Sindikata i jedan od troje otpuštenih, dočekan je na skupu gromoglasnim aplauzom, nakon čega je kroz suze zahvalio svima koji ih podržavaju i poručio da budu jedinstveni. Huskić je kazao da rukovodstvo RTV Federacije BiH ne želi da počne djelovati Javni RTV sistem BiH iako su deklarativno najglasniji u tom zahtjevu, a u praksi čine sve da se to ne desi. „Problemi su počeli kada je Sindikat počeo ukazivati na neregularnosti, na monopol pojedinih marketinških agencija, producentskih kuća i ekskluzivnih ugovora za pojedince“, rekao je Huskić i dodao da su tada dirnuli u jake interese pojedinaca. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Broj u trajnom vlasništvu
Građani Srbije će uskoro postati vlasnici mobilnih i fiksnih telefonskih brojeva i moći će da ih, za najviše tri dana, preseliti kod operatora sa najnižim cijenama. Ovim novostima približava se kraj izrade pravnih akata koji će konstituirati ovakvo vlasništvo nad brojem, uključujući prefikse 063, 064, 060 i ostale mobilne. „Telekom Srbija” ove zime dobiva konkurenciju u fiksnoj telefoniji koja će, također, izdavati brojeve sa geografskim prefiksima 011, 021 i ostalim. Srbija, najzad, izlazi iz malobrojnog kruga zemalja u kojima telekomuniakcijski operatori ne moraju previše brinuti utvrđujući cjenik usluga. Akcija se odvija pod okriljem Ministarstva za telekomunikacije. Republička agencija za telekomunikacije (Ratel) je u međuvremenu izradila početnu verziju pravilnika o prenošenju telefonskih brojeva, koji će biti usvojen do kraja ljeta. „ Pravilnik se odnosi i na fiksnu i na mobilnu telefoniju, ali će kod mobilne telefonije moći se preseljavati korisnici, kad je o prepaidu riječ, samo registrirani brojevi. Evidenciju korisnika brojeva do sada su vodili operatori, radit će to i ubuduće, ali bi baza podataka vlasnika brojeva trebalo, prema onome što predlažemo u pravilniku, da se vodi pod okriljem Ratela. Tu je delikatno pitanje zaštite privatnosti jer operatori moraju o tome da vode računa“, izjavio je jučer Milenko Cvetinović, direktor sektora za informacijsko-komunikacijske tehnologije u Ratel. Štefan Keler, međunarodni stručnjak za propise u sektoru telekomunikacija, istaknuo je da prenosivost telefonskog broja postoji u svim članicama Evropske Unije koje na taj način potiču otvorenost tržišta za temeljnu, a ne samo formalnu konkurenciju u sektoru mobilne telefonije. Kad pravilnici budu usvojeni procejenjuje se kako će trebati tri mjeseca za provođenje javnog natječaja za tehničko rešenje i softver za prenosivost, tako da se očekuje da najkasnije u ožujku iduće godine građani Srbije počnu prenositi svoje brojeve telefona, i fiksne i mobilne. Kod prenošenja brojeva fiksne telefonije postojat će ograničenje u okviru iste mrežne grupe, tako da broj iz Beograda neće se moći prebaciti u neki drugi grad. Proces prelaska novom operatoru će za građane trajati kratko, od jednog do tri dana. Nije broj korisnika koji će preseliti svoj broj jedini efekt koji će se javiti nakon ovih promjena u telekomunikacijskom sektoru. Marković je naglasio da će glavna korist biti to što će operatori dobiti poticaj za pružanje kvalitetnijih usluga. Vlasnik mobilnog ili fiksnog broja će morati podmiriti sva dugovanja koja ima prema bivšem operatoru, ali postojanje dugova neće sprečavati prenosivost brojeva. Ako se građanin obavezao da će biti dvije godine kod nekog operatora da bi dobio besplatan telefon, to neće biti prepreka za prenošenje broja, ali će svakako platiti neke penale starom operatoru, u skladu sa ugovornim odnosom koji je imao s njim. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Pomaganje željezničkog prijevoza
Ministar prometa, pomorstva i telekomunikacija Crne Gore Andrija Lompar je izjavio na jučerašnjoj press konferenciji da sve dosadašnje izvršene analize pokazuju kako putnički promet koji veže Crnu Goru sa Srbijom nije profitabilan, i zato ima gubitke. Ti gubici, međutim, nisu takvi da se ne bi mogli nadomjestiti kroz neku racionalizaciju. „Lokalni promet nije i teško može biti profitabilan u ovim uvjetima. Postavili smo nove temelje odnosa između države i Željezničkog Prijevoza, i nakon završetka svih ovih kalkulacija, mi ćemo definitivno ići u subvencioniranje u prvom redu lokalnog putničkog prometa u Crnoj Gori. Vrlo smo blizu da nađemo model u kojem će putnik plaćati jedan dio karte, a da država plaća po putniku veći dio putničke karte nego što to plaća putnik. Slično će biti i za ovaj putnički prijevoz prema Srbiji, ali će taj odnos biti nešto manji, znači po putniku se neće plaćati mnogo veći dio, nego otprilike jedan prema jedan. To je model kojim se subvencioniraju željeznice i u regiji i u Evropi. I mi ćemo morati prihvatiti taj model, pri čemu ćemo voditi računa o racionalizaciji i o značaju lokalnog putničkog prometa“, izjavio je ministar. Lompar je istaknuo da teretni promet odnosno teretni prijevoz jeste “održiviji” i profitabilniji segment ovog privrednog društva i da će nakon sjednice Skupštine dioničara u ponedjeljak najvjerojatnije krenuti sa konsultantima u privatizaciju tog segmenta. Ministar Lompar je naglasio i kako se pregovara sa financijskim institucijama o osiguravanju sredstava za kupovinu dva elektromotorna voza koji bi popravili i lokalni promet u Crnoj Gori. To bi bila dva najmodernija vlaka, zaključio je ministar Lompar, rekavši kako su postavili poslovni plan i analizu investicijskih kriterija za kupovinu novog vlaka od 3,5 milijuna eura. U “Željezničkom Prevozu Crne Gore” AD u Podgorici je prikazana i predstavljena kompozicija od prvih pet vagona koji su remontirani i modernizirani u TŽV 'Gredelj' u Zagrebu, kapaciteta 300 sjedišta, napravljen je i odgovarajući film i organizirana promotivna vožnja na relaciji Podgorica-Golubovci-Podgorica, koji će od 12. lipnja početi s vožnjom na relaciji između Bara i Beograda. Druga takva kompozicija treba biti isporučena i uključena u saobraćaj krajem kolovoza. Cijena ovih ulaganja za svih deset vagona, iznosi oko 3,5 milijuna eura. Na vagonima su izrađeni veliki zahvati: opravke i zamjene vitalnih sklopova, agregata, izvršena je ugradnja klima uređaja, ugrađeni vakuum toaleti, statički pretvarač za napajanje električnom energijom, prozori, ozvučenje. Od ukupno deset ovih vagona, četiri vagona su prvog razreda, a šest drugog razreda. Predsjednik odbora direktora ŽPCG AD Podgorica mr Rešad Nuhodžić je istakao na konferenciji da je riječ o podizanju nivoa kvaliteta i modernizaciji putničkog kolskog parka, po prvi put nakon 15 godina pauze. On je najavio kako će oni i dalje nastaviti sa ovakvim i sličnim poslovima. Uskoro ćemo najaviti realizaciju još jednog veoma bitnog projekta, a to je modernizacija lokalnog putničkog prometa. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Primljeni u Svjetsku banku
Kosovo je primljeno u Svjetsku banku, saopćili su jučer kosovski predsjednik i premijer Kosova Fatmir Sejdiu i Hashim Thaci, dodavši kako je za pristupanje glasalo više zemalja nego za prijem u Međunarodni monetarni fond. Na službenim web stranicama Svjetske banke još nema informacija o tome. Vlasti u Prištini objavile su kako je Kosovo primljeno u Svjetsku banku, iako na službenim stranicama te međunarodne financijske institucije još nema informacija o tome. Premijer Hashim Thaci potvrdio je informaciju i ocijenio kako će to doprinijeti rastu povjerenja investitora. On je na izvanrednoj konferenciji za novinare rekao da je za prijem Kosova u Svjetsku Banku glasalo više zemalja članica nego za prijem Kosova u Međunarodni monetarni fond. „Dobili smo podršku za učlanjenje u Svjetsku banku i od zemalja koje još nisu priznale Kosovo“, rekao je Thaci i dodao kako će se Kosovo vrlo brzo učlaniti u Evropsku banku za obnovu i razvoj. Hashim Thaci je istaknuo da učlanjenjem u međunarodne financijske institucije, osim koristi koje će imati, Kosovo preuzima i odgovornost za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala. Svjetska banka saopćila je ranije da će rezultati glasanja o pristupanju Kosova toj instituciji biti objavljeni polovinom lipnja. Dužnosnici Svjetske Banke saopćili su da bi do 3. lipnja trebalo prebrojati glasove država članica, a da bi kompletan proces trebao biti završen polovinom lipnja, kada će prijem Kosova službeno biti objavljen. I predsjednik Kosova Fatmir Sejdiju pozdravio je prijem Kosova u Svjetsku banku. „Učlanjenje u Svjetsku banku i Međunarodni monetarni fond će našoj zemlji stvoriti mnoge nove mogućnosti za opći napredak i lakše suočavanje sa izazovima koje proizlaze kao posljedice globalne financijske krize“, rekao je kosovski predsjednik. Sejdiju je, kako je saopćio njegov kabinet, zahvalio guvernerima Svjetske banke zbog odluke da se Kosovo primi u tu međunarodnu financijsku instituciju. Fatmir Sejdiju je kao izuzetno važno naveo to što je za prijem Kosova u Svjetsku banku glasalo oko stotinu zemalja, više nego za prijem u MMF. „Iz ovoga proizlazi da je za prijem Kosova glasao veliki broj zemalja koje još nisu priznale Republiku Kosovo što je znak da će ga te zemlje priznati u bliskoj budućnosti“, ocijenio je predsjednik. (Violeta Palaska)

Makedonija: Dividenda ostaje u zemlji
Prema posljednjim dostupnim podacima iznos od 60-ak milijuna eura Maktelove dividende ostaje u Makedoniji, čime je izbjegnut je nov udar na makedonske devizne rezerve. Naime, 60-ak milijuna eura dividende mađarskih vlasnika Maktela ostalo je u Makedoniji. Dio dividende, koji pripada inozemnim dioničarima, umjesto da otiđe van zemlje, sada leži kao depozit u dvije makedonske banke, NLB Tutunskoj banci i Stopanskoj banci Skopje. Udar na makedonsku valutu je izbjegnut nakon što se rukovodstvo Maktela savjetovalo s Vladom te je odlučeno da mađarski dio zarade ostane u Makedoniji. Od prošlogodišnje dividende, Vlada je dobila 38 milijuna eura koji su utrošeni na proračunska trošenja. Maktel u međuvremenu čeka za odobrenje za pripajanjem T-Mobileu. Upitani da komentiraju najave da će njemačka telekomunikacijska kompanija deutsche Telekom u procesu pripajanja kompanije T-Mobile, Makedonski Telekom, u kojem je Deutsche Telekom već većinski vlasnikodbio je otkriti bilo kakve planove oko pripajanja s makedonskom kompanijom T-Mobile Makedonija. U međuvremenu, Makedonija je postala član organizacije za IKT. Ivo Ivanovski, makedonski ministar informatičke javnosti, je izabran za člana Upravnog odbora globalne organizacije za IKT (informatičke i komunikacijske tehnologije) i razvoj pri Ujedinjenim narodima. Njegov će mandat pri spomenutoj organizaciji trajati jednu godinu. Učlanjenjem u ovu organizaciju, Makedonija ulazi u najmoćniju instituciju na svijetu koja se brine za razvoj informatičke javnosti. Velik broj stručnjaka, profesora, uspješnih biznismena, nevladinih organizacija, predstavnika iz drugih država imat će mogućnost upoznati Makedoniju, istaknuo je Ivanovski. (Vlado Naumovski)

Albanija: Novi posao za hrvatsku kompaniju
Hrvatska tvrtka Končar izvijestila je o novima poslovima na izgradnji energetske infrastrukture u Albaniji, objavili su albanski mediji. Potpisan je ugovor vrijedan 17,4 milijuna eura za rekonstrukciju triju transformatora. Tvrtka 'Končar – inženjering za energetiku i transport' potpisala je s albanskim predstavnicima novi ugovor ukupne vrijednosti 17,4 milijuna eura kojim se nastavlja suradnja obnove energetskog sustava te zemlje. Kako objašnjavaju iz 'Končara' projekt će se financirati kreditom svjetske banke u sklopu projekta ECSEE APL2 u okviru obnove elektroenergetskih sustava jugoistočne Evrope. Radi se o obnovi velikih transformatorskih stanica Tirana 1 i Elbasan 1. 'TS Tirana 1 napaja veliko područje glavnoga grada, TS Elbasan 1 opskrbljuje industrijske pogone u industrijskoj zoni grada Elbasana, a TS Fier je u sklopu termoelektrane. Osim što je vrlo važno čvorište elektroenergetskog sustava na naponskim razinama 220 i 110 kV, služi i za priključak šest agregata TE Fier na 110 kV mrežu.' stoji u službenom priopćenju. Većinu opreme će isporučiti razni proizvodni programi Končara, a izgradnju, projektiranje i puštanje u pogon će obaviti u potpunosti stručnjaci tvrtke 'Končar- inženjering za energetiku i transporti'. Posao bi trebao biti realiziran kroz sljedećih 20 mjeseci, a nije prvi koji se obavlja u toj zemlji. 'Končar' je već u Albaniji izgradio nove trafostanice, obnovio hidroelektranu, te velikim dijelom obnovio visokonaponsku distributivnu mrežu. (Violeta Palaska)


Četvrtak, 04.06.2009.

Slovenija: Prisilna prodaja
Zbog nedopuštene koncentracije vlasništva u tvrtki Infond Holding, slovenski ured za zaštitu konkurencije Janija Soršaka je krajnje ograničio raspolaganje dionicama Mercatora. Ured za zaštitu konkurencije (UVK) kojeg vodi Jani Soršak zaključio je jučer kako postoji mogućnost nedopuštene koncentracije vlasništva između tvrtki Infond holding i Mercator. Zbog toga, UVK smatra da bi Infond koji je u vlasništvu generalnog direktora Pivovarne Laško Boška Šrota, koncentraciju vlasništva morao prijaviti uredu, što još uvijek nije napravio. UVK je zbog toga Infondu zabranio raspolaganje dionicama Mercatora. Infond holding je bio obavezan u roku od 30 dana po uspostavi kontrole nad tvrtkom Mercator nedopuštenu koncentraciju vlasništva prijaviti UVK. Na ovu odluku Infond može uložiti tužbu vrhovnom sudu u roku od 30 dana od primitka odluke. „Uprava tvrtke sa zanimanjem promatra uzurpaciju prava od strane državnih organa. Iskreno se nadam, kako se ostalim državljanima i pravnim osobama neće događati tako evidentna kršenja ustavnih prava kao našoj tvrtki“ izjavio je direktor Infonda Matjaž Rutar. Šrotu prijeti obavezna prodaja Mercatora, a uz to još i kazna, koja iznosi deset posto godišnjeg prometa. UVK će postaviti rok za prodaju Mercatora, koji neće biti javno obznanjen kako ne bi utjecao na postavljene uvjete prilikom prodaje. Sudeći po postojećoj evropskoj praksi, UVK će čekati najviše godinu dana, a potom će sam prodati spornu tvrtku. Jučer je istekao rok za plaćanje 130 milijuna eura kredita koje Info Holding Boška Šrota mora vratiti NLB. Šrot je založio svojih 25 posto Mercatora kako bi dobio kredit pa je pitanje. Predsjednik Uprave Pivovarne Laško i Infond Holdinga Boško Šrot založio je 25 posto vlasništva Mercatora kako bi dobio kredit od NLB i što se rok za povrat posuđenih sredstava približava, to slovenski mediji sve više spekuliraju što će se dogoditi. Tako je u posljednja dva tjedna pisano kako Mercator kupuje vlasnik Agrokora Ivica Todorić, zatim je spominjan i predsjednik Uprave Adrisa Ante Vlahović koji se navodno o Mercatoru raspitivao još krajem prošle godine. Čak su Todorić i Vlahović zajedno spominjani kao novi vlasnici, jer Adris ima novaca, a Agrokor znanje. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: recesija utječe na sezonu
Prema jučer objavljenim podacima, ukupno 71 posto građana smatra kako će recesija utjecati na ljetnu turističku sezonu, a ostatak od 29 posto vjeruje kako neće imati utjecaja na turizam 2009. To je rezultat najnovije ankete koju je tijekom svibnja proveo portal za nekretnine i turizam Crozilla.com, a u kojoj je sudjelovalo više od 1000 ispitanika. Recesija, kriza, pa ni pesimistična prognoza izgleda da neće pokvariti odmor Hrvatima. Njih 59 posto će ići na zasluženi godišnji odmor. Oko 11,7 ispitanika ove godine neće ići jer, kako kažu, recesija radi svoje, a odlazak njih 29,3 posto ovisi o ušteđenom novcu. Kada je u pitanju smještaj, 10,1 posto ispitanih preferira hotel, dok se 18,8 posto odlučilo za apartmane. Najviše građana, njih 39 posto, izabralo je privatni smještaj. A podaci o broju turista zaključno s mjesecom travnjem pokazuju kako je mjesec travanj donio oko 22 tisuće turista i 130 tisuća noćenja više nego prije godinu dana, no na godišnjoj razini nedostaje 60 tisuća turista i 100 tisuća noćenja. Prema prvim podacima Zavoda, u travnju ove godine u Hrvatskoj je boravilo 525,2 tisuće turista koji su ostvarili 1,47 milijuna noćenja, što je 3,5 posto dolazaka i 9,7 posto više noćenja u odnosu na podatke za isti mjesec prošle godine. Takvim su porastima najviše pridonijeli inozemni turisti i njihova noćenja, kojih je u ovogodišnjem travnju bilo znatno više nego domaćih. Hrvatsku je u travnju posjetilo ukupno 402,4 tisuće stranih gostiju i ostvarili su 1,18 milijuna noćenja, što je za 8,2 posto veći broj dolazaka i čak 15,6 posto više noćenja u odnosu na podatke Zavoda za lanjski travanj. Domaći su turisti zabilježili minuse i to od po 9 posto s 122,7 tisuća travanjskih dolazaka i 288,5 tisuća noćenja. S druge strane, četiri ovogodišnja mjeseca pokazuju pad turističkog fizičkog prometa u odnosu na podatke Zavoda za isto razdoblje prošle godine. Nešto malo više od milijun turističkih dolazaka ove godine je 5,7 posto manje nego prošle godine, dok je manji pad, za 3,8 posto, zabilježen s nešto više od 2,66 milijuna noćenja. Pritom je i domaćih i stranih turista, kao i njihovih noćenja, u četiri mjeseca ove godine bilo manje nego u istim mjesecima prošle godine. Domaći su turisti s 373,1 tisućom dolazaka i 887,7 tisuća noćenja u minusu za 8,5 i 10,4 posto, dok su stranci imali manji pad, za 4 posto sa 630,9 tisuća dolazaka te za blagih 0,1 posto s nešto malo više od 1,78 milijuna noćenja. Bolji turistički promet u ovogodišnjem travnju se može objasniti i uskrsnim blagdanima u tom mjesecu za razliku od prošle godine kada su ti blagdani bili u ožujku pa je prošlogodišnji travanj bio lošiji od onog 2007. Ipak, pad turističke posjete u četiri mjeseca ove godine u odnosu na prošlu godinu pokazuje da i hrvatski turizam osjeća posljedice ekonomske krize te da ni dobar posjet za vrijeme Uskrsa nije uspio nadvladati minuse iz prvih mjeseci godine. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Ulaganja u pogon
Mladenko Knežević, voditelj GMS sistema u prijedorskoj kompaniji Arcelor Mittal, potvrdio je za bosansko-hercegovačke medije da su prve količine rude proizvedene u novom postrojenju, takozvanoj tercijarnoj drobilici, otpremljene zeničkoj Željezari. „Zbog potreba zeničke, ali i ostalih željezara, montirali smo i ovo postrojenje vrijedno oko 4,5 milijuna maraka. Drobilica na sat proizvodi oko 300 tona sitne rude koje, inače, nemamo na zalihama. Nakon završetka probne proizvodnje u ovom pogonu, koji bi do kraja godine trebao dobiti i halu, bit će angažirano devet radnika“, rekao je Knežević. Mladen Jelača, direktor prijedorskog Arcelor Mittala, podsjetio je kako je u posljednja četiri mjeseca rudnik zeničkoj Željezari isporučio oko 200.000 tona rude, dok je stotinu tisuća isporučeno željezarama u Ostravi, Krakovu i Katovicama. Zbog smanjenih narudžbi, u prijedorskom Arcelor Mittalu na čekanju se trenutno nalazi 200 od 700 radnika. Zbog naznaka da kriza jenjava, najavljeni su novi pregovori menadžmenta i Sindikata kompanije kako bi se broj zaposlenih prilagodio novim uvjetima poslovanja. Prema posljednjim podacima BiH je u prvom kvartalu zabilježila pad izvoza od 21 posto, a uvoza za 24 posto u odnosu na isti period prošle godine, saopćio je potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Milan Lovrić. On je podsjetio da je prošle godine zabilježen rekordni vanjskotrgovinski deficit od 9,6 milijardi KM, odnosno mjesečni prosjek bio je oko 800 miliona KM. Potpredsjednik Komore rekao je na konferenciji za novinare da je ove godine mjesečni prosjek uvoza iznosio 917 milijuna KM. Lovrić je istakao da je izvoz u prvom kvartalu u sektoru metala zabilježio pad od 50 posto u odnosu na isti period prošle godine, koji je prouzrokovan kako fizičkim, tako i padom cijena metala. Sekretar Grupacije metalskog sektora pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH Midhat Čehajić istaknuo je da su cijene metala na svjetskom tržištu pale za 50 posto, a da je repromaterijal, koji metalski sektor uvozi iz država koje nisu članice EU 11 posto skuplji u odnosu na članice Evropske Unije. Predstavnik 'Aluminija' iz Mostara Vladimir Božić rekao je da je ova firma po produktivnosti iznad EU. On je istakao da je u prvom kvartalu ove godine 'Aluminij' izvezao robu za 36 milijuna dolara, što je za 250 posto manje nego u istom periodu prošle godine kada je izvoz iznosio 90 milijuna dolara. Božić je naglasio da je ova firma nositelj privrednih aktivnosti i jedan od najvećih izvoznika u BiH, te dodao da bi država trebala da se izjasni da li su joj ovakve firme potrebne, ili ne. Prema njegovim riječima, 'Aluminij' plaća električnu energiju skuplje od ostalih privrednih subjekata za 30 do 100 posto i traži da se cijena izjednači. Božić je uputio apel komercijalnim bankama da omoguće privrednim subjektima da podignu kredite pod povoljnijim uvjetima, kako bi osigurali obrtna sredstva, a time i opstali na tržištu. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Poslovanje s gubitkom
Generalni direktor Naftne industrije Srbije (NIS) Kiril Kravčenko izjavio je jučer za srbijanske medije da je kompanija u prva tri mjeseca ove godine poslovala sa gubitkom od 11 milijarde dinara. Direktor NIS-a je naveo kako je 70 posto ovogodišnjeg gubitka iz siječnja, dok je u veljači i ožujku on smanjivan. Kravčenko je izrazio očekivanje da će NIS na kraju godine ipak zabilježiti profit. Prema njegovim riječima razlozi za gubitak su devalvacija dinara, koja iznosi negdje oko 60 posto gubitka. Također je naveo kao razloge i rezervirana loša dugovanja, i to uglavnom dugovanja državnih poduzeća, kao što su Petrokemija, Srbijagas, i opći privredni pad i pad prodaje u Srbiji. „U ovom slučaju nije važan samo rezultat, nego i dinamika. Dinamika je pozitivna i na posljednjoj sjednici Upravnog odbora, cijeli Upravni odbor, uključujući i predstavnike srpske strane, odobrio je plan aktivnosti menadžmenta“, objasnio je Kravčenko Osvrćući se na rezultat revizorskog izvještaja za prošlu godinu, Kravčenko je rekao da je utvrđen gubitak od oko osam milijardi dinara. On je dodao da su svi dioničari rukovodstvu postavili jedan zadatak, ato je da se otkrije istina i stvarno činjenično stanje. Na pitanje da li će novog revizora koga je angažirao Upravni odbor NIS-a platiti ta kompanija ili država, Kravčenko je rekao da je u ovom slučaju srbijanska Vlada odlučila da taj posao plati država. Odgovarajući na pitanje zašto NIS traži veće prerađivačke cijene, Kravčenko je podsjetio da, uzimajući u obzir troškove, one nisu podizane tri godine. „Rezultat toga je rad sa gubitkom", rekao je direktor NIS-a. Prethodni Upravni odbor Naftne industrije Srbije nije usvojio završni račun za 2008. godinu, po kome je ta kompanija ostvarila dobit od 2,3 milijarde dinara“, izjavila je predsjednica tadašnjeg Upravnog odbora NIS-a Biserka Jeftimijević - Drinjaković, navodeći da ona taj izvještaj nije ni vidjela. Ističući kako to i nije u nadležnosti Upravnog odbora, ona je rekla da UO ima obavezu provjeriti točnost tog dokumenta, a zatim ga šalje na usvajanje Skupštini NIS-a. „Niti Skupština NIS-a nije usvojila takav završni račun, jer ovaj dokument nije do njegovog preuzimanja od Gaspromnjefta niti stigao do Upravnog odbora, pa samim tim ni do Skupštine“, izjavila je bivša predsjednica UO. S obzirom na to da NIS, prema Zakonu o računovodstvu i reviziji, ima obavezu završni račun predati na verifikaciju, odnosno dodatnu provjeru nezavisnoj revizorskoj kući, 11. prosinca 2008. godine je angažovan KPMG na osnovu raspisane javne nabave“, rekla je Jeftimijević - Drinjaković, dodavši kako je ta revizorska kuća dala najbolju ponudu. Ona je također istaknula da je namjera bila da KPMG da svoje mišljenje o završnom računu za 2008. godinu, i navela da za vrijeme njenog mandata na čelu UO NIS-a izvještaj nezavisnog revizora nije stigao, tako da ga nije mogla vidjeti. Rezultati revizije KPMG su objavljeni krajem prošlog tjedna, kada je ova revizorska kuća potvrdila da je 2008. godinu NIS završio sa gubitkom od oko osam milijardi dinara, dok je stav Vlade Srbije da je ostvarena dobit od 2,3 milijarde dinara. NIS je završni račun, kao i sva druga javna poduzeća, po zakonu morao dostaviti Centru za bonitet najkasnije do 28. veljače, što je i učinjeno. Međutim, ostaje nejasno tko je u NIS-u potpisao takav završni račun. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Dobar program razvoja
Nacionalni izvještaj o razvoju po mjeri čovjeka koji je izradila crnogorska Vlada stručnjaci smatraju kako će tehnički pomoći Crnoj Gori na jednoj od stepenica ka Evropskoj uniji, ali da podaci iz tog dokumenta pokazuju koliko je Vlada daleko od evropskog modela socijalne države. Kritičari smatraju da bi samo podatak da je prosječna mirovina u Crnoj Gori 200 eura, a granica apsolutnog siromaštva 162 eura, samo je jedan od alarma koji bi trebao da uzbuni Vladinu administraciju kada uzme da Izvještaj Kancelarije programa Ujedinjenih nacija za razvoj(UNDP). Prvi čovjek Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori Aleksandar Avanesov otvorio je javnu raspravu o nacrtu tog dokumenta pod motom „Razvoj za sve“ koji Vlada, sudeći po Izvještaju, minulih godina nije poštovala. „Nagli i brzi razvoj građevinarstva, cvjetanje turizma i profit od transakcija na tržištu kapitala osigurali su značajne koristi za poduzetnički i poslovno orijentirane građane, dok oni koje zapošljava Vlada i zaposleni u državnim poduzećima ili naseljeni u nerazvijenoj sjevernoj regiji nisu osjetili korist ekonomskog rasta“, navodi se u nacrtu Izvještaja UNDP. Avanesov je naglasio kako se Izvještaj bavi ljudima koji su isključeni iz društva jer su siromašni, nezaposleni, izbjeglice ili imaju invaliditet. Izvještaj je istaknuo glavne probleme socijalne politike, a pisali su ga stručnjaci, uz anketiranje 1.800 socijalno ugroženih ljudi. U Izvještaju piše da svaki deseti građanin Crne Gore živi sa manje od 162 eura mjesečno, dok je 28 posto stanovništva ekonomski ugroženo. Ipak, stručnjaci UNDP-a napominju kako se kvaliteta života često nalazi i izvan novčanika, pa su u Izvještaju pobrojani problemi u osnovnim pravima, pravu na efikasno zdravstvo, obrazovanje, sigurnost, posao, pristup internetu. Alarmantan je podatak, napominju iz UNDP-a, što su 43 posto korisnika socijalne pomoći mladi ljudi u najboljim godinama za rad i stvaranje. Cijelo jedno poglavlje je posvećeno regionalnom jazu između južne regije i sjeverne koja čini 53 posto teritorija Crne Gore. Također je konstatirano da svaki peti stanovnik na sjeveru živi ispod linije siromaštva. Dok je na sjeveru stopa nezaposlenosti 17,8 posto, na jugu je 2,2 posto, piše u Izvještaju. Poseban problem je što na sjeveru, oko tri četvrtine nezaposlenih već godinama nema posla. Posebno je teško umirovljenicima na sjeveru koji kao i u cijeloj državi najčešće idu u državne bolnice i ocjenjuje ih sa 4,5 na skali od jedan do deset. UNDP je kao rješenje brojnih socijalnih problema, između ostalog, predložio i decentralizaciju socijalne mreže kako bi se došlo do dodatnog novca od lokalnih zajednica, privatnika i međunarodne zajednice. Pomoćnica ministra zdravlja rada i socijalne skrbi Snežana Mijušković rekla je da su preporuke UNDP-a dobrodošle kako bi se revidirale Vladine strategije i kako bi aktivnosti ministarstava bile za boljitak onih kojima su namijenjene. UNDP je Izvještaj napisao u suradnji sa Institutom za strateška istraživanja i prognoze. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Evropska Unija za normalizaciju odnosa
Evropska unija je zatražila normalizaciju odnosa Makedonije i Kosova nakon što je došlo do zategnutosti odnosa između dviju zemalja. Kosovski predsjednik Fatmir Sejdiu nije pozvan na inauguraciju makedonskog predsjednika Đorđa Ivanova, a Sejdiu je nedavno otkazao posjet Skopju zato što nije bio pozvan u službenu već u radnu posjetu. Ambasador Evropske Unije u Makedoniji Ervan Fuere zatražio je rješavanje posljednjih otvorenih pitanja između Skopla i Priština, odnosno demarkaciju granice u dijelu prema Kosovu i uspostavljanje diplomatskih odnosa. „Učvršćivanje odnosa će biti korisno za obje strane, te treba učiniti sve da se zaključe otvorena pitanja i da se završi demarkacija granice i uspostave diplomatski odnosi“, izjavio je Fuere. Ministar za lokalnu samoupravu Musa Dzaferi izjavio je kosovskim medijima da Makedonija neće povući priznanje nezavisnosti Kosova, a nedolazak Sejdiua u Skopje je pripisao lošoj komunikaciji kabineta dva predsjednika. „Pri kraju je obilježavanje malog dijela granice ka Kosovu i sve institucije u zemlji rade intenzivno na uspostavljanju diplomatskih odnosa”, izjavio je ministar Dzaferi koji je iz albanske Demokratske unije za integraciju, koalicijskog partnera u vladi. Neki mediji smatraju da demarkacija nema veze sa diplomatskim odnosima koji nisu uspostavljeni sa Kosovom. Tako je jučer objavljena izjava predsjednika kosovske komisije za demarkaciju granice sa Makedonijom Besima Colakua, koji kaže da je završeno 99 posto demarkacije granice. Glasnogovornik makedonske vlade Martin Martinovski nije želio odgovoriti na pitanje da li demarkacija sprečava uspostavljanje diplomatskih odnosa sa Kosovom. Pozivajući se na neimenovane diplomatske izvore, makedonski mediji javljaju da je Makedonija još u studenom 2008. bila spremna uspostaviti diplomatske odnose sa Kosovom, ali da to odlaže kosovska strana. Isti izvori navode da Priština taktizira da se ne potpisuje dokument sa Makedonijom pod njenim ustavnim imenom zbog problema koje zbog toga ima sa Grčkom. (Violeta Palaska)

Makedonija: Novi zajam
Makedonija će uzeti zajam od Međunarodne banke za obnovu i razvoj, dijela Svjetske banke, u iznosu od 19 milijuna eura koji dospijeva na naplatu za 12 godina. Novo zaduživanje Makedonije odobrio je makedonski parlament s tim što je opozicija bila protiv, navodeći da je zaduživanje nepotrebno u uvjetima globalne ekonomske krize. Opozicija navodi kako vlada nije obrazložila u koje svrhe i u koje projekte će biti utrošeno tih 19 milijuna eura, i da je državni vrh trebalo da iskoristi evropske fondove kako bi zemlja uzela beskamatne pozajmice. Iz ministarstva financija Makedonije odgovaraju da će nakon ratifikacije Zakona o zaduživanju biti raspisan javni natječaj i svi projekti za koje se traži financijska podrška će biti pod strogim nadzorom Svjetske banke. Makedonski Parlament ovih dana odobrio je posudbu od 18,9 milijuna eura od Svjetske banke prvenstveno namijenjene za poboljšanje općinskih usluga. Ovaj zakon podržalo je 57 zastupnika, a protiv je bilo 13 njih iz redova opozicije, koji su naveli da nisu jasni kriteriji po kojima će općine dobivati novac. Sredstva će moći koristiti općine u Makedoniji koje su drugoj fazi procesa decentralizacije. Inače, uvjeti pod kojima se Vlada zadužila kod Svjetske banke su: kamatna stopa varijabilnog raspona te razdoblje počeka od pet godina i rok otplate od 13 godina. Cilj Projekta je poboljšanje rezultata općina, kvaliteta komunalnih i drugih općinskih usluga. (Vlado Naumovski)

Albanija: tužba zbog osobnih iskaznica
Albanska Socijalistička stranka najavila je da će podnijeti tužbu zbog osobnih iskaznica. Vodeća opozicijska stranka, Socijalistička stranka (SP), planira podnijeti tužbu protiv albanskog ministarstva unutarnjih poslova optužujući ga za prijevaru u svezi s procesom izdavanja novih elektroničkih osobnih iskaznica, izvijestili su mediji. Socijalistička stranka tvrdi kako Ministarstvo manipulira procesom i odugovlači, jer birači moraju predočiti nove osobne iskaznice ili putovnice kako bi glasovali na izborima 28. lipnja. Socijalisti su nedavno zatražili od Ministarstva objavljivanje punog popisa građana koji posjeduju nove elektroničke osobne iskaznice, kao i onih koji još uvijek nisu podnijeli zahtjeve. Albanski ministar unutarnjih poslova Bujar Nishani je prije nekoliko dana izjavio je kako je Albanija od siječnja proizvela milijun novih elektroničkih osobnih iskaznica, te će ostatak biti u rukama građana prije no što im budu potrebne za glasovanje na parlamentarnim izborima 28. lipnja. Nishani je rekao kako nema izgleda da taj proces doživi neuspjeh. Biračima će biti dozvoljeno glasovati samo ako predoče valjanu putovnicu ili elektroničku osobnu iskaznicu, što čini proces izdavanja još značajnijim. Stručnjaci se slažu da je propis o pokazivanju valjane osobne iskaznice na biračkom mjestu moderan način jamčenja pravednih izbora. Opozicija tvrdi još od početka godine kako bi više stotina tisuća birača moglo ostati bez mogućnosti glasovanja. Socijalistička stranka također ustrajava u tome da albanska Vlada ukine naknadu od deset eura, koju naziva 'izbornom naknadom' i besplatno izdaje osobne iskaznice. Vlada je odlučila pružiti financijsku potporu umirovljenicima, studentima i nezaposlenima, ali besplatne osobne iskaznice izdaje samo vrlo limitiranim skupinama: slijepima, paraliziranima, Romima i takozvanim Egipćanima (Violeta Palaska)


Srijeda, 03.06.2009.

Slovenija: Slijede otpuštanja
Najvećoj slovenskoj tekstilnoj tvornici Muri iz Murske Sobote sa gotovo 3300 radnika prijeti stečaj jer nije uspio pokušaj dokapitalizacije u kojem se od dioničara tražilo da upišu 8,5 milijuna eura kako bi se temeljni kapital povećao na 26,5 milijuna eura, ali je prema jučer objavljenim informacijama vjerojatnije kako će je nakon restrukturiranja preuzeti državni fondovi. „Pokušaj dokapitalizacije, koji je trajao od 15. do 31. svibnja, nije uspio jer se nitko od institucionalnih vlasnika, koji zajedno imaju 70 posto dionica Mure, nije prijavio za upis dionica“, izjavio je jučer pravni zastupnik nekoć najveće tekstilne industrije u regiji Zdenko Podlesnik. Državni fond SOD, koji raspolaže s ukupno 12 posto dionica Mure, uskoro će pregledati stanje jer je slovenska Vlada obećala kako neće dopustiti potpuni stečaj te tvrtke. Na temelju izjava premijera Boruta Pahora da njegova vlada neće dopustiti takav razvoj situacije, sindikat Mure se nada da bi nakon prestrukturiranja ta tvrtka mogla raditi s 1500 radnika i dobrim razvojem vlastite robne marke, a ostatak radnika završio bi na burzi ili na prekvalifikaciji uz državne subvencije. A zbog velikog pada narudžbi, u ponedjeljak je na kolektivni odmor 700 radnika poslalo i Gorenje iz Velenja, jedna od najvećih slovenskih tvornica i velik izvoznik kojeg pogađa pad narudžaba na zapadnom tržištu te na tržištima Hrvatske, Ukrajine i Rumunjske. U Gorenju su u međuvremenu odlučili da u lipnju i srpnju kupcima njenih aparata za domaćinstvo pokloni 500 kilovat-sati električne energije. Gorenje akciju provodi zajedno s trgovcem električne energije i domaćim elektro-distributerom kompanijom Gen-1, a važi samo za kupce velikih kućnih aparata. Poklonjena struja bi trebala biti dovoljna za dvogodišnji rad prosječnog frižidera, zamrzivača, štednjaka ili mašine za pranje rublja marke Gorenje (LJSE:GRKG). Slovensko poduzeće u priopćenju podsjeća na važnost zaštite životne sredine upotrebom energetski štedljivih aparata, a njegov energetski poklon bi trebao potrošačima omogućiti da im se investicija u novi, štedljiviji aparat što prije vrati. Na navedenu reklamnu akciju Gorenje se odlučilo kako bi se ublažile posljedice financijske krize koja nesumnjivo utječe i na broj zaposlenih radnika i prodaju njenih robnih marki. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Opet povećanje kamata na stambene kredite
Stambeno kreditiranje u Hrvatskoj više nije profitabilan posao, a banke subvencioniraju stambene kredite uz gubitke, te će se iz tog razloga povećati kamate na stambene kredite za jedan posto, objavio je jučer Zoran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banaka. Unatoč tome što banke i dalje posluju s visokim profitom rast kamata je, tvrdi Bohaček, neizbježan. Kamatni troškovi banaka povećani su, rekao je, u godinu dana za 30 posto i rasli su dvostruko brže nego kamatni prihodi koji su porasli 15 posto. Dobit banaka, prema posljednjim podacima iz travnja, iznosi ukupno 1,62 milijarde kuna, što je tek nešto niže nego u travnju prošle godine kada je iznosila 1,68 milijardi kuna. To pokazuje da banke, usprkos krizi, nisu zabilježile pad profita. Prema najnovijoj analizi Velimira Šonje, stambeni krediti u Hrvatskoj početkom ove godine su bili plasirani uz nižu kamatu od ulaznog troška sredstava, a banke su pritom gubile od 1,7 do čak 4,4 posto, ovisno o izvoru sredstava. Računica pokazuje kako je ukupna cijena novca, ako je izvor bila štednja građana na koju je prosječna kamata iznosila 5,6 posto, uz trošak regulacije iznosila 7,9 posto. Ako su se banke zaduživale u inozemstvu, u mjesecu veljači je, uz u premiju rizika za Hrvatsku od 5,9 posto i ostale troškove, cijena novca iznosila čak 10,6 posto. Najnoviji podaci pokazuju drugačiju sliku. Naime, premija za rizik u najnovijem izdanju državnih obveznica je 3,6 posto, a i tromjesečni Euribor pao je na 1,26 pa bi sada taj trošak bio manji i iznosio bi 7,46 posto, što je manje nego plasiranje kredita iz štednje. Ali i u takvoj računici bankari tvrde da gube jer je kamata na stambene kredite trenutačno 6,2 posto. „Pritisak na povećanje kamata postoji i sigurno je da će kamate rasti do jedan posto“, naglasio je Bohaček, ističući kako su banke svjesne da bi veći rast mogao pogoršati naplatu kredita. Obaranje ukupnog rizika države jedina je dugoročno učinkovita mjera za smanjenje kamatnih stopa. To su fiskalna konsolidacija, reforme i ubrzanje ulaska Hrvatske u EU i Europsku monetarnu uniju, poručili su bankari hrvatskoj Vladi. Šonje je rekao kako on ne priziva subvencioniranje kamata od strane države, iako je to bila jedna od Vladinih antirecesijskih mjera. On smatra kako bi takve mjere države stvorile pritisak na proračun i povećanje deficita, a upravo su deficit i javni dug faktori rizika zemlje. Banke su u prva četiri mjeseca 2009. građanima plasirale samo 700 milijuna kuna novih stambenih kredita. Ukupni stambeni krediti iznosili su krajem travnja 52,6, a krajem 2008. 51,94 milijarde kuna. Građanima je u godinu dana plasirano 8 milijardi kuna svih vrsta kredita. U međuvremenu, hrvatski ministar financija se očitovao na izjave bankara te je rekao kako nema razloga za povećanje kamata. On je podsjetio da je ranije bilo dogovoreno da će bankari s građevinarima pokušati postići dogovor, što bi se odrazilo i na cijenu stanova. K tome, tvrdi Šuker, bankari zaboravljaju da država daje porezne olakšice pri kupnji prvoga stana, a ističe i kako banke dobro zarađuju na stambenim kreditima. Kriza je. I banke se moraju prilagoditi činjenici da posluju u Hrvatskoj i da s njezinim građanima moraju dijeliti i dobro i zlo - poručili su u Vladi, uz napomenu da ne žele ulaziti u polemiku s bankama. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Uspjeh unatoč krizi
Izvoz drvne industrije u Bosni i Hercegovini u prva tri mjeseca ove godine je iznosio oko143 milijuna maraka i manji je za 16 posto nego u istom razdoblju 2008. Osim izvoza smanjen je i uvoz koji je bio manji za 26 posto nego u prvom kvartalu prošle godine, objavili su jučer lokalni mediji. Selma Bašagić, tajnica Grupacije drvne industrije Vanjskotrgovinske komore BiH, je navela kako je na smanjenje izvoza drvne industrije utjecao i pad izvoza rezane građe i to prema posljednjim podacima za 41 posto, dok je izvoz finalnih proizvoda, odnosno namještaja zabilježio blago povećanje od 3,5 posto. „Nažalost, povećan je izvoz vrlo jeftinih proizvoda šumarstva od 32 posto, što čini 13 posto ukupnog izvoza drvne industrije“, rekla je Bašagić. No, Lukša Šoljan, direktor Drvnog klastera u BiH, koji okuplja oko tridesetak poduzeća koja se bave ovom djelatnošću, rekao je da se, iako je prvi kvartal bio loš za proizvođače, u prošlom mjesecu već počeo nazirati oporavak. „Naime, već u travnju se vidio oporavak kada je proizvodnja i prodaja u odnosu na prvi kvartal ove godine povećana za 15 posto“, rekao je Šoljan. On još važnijim smatra činjenicu kako izvoz još ide dobro. Podsjetio je kako je drvna industrija u prva tri mjesec ove godine bila suočena sa situacijom koja je suprotna onoj kakva je bila prethodnih godina kada je potražnja bila čak dva i pol puta veća od mogućnosti šumarskih poduzeća da osiguraju sirovinu. „Drvoprerada se prva susrela s problemima, prije svega na svjetskom tržištu, jer je značajno pala potražnja za proizvodima s malim stupnjem finalizacije kao što je rezana građa, drvni elementi, dok možemo reći kako se namještaj dobro drži jer je izvoz u prvom kvartalu pao samo 2,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine“, rekao je Šoljan. To je pozitivno jer se radi o proizvodima visoke dodane vrijednosti. Ipak, kako je naglasio, za konačnu procjenu treba vidjeti kako će sve ići u drugom kvartalu. Smatra da je izostala pomoć vlasti koja bi trebala poticati ovaj sektor budući da on čini oko 50 posto izvoza iz BiH. No, rekao je da je dobra stvar da su Federacija i Republika Srpska donijeli odluku da su kompanije koje izvoze više od 70 posto svoje proizvodnje oslobođene od poreza na dobit. Šoljan kaže da se u nedostatku sredstava od Vlade moraju oslanjati na vanjske donatore. Oko dvadesetak lokalnih poduzeća ovog klastera sljedećeg tjedna bi trebala imati sastanak s predstavnicima nekoliko vodećih švicarskih kompanija koje su zainteresirane za suradnju, a sve ovo se odvija u suradnji sa Švicarskom agencijom za poticanje uvoza (SIPPO). (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Rekonstrukcija hidroelektrane
U Hidroelektrani (HE) Bajina Bašta u Perućcu je započela rekonstrukcija te hidroelektrane, u koju će biti uloženo 65,5 milijuna eura. Revitalizacija četiri agregata u elektrani Bajina Bašta će prema posljednjim informacijama trajati do 2013. godine. Kreditom njemačke KfW banke osigurano je ukupno 30 milijuna eura, dok će 35,5 milijuna eura uložiti EPS iz prihoda od prodaje električne energije. Posao revitalizacije HE Bajina Bašta na javnom natječaju je dobila firma 'Andritz Hidro' iz Austrije, sa kojom je sklopljen ugovor novembra 2007. godine. Značajan dio poslova je povjeren lokalnim tvrtkama ABS 'Minel', zatim Institut 'Mihailo Pupin', 'Goša-Montaža' iz Smederevske Palanke, ATB 'Sever' iz Subotice i 'Elektroizgradnja' iz Bajine Bašte. Vrijednost poslova koje će obaviti srbijanske tvrtke je 18 milijuna eura. Kako je saopćeno, najprije će biti revitaliziran prvi generator koji će biti deset mjeseci izvan pogona. U probni rad biti će pušten krajem veljače 2010. godine, da bi nakon toga u revitalizaciju ušao i drugi agregat. Revitalizacija generatora tri i četiri će započeti na proljeće 2011, odnosno 2012. godine, tako da će početkom 2013. godine HE Bajina Bašta biti u potpunosti obnovljena. Snaga hidroelektrane Bajina Bašta će nakon toga biti povećana 54 megavata i to sa sadašnjih 368 ona će se povećati na 422 megavata. Radni vijek hidroelektane će biti produžen za 30-40 godina, njen rad će biti pouzdaniji, a ulaganja u održavanje elektrane manja. HE Bajina Bašta je za 42 godine rada proizvela oko 63 milijarde kilovat-sati električne energije. Srpski ministar rudarstva i energetike Petar Škundrić ponovio je kako je Srbija započela investicijski ciklus u sektoru elektroenergetike u toku kojeg će u narednih pet do sedam godina uložiti devet milijardi eura. Prema njegovim riječima, u nove kapacitete će biti utrošeno oko pet milijardi eura, dok će za kapitalne remonte i redovno održavanje, uključujući i potrebne radove u vezi sa zaštitom životne sredine biti izdvojeno oko četiri milijarde eura. On je tom prilikom izrazio zadovoljstvo što će u obnovi HE Bajina Bašta sudjelovati veći broj domaćih kompanija. „Svaki zahvat u sektoru energetike treba i mora pružiti mogućnosti našim kompanijama da se uposle, da stvaramo nove vrijednosti i na taj način prebrodimo efekte ekonomske krize koja je pogodila i našu zemlju“, rekao je Škundrić. Ambasador Njemačke u Srbiji Volfram Mas izjavio je da je Njemačka od 2000. godine u okviru bilateralne privredne suradnje za Srbiju izdvojila 700 milijuna eura i napominje kako je najveći dio tih sredstava, oko 350 milijuna eura namijenjen podršci srpskom energetskom sektoru. „Cilj je da se Srbija, kao članica jugoistočne energetske zajednice, podrži u naporima kako bi osigurala efikasniju proizvodnju i iskorištenost energije, kao i da se pruži pomoć u provođenju evropskih ekoloških standarda“, naveo je Mas i dodao kako će njemačka savezna vlada sa sredstvima u iznosu od 70 milijuna eura, podržati i revitalizaciju još jedne drinske elektrane, hidroelektrane Zvornik. On je rekao kako nije bitno tko je napravio dugove, jer je većina dugova napravljena tako što su uložena sredstva u putnu infrastrukturu Srbije i dodao da je Vladi Srbije predložio da se poduzećima koja su sudjelovali u realizaciji tog projekta isplati barem dio duga. „Vlada je to prihvatila i u budžet je ušla suma od 20 milijardi dinara, a deset milijardi ćemo reprogramirati, tako da će u naredne četiri godine biti vraćen dug putarima u nekoliko rata“, podsjetio je Mrkonjić. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Novi zakon o stanovanju
Stupanjem na snagu novog zakona o stanovanju, iznajmljivanje stanova će se obavljati posredstvom licenciranih agencija, dok će inspekcijska služba kontrolirati tu djelatnost, rekao je pomoćnik ministra za ekonomskim razvoj za pitanja stambene politike Marko Vujović. Novi zakon o stanovanju čije se usvajanje očekuje do jeseni će biti krovni zakon koji će regulirati brojna pitanja iz stambene politike od kojih su najznačajnija zakup stambenih jedinica, njihovog održavanja kao i socijalno stanovanje. „Ova pitanja su djelomično regulirana zakonom o obligacijskim odnosima, dok će novi zakonom upotpuniti taj sektor. Na nivou svake općine biti će formirana posebna komisija koja će imati zadatak pružiti savjetodavnu i pravnu pomoć zakupcima kao posebnoj grupi potrošača. Iznajmljivanje više neće moći da se oglašava u novinama, lijepljenjem oglasa na zgradama, već posredstvom ovlaštenih agencija, a dvije strane sklapat će ugovor kojim će biti definirana njihova prava i obaveze, objasnio je Vujović, dodajući kako će morati da se u zakonu o obligacijskim odnosima ubaci dio kojim će se precizirati kada se zakupcu neće moći dati otkaz. Vujović je kazao da se u novom zakonu nalazi posebna oblast 'zaštićene zakupnine' kojom će precizirati na koji način će socijalno ugrožene kategorije stanovništva moći da iznajmljuju stanove. „To je najznačajnija novina u zakupu stanova, koja predviđa da posebne kategorije stanovništva iznajmljuju stanove po cijenama koje su niže od tržišnih. Tu razliku u cijeni zakupodavcima će nadoknađivati općine iz posebnih sredstava tako da zakupodavci neće biti ugroženi. Također, novina je da će i lokalne samouprave moći razvijati specifični model izgradnje stanova koje će se iznajmljivati po zaštićenoj zakupnini. Znači, općine će graditi stanove iz posebnog fonda koji će se puniti od zakupnina, a manji dio tog novca ići će na održavanje izgrađenih stanova“, rekao je Vujović. Novost u zakonu će biti i održavanje stambenog prostora koje je, prema riječima Vujovića, na prilično niskom nivou zbog nebrige stanara. U svakoj zgradi skupština stanara će morati potpisati ugovor sa agencijom za održavanje stanova. Takvih agencija za sada nema, pa će njihovo formiranje pokrenuti razvoj jednog novog tržišta. Održavanje stanova će kontrolirati inspekcijske službe, a tko ne bude poštovao zakon plaćat će kaznu koja je mnogo veća od iznosa koji će stanari izdvajati za održavanje prostora. U ministarstvu razmatramo da li ćemo formirati posebnu stambenu inspekciju koja će biti zadužena za provođenje zakona ili će taj posao biti dodijeljen nekoj od postojećih inspekcijskih službi. Formirat ćemo i upravu koja će prikupljati podatke sa terena o broju stambenih jedinica, podstanara, a ona će biti zadužena da pripremi i strategiju razvoja stambene politike za određeni vremenski period“, rekao je Vujović. On je rekao i da se priprema i prijedlog zakona o privatno –javnom partnerstvu i kooperativama kojim će se urediti specifična forma privredne djelatnosti, a to je izgradnja stanova i njihova prodaja po povoljnijim uvjetima od tržišnih. „Država će kao partner participirati kroz osiguravanje zemljišta, infrastrukture i komunalija, dok će privatni partner graditi stanove. Ti stanovi nakon izgradnje će biti ponuđeni na prodaju po cijenama koje su i do tri puta niže od tržišnih, a jedan dio će se ostavljati za rentiranje. Novac od rente će se koristiti kao pokriće za vraćanje dugova bankama koje daju kredite za takvu izgradnju. Ta vrsta poslovanja na zapadu kojom se rješavaju socijalna pitanja je intenzivno zaživjela i obavljaju je tvrtke koje su specijalizirane za tu djelatnost. U Crnoj Gori će se za obavljanje tog posla morati pribaviti posebna licenca, a ostavljena je mogućnost da strane kompanije mogu učestvovati u tom poslu. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Problemi u diplomaciji
Prema jučerašnjim napisima u kosovskim medijima, spekulira se da bi Makedonija mogla povući odluku o priznavanju nezavisnosti Kosova nakon što je predsjednik Kosova Fatmir Sejdiju odbio posjetiti Makedoniju i bude primljen kod makedonskog predsjednika Đorđa Ivanova bez uobičajene ceremonije. Mediji procjenjuju kako je ipak malo izvjesno da će doći do takvog razvoja situacije. Makedonska vlada sada sama lansira priču o mogućem povlačenju priznanja kako bi relativizirala posljednje incidente sa Prištinom zbog nepozivanja Sejdijua na inauguraciju makedonskog predsjednika, kao i oko Sejdijuovog neodlaska u Skople zato što je trebalo da bude dočekan bez državnih počasti. U međuvremenu, ministar vanjskih poslova Srbije Vuk Jeremić pozvao je zemlje članice Organizacije američkih država (OAD) koje još nisu priznale Kosovo da ostanu uzdržane po tom pitanju dok Međunarodni sud pravde ne objavi svoju odluku. „To je jedini način da se izbjegne daljnje podrivanje legitimiteta međunarodnog sistema i univerzalnih vrijednosti koje su nam zajedničke“, rekao je Jeremić na 39. sjednici Organizacije američkih država u gradu San Pedro Sula u Hondurasu. Američki ambasador u Podgorici Roderic Moore izjavio je pak kako smatra da je sasvim prirodno da Crna Gora o Kosovo, dvije susjedne države koje se međusobno priznaju, razmjene ambasadore, i da to ne bi trebalo poremetiti odnose Crne Gore i Srbije. On je istakao da se SAD zalažu za najbolje moguće odnose Podgorice i Beograda i pored tog što je Crna Gora priznala Kosovo, a Srbija tim povodom izrazila nezadovoljstvo. „Nadamo se da će i Srbija i Crna Gora doći do zaključka kako je u obostranom interesu Crne Gore i Srbije da imaju najbolje moguće odnose“, rekao je Moore. On je ocijenio da na diplomatskom nivou između Srbije i Crne Gore postoji određena napetost, a da su odnosi u svim drugim sektorima prilično dobri i dodao da je optimist, pogotovo nakon susreta dvojice predsjednika, Borisa Tadića i Filipa Vujanovića, nedavno u Beogradu. Crnogorska vlada priznala je kosovsku nezavisnost početkom listopada prošle godine, na što je Srbija odgovorila otkazivanjem gostoprimstva njihovom ambasadoru. Službena Podgorica još uvijek nije predložila kandidata za ambasadora, a mandatar za sastav nove vlade Milo Đukanović nije isključio mogućnost da to ponovo bude Anka Vojvodić. (Violeta Palaska)

Makedonija: Čija će biti odgovornost za spor s EVN-om?
Makedonska opozicija je uputila seriju kritika i pitanja direktno premijeru Nikoli Gruevskom oko toga tko će preuzeti političku, moralnu i materijalnu odgovornost ako vlast izgubi spor s EVN-om u Washingtonu. „Kockate se s milijardom dolara moguće štete, zato Vas pitam da li ćete Vi snositi materijalnu odgovornost jer ako izgubimo spor, ja znam što ćete učiniti; materijalnu štetu će platiti makedonski građani, a što se krivične tiče, nastradat će Čingovski“, pitao je u makedonskom Parlamentu zastupnik Vlado Bučkovski. Gruevski je kratko odgovorio da ne odgovara na hipotetska pitanja. Spor između ELEM-a i EVN-a poprima sve veće razmjere, a za smirivanje situacije već apeliraju i ambasadori u Makedoniji. U međuvremenu, Dvije državne energetske tvrtke za proizvodnju i prijenos struje, ELEM i MEPSO, dogovorile su se koliko će električne energije biti potrebno za pokrivanje tehničkih gubitaka u sustavu, kao i za sistemske usluge tvrtki. Ovakav dogovor državne tvrtke trebaju sklopiti i s distributerom EVN, pošto se radi o obvezi sukladnoj Zakonu o energetici. Sklopljenim dogovorom, unutar pravnog okvira stavljene su sve aktivnosti u suglasnosti s licencijama dvaju tvrtki. K tome, tvrtke očekuju skoro sklapanje bilateralnih ugovora o reguliranju međusobnih odnosa i s EVN-om Makedonija, koja je na makedonskom tržištu prisutna oko dvije godine.Osim tužbe teške 160 milijuna eura za aneks ugovora, koja se smatra najvećim gospodarskim sporom u povijesti Makedonije, samo je ELEM podnio još najmanje četiri tužbe protiv EVN-a kod makedonskih sudova. Pa tako najmanje šest međusobnih sudskih procesa, što na sudovima u Makedoniji, a što na inozemnim te jedna milijarda eura dijele dvije najveće energetske tvrtke u Makedoniji, ELEM i EVN, od pomirenja. Osnovni sud u Skopju donio je odluku da EVN isplati 160 milijuna eura ELEM-u za stara, neplaćena potraživanja. Proces se nastavlja u makedonskom Apelacijskom sudu jer se EVN žalio na ovu odluku. (Vlado Naumovski)

Albanija: Prvi milijun elektroničkih osobnih iskaznica
Albanski ministar unutarnjih poslova Bujar Nishani izjavio je kako je Albanija od siječnja proizvela milijun novih elektroničkih osobnih iskaznica, te će ostatak biti u rukama građana prije no što im budu potrebne za glasovanje na parlamentarnim izborima 28. lipnja. Nishani je rekao kako nema izgleda da taj proces doživi neuspjeh. Biračima će biti dozvoljeno glasovati samo ako predoče valjanu putovnicu ili elektroničku osobnu iskaznicu, što čini proces izdavanja još značajnijim. Stručnjaci se slažu da je propis o pokazivanju valjane osobne iskaznice na biračkom mjestu moderan način jamčenja pravednih izbora. Vladajuća Demokratska stranka (DS) optimistična je glede ostvarivanja krajnjeg roka za izdavanje osobnih iskaznica svim biračima. Međutim, opozicija tvrdi još od početka godine kako bi više stotina tisuća birača moglo ostati bez mogućnosti glasovanja. Socijalistička stranka također ustrajava u tome da albanska Vlada ukine naknadu od deset eura, koju naziva 'izbornom naknadom' i besplatno izdaje osobne iskaznice. Vlada je odlučila pružiti financijsku potporu umirovljenicima, studentima i nezaposlenima, ali besplatne osobne iskaznice izdaje samo vrlo limitiranim skupinama: slijepima, paraliziranima, Romima i takozvanim Egipćanima (Jevgits). SP kaže kako vlada pokušava spriječiti izlazak na izbore birača ljevičara, s malim prihodima. Vladajuća Demokratska stranka odgovorila je na ove optužbe kako SP osporava izborne rezultate i prije nego što su biračka mjesta otvorena. (Violeta Palaska)


Utorak, 02.06.2009.

Slovenija: Nezadovoljstvo hrvatskom kampanjom
Slovenski turistički menadžeri požalili su se na neprimjerene reakcije koje je u hrvatskim medijima izazvao njihov slogan 'Najbliže europsko more uz olakšice s vizama - prijatelji iz Pirana i Portoroža', kojima slovenska nacionalna turistička organizacija žele privući turiste iz Srbije. Zbog usporedne promidžbene akcije koju u Srbiji vodi Hrvatska turistička zajednica neki negativni komentari i kolumne koji su se posljednjih dana pojavili u hrvatskim medijima stvaraju dojam kako Slovenci kradu potencijalne goste iz Srbije koji bi inače otišli na hrvatsko more, objavili su slovenski mediji. „Mi smo u Srbiji postavili samo 40 velikih plakata i potrošili sedam puta manje nego Hrvatska turistička zajednica, oko 70.000 eura. To nikako nije bila provokacija“, rekao je Jadran Furlanič iz turističkog društva Portorož, komentirajući neke komentare i kolumne iz hrvatskog dnevnog tiska i drugih medija. Poruka koju je za Slovensku turističku organizaciju (STO) sastavila jedna beogradska oglasna agencija zapravo govori Beograđanima da im je Portorož 'osam minuta bliži od grčkog mora', a plakatu koristi i najava da će se za srpske turiste uvesti vizne olakšice prilikom ulaska u države Schengena, rekao je Furlanič. Prema njegovim je riječima akcija slovenskih turističkih menadžera ostvarila dobar učinak u Srbiji jer je sadržavala i prijateljsku poruku. „Srbija je turističko tržište u fazi rasta, a toga su svjesni i Hrvati. Samo tako mogu protumačiti sasvim neprimjerenu reakciju na našu promidžbenu akciju koja je u financijskom smislu mnogo skromnija od hrvatske“, rekao je za slovenske medije direktor Slovenske turističke organizacije (STO) Dimitrij Piciga. Piciga je istaknuo da su Srbi zbog dodatnih turističkih promidžbenih akcija u Sloveniji ove godine na 11. mjestu po posjetima u Sloveniji. Njihov je broj ove godine povećan za 23 posto, ističe Piciga. Prema broju noćenja i turističkih dolazaka na prvim su mjestima i dalje Talijani, Austrijanci i Nijemci, ali njihov broj stagnira, a u odnosu na prošlu godinu znatno je pao broj britanskih posjetitelja. Kako bi kompenzirala mogući pad dolaska turista s najjačih susjednih tržišta, slovenska nacionalna organizacija za turizam je ove godine pojačala izdvajanja za informacije i propagandu u nekim zemljama, pa i u Srbiji, na koje do sada nije bila orijentirana. Uz to, ovih je dana pokrenuta i državna promotivna akcija s porukom 'Blizu kuće - blizu srca' koja se obraća domaćim turistima, kako bi ih se animiralo da ovog ljeta koriste u što većoj mjeri domaće jadranske i kontinentalne destinacije. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Ove nedjelje otvoreni dućani
Hrvatski trgovci će od ove nedjelje, prve nakon 1. lipnja, otvoriti vrata svojih prodavaonica do 14 sati. Novi zakon je želio zaštititi radnike kojima rad nedjeljom nije bio plaćen, ali nije poznato hoće li se to sada poštovati. Od jučer je stupio na snagu ljetni režimski rad trgovina diljem Hrvatske koji je uređen nedavno mijenjanim Zakonom o trgovini koji je od svoje odgođene primjene početkom godine stalna meta kritika i polemika. Nakon mnogobrojnih rasprava, apela Katoličke crkve i sindikata te predstavnika trgovaca činilo se kako je hrvatska Vlada uspjela naći kompromis za sve zainteresirane strane. Novi zakon je nažalost naišao u vrijeme loših gospodarskih prilika, pa stručnjaci nisu mogli dati rani zaključak o posljedicama na gospodarstvo, a povećan broj nezaposlenih također može imati za uzrok više faktora. Posljednjih nekoliko mjeseci hrvatski građani su utočište u potrazi za namirnicama pronalazili na benzinskim postajama koje su na svojim policama odjednom imale neuobičajene benzinske destilate poput osnovnih prehrambenih i higijenskih proizvoda. Na radost turističkih djelatnika i vlasnika lokala u sve širim trgovačkim centrima čija je prednost bila upravo rad danima kada su trgovine u centru grada zatvorene, ovoga vikenda zakon otvara njihova vrata. Postavlja se pitanje hoće li se kupci vratiti u trgovine nedjeljom ili se u ovih pet mjeseci dogodio pomak navika potrošača u Hrvatskoj pa trgovine bez obzira na radne nedjelje i dalje ostaju u minusu koji ih je kako kožu snašao nakon primjene novog zakona. Predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske, Dragica Mišeljić, izjavila je jučer kako će sindikati pomno pratiti što se sada događa. Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever rekao je kako se pribojava da će se radom nedjeljom ponovno otvoriti i pitanje rada na crno. U vremenu smanjene potrošnje, kada ljudi ionako manje kupuju, nelogično je otvarati trgovine nedjeljom, mišljenja je Sever. Prema novom zakonu od 1. lipnja do 1. listopada te tijekom prosinca, sve prodavaonice mogu raditi nedjeljom od 7 do 14 sati, a iznimno svaki dan od 0 do 24 sata mogu raditi benzinske postaje, prodavaonice na graničnim prijelazima, auto-odmorištima, kolodvorima, zračnim lukama, pristaništima i slično. Cijele godine nedjeljom od 7 do 14 sati mogu raditi vlasnici štandova i klupa za prodaju cvijeća i svijeća izvan tržnica, kiosci, pekarnice i slično. Isto tako mogu raditi i prodajni objekti u sklopu bolnica, hotela, toplica i sličnih institucija. Zakon o trgovini na snagu je stupio 2. kolovoza prošle godine, no zbog najava poslodavaca da bi naglo ukidanje rada nedjeljom moglo uzrokovati otpuštanja velikog broja radnika odgođena je primjena dijela Zakona kako bi poslodavci imali vremena prilagoditi svoje poslovanje novim uvjetima. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Mediji za sve krivi
Prema tvrdnjama brojnih kritičara, premijer s najgorim rezultatima u povijesti Federacije Bosne i hercegovine, izjavio je kako je zadovoljan njima, a za katastrofalno stanje krivi programske ciljeve i zadaće medija. Predsjednik Vlade Federacije BiH u ostavci Nedžad Branković izjavio je kako je bio svjestan rizika kada je preuzeo tu dužnost i kako je više zadovoljan nego nezadovoljan rezultatima rada. „U vrijeme mog predsjedavanja Vladom, uradili smo neke sustavne stvari u sektoru energetike, prometa i komunikacija, a zatim smo istinski krenuli u reviziju socijalnog sektora i boračko-invalidske zaštite. Mislim kako smo dali neke smjernice na koji način reformirati strukturu Federacije BiH“, rekao je Branković. Gostujući u programu televizije OBN, Branković je ocijenio kako su Federaciji BiH neophodne strukturne reforme kako bi mogla uspješno funkcionirati i opstati kao sistem. Branković je ponovio kako, nakon njegovog odlaska, u proračunu Federacije BiH ostaje više novaca nego dugovanja i kako je konsolidirao račun trezora. Postavlja se pitanje zbog čega je Federacije BiH u posljednje dvije godine u medijima predstavljana samo u negativnom kontekstu. Svi su priželjkivali da propadne Federacija BiH i iza toga se vjerojatno krije neki politički koncept, a jedan dio medija je imao određeni programski cilj i zadaću, smatra Branković. Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nedžad Branković uputio je u ured predsjednice Federacije BiH Borjane Krišto i dvoje potpredsjednika Mirsada Kebe i Spomenke Mićić neopozivu ostavku na tu dužnost. Ostavka je upućena s zamolbom žurnog završetka procedure njegovog razrješenja i imenovanja novog premijera. U pismu predsjedniku vodeće bošnjačke stranke SDA, Sulejmanu Tihiću, Branković je obrazložio ostavku ponovnim izborom Tihića za predsjednika stranke. „S obzirom na to kako izraženu volju većine na Kongresu SDA doživljavam i kao podršku Vašem zahtjevu za mojom ostavkom koju ste zatražili prije Kongresa, želim Vas informirati kako to prihvaćam kao stav stranke koja me je i predložila na ovu funkciju, i to u ovom trenutku želim poštovati i provesti“, naveo je u pismu. Branković je naveo kako će do realizacije zahtjeva koristiti godišnji odmor, a u skladu s Ustavom Federacije BiH i Zakonom o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine, ovlasti će prenijeti na svoje zamjenike na način kako to odluče šefovi izvršne vlasti radi neometanog funkcioniranja Vlade Federacije BiH, navodi se u pismu ostavke premijera Brankovića. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Pozitivan izvještaj bez garancije
Ministar rudarstva i energetike Srbije Škundrić izjavio je jučer da će Vlada Srbije slijedećeg tjedna uputiti javni poziv za izbor novog nezavisnog revizora koji će preispitati poslovanje Naftne industrije Srbije u 2008. godini. Ministar Škundrić je rekao da će se nova oditorska kuća još jednom pozabaviti revizijom završnog računa NIS-a, kako bi Vlada definitivno imali točan izvještaj o rezultatima prošlogodišnjeg poslovanja NIS-a. On je u izjavi za srbijanske medije istakao da će novi revizor koji bude angažiran morati prije 30. rujna dostaviti svoj izvještaj, s obzirom na to da Skupština dioničara NIS-a mora usvojiti izvještaj o poslovanju najkasnije do tog datuma i dodao da će biti odložena sjednica Skupštine dioničara, koja je bila zakazana za 30. lipanj, na kojoj je trebao biti usvojen ili odbačen izvještaj revizorske kuće KPMG. Odgovarajući na pitanje, što ako i novi izvještaj potvrdi gubitke NIS-a, Škundrić je rekao da nitko nikome nije garantirao bilo kakav pozitivan rezultat poslovanja kada je NIS prodavan. „Ovdje je riječ i o našem interesu da vidimo da li je bilo očekivane dobiti ili nije. Gubitke treba da pokriva kompanija, on ne može biti sporno pitanje između Vlade Srbije i strateškog partnera, pošto je Gasrpomnjeft kupovao NIS u postojećem stanju i s poslovanjem koje u tom trenutku nije bilo moguće utvrditi, pošto se završni računi podnose do 28. veljače“, precizirao je Škundrić. On je objasnio kako država nije preuzela nikakvu obavezu da će u slučaju gubitaka nadoknaditi štetu, već je samo prodavala kompaniju i naglasio da smo mi postupili na bazi prihvaćenih završnih računa i prenete dobiti iz 2006. i 2007. godine, koja je raspoređena u siječnju 2009. i tako vršili raspodjelu dobiti. Govoreći o cijeni uslužne prerade nafte, ministar je istaknuo da država kao manjinski vlasnik nema više prava određivati tu cijenu, nego to sada prepušta kompanijama da se među sobom dogovore koliko će koštati. On je dodao kako će zbog toga maksimalno povećanje cijena goriva biti oko tri posto, a promjena cijene derivata će i dalje biti rađena na dva tjedna. „U planu je da se do kraja ove ili siječnja slijedeće godine osigura novac kojim će se nastaviti radovi na plinifikaciji Srbije, a prioritetna je i gradnja trase Niš-Dimitrovgrad koji predstavlja prvu varijantu Južnog toka, a u čijoj će realizaciji učestvovati Jugorosgas, rekao je on. Govoreći o podzemnom skladištu plina 'Banatski Dvor', ministar je rekao da će morati biti angažirani dodatni izvođači da bi se završila gradnja plinovoda Gospođinci - Banatski Dvor, jer će samo tako moći na vrijeme početi utiskivanje većih količina plina za slijedeću sezonu grijanja. „Utiskivanje plina će početi u srpnju, kada mu je cijena najpovoljnija. Za potrebe grijanja domaćinstava i prioritetnih potrošača mogli bismo na taj način da osigurati dva mjeseca punog snabdijevanja“, ukazao je Škundrić. On je naglasio kako Gasprom najvjerojatnije neće sudjelovati u ovoj fazi radova na Banatskom dvoru, ali da postoji mogućnost da se već slijedećeg tjedna u Sankt Peterburgu u razgovorima s Gaspromom postigne dogovor o učešću ruske strane u punjenju plina i precizirao da bi to bio komercijalni plin. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Sumnjivo poslovanje
Prihodi kotorskog Jugopetrola konstanto rastu već šest godina, od kada je država oko 54 posto dionica prodala grčkom Helenik petroleumu, ali vidljivih ulaganja u kompaniju nema. Prikazana dobit za svaku od prethodnih godina, pod upravom Grka, je skromna, a i kao takva nikada nije dijeljena dioničarima kroz dividendu. Stručnjaci smatraju kako je jedino objašnjenje takvog poslovanja je da većinski vlasnici izvlače novac, a jedan od načina za to je i kupovina goriva od matične tvrtke Helenik petroleum. Upravo se kroz tri prethodne rečenice u najkraćem može opisati priča o Jugopetrolu od njegove privatizacije. Država je svoj paket dionica u Jugopetrolu prodala Heleniku krajem 2002. za 65 milijuna eura ili 25 eura po dionici. Grci su bili obavezni uložiti 35 milijuna eura, kroz dokapitalizaciju, ali to nikad nije ostvareno, jer većinski vlasnik nije imao dvotrećinsku većinu na skupštinama dioničara gdje se donose odluke o dokapitalizaciji. Takve odluke blokirali su privatizacijski fondovi koji imaju oko 20 posto dionica, jer im nije odgovaralo da Helenik uveća vlasništvo, a da se njima smanji, kako bi se i desilo da je Jugopetrol dokašitaliziran. Helenik petroleum od dolaska u Crnu Goru gotovo uopće nije ulagao u kompaniju, makar to nije vidljivo, ukoliko se ne računa promjena brenda benzinskih pumpi u “Eko”. Pumpe ostalih trgovaca gorivom u Crnoj Gori znatno su modernije, funkcionalnije i bogatije ostalim uslugama koje se, osim prodaje goriva, tamo nude. Jugopetrol je nakon privatizacije bio generalni sponzor Vaterpolo kluba Primorac, zbog obaveze koju mu je država nametnula, ali je i od toga odustao čim je istekao predviđeni period. Najveća kotorska kompanija u ovoj godini nije dala ni cent sponzorstva gradskom vaterpolo klubu, novom evropskom prvaku, iako je bilo zahtjeva. Sa druge strane, prihodi Jugopetrola rastu. U 2008. su premašili 200 milijuna eura, sa čime se malo koja kompanija u Crnoj Gori može pohvaliti, a prikazani profit je svega oko 7,2 milijuna. Prethodnih godina, a pogotovo u 2008, skoro sve naftne kompanije u svijetu ostvarile su rekordne prihode i profite, zbog visokih cijena goriva. U 2001. i 2002. godini, kada je država vodila kompaniju, prikazani profit je bio 10, odnosno 7,3 miliona eura. Taj novac je podijeljen dioničarima kroz dividendu, prvi i posljednji put od dolaska novog vlasnika. Pod vodstvom Helenika, kako su mediji objavljivali, Jugopetrol je u 2003. ostvario zaradu od 867.000 eura, da bi u 2004. ima gubitke od oko 4,4 milijuna. Slijedeće godine ostvareno je oko 700.000 eura dobiti, 2006. oko 8,7 milijuna, naredne oko 9,7 milijuna. Navedeni iznosi profita smatraju se skromnim, ako se zna da su prihodi svake godine rasli, a sada premašuju i 200 milijuna eura. Osim prodaje goriva, na Jugopetrolovim pumpama kojih ima najviše po Crnoj Gori, prodaju se i brojni artikli od kojih se ostvaruje marža, pa je zato rezultat poslovanja dodatno pod sumnjom da je namješten. Čak i skromni profiti koji su ostvarivani, nikad nisu dijeljeni za dividendu dioničarima, kojih u ovom trenutku ima oko 3.500. Grci uvijek daju identično objašnjenje za to, a to je da se novac od profita reinvestira. Nakon privatizacije rezultati poslovanja morali su biti znatno bolji, zbog rasta cijena i potrošnje, ali i zbog činjenice da Jugopetrol jeftinije može nabavljati gorivo od majke firme u Grčkoj. Do toga nije došlo, makar ne službeno. Manjinski dioničari Jugopetrola, posebno privatizacijski fondovi, više puta su javno saopćavali da slabiji rezultati od očekivanih izazivaju sumnju da menadžment Jugopetrola preko napuhanih cijena goriva zapravo isisava novac iz Crne Gore u Grčku. Takve i druge slične sumnje državni organi nikad nisu provjeravali, makar javnost sa time nije upoznata. Činjenica je da su Grci nakon kupovine Jugopetrola dobili konkurenciju, tako što je država osnovala Montenegrobonus, a samim tim su i izgubili posao snabdijevanja Kombinata aluminija mazutom. Činjenica je i da je novi vlasnik zatekao nepovoljan kolektivni ugovor, pa je značajan novac potrošio za potrebe radnika, naročito za otpremnine. Međutim, veliki prihodi koje Jugopetrol ostvaruje već godinama, morali bi anulirati sve moguće troškove. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Povećanje broja zaraženih
Na Kosovu se iz dana u dan povećava broj zaraženih hemoragičnom groznicom koju izazivaju krpelji. Od ujeda krpelja, odnosno od hemoragične groznice koju oni izazivaju, tokom prošlog tjedna u Kliničko-bolničkom centru u Prištini preminuo je jedan bračni par iz Mlečana, kod Mališeva, a njihova kćerka se nalazi na liječenju. Ministar zdravlja Aljush Gashi pozvao je predsjednike dvanaest kosovskih općina da se angažiraju maksimalno na sprečavanju širenja epidemije. „Nastavit će se sa dezinfekcijom u svim općinama. Krajem slijedećeg tjedna iz Instituta Ujedinjenog Kraljevstva iz Londona stići će grupa stručnjaka koja će zajedno sa stručnjacima nacionalnog instituta za zdravlje analizirati situaciju“, rekao je Gashi. Samo tokom mjeseca svibnja na središnjem Kosovu hemoragičnom groznicom zaraženo je 16 osoba. Posljednjih nekoliko godina sa toplim danima javljaju se krpelji koji prenose hemoragičnu groznicu crime congo. Infektolog Salji Ahmeti ocijenio je da je situacija zabrinjavajuća i opasna kako za pacijente tako i za medicinsko osoblje. „Širenje groznice se dešava u kontaktu sa bolesnikom u prvim danima”, rekao je Ahmeti. „Danas smo primili 14 pacijenata od koji je petoro u teškom zdravstvenom stanju, a jedan veoma loše”, dodao je on. Prema podacima Kliničko-bolničkog centra, pet pacijenata je u teškom stanju od ujeda krpelja. Liječničku pomoć nakon ujeda krpelja zatražilo je 157 osoba, od čega je 27 hospitalizirano, dok se svakoga dana prijave tri do četiri osobe sa ubodom krpelja. Izvještava se da je u općini Klina jedna osoba zaražena hemoragičnom groznicom crime congo, dok je kod 83 osobe registriran ubod krpelja. U ovoj općini je počela kampanja za obuku i upozoravanje građana na opasnosti od uboda krpelja. Doktor Ahmeti je rekao da se javljaju pacijenti iz općine Srbica, Drenica, Gjakovica, Prizren. „Zabrinjava činjenica da imamo i jedan slučaj iz Kosova Polja, tako dobivamo novo žarište”, rekao je Ahmeti. Infektolog kaže da na Klinici ima dovoljno terapije za sve pacijente, ali da je neophodno preventivno djelovati, odnosno da stanovništvo izbjegava mjesta za koja se sumnja da mogu imati krpelje. „Tokom radova na poljima treba nositi dugačke hlače i da se one vežu kod članka, da budu bijele boje kako bi se krpelji mogli primijetiti. Da dobro očiste dvorište ispred kuće, budući da trava i smeće stvaraju dobre uvjete za razmnožavanje krpelja”, objasnio je Ahmeti.Hemoragična groznica se svake godine označi kao epidemija i uglavnom se poduzimaju mjere informiranja građana i oprašivanja samo onih travnatih površina za koje se zna da su leglo zaraženih krpelja. (Violeta Palaska)

Makedonija: Loša opravdanja Vlade
Pad makedonske industrijske proizvodnje nije dramatičan i manji je od pada industrijske proizvodnje u Eurozoni, rekao je makedonski premijer Nikola Gruevski koji smatra da je pad uzrokovala globalna ekonomska kriza. Makedonska Vlada na krizu je odgovorila s više paketa antikriznih mjera, rekao je premijer. Pad proizvodnje u siječnju je bio 16,7 posto, a u mjesecima nakon toga pad se smanjivao. Gruevski je rekao da je u drugim državama eurozone pad proizvodnje mnogo viši, odgovarajući na pitanja opozicijskog zastupnika iz SDSM-a Janija Makradulija na parlamentarnoj sjednici koja je posvećena pitanjima zastupnika. A prema jučer objavljenim podacima makedonskog Državnog zavod za statistiku, prosječna mjesečna neto plaća po zaposleniku u Makedoniji u ožujku iznosila je 19.746 denara, odnosno oko 322 eura. Ovo predstavlja povećanje za 148 denara u usporedbi s prosječnom plaćom u veljači, koja je iznosila 19.598 denara. U usporedbi sa istim mjesecom prošle godine, prosječna plaća je povećana za 27,2 posto, no treba uzeti u obzir da su se ove godine dogodile strukturne promjene u podacima za neto plaće uključenjem naknada za hranu i prijevoz. Najveći porast plaća zabilježen je u sektorima Opskrbe električnom energijom, plinom i vodom (4,7 posto), građevinarstvu (4,6 posto) i prerađivačkoj industriji (3,7 posto). Usprkos povećanju prosječne plaće denar je devalvirao. Zato će makedonski građani i tvrtke od sada će još teže dolaziti do kredita jer je Narodna banka Makedonije drastično povećala troškove banaka za denarske i devizne depozite. Time je NBM blokirao banke da daju novac za kredite od štednji u denarima, upozoravaju stručnjaci, koji strahuju de će ekonomska aktivnost u Makedoniji u potpunosti zamrijeti. Iz NBM-a kažu kako su se na tu mjeru odlučili kako bi obranili tečaj denara i potaknuli banke na štednju. Ekonomski analitičari upozorili su da se zbog precijenjenosti denara i njegovog fiksnog deviznog tečaja, ali i zbog megalomanskih trošenja makedonske Vlade, Makedonija nalazi pred financijskim kolapsom. (Vlado Naumovski)

Albanija: Započela je izborna kampanja
U Albaniji je službeno započela kampanja za parlamentarne izbore 28. lipnja, izvijestili su albanski mediji. Dvije glavne suparničke stranke na predstojećim izborima, vladajuća Demokratska stranka (DS) i vodeća opozicijska stranka, Socijalistička partija (SP), održale su prve predizborne skupove u Tirani. Albanski birači će izabrat 28. lipnja 140 zastupnika parlamenta, birajući između 4.000 kandidata koji predstavljaju 39 stranka i koalicija. Albanska vladajuća Demokratska stranka (DS) započela je još 24. svibnja svoju predizbornu kampanju, četiri dana uoči službenog datuma početka koji je odredilo Središnje izborno povjerenstvo. Premijer Sali Berisha, predsjednik Demokratske stranke, tada je kazao je kako će kandidati dati albanskom parlamentu novi stupanj učinkovitosti. „Vi ćete biti autori velikog događaja, Albanija će se promijeniti u iduće četiri godine“, rekao je premijer Berisha kandidatima. Istaknuo je uspjehe sadašnje vlade u ostvarivanju članstva u NATO-u i podnošenju zahtjeva za dobivanje statusa kandidata za prijam u Evropsku Uniju. Berisha je također obećao kako će tijekom sljedećeg mandata njegova vlada omogućiti Albancima bezvizna putovanja u Evropu i pripremiti zemlju da postane članica Evropske Unije do 2013. godine. (Violeta Palaska)


Ponedjeljak, 01.06.2009.

Slovenija: Posljedice ekonomske krize
Prema posljednjim procjenama Međunarodnog monetarnog fonda Slovenija je teško pogođena ekonomskom krizom. Procjena je MMF-a da će slovenska privreda ove godine imati negativnu stopu rasta Slovenija je, kao mala otvorena ekonomija, teško pogođena globalnom ekonomskom krizom, ocijenio je Međunarodni monetarni fond (MMF) u godišnjoj procjeni stanja slovenske privrede. Procjena je MMF-a da će slovenska privreda ove godine imati negativnu stopu rasta od 2,7 posto, a da će u 2010. godini ponovo uspostaviti rast, po stopi od 1,4 posto. Negativan rast prije svega je, po ocjeni MMF-a, posljedica pada izvoza zbog ekonomske krize u euro-zoni i strožih uvjeta kreditiranja, prenijela je slovenska agencija STA. U izvještaju se navodi kako su trgovina, proizvodnja i investicije u Sloveniji drastično opali, dok su, s druge strane, nezaposlenost i javni dug porasli. Nezaposlenost će ove godine najvjerojatnije dostići 6,2 posto radne snage, u usporedbi sa 4,4 posto u 2008, prije no što opadne na 6,1 posto sljedeće godine. MMF inflaciju u Sloveniji procjenjuje na 0,5 posto ove godine (sa 5.7 posto u 2008) i 1,5 posto u 2010. Također se procjenjuje kako će budžetski deficit dostići 4,2 posto bruto društvenog proizvoda. MMF preporučuje Sloveniji da poduzme široke ekonomske reforme, uključujući promjenu mirovinskog sistema, povećanje broja godina potrebnih za odlazak u penziju i smanjenje odnos mirovina i plaća. Slovenija spada među države koje će najviše osjetiti svjetsku gospodarsku i financijsku krizu, ocijenio je i generalni direktor Gospodarske komore Samo Hribar Milič. Pokretač gospodarskog razvoja u Sloveniji nekad je bio povezan s lakim pristupom novcu i izvoznom usmjerenošću, no bilo je, i još uvijek jest premalo elemenata konkurentnosti. Slovenija je u krizu upala prilično nespremna budući da je prethodno imala visok rast javne potrošnje, a zaduženost gospodarstva i stanovništva bile su veće od ušteda, da bi prošle jeseni uslijedila teška kriza. Situacija na području likvidnosti je na granici katastrofalne, istaknuo je te pozvao vladu na dodatne mjere. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Posao se traži preko Interneta
Istraživanje koje je proveo web portal MojPosao pokazalo je kako mladi sve manje studiraju uz rad koji im često usporava studiranje te se žure završiti fakultet i odmah traže posao. Istraživanje o profesionalnim očekivanjima mladih u Hrvatskoj koje je proveo portal MojPosao u sklopu osmog hrvatskog Dana Karijera pokazuje kako sve manje mladih radi za vrijeme fakulteta, ali posao ipak traže odmah po završetku studiranja. Velika većina ispitanika, čak 80 posto, radije bi ostala i radila u Hrvatskoj nego otišla u inozemstvo. Podaci ispitivanja pokazuju kako su mladi ove godine izrazili u visokom postotku pesimizam što se tiče vremena potrebnog za pronalazak posla, pa je tako prošle godine samo 12 posto smatralo da će posao tražiti dulje od tri mjeseca, a ove godine to smatra čak petina. Sve je više mladih zainteresirano za razvoj svoje karijere, te 87 posto ispitanika stavlja karijeru na prvo mjesto u svome životu. Oko 60 posto ispitanika smatra kako je najbolje vrijeme za pronalazaka posla odmah nakon završetka fakulteta, a da posao treba pronaći još za vrijeme studiranja smatra trećina ispitanika, a svega šest posto drži kako je najbolje vrijeme za pronalazak posla nekoliko mjeseci nakon diplome. Ove su godine ispitanici nešto pesimističniji što se tiče vremena potrebnog za pronalazak posla, a prošle godine je svega 12 posto smatralo da će posao tražiti dulje od tri mjeseca, a ove godine to smatra čak petina. Također je zanimljivo da je smanjen broj studenata koji već rade, što je očekivano s obzirom na veće zahtjeve studiranja prema Bolonjskom programu. Međutim to nije u skladu s trenutnim zahtjevima gospodarskog sektora u kojem se traže zaposlenici s bar nekim radnim iskustvom. Ispitanici koji studiraju na FER-u i Ekonomiji optimističniji su od ostalih, pa je od studenata FER-a čak 27 posto očekuje da će posao tražiti manje od mjesec dana, a sedam posto ih već radi, dok 16 posto studenata ekonomije već radi, a pet posto očekuje da će naći posao u roku mjesec dana. Najpesimističniji su studenti Hrvatskih Studija i Filozofskog fakulteta gdje niti jedan ne očekuje da će posao naći unutar mjesec dana. Prilikom predstavljanja rezultata ispitivanja istaknuto je kako je zanimljivo da unatoč nepovoljnoj gospodarskoj situaciji, tri četvrtine ispitanika ipak smatra kako se posao može naći i bez veze. Većina ispitanika smatra kako je završen fakultet ključan faktor kod pronalaska kvalitetnog zaposlenja, no pritom je važno i koji fakultet pojedinac završi. Tri četvrtine ispitanika smatra kako se s određenim fakultetima može lakše doći do zaposlenja te u najvećoj mjeri navode FER, Ekonomski fakultet, Građevinski, Medicinski te Fakultet strojarstva i brodogradnje. Do informacija o poslovima koji se nude ispitanici u najvećoj mjeri dolaze putem internet portala te preko svojih prijatelja i poznanika odnosno oglasa u novinama. Zanimljivo je kako se na Zavodu za zapošljavanje informira samo 31 posto ispitanika iako je to krovna institucija čiji je zadatak mladim ljudima omogućiti kvalitetan posao te za čiji rad svaki zaposleni hrvatski građanin izdvaja postotak iz doprinosa na svojoj plaći. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Inspekcijske provjere u trgovačkim lancima
Sve češće žalbe lokalnih tvrtki da ih veliki trgovački lanci, čija su sjedišta u zemljama okruženja, ucjenjuju plaćanjem svega i svačega da bi na svoje police stavili lokalne proizvode mogle bi dovesti i do reakcije nadležnih regulatora lokalnog tržišta. Domaći proizvođači smatraju kako je već javna tajna da strani trgovački lanci uvode sve više nameta lokalnim proizvođačima. Sve ovo za posljedicu ima ograničenje izbora ili veću cijenu bh. artikala čime su, osim firmi, ugroženi i potrošači koji žele kupovati isključivo domaće proizvode. Ombudsman za zaštitu potrošača BiH Dragan Doko izjavio je da su tržni centri pretrpani stranim artiklima i da je građanima potreban veći izbor robe. „To pravi prostor i za našu instituciju da djelujemo kako što smo učinili kod banaka“, rekao je Doko. Međutim, on je naglasio kako su mu za takve poteze potrebni ugovori bosansko-hercegovački proizvođači s trgovcima iz kojih će vidjeti ima li u njima diskriminacije u odnosu na strane tvrtke. „Već prikupljamo određene podatke, a mnogo bi nam pomoglo kada bismo imali konkretne dokaze kao što je to bio slučaj s bankama. Uskoro ćemo iznijeti svoj stav o ovom problemu“, rekao je Doko. Tajnik Udruženja za zaštitu potrošača BiH Mesud Lakota smatra kako bi zakonom trebalo osigurati da 40 posto domaćih proizvoda bude na policama velikih lanaca. On pozdravlja i namjeru nadležnih institucija da krenu u kontrole kao s bankama. „Sve vrijeme banke su, kao i trgovački lanci, tvrdile kako je na snazi tržišna ekonomija i slobodno formiranje cijena, ali su ipak pobijeđene. Slična stvar može se uraditi i s trgovačkim lancima“, rekao je Lakota. Prema njegovim riječima, jedino je Mercator nedavno dozvolio nesmetan i neograničen ulazak domaćih proizvoda u svoje objekte, uz uvjet da proizvođač osigura potrebne certifikate o kvalitetu i odgovarajuću ambalažu. Prema istraživanju koje je izradilo Udruženje 'Kupujmo i koristimo domaće', jedino se na policama 'DP Marketa' nalazi više od 25 posto lokalnih proizvoda, dok je u drugim velikim lancima taj omjer između deset i 15 posto. U međuvremenu, bosansko-hercegovačka tvrtka Tešanjska vrela odbila je uvjete uprave Tuša. Ibro Omerbašić, vlasnik Tešanjskih vrela i njenog brenda Tešanjski dijamant, bio je prisiljen svoje mineralne vode i sokove povući iz još jednog trgovačkog lanca u Bosni i Hercegovini. „Zbog odluke uprave lanca Tuš i novih uvjeta koji su mi nametnuti, nisam mogao, a ni htio, pristati na takav ucjenjivački odnos te smo se povukli, a građani će se i dalje pitati zašto nema domaćih voda na policama trgovačkih lanaca“, izjavio je za lokalne medije ogorčeni Omerbašić. „Da bismo izložili našu vodu u nekom velikom trgovačkom centru, moramo platiti mjesto na rafi, mjesto na paleti, mjesto u katalogu, doslovno sve. Traže od nas 30 posto, a da mi sa preostalih 70 posto platimo 17 posto poreza, da izmirimo transport, plaće radnicima, pakovanja, obaveze prema državi“, rekao je Omerbašić. Vlasnik Vrela podsjetio je da su svi ti trgovački lanci, a Konzum i Agrokor su najrječitiji primjer, istovremeno i vlasnici proizvodnih kompanija u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji. Prema njegovim riječima, normalno je da te komapnije forsiraju svoje proizvođače. „Nisu oni problem nego država zato što se ne brine o tome. Ti centri jedino zapošljavaju radnike, a dobit ide vani. Od nas imaju i koncesije, i radna mjesta, i izvoz. No, trgovački lobiji su prejaki“, zaključio je Omerbašić. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Još jedno skladište plina
Ministar energetike Srbije Petar Škundrić izjavio je kako to ministarstvo i Javno poduzeće 'Srbijagas' planiraju izgradnju još jednog podzemnog skladišta plina u kojem bi Srbija bila jedini vlasnik. „To bi omogućilo Srbiji da ne bude samo tranziter plina nego da postane i ozbiljan trgovac. U ljetnom periodu se može uskladištiti plin po nižim cijenama, a da se prodaje tokom zime kada su potražnja i cijene veći“, izjavio je ministar. On je rekao da bi Srbija mogla graditi podzemna skladišta u iskorištenim nalazištima plina. „Tamo gdje su vađeni nafta i plin postoje tehnički uvjeti za izgradnju skladišta i takvih mjesta je najviše u Vojvodini, a mogućnosti za to postoje i na području Stiga“, naveo je Škundrić. On nije mogao precizirati koliko bi koštala izgradnja novog skladišta plina u Srbiji, ali je naveo kako je to posao u više faza i da je za formiranje jednog skladišta kapaciteta do milijardu kubnih metara plina potrebno između pet i sedam godina. Prema njegovim riječima, ruski Gasprom i Slovačka su zainteresirani za učešće u izgradnji novih skladišta plina u Srbiji. Škundrić je naveo kako se na primjeru Slovačke, koja je bila teško pogođena plinskom krizom u siječnju, budući da je sva skladišta plina iznajmila kompanijama iz Evrope, moglo vidjeti zašto je bitno da bar jedno skladište plina u Srbiji bude u državnom vlasništvu. Prema njegovim riječima, u ugovoru za izgradnju skladišta plina Banatski dvor sa Gaspromom predviđeno je da u kriznim situacijama Srbija ima prioritet u korištenju cijelog skladišta, ali je važno i da Srbija ima kapacitet kojima stalno u potpunosti raspolaže. Škundrić je dodao kako se svi poslovi oko završetka prve faze izgradnje podzemnog skladišta plina u Banatskom dvoru odvijaju po planu i da će posao biti uspješno i na vrijeme završen. Ministar je izrazio očekivanje kako će time biti osigurane potrebne količine plina i sigurnost u snabdijevanju domaćinstava, sistema daljinskog grijanja i najvažnijih institucija kao što su bolnice, tokom slijedeće zime. Također je već najavljeno kako bi cijene goriva mogle biti povećane do tri posto zbog visokih troškova prerade u Naftnoj industriji Srbije (NIS). On je kazao da su NIS i ostali tvrtke koje koriste usluge te kompanije u preradi nafte i prometu naftnih derivata tražili povećanje cijena derivata na tržištu Srbije. Ministarstvo energetike Srbije, naveo je, došlo je do stajališta da cijena prerade nafte zavisi i od dobre ili loše organiziranosti kompanije koja to radi. A generalni direktor Srbijagasa Dušan Bajtović izjavio je da bi punjenje skladišta u Banatskom Dvoru plinom mogle početi poslije 1. srpnja, o čemu će biti razgovora na sastanku u San Petersburgu. On je naveo da će narednih dana biti potpisan ugovor sa Naftnom industrijom Srbije o izvođenju radova na bušotinama za potrebe izgradnje tog plinovoda. Cilj završetka Banatskog Dvora je osiguravanje kontinuiranog snabdijevanja potrošača plinom u zimskom periodu od 60 dana u količini od pet milijuna kubnih metara plina dnevno, što zadovoljava potrebe daljinskog sistema grijanja i individualne potrošnje“, rekao je Bajatović. Prema njegovim riječima, skladište će biti punjeno bilo komercijalnim količinama koje bi ustupio Gasprom za potrebe srpskog tržišta ili bi se sačekale povoljnije cijene na tržištu, bila bi izdvojena sredstva i kupljene količine kojima bi bio napunjen Banatski Dvor. „Radimo projekt za još jedan plinovod koji bi pokrio industrijske potrošače i kojim bi Srbija izbjegla situaciju u kakvoj je bila početkom ove godine, kada je prekinuto snabdijevanje plinom“, naveo je Bajatović. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Gradnja u punom zamahu
Usprkos činjenici da od 1. lipnja stupa na snagu zabrana na gotovo cijelom području Budvanske rivijere, građevinska sezona nije na izmaku, već u zenitu. Na više od 20 gradilišta, što u prvoj građevinskoj zoni, uz samu obalu, što u zaleđu, odnosno iznad Jadranske magistrale, radi se punom parom. Zato će biti interesantno vidjeti da li će danas gradilišta biti zaista zatvorena, jer glavna sezona samo što nije počela. Prema toj odluci , koja je iz 2003, ostaje moguće da se gradi jedino u perifernim, seoskim područjima i to do 15. lipnja, kada i tamo moraju prestati radovi. Nakon što je 15. svibnja stupila na snagu zabrana radova za prvu građevinsku zonu, najatraktivniji dio Budvanske rivijere uz samu obalu, ispod Jadranske magistrale, ono što se dešavalo na terenu protekla dva tjedna nije ukazivalo da je bilo ko od investitora ozbiljno shvatio propise. Poznato je jedino da je Općina na zahtjev četiri vodeće kompanije, ruskog Miraksa koji gradi luksuzni apartmanski kompleks za tržište Astra Montenegro na Zavali, Trejdjunika koji gradi poslovni centar TQ Plaza u centri grada, te hotelskih kompanija „Bepler & Jacobson“ i Njega tours, koje grade hotele „Avala“ i As“ u Perazića dolu produžila rok do 1. lipnja da okončaju sve radove i konzerviraju gradilišta. Iako im je ostao još dan, na ovim gradilištima se intenzivno radi. Općina je dala rok Miraksu da do danas osposobi šetališnu stazu koja je već pola godine van funkcije zbog izgradnje vile. Prema riječima menadžera Njega toursa Dejana Gardaševića, oni su započeli konzerviranje gradilišta hotela As, tako da će od ponedjeljka biti zaustavljeni svi radovi i neće se raditi do kraja sezone. Gotovo je krajnje je nevjerojatno da će se svi radovi oko konzerviranja gradilišta moći završiti u toku jednoga dana. Turistički zaposlenici jednoglasni su da je skandalozno da građevinska sezona uvijek dočekuje goste. Direktor kompanije The Queen of Montenegro koja upravlja istoimenim bečićkim hotelom Dragan-Purko Ivančević kategoričan je kako je katastrofa da se na istom mjestu obavlja turistička i građevinska djelatnost. On je dodao da na mjestu gdje se treba odvijati turistička ili bilo kakva ugostiteljska ili hotelijerska djelatnost tu ne može biti građevinske djelatnosti. „ Naučio sam 30 godina da se bavim turizmom, ali nisam naučio da obavljam turističku aktivnost tamo gdje se izvode građevinski radovi. Ove godine ponovno imamo slučaj da imamo najave da će sve biti završeno do početka turističke sezone, ali ni ove godine nismo dobili odgovor koji je datum početka turističke sezone“, zaključio je Ivančević. Još ranije kompanija „Iberostar Belvi“ zbog brojnih žalbi turista što se izvode radovi nadomak njihovog hotela, uputila je javni apel nadležnima da se zaustavi građevinska sezona. (Vladimir Zeković)

Kosovo: tunel između dviju zemalja
Prokopan tunel između Kosova i Albanije, te je u Kalimašu u nedjelju otvoren tunel kao dio autoputa između Albanije i Kosova, koji najviši predstavnici Tirane i Prištine smatraju povijesno značajnim za ekonomski razvoj kako Albanije i Kosova tako i čitave regije. Točno u podne, premijeri Albanije i Kosova Sali Berisha i Hashim Thaci kao i drugi visoki predstavnici dvije vlade simbolično su se sastali na sredini tunela, dugačkog 5,6 kilometara. „Danas je jedan od najljepših snova Albanaca postao stvarnost. Ovo je tunel ujedinjenja nacije. Danas smo odlučili da nema prepreka, da nema ničeg što nas može podijeliti ne samo duhovno već i fizički“, rekao je Berisha na zajedničkoj konferenciji za novinare sa kosovskim premijerom Hashimom Thacijem. Albanski premijer je nazvao autoput remek-djelom Albanaca koje će biti na dobrobit čitave regije. Otvorili smo danas tunel koji spaja ne samo Albance međusobno, već i Albance sa drugim nacijama regije. Morska obala Albanije će služiti ne samo Albancima već čitavoj regiji,, rekao je Beriša. Thaci je nazvao taj autoput putem nade i integracija. „To je autoput nade, povjerenja, mira, stabilnosti, integracija u čitavoj regiji. To je put novog vijeka“, rekao je on. Kosovski premijer je dodao da je to veliki događaj za Albance bez obzira gdje oni žive. „Tirana i Priština su blizu jedna drugoj kao nikad do sada i tako će ostati. Glavni element ove duhovne, moralne i fizičke blizine jeste nezavisnost Kosova“, rekao je Thaci. On je ocijenio da će Kosovo zahvaljujući ovom putu imati izlazak na more i očekuje da će otvaranje autoputa značajno uticati na ekonomski razvoj Albanije i Kosova ali i čitave regije. Radove na izgradnji autoputa izvodi poznata američka kompanija Bechtel-Enka, a Albaniju će koštati milijardu eura. Autoput koji će biti otvoren do kraja lipnja, omogućit će da se putovanje od Prištine preko Tirane do Drača skrati na oko tri sata. (Violeta Palaska)

Makedonija: Privreda pred kolapsom
Privreda Makedonije je pred kolapsom, a mala i srednja poduzeća su u vrlo teškoj situaciji uslijed krize, smatraju privrednici i ekonomisti u toj zemlji. Metalski sektor je jedan od najpogođenijih krizom. „Vlada ne bi trebala u ovoj godini optimistički očekivati inozemne investicije. Njih će možda biti, a možda i neće bez obzira na to što se političari putuju po svijetu tražeći investitore“, izjavio je za lokalne medije ekonomski analitičar Sem Vaknin. On je dodao da makedonska vlada treba u ovoj godini se fokusirati na domaće investitore i na osiguravanje i očuvanje radnih mjesta kako bi se ublažio negativan privredni rast koji će ove godine biti oko tri posto. I ekonomista Den Dončev smatra da Makedoniji u 2009. prijeti realna opasnost od totalnog kraha financijskog sistema i da su zato potrebne hitne antikrizne mjere. Opozicija je u parlamentu od vlade zatražila hitne mjere kojima bi se spriječio dalji pad industrijske proizvodnje koji je u travnju ove godine iznosio 7,7 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Obim industrijske proizvodnje u prva tri mjeseca ove godine je u padu i nastavlja bilježiti negativan trend, a zalihe sirovina i repromaterijala su ispod normale,. Premijer Makedonije Nikola Gruevski kaže da je vlada već preuzela neke mjere među kojima je zaduženje kod Evropske investicijske banke od sto milijuna eura čime će se osigurati subvencionirani krediti za mala i srednja poduzeća sa kamatnom stopom od svega šest posto. Taj posao potpomoći će i banke. Najpogođeniji globalnom ekonomskom krizom u Makedoniji su tekstilci, metalski i sektor transporta, pa zbog pada narudžbina raste broj otpuštanja u poduzećima, a i inače visoka stopa nezaposlenosti od 37 posto nastavlja trend rasta. Makedonski građani i tvrtke od sada će još teže dolaziti do kredita jer je Narodna banka Makedonije drastično povećala troškove banaka za denarske i devizne depozite. Time je NBM blokirao banke da daju novac za kredite od štednji u denarima, upozoravaju stručnjaci, koji strahuju de će ekonomska aktivnost u Makedoniji u potpunosti zamrijeti. Iz NBM-a kažu da su se na tu mjeru odlučili kako bi obranili tečaj denara i potaknuli banke na štednju. Ekonomski analitičari upozorili su da se zbog precijenjenosti denara i njegovog fiksnog deviznog tečaja, ali i zbog megalomanskih trošenja makedonske Vlade, Makedonija nalazi pred financijskim kolapsom. (Vlado Naumovski)

Albanija: Suradnja s Crnom Gorom
Predstavnici privrednih komora Albanije i Crne Gore potpisali su u petak u glavnom gradu Albanije sporazum o suradnji u cilju jačanja privrednih i drugih veza između dvije države. Predsjednik Privredne komore Tirane, Đok Uljđedaj smatra da je sada, više nego ikad, u uvjetima kada je Evropu zahvatila ekonomska kriza, pravo vrijeme za razvoj biznisa i suradnje između Crne Gore i Albanije. Postoji širok spektar potencijala za suradnju, naročito u sektoru poljoprivrede, energetike, prometa, turizma, i to su najatraktivnije oblasti za strana ulaganja“, rekao je Uljđedaj na Poslovnom forumu Crne Gore i Albanije. Predsjednik crnogorske Privredne komore Velimir Mijušković ocijenio je kako je temelj za privrednu suradnju dvije zemlje u povijesnoj povezanosti. „Crna Gora i Albanija su razvijale trgovinsku suradnju još u 19. stoljeću. Skadarsko jezero i rijeka Bojana bile su prometne veze, a Skadar centar gdje se obavljala živa ekonomska aktivnost i razmjenjivala roba“, podsjetio je Mijušković. Suradnja je, kako je dodao, zamrla u jednom, relativno dugom periodu, uslijed poznatih povijesnih okolnosti. Za prva tri mjeseca ove godine razmjena iznosi 8,93 milijuna eura. Od 1. siječnja slijedeće godine trgovina između Crne Gore i Albanije trebalo bi značajno uvećati i pojednostavi, jer tada na snagu stupa potpuna liberalizacija tržišta poljoprivrednih proizvoda, što je definirano sporazumom CEFTA. Liberalizacija će značajno smanjiti i ilegalnu trgovinu. To je najavljeno u Tirani na Poslovnom forumu Crna Gora Albanija, na kojem su predsjednik crnogorske Komore Velimir Mijušković i Đok Uljdedaj, predsjednik Komore Tirane, potpisali Sporazum o suradnji. Potpuna liberalizacija poljoprivrednog sektora od 1. siječnja značajno će povećati robnu razmjenu dvije zemlje i pospješiti ekonomske odnose. Potencijali za suradnju između Crne Gore i Albanije su ogromni, ali neiskorišteni. Suradnja u narednom periodu, odnosno od 1. siječnja naredne godine, biti će značajno unaprijeđena jer će liberalizacija omogućiti bolji plasman proizvoda obje zemlje i produbiti njihovu ekonomsku suradnju, ocijenio je Šćepanović. Prvi siječanj otvara široku mogućnost poboljšanja robne razmjene te je prilikom sporazuma izraženo uvjerenje obje strane da će se privrednici obje zemlje pripremiti za trenutak kada će njihova roba bez ograničenja prelaziti granicu. Za Crnu Goru i Albaniju to će biti odlična priprema za jedinstveno tržište EU koje je konačni cilj. (Violeta Palaska)