Četvrtak, 30.04.2009.
Svim posjetiteljima i suradnicima čestitamo 1. maj - Međunarodni praznik rada.

Slovenija: Istrabenz traži dokapitalizaciju
Slovenska holding kompanija Istrabenz svojim dioničarima predložila je dokapitalizaciju u visini 475 milijuna eua, a nove dionice žele prodati po 13,8 eura, što je za čak 62 posto više nego što je ta dionica vrijedila na burzi u utorak. Cijenu su odredili u skladu s ocijenjenom vrijednošću kapitala s kraja ožujka. Da bi dokapitalizacija uspjela mora ju poduprijeti tri četvrtine nazočnih dioničara na Skupštini, zakazanoj za lipanj. Prednost pri kupnji novih dionica bi imali trenutni dioničari. Uprava tumači kako je Istrabenz moraju dokapitalizirati po zakonu kao mjeru za otklanjanje uzroka insolventnosti. Istrabenz će Okružnom sudu u Kopru predati dokumentaciju o financijskom restrukturiranju kompanije, čime će pokušati spriječiti stečaj, koji je početkom travnja zatražila Bawag banka. Prema pisanju slovenskih medija, dokumentacija neće biti potpuna i morat će se dopuniti, o čemu će naknadno odlučiti sud. Nadzorni odbor kompanije će se danas upoznati s planom za financijsko restrukturiranje kompanije i u roku od pet dana o tome donijeti konačni stav i proslijediti ga sudu, ističe čelni čovjek Nadzornog odbora Tomaž Toplak. Upitan da li je riječ tek o kupovanju vremena kada je riječ o dokapitalizaciji odgovorio je da ne može isključiti metodu dokapitalizacije kao element za spašavanje kompanije. Riječ je o zakonskom manevru koji sprječava preglednije prisilno poravnanje ili stečaj Istrabenza. Sazivanjem skupštine i prijedlogom o dokapitalizaciji Istrabenz će ispuniti zahtjeve zakona o financijskom poslovanju, postupcima zbog insolventnosti i prisilnom prestanku. Formalnim će prijedlogom o dokapitalizaciji direktor Igor Bavčar kupiti vrijeme za dodatne pregovore u izvansudskom poravnanju, koje je manje pregledno od prisilnog poravnanja ili stečaja, a istovremeno će povećati mogućnost zadržavanja svojeg 25,8-postotnog udjela. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Snižene cijene nekretnina
Prodavatelji nekretnina u Hrvatskoj snižavaju cijene, pa su tako cijene pale za 0,3 posto u odnosu na ožujak, dok je na najvećem tržištu, Zagrebu, pad trostruko veći, 1 posto, a od početka godine 2,4 posto. Prema istraživanju portala CentarNekretnina.net, na Jadranu su tražene cijene nekretnina u travnju više za 0,7 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok su na godišnjoj razini porasle za 1,6 posto. Za izračun indeksa cijena nekretnina uzeto je u obzir više od 180.000 traženih cijena. Prosječna tražena cijena stana u Zagrebu u travnju je iznosila 1.938 eura za četvorni metar, što je za 1,3 posto manje nego u mjesecu prije, dok su u odnosu na travanj 2008. pale za 5,6 posto. Stanovi u centru Zagreba i dalje su najskuplji s prosječnom cijenom od 2.513 eura/m2, a najniže su cijene stanova u Dubravi, i to 1.666 eura/m2. Cijena kuća u Zagrebu niža je u prosjeku za 33 posto od stana. Prosječna tražena cijena za četvorni metar kuće u Zagrebu i okolici je u travnju iznosila 1.298 eura/m2, što je isto kao u ožujku, dok su na godišnjoj razini tražene cijene kuća narasle su za 11,7 posto. Prosječna cijena kvadrata vikendice i apartmana na moru u travnju je iznosila 2.095 eura/m2, što je za 0,4 posto više u odnosu na prethodni mjesec. Cijena kvadrata kuće na moru je 1.596 eura/m2 ili 1,9 posto više u odnosu na prošli mjesec. Prosječna tražena cijena stana na moru također se nije promijenila u odnosu na prošli mjesec te iznosi 2.286 eura/m2. Analitičari uočavaju velike razlike u traženim cijenama između stanova na sjevernom Jadranu te stanova na srednjem i južnom Jadranu. U Centru nekretnina očekuju nastavak korekcije traženih cijena nekretnina u Zagrebu te daljnji rast traženih cijena nekretnina na Jadranu, zbog početka turističke sezone, no ipak bi se trebale dogoditi veće razlike u cijenama temeljem lokacije i stanja nekretnine. U prvom mjesecu ove godine u Hrvatskoj je prodano manje od 1500 stanova, što je pad od 48 posto u odnosu na siječanj prošle godine. Siječanj je od ostatka godine uvijek slabiji kad je riječ o prodaji, ali negativan trend se nastavio i u veljači i ožujku, kada je prodano 37 posto manje stanova u odnosu na isto tromjesečje 2008. Istovremeno, broj izdanih građevinskih dozvola za stambene građevine u Hrvatskoj je nastavio rasti, što ukazuje na to da investitori ne odustaju od novih projekata. Podaci pokazuju da broj prodanih stanova pada još od 2006. godine, a da je sadašnja kriza tome samo dodatno pridonijela. Iako broj građevinskih dozvola raste, pitanje je koliko će se tih projekata zaista i realizirati. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Financijska policija predala izvještaj
Financijska policija Federacije BiH u prošloj godine je u ukupno 58 kontrola utvrdila kako je nastala šteta od oko milijardu KM, navedeno je u izvještaju ove policije, koji je u srijedu razmatrala Vlada Federacije BiH. „Od 58 kontrola financijskog poslovanja, u 41 slučaju protiv 179 fizičkih osoba utvrđena je šteta u iznosima od 248 milijuna KM, 580 milijuna dolara i 5,6 milijuna eura, te protupravno ostvarena korist od 567.000 KM. Ovi nalazi proslijeđeni su nadležnim tužilaštvima“, navodi se u izvještaju Financijske policije Federacije BiH. U okviru kontrole naplate javnih prihoda utvrđeno je da pravne osobe s kamatama u prethodnim godinama duguju 294,3 milijuna KM, što je dostavljeno Poreznoj upravi Federacije BiH na prinudnu naplatu. Izvještaj Financijske policije biti će upućen Parlamentu Federacije BiH. Vlada Federacije BiH je na svojoj 100. sjednici održanoj u srijedu odlučila da inspekcijski organi pokrenu još jednu akciju pojačanog nadzora kontrole rada na crno. Ibrahim Tirak, direktor Uprave za inspekcijske poslove Federacije BiH, kazao je da će 120 inspektora u maju najviše kontrolirati rad pilana i kamenoloma jer ima mnogo pritužbi na nelegalne aktivnosti. „Kontrola pilana već je počela, ali je zbog snijega bila prekinuta. Inspektori će kontrolirati i druge djelatnosti koje u prethodnim akcijama nisu bile obuhvaćene. Provjerit ćemo i veliki broj otkaza kako bismo vidjeli da li je to posljedica ekonomske krize ili nekih manipulacija“, rekao je Tirak. Vlada Federacije BiH donijela je i odluku o snižavanju cijene plina, koja će od 1. travnja biti 0,70 KM po kubnom metru umjesto dosadašnjih 0,80 KM. Donesena je i odluka o uplati 1,4 milijuna KM Fondu za zapošljavanje Federacije BiH kako bi izmirili naknade od ožujka za demobilizirane borce. Zbog ušteda na gorivu i održavanju vozila Vlada Federacije BIH donijela je uredbu o korištenju službenih vozila po kojoj premijer, ministri i rukovoditelji federalnih organa imaju pravo 24 sata dnevno na automobil. Vlada je imenovala Muharema Ceru, Donku Jovića i Envera Smajkana u Komisiju za popis državne imovine. Damir Arnaut, savjetnik člana Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića, imenovan je za zastupanje pred Sudom za ljudska prava u Strazburu po tužbi Jakoba Fincija i Derve Sejdića, koji su tužili BiH zbog ustavnih prepreka da se kandiduju za članove Predsjedništva. A Nedžad Branković, premijer Federacije BiH, izjavio je jučer kako nije prisustvovao dijelu sjednice Vlade kada je razmatran izvještaj o radu Financijske policije, na temelju čijih nalaza je nedavno podignuta i potvrđena optužnica protiv njega. „Smatrao sam da nije umjesno da se izjašnjavam po toj točki dnevnog reda“, rekao je Branković. Nije želio komentirati da li će podnijeti ostavku nakon potvrđivanja optužnice, nego je kazao da Predsjedništvo SDA u četvrtak 30. travnja ima sjednicu i tada će se sve znati. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Problemi s preseljenjem tvornice
Posljednji prijedlog da se Industrija strojeva i traktora preseli sa Novog Beograda u Rakovicu ili negdje van grada izgleda logična, ali to neće biti jednostavno, saopćeno je jučer u IMT-u. Generalni direktor tvornice IMT Slobodan Petrović objasnio je kako bi bilo jednostavnije i jeftinije napraviti potpuno novu tvornicu sa novom opremom, ali da će o tome odlučiti novi vlasnik poslije privatizacije. „Gradsko zemljište je sada postalo skupo i tehnički mogli bismo i mi sami ga prodati i graditi tvornicu na drugom mjestu, ali nemamo pravo sklapati bilo kakav ugovor bez dozvole agencije za privatizaciju“, izjavio je direktor. On je objasnio kako su mnoge mašine specijalno dizajnirane za postojeću tvornicu i da neće moći tek se tako preseliti, biti će potrebno njihovo prilagođavanje, što je vrlo komplicirano, ali bez njih se ne može, dok se neke druge mogu nabaviti i na tržištu. To sve dodatno komplicira preseljenje, ali ono što je sigurno, to je da će nova tvornica biti projektirana sa znatno manjim kapacitetom, jer ova ima ogromne troškove. Sadašnja je projektirana za 35 tisuća traktora godišnje, jer je tada IMT izvozio u 80 zemalja, ali od početka sankcija najveća proizvodnja iznosila je oko četiri tisuće. S obzirom na sadašnje okolnosti, nova tvornica bi trebala imati kapacitet od deset do 12 tisuća traktora, a računamo da bi u regiji mogli prodati od osam do devet tisuća komada, rekao je Petrović. IMT je do sada imao dvije neuspjele privatizacije, sada se nalazi u restrukturiranju i zapošljava nešto više od tisuću radnika. Industrija strojeva i traktora (IMT) Beograd je saopćila da će cijena njihovih traktora, koje subvencionira država, ovisno od modela, iznositi od 6.348 do 18.632 eura sa PDV-om. Cijena tih traktora je prema uredbi o subvencioniranju niža za dvije tisuće eura, a prvim kupcima traktori će biti dostupni oko 10. svibnja. Generalni direktor IMT-a Slobodan Petrović je podsjetio da će jeftinije traktore moći kupiti registrirani poljoprivrednici i tvrtke registrirane za obavljanje poljoprivredne proizvodnje, kao i da će izdvajanje država od ukupno 40 milijuna dinara, biti dovoljno za subvencioniranje kupovine oko dvije tisuće traktora domaće proizvodnje. Petrović je istakao da je IMT spreman da zadovolji sve potrebe domaćih kupaca za subvencioniranim traktorima, dodajući da se od usvajanja uredbe javilo oko 200 zainteresiranih kupaca. IMT-ovi traktori po subvencioniranoj cijeni će se moći kupiti gotovinski, na leasing, ali i na kredit sa godišnjom kamatnom stopom od 4,5 posto i rokom otplate od pet do sedam godina. Rok isporuke je od sedam do 15 dana, ali bi u prvih mjesec i po dana mogao biti produžen, dok se proizvodnja ne ustali. Prosječna starost traktora na gazdinstvima individualnih proizvođača u Srbiji iznosi oko 18 godina, dok su traktori u poljoprivrednim firmama stari u prosjeku oko 14 godina. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Prijetnje radnika
Radnici Aluminijuma, najveće organizacijske cjeline u Kombinatu aluminija poručili su crnogorskoj Vladi i Centralno evropskoj aluminijskoj kompaniji (CEAC), vlasniku KAP-a, da će uzeti stvar u svoje ruke i obraniti interese radnika i tvornice ukoliko im se do kraja ovog tjedna ne isplati zarada za mjesec ožujka. „ Raditi u KAP-u pod ovakvim uvjetima i atmosferom više je neizdržljivo. Pozvat ćemo sve zaposlene na sve oblike sindikalne borbe“, izjavio je novinarima okupljenim ispred ulaza KAP-a Rade Krivokapić, predsjednik sindikalne organizacije Aluminijuma. Imajući u vidu da je propao još jedan pokušaj uprave KAP-a i Elektroprivrede Crne Gore da izvan suda reguliraju međusobne odnose, deblokada izvoza aluminija što je glavni uvjet CEAC-a da se uskoro isplati zarada radnicima sve manje je izvjesna. Rade Krivokapić je istaknuo da i Vlada i CEAC moraju radnicima konačno odgovoriti na mnoga pitanja. – „Radnici Aluminijuma jednoglasni su u zahtjevu da se moraju poštovati zakoni Crne Gore, a to je da budu plaćeni za svoj rad. Iz KAP-a su se svi počeli prinudno namirivati uzimajući aluminij za svoja dugovanja, jedino radnici KAP-a trebaju čekati da im se poslodavac smiluje i kada on to bude mogao isplati osobni dohodak. Za njega kolektivni ugovor ne važi a nadležni organi neće ili ne mogu da ga natjeraju na to. Postavlja se pitanje da li se jedino radnici KAP-a trebaju pridržavati zakona, a svi ostali mogu ga kršiti i nekažnjeno prolaze. Jasno poručujemo i poslodavcu i Vladi ako ne primimo plaće do kraja tjedna, nećemo se ni mi držati zakona i kolektivnog ugovora, nego ćemo uzeti stvar u svoje ruke“, saopćio je Krivokapić. Iako nije ušao u saopćenje Aluminija, jedan od glavnih prijedloga radnika na sastanku bio je da se radnici samoorganiziraju i predstavnicima uprave zabrane ulazak u KAP. Konačna odluka o daljim aktivnostima radnika biti će donesena nakon sastanka Sindikalnog odbora radnika KAP-a. EPCG je saopćila da uprava KAP-a nije prihvatila njihov prijedlog da osigura bankarske garancije kao uvjet za povlačenje privremene mjere zabrane raspolaganja aluminijem u krugu KAP-a. Umjesto toga je, kako se naveli iz EPCG, uprava KAP-a, pored oslobađanja onih količina smještenih u krugu tvornice, zatražilo i bezuvjetno povlačenje privremene mjere sa oko 6.000 tona aluminija smještenog u Luci Bar, a početak pregovora o isplati dugovanja predložili tek nakon prodaje metala. Iz EPCG su istakli da, poučeni ranijim iskustvom, nisu mogli prihvatiti takav prijedlog koji dovoljno govori o odnosu većinskog vlasnika KAP-a prema svojim obavezama, ali i radnicima. Iz EPCG su podsjetili da će dug KAP-a za utrošenu struju, već početkom slijedećeg tjedna, dostići 20 milijuna eura. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Protiv obnove
Srbi u naselju Brđani i u srijedu su protestirali protiv obnove albanskih kuća. Pripadnici EULEX-a su koristili i šok bombe, povrijeđenih nije bilo, objavili su kosovski mediji. Oko sto Srba je protestiralo je zbog namjere da Albanci obnove svoje kuće na prostoru ispred žute linije razgraničenja. Oko 11 sati specijalne jedinice EULEX policije su ispalile u više navrata suzavac i šok bombe na srpske prosvjednike koji su pokušavali prijeći liniju razdvajanja. „Dobili smo vijest kako je gradonačelnik južnog dijela grada Bajram Redžepi trebao doći kako bi postavio kamen temeljac za izgradnju jedne albanske kuće i ovo je reakcija mještana”, rekao je jedan od predstavnika Brđana Dragoslav Živković. Srbi su se mirno razišli oko podneva. Također je najavljeno da će se protest nastaviti sutra. Inače u okolini naselja su i jučer bile prisutne jake snage francuskog kontingenta KFOR-a. Srbi su saopćili da ne može početi obnova albanskih kuća bez dogovora sa mještanima. U prvim reakcijama na situaciju u području sjevernog dijela Mitrovice, predsjednik Kosova Fatmir Sejdiju je optužio vlasti Beograda kako su potakle posljednje incidente. Sejdiu je izjavio da je potreban ‘međunarodni pritisak na Srbiju da zaustavi širenje konflikta na sjeveru Kosova do kojeg i dolazi zbog direktnog poticanja'. Sa svoje strane reagirao je i ministar za Kosovo Goran Bogdanović. U izjavi za srbijanske medije Bogdanović je rekao kako se problem naselja Brđani, u sjevernoj Kosovskoj Mitrovici, mora riješiti mirnim putem, ali da obnova albanskih kuća u takozvanoj žutoj liniji razdvajanja ne može da počne bez suglasnosti srpske zajednice. KFOR i EULEX policija su prije dva dana koristili i gumene metke tokom demonstracija Srba, pa je jedan mladić povrijeđen. EULEX je saopćio da je morao reagirati nakon što su na njih bačene dvije ručne granate. Međunarodne misije su zatim saopćenjima za javnost osudile nasilje na sjeveru Kosova. Tako je misija EULEX-a istaknula da je cilj reagiranja na nasilje manje grupe srpskih demonstranata da se sačuva javni red i spriječi dalja eskalacija situacije. Istovremeno su obje zajednice pozvane na uzdržanost. „Rešenje ovog pitanja putem pregovora i dijaloga zavisi od obje strane. EULEX je spreman reagirati na bilo koju prijetnju po red i zakon”, saopćila je misija Evropske Unije. (Violeta Palaska)

Makedonija: Mjere štednje
Makedonska vlada predložila je paket oštrih mjera štednje. Zapošljavanje u javnom sektoru i povećanje plaća u vladinu sektoru će biti odgođeni ukoliko parlament odobri prijedlog za suočavanje s globalnom gospodarskom krizom. U cilju smanjenja proračuna za 9 posto ili 173 milijuna eura, vlada je prošlog tjedna predložila paket u pokušaju da uputi poruku fiskalne odgovornosti. Vlada će zamrznuti zapošljavanje u javnom sektoru i odgoditi na godinu dana ranije najavljeno povećanje plaća vladinu sektoru. Također će smanjiti opće troškove, kako velike tako i male, uključujući zabranu kupovine novog uredskog namještaja, smanjenje broja službenih vozila i smanjenje izgradnje sportskih objekata, kazališta, muzeja i veleposlanstava. Uz to vlada namjerava smanjiti troškove obrane. „Bit će restrikcija u svim kategorijama gdje god je moguće“, izjavio je potpredsjednik makedonske Vlade Zoran Stavrevski. Parlament će glasovati o paketu sredinom svibnja. Prema riječima bivšeg ministra financija Dzevdeta Hajredinija, svako odgađanje moglo bi biti vrlo štetno za gospodarstvo. Značajan faktor koji stoji iza gospodarskog pogoršanja u zemlji je pad prihoda od poreza, i to za 9,5 posto manje od poreza na prihod i akciznih taksi i 11 posto manje od PDV-a nego prije godinu dana. Budući da porezni obveznici nisu u stanju financirati vladu, njezin proračunski manjak sada iznosi 28 milijuna eura. Uz to, najviše kamatne stope u regiji do 18 posto onemogućavaju pozajmljivanje, ključno za svako proširenje poslovanja. Gotovo sve komercijalne banke u Makedoniji podignule su kamate i ostvarile rekordnu dobit u 2008. godini, ali su Makedonci u velikoj mjeri prestali tražiti kredite ne želeći plaćati tolike kamate. Stavrevski i ministar financija Trajko Slaveski, koji su tijekom vikenda boravili u Washingtonu na proljetnom sastanku MMF- a i Svjetske banke, nisu odbacili mogućnost novog kredita od MMF-a. Međutim, dužnosnici se suzdržavaju od okretanja ka Fondu osim ako se gospodarsko stanje u zemlji na pogorša. Dužnosnici Svjetske banke, unatoč tmurnoj slici, kažu kako se globalna kriza može pretvoriti u prigodu za Makedoniju. Ekonomist Banke Simeon Dzankov izvijestio je o velikom zanimanju za Makedoniju među ulagačima. Predstavnik Svjetske banke u Makedoniji Markus Repnik također je ponudio pomoć Banke u krpljenju proračunskog manjka u suradnji s drugim međunarodnim partnerima. (Vlado Naumovski)

Albanija: Službeno podnesen zahtjev
Albanija je i službeno podnijela zahtjev za status kandidata za prijam u Evropsku Uniju, objavili su jučer lokalni mediji. Premijer Sali Berisha službeno je podnio zahtjev Albanije za status kandidata za prijam u Evropsku Uniju sadašnjem predsjedavajućem Unije Češkoj Republici. Tijekom ceremonije u Pragu, Berisha je ovaj korak opisao kao ostvarenje sna. Tom prilikom albanski premijer se zahvalio češkom kolegi Mireku Topolaneku i glavnom tajniku Evropske komisije (EK) za proširenje Michaelu Leighu, pružajući im uvjeravanja kako Albanija smatra taj proces velikom obvezom. Evropska Komisija zatražila je od Albanije odgodu podnošenja zahtjeva do poslije parlamentarnih izbora 28. lipnja kako bi dokazala sposobnost za održavanje slobodnih i demokratskih izbora. U međuvremenu u utorak, dvije vodeće albanske političke stranke, vladajuća Demokratska stranka i opozicijska Socijalistička stranka, postigle su sporazum o procesu izdavanja novih elektroničkih osobnih iskaznica. Složili su se kako svi albanski građani koji nemaju osobnu iskaznicu podnesu zahtjev za ispravu i odmah plate samo 1,5 eura, a ostatak naknade 9 eura kasnije. Birači moraju predočiti važeće osobne iskaznice na izborima u lipnju. Manje od tri mjeseca uoči općih izbora u Albaniji, izdavanje novih osobnih iskaznica ili putovnica biračima ostaje glavna zabrinutost i za vladu i za opoziciju. Prema novom izbornom zakonu, birači moraju pokazati osobnu iskaznicu ili putovnicu. Stručnjaci se slažu kako je propis o pokazivanju valjane osobne iskaznice na biračkom mjestu moderan način jamčenja pravednih izbora. Prema ministarstvu unutarnjih poslova, 500.000 građana predalo je zahtjeve za osobne iskaznice do 14. travnja. Ministarstvo kaže kako je proces izdavanja osobnih iskaznica pod nadzorom, te "postoji dovoljno zahtjeva i vremena za sve građane da dobiju osobnu iskaznicu". (Violeta Palaska)


Srijeda, 29.04.2009.

Slovenija: Istaknute slabosti
Gospodarska kriza ukazala je na ključne strukturne slabosti slovenskog gospodarstva, koje je posljednjih godina uspješno hvatalo korak s prosjekom razvijenosti Evropske Unije na krilima visoke konjunkture svjetskog gospodarstva, a ne na vlastitoj konkurentnosti, izjavio je direktor Ureda za makroekonomske analize i razvoj (UMAR) Boštjan Vasle. Kada se gospodarstvo ponovno počne uspinjati, Slovenija neće uspjeti pratiti razvijenost Evropske Unije tako brzo kao dosad, pogotovo ako ne prihvati odgovarajuće strukturne mjere, a to je jačanje konkurentnosti gospodarstva, modernizacija sistema socijalne zaštite i prestrukturiranje javnih financija, zaključio je Vasle. Prema posljednjim prognozama Ureda za makroekonomske analize i razvoj (UMAR), privatna će potrošnja ove godine u Sloveniji realno pasti za 0,6 posto. Njezin će rast za postotni bod biti manji od predviđenog rasta raspoloživog dohotka, koji je i dalje pozitivan. Unatoč smanjenju mase plaća za 2,7 posto, što će prvenstveno biti posljedica predviđenog smanjenja osoba u radnom odnosu za 4,9 posto, povećat će se sredstva za socijalne transfere. Istraživanje Društva za marketing Slovenije govori da 48 posto anketiranih unazad nekoliko mjeseci troši manje nego obično, 23 posto tvrdi da im se financijsko stanje pogoršalo, dok njih 22 posto već prima manju plaću. U međuvremenu opozicija okrivljuje Vladu za trenutno ekonomsko stanje u zemlji. Pitanje je li koalicija u krizi je drugorazredno pitanje. Činjenica je da Slovenija pada u sve veću krizu, što koalicija ne opaža jer je upletena u međusobne sukobe, izjavio je predsjednik SDS-a Janez Janša, dodavši kako su čelnici koalicijskih stranaka uzeli državu za taoca umjesto da se bave ključnim problemima. Bivši slovenski premijer Janša smatra kako nema nade da se koalicija pribere, niti će se raspasti, a mogući su samo neke kozmetičke smjene u vladi. Vjerojatniji je scenarij, tvrdi Janša, da će koalicija ustrajati na istoj politici dok ne udvostruči svoju zaduženost s 23 na 50 posto BDP-a i dok ne bude 150.000 nezaposlenih. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Dugovanja Čakovečkim mlinovima
U prva tri mjeseca tvrtka čakovečki mlinovi ostvarila je 2,7 milijuna kuna neto dobiti što je smanjenje u odnosu na isto razdoblje prošle godine kada je dobit iznosila 11,8 milijuna kuna, podaci su iz nerevidiranog, financijskog izvještaja. Nakon 2008. koja je za Čakovečke mlinove bila izuzetno uspješna poslovna godina, rezultati poslovanja u prvom kvartalu 2009. bilježe skromnije brojke. Ukupni prihodi Čakovečkih mlinova u prvom su tromjesečju ove godine iznosili 130,13 milijuna kuna i manji su prema istom prošlogodišnjem razdoblju za 8,3 posto. Dijelom je to, kažu iz te tvrtke, posljedica redovitog sezonskog odstupanja u prvom dijelu godine, a isto tako uzrok leži u padu cijena prehrambenih proizvoda, u prvom redu pšeničnih i kukuruznih prerađevina, u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U Čakovečki mlinovima napominju kako je u tijeku konsolidacija maloprodajnog tržišta u cijelom području djelovanja Grupe. Trgovački dio Grupe je u ovom kvartalu istupio iz grupacije Ultra gros i pristupio Narodnom trgovačkom lancu (NTL). Kompanija je trenutno u pripremama za pojačanom prodajom koja se očekuje u ljetnim mjesecima, nažalost suočeni su s velikim brojem kupaca koji ne podmiruju svoje obveze na vrijeme, a broj takvih dugovanja krajem ožujka je dosegao 10,3 milijuna kuna, no tvrtka se usprkos tome trudi poštovati sve svoje zakonske i financijske obveze. Čakovečki mlinovi u većinskom vlasništvu imaju tvrtke Radnik d.d. iz Opatije, Trgovina Krk d.d. iz Malinske, METSS d.o.o. iz Čakovca i zadarsku tvrtku Vražap d.o.o. Rezultati poslovanja u prvom kvartalu 2009. zabilježili su skromnije brojke, navodi se u pojašnjenju poslovnih rezultata, što se objašnjava dijelom, kažu iz te tvrtke, kao posljedica redovitog sezonskog odstupanja u prvom dijelu godine, a isto tako uzrok leži u padu cijena prehrambenih proizvoda, u prvom redu pšeničnih i kukuruznih prerađevina, u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ako se uzme u obzir kretanje tržišnih trendova u Hrvatskoj, ali i širem okolišu, Čakovečki mlinovi su se dobro prilagodili okolnostima i na zadovoljavajući način odgovorili promijenjenim zahtjevima tržišta, napominju u tvrtki. Ukupni prihodi Čakovečkih mlinova u prvom su tromjesečju ove godine iznosili 130,13 milijuna kuna i manji su prema istom razdoblju prošle godine za 8,3 posto. Tvrtka je temeljem Ugovora o kupoprodaji dionica Trgostila od 15. siječnja 2009. godine, stekla je 9.536 dionica navedenog društva. Čakovečki mlinovi nakon ovog stjecanja posjeduju ukupno 19.339 dionica Trgostila, a što predstavlja više od četvrtine dionica tog društva, odnosno 26,12 posto ukupnog broja dionica te pripadajućeg broja glasova na skupštini te tvrtke. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Lijanovići u Evropu
„Ako bi svaka napravila uradila isto, gdje bismo bili“ poručila je Doris Pack komentirajući prijedlog zakona o zaštiti domaće proizvodnje koji su predložili zastupnici vlasnici mesne industrije Lijanovići. Doris Pack, članica Evropskog parlamenta i predsjedateljica Izaslanstva za odnose sa zemljama jugoistočne Evrope obratila se medijima govoreći o financijskoj krizi koja je pogodila cijelu Bosnu i Hercegovinu. „Međunarodni monetarni fond će ovoga tjedna dati smjernice Vladi u lakšem rješavanju krize. Potrebno je smanjiti troškove gdje god je to mogućno. To je težak zadatak za političare u BiH, ali ako do toga ne dođe vrlo brzo uslijedit će kolaps“, rekla je Pack, naglasivši kako nije ostalo mnogo vremena. „Upravo sam doznala kako je na dnevnom redu sjednice Doma naroda Parlamenta BiH Prijedlog zakona o zaštiti domaće proizvodnje čiji je predlagač Predstavnički dom, što je u potpunoj suprotnosti s pravilima CEFTA sporazuma i to nije pravi odgovor. Ako bi svaka država napravila isto, gdje bismo bili. Članstvo u CEFTA-i podrazumijeva zajednički pristup“, pojasnila je Pack. Sredstva koja je osigurala IPA se ne mogu potrošiti jer ne postoji koordinator koji će riješiti to pitanje, te su sada na raspolaganju sredstva iz 2007. godine, ali nisu operativna zbog složene procedure, rekla je. Usprkos pozitivnim ocjenama od strane Doris, Pack, ne slažu se svi s njenom ocjenom. Predsjednik sekcije za makroekonomiju Udruženja ekonomista 'SWOT' Stevo Pucar izjavio je kako je carinska zaštita domaće proizvodnje, što je i osnovni cilj ovog zakona, najlakša metoda koja izaziva i najviše problema. „Ovakav način zaštite domaće proizvodnje odmah prouzrokuje recipročne mjere. Nju bi trebalo koristiti tek kada se primijeni neka druga vrsta zaštite. Kod nas je problem što se domaća proizvodnja prvo pokušava zaštiti carinama, a imamo mnogo više prostora za necarinsku zaštitu“ rekao je Pucar. Sporni Prijedlog zakona prošao je Predstavnički dom i slijedi mu razmatranje na narednoj sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Predlagač zakona, poslanik Narodne stranke Radom za boljitak u Parlamentu BiH i suvlasnik mesne industrije 'Lijanovići', Jerko Ivanković Lijanović zalaže se za ponovno uvođenje pune carine na mlijeko, mliječne proizvode, meso i mesne prerađevine, vodu, sokove i sva druga pića porijeklom iz Hrvatske i Srbije. Ovim bi se, navodi Lijanović, smanjio trgovinski deficit BiH, koja je prošle godine u vanjskotrgovinskom deficitu bila u minusu za više od 9 milijardi maraka. Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mladen Zirojević rekao je kako su problemi domaćih privrednika veliki, ali kako donošenje zakona o zaštiti domaće proizvodnje nije rješenje. „Ako dođe do usvajanja ovog zakona BiH prijete ozbiljni problemi. Možemo se nadati međunarodnoj arbitraži, bit ćemo prijavljeni Generalnom tajništvu CEFTA, a sasvim je realno očekivati i uvođenje protumjera u smislu pune carine na robu iz BiH“, istaknuo je Zirojević. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Rasprava o amandmanima na rebalans budžeta
Zastupnici Skupštine Srbije završili su raspravu o amandmanima na prijedlog rebalansa budžeta i počeli razmatranje amandmana na šest pratećih zakona koji predviđaju porezne izmjene i smanjenje državnih izdataka. Ministrica financija Srbije Diana Dragutinović izjavila je na kraju rasprave da se predloženim rebalansom država prilagodila aktualnim dešavanjima u svjetskoj ekonomiji. „Ne možemo promijeniti trenutno stanje u ekonomiji, ali smo ovim budžetom uspjeli da mu se prilagodimo“, izjavila je ona. Ministrica Dragutinović je, odgovarajući na primjedbe opozicijskih zastupnika, izjavila da svi nivoi vlasti trebaju podnijeti teret krize, a da smanjenje transfera neće biti linearno, već da će biti izvedeno tako da će se zaštititi najsiromašnije općine. Ministarka je navela kako zaduživanje države nije visoko i da Srbija spada u grupu manje zaduženih država, dodajući kako se ta zaduženost neće povećavati za tri milijarde eura, kako su to u raspravi tvrdili pojedini poslanici. Ona je dodala i da je kredit od MMF-a najjeftiniji kredit, napominjući da će se kamata plaćati samo na sredstva koja budu povučena. Ministrica je objasnila da se rebalans budžeta oslanja na emisiju vrijednosnih papira i da će se izdaci djelomično financirati iz tih izvora. Na primjedbe pojedinih poslanika da su akcize u Srbiji prevelike, Dragutinović je kazala kako Srbija nije rekorder u visini akciza, a na kritike da je budžet za Koridor 10 smanjen, je odgovorila da taj budžet nije oštećen. Prema njenim riječima, nisu ukinuta budžetska sredstva za Koridor 10, već su smanjena, kao što su smanjeni svi diskrecijski izdaci, i da je u te svrhe rebalansom izdvojeno 2,2 milijarde dinara. U raspravi o amandmanima na predloženi rebalans budžeta najviše kritika iznijeli su poslanici Demokratske stranke Srbije, koji su tražili da rebalansom budu izdvojena veća sredstva za prevenciju malignih oboljenja dojke i grlića materice. Oni su tražili i da sredstva koja su predviđena za pojedina ministarstva budu preraspoređena ministarstvu prosvjete za financiranje takmičenja učenika, ministarstvu vjera za financiranje crkava i svećenstva na Kosovu. Zastupnici DSS-a su tražili i veća sredstva za financiranje Instituta za imunologiju, zbog, kako su naveli, nestašice vakcina i seruma, a kritizirali su i smanjenje sredstava namijenjenim lokalnim samoupravama. Zastupnica Srpske radikalne stranke Marina Raguš ukazala je da rashodi budžetskih korisnika moraju biti smanjeni zbog ekonomske krize, a da jedan od poteza mora biti ukidanje javnih agencija, koje nisu ispunile cilj zbog koga su formirane. Poslanici će u nastavku sjednice razmatrati 340 amandmana na šest pratećih zakona koji predviđaju porezne izmjene i smanjenje državnih izdataka. Ekonomske mjere koje je vlada formulirala kroz te prijedloge zakona trebaju dovesti do smanjenja izdataka za 65,4 milijarde dinara, a da povećaju prihode za 30,4 milijarde. Među njima su prijedlozi izmjena i dopuna zakona o porezima na upotrebu, držanje i nošenje dobara, o porezu na dohodak građana, o akcizama i o sudskim taksama. Među prijedlozima su izmjene zakona o mirovanju i otpisu duga na temelju doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje, kao i prijedlog zakona o privremenom smanjenju plaća, odnosno zarada, neto naknada i drugih primanja u državnoj administraciji i javnom sektoru. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Veći prihodi porezne uprave
Prema jučer objavljenim podacima, Porezna uprava Crne Gore (PU) naplatila je tokom prva tri mjeseca 2009. godine šest posto više prihoda nego u usporednom periodu prošle godine. Iz porezne uprave tvrde kako ekonomska kriza nije negativno utjecala na prihode od dažbina koji oni naplaćuju već naprotiv da je naplata povećana. „Naplata poreza na dodanu vrijednost (PDV) u unutrašnjem prometu povećana je za 23 posto. U prvom kvartalu je ostvareno povećanje naplate akcize na mineralna ulja (gorivo i naftne derivate), ovisno od vrste, u postotku od 23 posto do 31 posto, a kod alkoholnih pića je ostvaren neznatan pad od oko pet posto u odnosu na isti period prethodne godine. Postotak povećanja naplate akcize na uvozne cigarete je iznosio 23 posto, te navedeni podaci ukazuju da je registrirano povećanje prihoda od akcize kod najvažnijih akciznih proizvoda“, saopćeno je iz Porezne uprave. PDV na uvozne proizvode naplaćuje Uprava carina i naplata tih prihoda manja je nego godinu ranije zbog smanjenog uvoza. Poreznici napominju kako se tokom prvog kvartala 2009. inače nije ni očekivao veći rast naplate. Poreznici nemaju, međutim, procjenu koliko je trenutno učešće sive ekonomije u crnogorskoj privredi i u kojim sektorima je najizraženija. Na pitanje, ukoliko se ekonomska kriza produbi do kraja 2009. da li očekuju rast sive ekonomije u trgovini, na tržištu rada i slično, iz porezne uprave su odgovorili da sama kategorija sive ekonomije je vrlo kompleksan pojam za koji se ne može dati procjena od strane samo jednog državnog organa. Porezna Uprava svoju procjenu rizika zasniva na takvim istraživanjima i u kombinaciji sa vlastitim podacima utvrđuje rizične grupe obveznika. U svakom slučaju se plan naplate odnosi na registrirane obveznike, a prevođenje nelegalnih obveznika u legalne tokove i naplata prihoda u takvom postupku predstavlja cilj da se naplate dodatni prihodi, saopćili su iz Porezne Uprave. S obzirom na to da je crnogorska porezna uprava uspjela ispuniti utvrđeni plan naplate, odnosno da se osiguraju planirani budžetski prihodi, te da nije smanjen broj podnijetih poreznih prijava, poreznici tvrde kako prethodnih nekoliko mjeseci nije povećana utaja poreza. „Nisu zabilježeni slučajevi bježanja iz registriranih u neregistrirane oblike obavljanja djelatnosti, iako je možda došlo do otežanih uvjeta privređivanja uslijed nemogućnosti osiguravanja bankarskih kredita, koji su neophodni radi financiranja određenih djelatnosti. Može se govoriti o tome da je došlo do smanjenja obima djelatnosti prema određenim pokazateljima, ali nije registrirano da su takve pojave imale za posljedicu česte pojave prelaska u nelegalnu djelatnost. Kao zaključak se može navesti da još uvijek nije registriran negativan trend u naplati budžetskih prihoda, te da će se kroz njihovo dalje praćenje procjenjivati mogućnost devijantnih pojava, kao što je porezna utaja, ili druge moguće zloupotrebe, saopćeno je iz Porezne uprave. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Rješavanje međuetničkih tenzija
Budućnost sjevernog dijela Kosova je pod velikim znakom pitanja jer nije jasno na koji način predstavnici međunarodne zajednice planiraju rješavati nedavne međuetničke tenzije na tom području, čije pretežno stanovništvo čine pripadnici srpske nacionalnosti, objavili su jučer kosovski mediji. Plan od šest tačaka, koji je usvojilo Vijeće sigurnosti UN-a podrazumijeva uspostavljanje široke autonomije u tom dijelu, dok predstavnici tamošnjih institucija to vide kao opasnost od podjele. O tome da li se najnoviji sukobi u Kosovskoj Mitrovici mogu tumačiti kao reakcija predstavnika Srba na uvertiru za pokušaj EULEX-a da pristupi rješavanju tog problema, zasad se može samo nagađati. Zasad nisu saopćeni odgovori niti od EULEX-a ali ni od predstavnika srpskog ministarstva za Kosovo na koji način će se rješavati problem sjevernog dijela Kosova. Nasilje koje je uslijedilo nakon protesta Srba u Brđanima u Kosovskoj Mitrovici zbog obnove albanskih kuća u tom naselju, kada su pripadnici međunarodnih snaga koristili šok bombe, gumene metke i suzavac da bi spriječili Srbe da se približe takozvanoj „žutoj liniji“ koja ih razdvaja od Albanaca je privremeno zaustavljeno. Savjetnik Hashima Thaqija, premijera Kosova Dukađin Gorani, izjavio je kako je prioritet kosovske vlade povratak svih raseljenih Srba na svoja ognjišta i da se na tome u posljednjih nekoliko godina intenzivno radi. On je naglasio da je sjever Kosova očigledno najveći problem i da ponašanje predstavnika srpske zajednice prijeti da ugrozi stabilnost na cijelom Kosovu. „Oni ne žele vidjeti sjever Kosova kao teritorij koja više ne pripada Srbiji. Odbijajući pristati na suživot sa Albancima, oni zapravo ne žive u političkoj realnosti, ugrožavajući time i vlastitu sigurnost“, rekao je Gorani. Srbi u naselju Brđani su četvrti dan protestirali zbog obnove albanskih kuća u tom naselju. Pripadnici međunarodnih snaga koristili su šok bombe, gumene metke i suzavac kako bi spriječili Srbe da se približe takozvanoj žutoj liniji koja razdvaja Albance i Srbe. Predstavnici srba saopćili su kako su uvaženi njihovi zahtjevi, a prema njegovim riječima, predstavnici naselja Brđani su zatražili hitan sastanak sa srbijanskim ministrom policije Ivicom Dačićem, ministrom obrane Draganom Šutanovcem i ministrom za Kosovo Goranom Bogdanovićem. Predstavnici Brđana su najavili da će se protesti nastaviti dok se ne postigne dogovor i dok Albanci ne odustanu od obnove pet kuća u tom dijelu naselja. (Violeta Palaska)

Makedonija: Mogućnost novih energetskih projekata
Makedonija, kao zemlja koja je ovisna o uvozu plina i drugih energenta, zainteresirana je za potpunu uključenost u energetske infrastrukturne mreže, koje su u fazi realizacije ili planiranja. Ovo je poručio zamjenik makedonskog premijera zaduženog za evropska pitanja, Ivica Bocevski u svojem obraćanju na posljednjem summitu energetike u Sofiji. Bocevski je istaknuo kako je Makedonija zainteresirana za regulaciju i razvoj tržišta na planu opskrbe s prirodnim plinom te razvoj plinovodne infrastrukture. U tom smislu, Makedonija podržava Integrirani pristup za sve zemlje, kako bi imale jednake šanse za nužne energente, održiv razvoj i definiranje pravila prihvatljivih za sve uključene. U međuvremenu je najavljeno moguće pojeftinjenje cijene električne energije već od sljedećeg mjeseca, a tijekom ljeta moguće je i pojeftinjenje grijanja, najavili su iz makedonske Regulatorne komisije za energetiku. Ove mogućnosti utvrđene su na sjednici komisije za ekonomska pitanja prije nekoliko dana. Pad cijena objašnjava se smanjenom potražnjom i sve jeftinijom uvoznom električnom energijom, dok bi se računi za grijanje smanjili zbog nižih cijena mazuta i prirodnog plina na svjetskim burzama. Točnije informacije o tome koliko će biti pojeftinjenje znat će vrlo brzo. Interesantno, ELEM i MEPSO ne traže promjenu cijene, dok EVN Makedonija traži podizanje cijene za 8,8 posto. Austrijski EVN je i službeno poslao pismo makedonskoj Vladi, u njemu najavljujući tužbu pred arbitražnim sudom u Washingtonu. Pismo je primio Olli Rehn što znači da je ovo prvi korak otpočinjanja arbitraže. Tužba je reakcija na odluku Osnovnog suda Skopje 2 da EVN Makedonija treba vratiti više od 160 milijuna eura makedonskoj državnoj tvrtki ELEM. Austrijanci ovu odluku smatraju šokantnom i skandaloznom jer se radi o zastarjelim neplaćenim zahtjevima iz razdoblja od 1995. do 2004. godine, kada EVN nije ni bio vlasnik elektroenergetske tvrtke. Iz Washingtona je makedonskom premijeru Nikoli Gruevskom stigla zamjerka o diskriminacijskom tretmanu EVN-a. (Vlado Naumovski)

Albanija: Zahtjev za dobivanje statusa kandidata za članstvo u EU
Albanska Vlada je priopćila kako je u utorak podnijela zahtjev zemlje za dobivanje statusa kandidata za prijam u Evropsku Uniju. Premijer Sali Berisha podnio je zahtjev predsjedavajućem Evropske Unije Češkoj u Pragu. Tijekom posebne sjednice vlade premijer Berisha je kazao kako je odluka povijesna za Albaniju i donesena nakon konzultacija s čelnicima Evropske Unije. „Albanija podnosi zahtjev nakon što su sve zemlje EU ratificirale njezin Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju bez ikakvih dvojbi“, pojasnio je. Berisha je istaknuo kako taj korak dolazi kao rezultat reformskih napora poduzetih proteklih godina, te je također pohvalio opozicijske stranke za davanje doprinosa i pružanje potpore reformama vezanim za Evropsku Uniju u parlamentu. A predsjednik Bamir Topi odbacio je nagađanja o mogućoj odgodi parlamentarnih izbora 28. lipnja zbog poteškoća oko izdavanja novih osobnih iskaznica. Također je pozvao sve albanske političke stranke da se prestanu prepirati glede uspjeha procesa. „Takve rasprave štete procesu i pogrešan su korak za albansku politiku“, izjavio je Topi. U međuvremenu u utorak, sud u Vlori izrekao je etničkom Grku Vasilu Bollanu, gradonačelniku južnog grada Himare, šestomjesečnu zatvorsku kaznu zbog zloporabe položaja. Bollan se sučelio s optužbama da je zapovjedio uklanjanje putokaza u Himari u prosincu 2007. godine, kada je kazao kako bi se na znakovima trebale nalaziti i grčke riječi. Tužitelji kažu kako je taj Bollanov korak rezultirao štetom od skoro 170.000 eura. Gradonačelnik mora platiti kaznu od 3.800 eura i ne može obnašati javne dužnosti tri godine. Stranke koje zastupaju grčku manjinu u Albaniji kritizirale su pak presudu kao politički motiviranu i ksenofobičnu. (Violeta Palaska)


Utorak, 28.04.2009.

Slovenija: Pritisak na burzu
Niska likvidnost pritišće Ljubljansku burzu, indeks SBI 20 izgubio je 0,58 posto, dok je indeks SBI TOP trgovanje u petak zaključio uz tjedni gubitak od 0,6 posto, objavili su jučer slovenski mediji. Trgovanje na Ljubljanskoj burzi u proteklom tjednu bilo je stabilno, bez većih promjena vrijednosti dionica. Niska likvidnost svih važnijih slovenskih dionica još uvijek je najveći problem Ljubljanske burze. Kako je tržište u proteklom tjednu mirovalo, i oba slovenska burzovna indeksa su zabilježila manji pad vrijednosti, dok su zapadni indeksi u istom razdoblju zabilježili znatno veću volatilnost. Indeks SBI 20 izgubio je 0,58 posto i tjedan je zaključio na 3.557 bodova, dok je indeks SBI TOP trgovanje u petak zaključio na 853 boda, uz tjedni gubitak od 0,60 posto. Nakon što je ponovo dopušteno trgovanja dionicama Istrabenza te su dionice početkom tjedna zabilježile pad vrijednosti, da bi u četvrtak i petak skočile za 18 odnosno na 22 posto. Tako je rast u posljednja dva dana tjedna gotovo potpunu poništio gubitak s početka tjedna. Nakon pada u ponedjeljak i utorak dionica Istrabenza do kraja tjedna porasla je na 6,77 eura, što predstavlja tjedni pad od samo 2,6 posto. Uz Istrabenz gubitnik tjedna je Pivovarna Laško, koja prema neslužbenim informacijama zatvara svoju hrvatsku tvrtku Jadransku pivovaru. Dionica Pivovarne Laško u proteklom tjednu izgubila je 11,9 posto vrijednosti, a trgovanje je zaključila na 40 eura po dionici. Dobitnike predvodi Telekom Slovenije koji je sa 26-postotnim rastom uvjerljivo najuspješnija dionica Ljubljanske burze u ovoj godini. Uz Telekom u ovom tjednu rastom vrijednosti istaknule su se dionice Aerodroma Ljubljana i Nove kreditne banke Maribor. Dionice Aerodroma porasle su za 4,3 posto, na 29,19 eura. Za Novu KBM u medijima se špekuliralo da bi ovogodišnja dividenda mogla iznositi samo 12 centi po dionici, no nadzorni odbor ipak predlaže glavnoj skupštini društva dividende od 20 centi bruto po dionici, odnosno jednaku isplatu kao i prošle godine. Dobre vijesti o prijedlogu ovogodišnje dividende podigle su cijenu dionice Nove KBM u proteklom tjednu za 2,5 posto i trgovanje je u petak zaključeno na 9 eura za dionicu. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Ne treba pomoć MMF-a
Hrvatska neće tražiti pomoć Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF) jer je njezin financijski sustav stabilan, izjavio je guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski. Prema postojećem službenom stavu hrvatske središnje banke i vlade, Hrvatska ne treba stand-by aranžman s MMF-om, izjavio je guverner Rohatinski u intervjuu za Bloomberg tijekom proljetnog zasjedanja MMF-a i Svjetske banke u Washingtonu. „Naš je financijski sustav stabilan i ja vjerujem da će takav i ostati. Ključno pitanje je primjerena fiskalna politika i mi bismo trebali biti sposobni provoditi takvu politiku“ dodao je on. Bloomberg napominje kako se mnoge istočnoevropske zemlje bore s refinanciranjem svojih dospjelih vanjskih dugova zbog globalne nestašice kredita. Međunarodni monetarni fond, koji predvodi napore za ublažavanje teških financijskih uvjeta, kreditno je pomogao hrvatskim susjedima, Mađarskoj i Srbiji. Hrvatska će moći refinancirati svoje inozemne obveze, rekao je Rohatinski. Nepodmireni dug je u prva tri mjeseca ostao nepromijenjen u odnosu na kraj 2008. godine, a 70 posto toga duga otpada na bankarski sustav i velike kompanije, kazao je guverner HNB-a. „To je sve u stranom vlasništvu, pa je u interesu njihovih kreditora da izbjegnu povlačenje kapitala iz Hrvatske“, naglasio je Rohatinski. Hrvatsko gospodarstvo vjerojatno će zabilježiti pad od oko četiri posto ove godine, dok će izvoz pasti do 10 posto, predvidio je guverner hrvatske središnje banke. Dok prodaja u inozemstvu pada, središnja banka mora reducirati deficit platne bilance ograničavajući domaću potražnju, kazao je. HNB drži svoju ključnu kamatnu stopu na devet posto od kraja 2007. Glavni problem za hrvatsko gospodarstvo je pad narudžbi u proizvodnji, a ja moram smanjivati deficit platne bilance. Kao kombinaciju tih dvaju faktora, očekujem smanjivanje BDP-a u 2009. rekao je Rohatinski. Hrvatska nastoji dovršiti pregovore o članstvu u Evropskoj uniji u 2009., što bi joj omogućilo punopravno članstvo dvije godine kasnije, napominje Bloomberg. I dok sa sastanka Međunarodnog monetarnog fonda guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski koji mu prisustvuje procjenjuje kako će Hrvatska uslijed krize doživjeti pad BDP-a od 4 posto, premijer Sanader je uzvratio kako u to nije siguran. Teško se slagati ili ne slagati s nečim što ne znamo kako će biti - komentirao je premijer Ivo Sanader procjenu prvog čovjeka HNB-a. Prognoze su takve, rekao je Sanader, da situacija može biti gora nego što je danas. „Najavljivao sam i mogućnost još jednog rebalansa , ali i da ćemo vrlo ozbiljno i pomno pratiti sve što se događa obzirom na ekonomsku krizu u svijetu i Evropi. Slijedom toga mi ćemo reagirati“, najavio je Sanader ne iznoseći svoju prognozu koliko će ove godine kriza ostaviti traga na hrvatskom BDP-u. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Konkretni zahtjevi poduzetnika
Lokalni gospodarstvenici su putem skupštine Gospodarske komore Federacije BiH dostavili svoje prijedloge za ublažavanje posljedica krize, objavili su jučer bosansko-hercegovački mediji. Prvi među prijedlozima su zahtjevi za smanjenje fiskalnih davanja, uvođenje niže stope PDV-a i smanjenje poreza za 3,5 posto. Na godišnjoj skupštini Gospodarske komore Federacije BiH, koja je prošli tjedan održana u Mostaru, a na kojoj je glavna tema bilo pitanje kako prevladati krizu i izaći iz nje sa što manjim posljedicama, gospodarstvenici su zatražili i poticanje kroz regresiranje kamata i donošenje zakona o korisnicima federalnog proračuna. Poljoprivrednici su zatražili veće poticanje poljoprivredno-prehrambenog sektora, te što bržu izgradnju izgradnjom prometne i energetske infrastrukture. Gospodarstvenici su izrazili i nezadovoljstvo sve slabijim kreditiranjem poduzetnika. Banke su u Republici Srpskoj prošle godine značajno ublažile rast plasmana poduzetničkih kredita, dok su potrošački krediti ojačali svoj udjel u ukupnim plasmanima stanovništvu. Prema izvješću agencije za bankarstvo Republike Srpske, banke su građanima prošle godine odobrile kredite ukupne vrijednosti od 2,2 milijarde KM, uz smanjenje stope rasta s 38 iz 2007. na 24 posto u 2008. godini. Do zahlađenja kreditiranja došlo je u zadnjem tromjesečju 2008. pod utjecajem svjetske financijske krize. Kreditni plasmani stanovništvu za obavljanje djelatnosti, koji su 2007. bilježili najveću ekspanziju sa stopom rasta većom od 60 posto, prošle godine su utihnuli ostvarivši najmanji rast, nepunih 10 posto, te iznosili 206,6 milijuna KM. Time je njihov ionako nizak udjel u strukturi bankarskih plasmana stanovništvu dodatno smanjen na 9 posto. Stambeni krediti su istovremeno rasli po stopi od 17,5 posto i dosegli vrijednost od 507 milijuna KM, s udjelom od ukupno 23 posto. Krediti za opću potrošnju su uz prošlogodišnju natprosječnu stopu rasta od 29 posto (vrijednost 1,49 milijardi KM) povećali udjel na više od dvije trećine - sa 65 na 68 posto. Među njima najatraktivniji su nenamjenski gotovinski krediti dodijeljeni u iznosu od 1,17 milijardi KM, koji bilježe godišnji rast 30 posto. Daleko iza su prekoračenja građana Bosne i Hercegovine na računima u ukupnoj vrijednosti od 85,3 milijuna KM, zatim krediti za kupovinu robe široke potrošnje 67,2 milijuna, koji bilježe i najveću stopu rasta od 66 posto. Kreditiranje karticama iznosilo je 54,6 milijuna KM. Slijede krediti za kupovinu automobila u iznosu od 19,7 milijuna KM, krediti za kupovinu vrijednosnica 11,6 milijuna, koji su imali najmanji rast od 2 posto, dok su lombardni krediti (podižu se na bazi položenog depozita) iznosili 8,6 milijuna KM. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Uskoro Koridor
Ministar ekonomije Mlađan Dinkić izjavio je kako očekuje da će odbor direktora Svjetske banke u lipnju odobriti Srbiji 388 milijuna dolara namijenjenih za izgradnju Koridora 10 i da će procedura za dobivanje tih sredstava biti skraćena. "Na sastanku sa direktoricom Svjetske banke zaduženom za infrastrukturu dobili smo uvjeravanja da će već u lipnju biti održan odbor direktora Svjetske banke koji će Srbiji odobriti 388 milijuna dolara namijenjenih za izgradnju Koridora 10 na jugu Srbije“, rekao je Dinkić. On je, kako je naveo, tražio da se maksimalno skrate procedure Svjetske banke, prije svega natječajna procedura koja je jako dugačka u normalnim uvjetima. „Ovo više nije normalno vrijeme, imamo doba krize gdje je izgradnja auto-putova jedna od najvažnijih antirecesijskih mjera“, rekao je on. Također je dodao kako očekuje, budući da su to zatražile i druge zemlje, da će se procedura skratiti. „Očekujem da će ta procedura biti skraćena i da će novac koji nam Svjetska banka u lipnju bude odobrila što prije završiti na računima putara koji će krenuti s gradnjom auto-puta na Koridoru 10“, izjavio je ministar ekonomije. Aranžman Srbije sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) vrijedan ukupno tri milijarde eura omogućit će makroekonomsku stabilnost zemlje zaključeno je na sastanku delegacije Vlade Srbije sa predstavnicima MMF-a. Potpredsjednici Vlade Srbije Mlađan Dinkić i Božidar Đelić zajedno sa guvernerom Narodne banke Srbije Radovanom Jelašićem sudjeluju na proljetnom zasjedanju Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda u washingtonu. Kako je saopćeno jučer iz ministarstva za ekonomiju i regionalni razvoj Srbije na zasjedanju učestvuju 184 zemlje a glavna tema sastanka je uloga dvije najveće međunarodne financijske institucije u savladavanju svjetske ekonomske krize. Srpska delegacija prvog dana zasjedanja imala je niz sastanaka sa predstavnicima Svjetske banke i međunarodnog monetarnog fonda. Delegacija Srbije sastala se sa potpredsjednikom Međunarodnog monetarnog fonda Murilom Portugalom sa kojim je razgovarala o aranžmanu postignutom sa MMF-om koji Vlada Srbije treba usvojiti toko slijedećeg tjedna, a zatim 11. svibnja dokument treba usvojiti i upravni odbor te međunarodne financijske institucije. Na sastanku je zaključeno da će taj aranžman donijeti makroekonomsku stabilnost Srbiji. Ministar ekonomije Mlađan Dinkić najavio je da je Svjetska banka odobrila dodatnih 300 milijuna dolara budžetu Srbije, što ukupno sa prethodnim iznosi 900 milijuna dolara. Aranžman Srbije sa MMF omogućit će makroekonomsku stabilnost zemlje, zaključeno je na sastanku delegacije Vlade Srbije sa predstavnicima MMF u Washingtonu. Guverner Narodne banke u washingtonu je izjavio da se optimizam u svjetskoj ekonomiji osjeća i da se pozitivni efekti mogu očekivati već krajem ove godine „Mislim da je jako važno da se vidi da je svet zaista krenuo nekim boljim pravcem, odnosno može se predvidjeti da će najvjerojatnije doći do nekog boljitka što se tiče prvenstveno svjetske ekonomije krajem ove godine, odnosno, najvjerojatnije početkom slijedeće godine“, očekuje Jelašić. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Prihvaćanje plana Vlade
Sindikat nikšićkih Rudnika boksita odlučio je prihvatiti Vladin prijedlog socijalno-razvojnog programa za zbrinjavanje tehnološkog viška radnika. U toku slijedećeg tjedna, sindikalci će uraditi i svoj prijedlog socijalnog programa, koji će za osnovu imati Vladin program i dostavit će ga i radnicima i Vladi. Prema riječima predsjednika Sindikata Ratka Radulovića taj program će se odnositi na 600 radnika, a ne na 904, koliko je Vlada prethodno predložila. „To je optimalan broj radnika koliko se može proglasiti tehnološkim viškom a da Rudnik i dalje može uspješno funkcionirati. Na taj način ostalo bi oko 600 radnika, a ne, kako je bilo prvobitno predloženo 271. Sa tom brojkom složili su se i u Vladi, jer svima nam je cilj da spasimo i radnike i poduzeće“, rekao je Radulović dodajući kako je predlagao ako se ostane na brojci od 904 radnika da Vlada Rusima pokloni boksit a sve radnike pošalje kući, jer bi se poduzeće ionako ugasilo ako bi radio 271 radnik. Socijalni program koji će izraditi Sindikat sadržavat će kriterije po kojima će biti isplaćivana otpremnina, jer prema riječima Radulovića, moraju se uzeti u obzir godine staža, radno mjesto, i razne beneficije kako niko od radnika ne bi bio zakinut. Problem viška radnika, smatra Radulović, bio bi lako riješen jer oko 500 zaposlenih ima od 30 do 40 godina radnog staža, a izvjestan broj je i onih kojima malo nedostaje do mirovina. „Pokušat ćemo tim ljudima osigurati ne samo pristojnu otpremninu već i umirovljenje, jer to su radnici koji će teško moći negdje drugdje pronaći posao. Sve one mlade ljude na kojima ova tvrtka i treba počivati će se zadržati, jer ne smijemo dozvoliti da odu ljudi koji su potrebni poduzeću“, izjavio je predsjednik Sindikata Rudnika boksita. Radulović se nada da će nakon 12. svibnja, za kada je planirana Skupština dioničara, Vlada biti većinski vlasnik Rudnika i da neće doći do bankrota poduzeća, kako CEAC to planira. Od pet rudokopa, koliko Rudnici imaju, radi samo rudokop na Zagradu. Prema riječima Radulovića, tek kada se napravi socijalni program i zbrinu radnici, pokrenut će pitanje rada i ostalih rudokopa. Radulović smatra kako će Rudnik imati posla jer sve krize dođu i prođu a potražnja za boksitom ne jenjava. „Može se desiti da bude neka trenutna kriza, kao što je ova sada. Ali imamo mi Mađare, Nijemce, Poljake, Čehe, Austrijance, zemlje iz okruženja. Imamo mi partnere koje smo godinama snabdijevali boksitom. Ne može to nestati preko noći“, kazao je Radulović napominjući da od 1948. godine Rudnik radi bez ijedne greške i da je svake godine bio ispunjen plan. „Prodavali smo 800 tisuća boksita vani i nikada nismo imali toliki manjak. Mi smo Republici Srpskoj za godinu kamionskim prijevozom izvezli 270 tisuća tona boksita, a sada ispada da ne možemo da živimo od našeg proizvoda. Zaista mi nije jasno kako smo to uspjeli da stvorimo dug od 75 milijuna eura, a plan za prošlu godinu, kao i za svaku prije nje, je ispunjen, čak i premašen“, pita se Radulović. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Omogućiti povratak
Predsjednik Kosova Fatmir Sejdiu izjavio je jučer da vlasti u Prištini trebaju stvoriti povoljne uvjete kako bi se sve raseljene osobe mogle vratiti u svoje domove, objavili su kosovski mediji. „Institucije Kosova se zalažu da se osiguraju uvjeti da se svi građani Kosova vrate tamo gdje su živjeli. Albanci se trebaju vratiti i živjeti na sjeveru Mitrovice, dok Srbi i drugi trebaju se vratiti u južni dio grada, ali i svugdje drugo gdje su živjeli", rekao je Sejdiu. On je rekao kako, neovisno od protesta Srba u naselju Brđani, neće prestati radovi na obnovi u ratu porušenih i uništenih kuća. Srbi iz naselja Brđani protestiraju zbog započete obnove albanskih kuća u tom dijelu Kosovske Mitrovice. Predsjednik Kosova se založio da se u svim dijelovima Kosova stvore uvjeti da se raseljena i interno raseljene osobe vrate na svoja imanja. „To je naša politička orijentacija“, rekao je kosovski predsjednik. Istovremeno, prema posljednjim podacima, najveći broj raseljenih među kojima se sprovodi popis je smješten u Mataruškoj Banji gdje postoje tri kolektivna centra, jedan broj njih je smješten u norveškoj kući na Beranovcu, a u šatorskom naselju, kod Starog aerodroma, nalazi se 128 Roma raseljenih sa Kosova. Tokom popisa smo registriran je velik broj raseljenih koji su već napravili nove kuće na Kosovu, ali još žive u kolektivnim centrima, jer nisu sigurni da mogu živjeti sigurno na Kosovu. Ona je istakla kako jedan broj raseljenih kao razlog ostanka u Kraljevu navodi i da su uključeni u program integracije i ostanka u Srbiji, a ima i onih koji još nisu donijeli konačnu odluku o povratku. Prikupljeni podaci iz Srbije skupljaju se u posebnoj bazi formiranoj na Kosovu, a na temelju koje će svaka obitelj registrirana za povratak u roku od 60 dana saznati kakva joj pomoć može biti pružena prilikom povratka na Kosovo. Nakon popisa raseljenih osoba u kolektivnim centrima, 8. svibnja, od 1. do 4. lipnja će biti obavljen i popis u tri neformalna kolektivna centra u kojima živi 120 raseljenih osoba. (Violeta Palaska)

Makedonija: Novac od MMF-a
Delegacija makedonske Vlade, predvođena zamjenikom premijera Zoranom Stavreskim i ministrom financija Trajkom Slaveskim, sudjelovat će na Proljetnim susretima Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke. Tema susreta su implikacije globalne krize i uloge međunarodnih financijskih institucija. Makedonski financijski analitičari i ekonomski stručnjaci su apelirali da se ovo sudjelovanje iskoristi za zahtijevanje aranžmana od MMF-a, kao najbezbolnije i najjeftinije rješenje za osiguranje potrebnih novaca za makedonsko gospodarstvo. Unatoč tome, makedonski premijer Nikola Gruevski izjavio je kako nema potrebe da se to sada učini, ali ako razvoj situacije bude nepovoljan podnijet će zahtjev tijekom godine. Globalna financijska kriza počela je utjecati i na plan provođenja ugovora CEFTA. U prva dva mjeseca ove godine, u usporedbi s 2008. godinom, Makedonija je zabilježila pad od 41 posto u razmjeni sa zemljama-članicama CEFTA-e. Pad se osobito osjeća u razmjeni sa Srbijom i Hrvatskom, makedonskim najznačajnijim trgovinskim partnerima, navodi Gospodarska komora Makedonije. Dobro je što je Makedonija zadržala suficit u ukupnoj trgovinskoj razmjeni, ali ovi bi podaci trebali potaknuti zemlje potpisnice multilateralnog ugovora na veću inicijativu privatnog sektora i komora za iznalaženje novih mogućnosti suradnje dok još nije prekasno. U međuvremenu, veliki igrači u burzovnom biznisu uopće nisu zainteresirani za kupovinu Makedonske burze. Informacije da je prestižna skandinavska grupacija Nasdaq OMX, uz Zagrebačku i Varšavsku burzu, mogući kupac Makedonske burze pale su u vodu. Direktor OMX-a, Henri Bergström, na 10. konferenciji koju je organizirala Makedonska burza, demantirao je da je Makedonija dio njihove ulagačke strategije. Naime, izjavio je Bergström, Makedonija je previše mala, a neatraktivnosti Burze dodatno je doprinijela svjetska kriza i nedavna događanja na Makedonskoj burzi, kao i neke odluke koje je donijela vlada o tržištu kapitala. (Vlado Naumovski)

Albanija: Poticanje štednje
Guverner albanske središnje banke Ardian Fullani zamolio je građane da ostavljaju svoj novac u bankama umjesto da ih čuvaju ispod madraca kako bi optimalno reagirali na neizbježne posljedice ekonomske globalne krize. „Želio bih apelirati na sve albanske građane, jer način na koji će reagirati na trenutnu krizu“, rekao je Fullani pred albanskim parlamentom. Prema njegovim riječima, albanski građani bi trebali vratiti svoje ušteđevine, te ako se sa svojim financijama ponašaju na odgovoran način, učinak globalne ekonomske krize biti će manji. Kako je rekao guverner Fullani ukoliko pseudo-filozofija mikro-protekcionizma osvoji svijet prosječnog građanina tada će financijska kriza prerasti u ekonomsku krizu zemlje. Depoziti u albanskim bankama su pali sa 5,7 milijardi eura u rujnu 2008. godine na 4,9 milijardi eura u veljači 2009. godine. Albanska Vlada se suočila s poteškoćama u refinanciranju javnog duga posljednjih nekoliko mjeseci ali se financijsko tržište stabiliziralo u ožujku. Guverner je također preporučio albanskoj Vladi da potraži financijsku pomoć kako bi izbjegli drugu po redu krizu likvidnosti. Albanska vlada je krajem ožujka povećala garancije na bankarske depozite s 5.433 na 25.000 eura kako bi unaprijedila povjerenje u bankarski sustav. Cilj vladine odluke jeste i da uvjeri više od milijun albanskih radnika u inozemstvu da će njihovi depoziti biti sigurniji kod kuće nego u zemljama gdje rade. Nadležni financijski organi u Albaniji i međunarodne institucije upozorili su da će svjetska financijska kriza voditi smanjenju doznaka radnika na radu u inozemstvu. Te doznake se kreću oko milijardu eura i predstavljaju 13-14 posto albanskog bruto domaćeg proizvoda. (Violeta Palaska)


Ponedjeljak, 27.04.2009.

Slovenija: Zatvaranje Jadranske pivovare?
Prema neslužbenim informacijama, Pivovarna Laško će 1. svibnja nakon nepunih 9 godina vlasništva navodno zatvoriti splitsku Jadransku pivovaru, koja već godinama posluje s gubitkom (oko 6 milijuna eura 2007. godine). Ivica Blažević, regionalni povjerenik Sindikata zaposlenih u poljoprivredi, izjavio je kako je stanje loše otkad je pivovara u rukama slovenskog Laškog, kojem je, dodaje, prvenstveno stalo do prodaje oko 35.000 m2 zemljišta na kojem stoji pivovara. „Biramo manje loše od loših rješenja, stoga ćemo Trgovačkom sudu predati zahtjev za stečaj. U likvidaciji, koju bi proveo vlasnik, zaposlenici bi izgubili sva prava, a u stečaju ćemo zatražiti i zabranu raspolaganja imovinom“, rekao je Blažević. A Pivovarna Laško (PL) je ocijenila izjave slovenskog ministra visokog školstva, znanosti i tehnologije Gregora Golobiča da grupa iscrpljuje svoja poduzeća smiješnima, manipulativnima i zlonamjernima, zbog čega najavljuje i tužbu. „Unatoč svjetskoj gospodarskoj krizi, političkim pritiscima i padu potrošnje, grupa je održala stabilno poslovanje te sačuvala sva radna mjesta i redovno otplaćuje sve svoje obveze“, ističe se u saopćenju Pivovarne Laško. Na Golobičevu tvrdnju banci NLB da je produljila tajkunski kredit grupi Pivovarna Laško pojašnjavaju kako kredit nije bio upotrijebljen za menadžerski otkup ili vlasničku konsolidaciju, a produljenje istog nije upitno jer se poslovanje PL nije pogoršalo i kredit je osiguran. Ministar visokog školstva Gregor Golobič smatra da direktor Pivovarne Laško (PL) Boško Šrot najavom tužbe samo potvrđuje njegove izjave, dodajući da nije iznenađen njegovim potezom. Pritom je istaknuo da je i ubuduće moguće očekivati da će se slovenski tajkuni na javno tematiziranje njihovih djela odazivati arogancijom, panikom i nestrpljivošću. Sporni kredit u NLB-u grupa Pivovarna Laško podigla je za kupnju udjela u Mercatoru, koji predstavlja stratešku investiciju, tvrde u PL. Podsjetimo da Infond Holding, većinski vlasnik PL, za kredite za vlasničku konsolidaciju ima založene upravo te dionice Mercatora, koje je kupio kreditom iz NLB-a. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Plaćanje neradnih dana
Industrijski sindikati i Hrvatska udruga poslodavaca zatražili su od Vlade donošenje uredbe kojom bi se tvrtkama u krizi privremeno omogućilo skraćivanje zakonom utvrđenog 40-satnog radnog tjedna. Prema prijedlogu sindikata i poslodavaca, o kojem su već počeli razgovori u ministarstvu gospodarstva, radni tjedan bi se mogao skratiti do najviše 32 sata, dakle jedan radni dan tjedno ili četiri radna dana mjesečno. Radnicima bi manje plaće dijelom subvencionirala država sa 150 kuna po danu, odnosno najviše 600 kuna mjesečno. Tvrtke u kojima se Uprave i sindikati dogovore o skraćivanju radnog tjedna ne bi mogle zapošljavati niti otpuštati radnike te povećavati plaće i beneficije menadžerima. Hrvatske vrtke u kojima se Uprava i sindikati dogovore, moći će iskoristiti skraćeni radni tjedan u skladu sa svojim proizvodnim procesom. Prema posljednjim sindikalnim procjenama, za skraćivanje radnog tjedan moglo bi biti zainteresirano oko 4000 tvrtki koje zapošljavaju oko 150.000 ljudi. „Cilj je maksimalno zaštiti radna mjesta i ravnomjerno rasporediti teret krize“, istaknuo je Ivan Tomac, predsjednik Sindikata energetike, kemije i nemetala. Direktor CRO Industrije Vladimir Kovačević smatra da je ključno donijeti uredbu što prije. „Logika je da tvrtke mogu iskoristiti kraći radni tjedan u skladu sa svojim proizvodnim procesom, što znači da će nekima odgovarati ne raditi jedan dan u tjednu, a nekima da u sedam mjeseci ne rade jedan cijeli mjesec. Radnici zadržavaju svoja radna mjesta, a tvrtke ne moraju izvlačiti gotovinu za otpremnine“, pojasnio je Kovačević. U Vladi su skloni pristati na skraćivanje radnog tjedna pa će se razgovori u vezi s time sa sindikatima i poslodavcima nastaviti. A dok su krediti državi u pet mjeseci porasli 42 posto, oni odobreni poduzećima uvećani su 6 posto, a građanima samo 4 posto. Prema podacima HNB-a, od listopada do ožujka ukupni su krediti porasli 24 milijarde kuna, a od toga je državi pripalo više od 13 milijardi kuna. „Nikad se prije nije dogodilo da država u potpunosti istisne druge sektore“, rekao je Ljubinko Jankov, direktor Sektora za istraživanje i statistiku u HNB-u, ističući da neće biti dobro ako se taj trend nastavi. Kriza nije promijenila samo navike građana, nego i poslovnu politiku banaka. Manje im se obraćaju sve oprezniji građani, a potrebe države istodobno su postale ogromne. Najgore prolaze poduzeća. Proteklih nekoliko godina kredite su mahom uzimali u inozemstvu. U 2007. godini, vanjski dug im je povećan za 4,2 milijarde eura. U proteklih pet mjeseci uspjela su se zadužiti tek za nešto više od 700 milijuna eura, i to uglavnom za refinanciranje postojećih dugova. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Biodizel iz Tuzle
Pokretanjem pogona za proizvodnju biodizela iz korištenog jestivog ulja u Tuzli, uz postojeće kapacitete u Srpcu, Bosna i Hercegovina se polako priključuje razvijenim evropskim zemljama u zaštiti okoliša. Osim ekološke komponente ovog projekta, u proizvodnji tuzlanskog biodizela iskorištavati će se već korišteno jestivo ulje, koje bi, inače vjerojatno završilo u rijekama ili na divljim deponijima. Dajući iskorišteno ulje za proizvodnju biodizela vlasnici prehrambenih tvornica, restorana, bolnica će uz oslobađanje od otpada i vratiti četvrtinu potrošenog novca za ovaj prehrambeni artikl. Sa druge strane, vlasnici vozila će dobiti pogonsko gorivo jeftinije od običnog dizela za deset posto. Tuzlanski biodizel za sada će koristiti samo jedan autobus Gradskog i prigradskog prometnog poduzeća (GIPS) Tuzla, ali su spremni povećati obim primjene ekološkog goriva ukoliko to ispuni očekivanja. Osim uštede, smanjit će se stupanj zagađenja ugljen-dioksidom, pa će GIPS, kao i drugi prijevoznici koji se odluče za biodizel, pokazati da su društveno odgovorni. GIPS se u projekt uključio i s ciljem promocije korištenja javnog prijevoza. U Tuzli se procjenjuje da jedan autobus zamijeni 50 putničkih automobila, što u industrijskom gradu ima velik značaj. Pogon je smješten u tvornici kolača 'Gusto e Sapore'. Radi se o pilot projektu Centra za razvoj i podršku Tuzla, a biodizel će u testnoj fazi koristiti Gradsko i prigradsko saobraćajno preduzeće (GIPS) Tuzla za pogon jednog autobusa. Tvornica kolača je zadužena za nabavku korištenog jestivog ulja, a GIPS za kupovinu biodizela. Planirano je da 72.000 litara korištenog ulja bude prerađeno i proizvedeno 72.000 litara biodizela. Time će se smanjiti emisija ugljen-dioksida za 155 tona. Do sada je sakupljeno 15.000 litara jestivog ulja, istakao je Edin Zahirović, projekt menadžer iz Centra za razvoj i podršku. Otkup korištenog jestivog ulja već je ugovoren s tvornicom 'Gusto e Sapore', a u Centru za razvoj i podršku kažu da o otkupu pregovaraju i s vlasnicima restorana, bolnica, te tvornica kolača i čipsa. Prvobitna cijena otkupa je bila deset posto maloprodajne cijene jestivog ulja, dok je sada narasla na 25 posto. U GISP Tuzla kažu da će udio biodizela u pogonu njihovih autobusa biti tri posto, te da će u budućnosti povećati broj autobusa koji će koristiti to gorivo i zastupljenost biodizela na 20 posto u skladu s evropskim ekološkim standardima. „Želimo probuditi ekološku svijest građana o značaju korištenja javnog prijevoza, jer jedan autobus mijenja 50 putničkih vozila, a na taj način ćemo dati svoj doprinos očuvanju okoline“, kažu iz GIPS-a. Pogon za proizvodnju biodizela, izum je Ivana Jakovljevića iz Slavonskog Broda, a patentiran je prije četiri godine. Taj izum je nagrađen brojnim medaljama na sajmovima inovacija u Evropi i Americi. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Prihod od telekomunikacija
Ukupan prihod na tržištu telekomunikacija Srbije u 2008. godini iznosio je ukupno 1,61 milijardu eura, saopćeno je u Republičkoj agenciji za telekomunikacije. Predsjednik Upravnog odbora Republičke agencije za telekomunikacije (RATEL) Jovan Radulović izjavio je kako je učešće sektora telekomunikacija u bruto domaćem proizvodu između četiri i šest posto i ukazao na neophodnost nastavka investiranja u razvoj telekomunikacija. Radulović je, predstavljajući izvještaj o radu RATEL-a za period od 2005. do 2009. godine, naglasio i značaj liberalizacije tržišta telekomunikacija kojom se omogućavaju bolja kvaliteta, niže cijene i mogućnost korištenja novih usluga. Prema posljednjim podacima RATEL-a, ukupan broj korisnika fiksne telefonije je porastao sa oko 2,5 milijuna u 2005. godini na više od tri milijuna u 2008, što predstavlja povećanje od 22 posto. U istom periodu, broj korisnika mobilne telefonije u Srbiji je povećan za 74,5 posto, odnosno sa 5,5 na 9,6 milijuna korisnika. Prosječna godišnja ulaganja u protekle tri godine bila su 450 milijuna eura, a za investicije je posebno bila karakteristična 2007, odnosno prva godina poslovanja inozemnih operatera u Srbiji. Na javni natječaj za dobivanje dvije licence za fiksnu telefoniju i 'spori Internet' prijavilo se osam tvrtki, uključujući i Telekom, koji će, u dijelu usluga, dobiti konkurenciju, kažu u RATEL-u. RATEL je, u cilju liberalizacije tržišta raspisao natječaj za fiksni bežični pristup za teritoriju Srbije u odgovarajućem frekvencijskom opsegu za tehnologije CDMA kojima će biti omogućeno pružanje univerzalnog servisa, javna govorna usluga i Internet nižeg kvaliteta. Predsjednik Upravnog odbora RATEL-a Jovan Radunović izjavio je kako će se 19. svibnja znati koje kompanije će dobiti licence za uvođenje fiksne bežične telefonije i interneta - CDMA. On je rekao da je natječajnu dokumentaciju otkupilo ukupno osam tvrtki, šest srpskih i dvije strane, iz SAD i Estonije, a rok za dostavljanje ponuda je 15. svibanj. Dokumentaciju su otkupile tvrtke Digi sat, Vip mobajl, Telekom Srbija, Media vorks, Srpske kablovske mreže SBB, KDS-NS, američka kompanija ABA net i estonska Net tel fon. CDMA omogućava pružanje telefonskih usluga, kao i pristup internetu slabije kvalitete i pogodan je za seoske sredine u kojima telekomunikacijska infrastruktura nije izgrađena. Najprije će se uvoditi u ruralne sredine i to već u slijedećih šest mjeseci, a plan je da za dvije godine bude pokrivena cijela Srbija. Licenca će biti izdate na deset godina, a minimalna naknada je 500 tisuća eura po licenci. Ponuđači mogu konkurirati za po jednu licencu, a ukoliko bude više od dva ponuđača koji ispune uvjete biti će održana aukcija za licence. Planirano je da Ratel najpovoljnije ponude izabere do 8. lipnja i da licence izda osam dana nakon proglašenja pobjednika natječaja. Pravo učešća na natječaju za CDMA licence za nacionalnu pokrivenost imaju telekomunikacijske kompanije, ali i poduzeća koja se namjeravaju baviti telekomunikacijama i uplate depozit ili osigurati bankarsku garanciju od milijun eura. U Srbiji bi se u drugoj polovini ove godine trebalo raspisati natječaja za novog operatera fiksne telefonije, dok je prema informacijama Ministarstva za telekomunikacije, uvođenje fiksne bežične WiMax tehnologije za telefon i internet odloženo zbog ekonomske krize. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Interes za Veliku plažu i Adu
Kompanija Hidra properties, u vlasništvu vladarske obitelji Abu Dabija - Al Nahijan, prva je otkupila natječajnu dokumentaciju za Veliku plažu i Adu Bojanu. Arapski investitori su na taj način i službeno objavili svoj interes za dvije vjerojatno najatraktivnije lokacije na Crnogorskom primorju. Natječaj za zakup Velike plaže i Ade na 90 godina otvoren je do 1. rujna, ali svi zainteresirani do kraja svibnja moraju otkupiti natječajnu dokumentaciju i dostaviti kvalifikacijske dokumente da bi uopće mogli podnositi ponude. Ta kompanija već najmanje godinu dana pokazuje interes za ulaganja u Crnoj Gori, a o tome svjedoči činjenica da su već pripremili idejna rješenja i vizije svojih projekata u Ulcinju koja su dostavljena Vladi, odnosno ministarstvu za ekonomski razvoj koje vodi projekt. Arapi su na pripremi početnih rješenja i angažiranju konsultanata već potrošili gotovo 10 milijuna eura. Delegacije Hidre propeties više puta su do sada boravile u Podgorici, i svojim domaćinima predočili da se njihova ulaganja kod Ulcinja, kako kažu predstavnici Vlade koji su sa njima razgovarali, procjenjuju na preko 20 milijardi eura. Prema zamisli Arapa, prva faza projekta na Velikoj plaži bila bi gotova 2014. godine i u tom periodu bilo bi uloženo tri milijarde eura. Gradnja bi trebala započeti 2010. godine, a do tada se očekuju da budu potpisani ugovori, završe se projekti, planski dokumenti, dozvole i slično. Izgradnja kompletnog projekta duž čitave Velike plaže trebalo bi da traje oko 20 godina. Hidra properties je dio Royal grupe, vlasništvo kraljevske obitelji Al Nahijan iz Abu Dabija. Kompanija u ovom trenutku gradi nekoliko atraktivnih turističko-poslovnih centara u svijetu nazvanih Hydra Towers, Eves Tower, Hydra Downtown Tower, Hydra Twin Towers, Hydra Village. Najmoćniji čovjek Abu Dabija, jednog od sedam emirata koji pripadaju Ujedinjenim Arapskim Emiratima, šeik Muhamed, boravio je prošlog kolovoza nakratko u Crnoj Gori kada se sreo i sa premijerom Đukanovićem. Vladari Abu Dabija smatraju se trenutno među najvećim svjetskim investitorima. Procjenjuje se da je ta zemlja, izuzetno bogata naftom, nagomilala veliki kapital koji će dobrim dijelom biti investiran po svijetu, a jednim dijelom biće upotrijebljen za ublažavanje posljedica krize koja nije zaobišla ni Emirate. Plan Arapa je, kako su to predočili domaćinima u Podgorici, da na principima održivog razvoja, izgrade hotele, vile, rezidencijalne objekte, marine, golf terene, hipodrom, prvi eko kazino u svijetu, sportsku akademiju, tržne centre, objekte za zabavu, obrazovne, zdravstvene i kulturne ustanove, i mnogo drugih sadržaja kojih nema u ovom dijelu Evrope. Projekti na Velikoj plaži bili bi kombinacija niske, srednje i visoke gradnje, sa velikim dijelom zelene površine. Vlada u zakup izdaje oko 900 hektara zemljišta na Velikoj plaži, a tu je i preko 300 hektara privatnog. Na Adi je planirana nešto manja izgradnja, a prema natječajnim uvjetima moguće je da kompleks ima najviše 2.500 ležajeva. Poznavatelji prilika u turizmu tvrde da se Crna Gora mora ozbiljno pripremiti za ovakvu investiciju, i da to vjerojatno neće moći napraviti bez podrške samog investitora. To vremenom podrazumijeva izgradnju putova, nove željeznice, proširenja aerodroma i Luke Bar. Sve to je potrebno i za realizaciju investicije, a potom i za dovođenje turista. Arapi zamišljaju i izgradnju novog aerodroma kod Ulcinja. Od prošlog ljeta se spominje i mogućnost da Arapi uđu u vlasničku strukturu Prve banke. Nije isključena mogućnost da se ti pregovori ubrzo obnove jer su natječaji za Veliku plažu i Adu Bojanu i službeno otvoreni, što je Arapima bilo primarno. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Rok policajcima
Kosovska vlada saopćila je da je 30. lipanj krajnji rok za povratak na posao svih suspendiranih policajaca kosovskih Srba koji su na platnom spisku. Otprilike 300 srpskih policajaca odbilo je obavljati dužnosti pod zapovjedništvom Kosovske policijske službe (KPS). Oni su napustili radna mjesta nakon proglašenja nezavisnosti Kosova 17. veljače 2008. Policajci u štrajku smatraju UNMIK svojom zapovjednom upravom i zatražili su od međunarodne zajednice da zaduži policajce iz UNMIK-a za policijske stanice u oblastima u kojima su kosovski Srbi većina. KPS i dalje plaća policajce u štrajku nadajući se da će na kraju nastaviti svoj rad pod nadležnošću KPS. „Odluka da se nastavi plaćena suspenzija je politička odluka zato što smo željeli izraziti svoju spremnost na njihov povratak“, izjavio je ministar unutrašnjih poslova Zenun Pajaziti. Odluka vlade proizlazi iz preporuka radne grupe - u kojoj se nalaze predstavnici Kosova i EULEX-a -osnovane da bi se bavila tim pitanjem. Pajaziti je predstavio preporuke radne grupe zajedničkom Koordinacijskom odboru za vladavinu zakona. „Vlada je donijela odluku da odredi rok do 30. lipnja 2009. godine za povratak svih suspendiranih policajaca na posao", navodi se u zajedničkom saopćenju za medije vlade i EULEX-a. Potpredsjenik kosovske Vlade Kuqi je rekao da odluku o krajnjem roku ne treba gledati kao kaznu za te policajce, nego kao konkretan korak za ponovnu izgradnju potpuno multietničke policijske službe koja će predstavljati odraz kosovskog društva i raditi u interesu svih zajednica. Parlamentarna komisija za unutrašnje poslove i sigurnost također je radila na tom pitanju. Komisija će posjetiti kosovsku policiju i preporučuje parlamentarnu raspravu ako se policajci kosovski Srbi ne vrate na radna mjesta. Rješenje ovog pitanja trebalo bi da se donese u okviru zakona, ali Priština ne treba zaboraviti da su kosovske institucije učinile dovoljno da se policajci vrate na posao, navodi se u saopćenju komisije. Komisija je također ukazala da postoji dovoljno mladih Srba koji su voljni raditi za KPS. „Toleriranje bojkota istovremeno znači da oni koji žele da rade ne dobivaju šansu da rade“, saopćila je komisija. (Violeta Palaska)

Makedonija: Do kraja godine pristupni pregovori
Evropski povjerenik za proširenje Olli Rehn je ocijenio je kako postoje izgledi da Bruxelles preporuči pokretanje pristupnih pregovora Makedonije s Evropskom unijom do kraja godine. „Postoje izgledi da će Makedonija dobiti preporuku za otvaranje pristupnih pregovora do kraja godine“, izjavio je Rehn na konferenciji za novinare u Bruxellesu. Makedonija je u prosincu 2005. dobila status službenog kandidata za Evropsku Uniju, ali još uvijek nema datum otvaranja pregovora. Zadovoljavajuće odvijanje predsjedničkih izbora početkom travnja bilo je veliki napredak nakon nasilja koje je obilježilo parlamentarne izbore u lipnju prošle godine, što je Evropsku komisiju navelo da ne preporuči pokretanje pregovora krajem 2008. godine. Čak i ako Komisija preporuči pokretanje pregovora ove godine, Makedonija mora dobiti jednoglasan pristanak svih država članica, što je teško ostvarivo uzme li se u obzir spor Skopja i Atene u pogledu imena zemlje. Rehn, nakon sastanka s makedonskim ministrom vanjskih poslova Antoniom Milososkim u Bruxellesu je također dodao kako isto važi za liberalizaciju viznog režima. Pohvalio je Makedoniju za njezino regionalno čelništvo u ispunjavanju kriterija za članstvo u EU. Rehn je ponovno pohvalio zemlju za uspješne izbore održane prošlog mjeseca i kazao kako bi dugo očekivano rješenje spora s Grčkom oko imena trebalo uslijediti ove godine, posebice nakon što je sadašnja vlada osvojila još jedan mandat. U međuvremenu, Međunarodni monetarni fond objavio je da Makedoniji predstoji recesija, pad cijena i rast minusa na tekućem računu države. MMF je ovo ustvrdio na temelju analize Kriza i ojačavanje, objavljenoj pred proljetno zasjedanje ove institucije. Nadalje, predviđa se da će makedonsku ekonomiju snaći poguban scenarij, odnosno negativna stopa rasta od dva posto, umjesto jedan posto. Makedonska Vlada, poradi ovih projekcija, odlučila je prekrojiti proračun, u kojem se nitko nije osvrnuo na deficit od 2,8 posto bruto-domaćeg proizvoda RM. MMF će Makedoniji dati kreditnu podršku, no ostaju problemi nediscipline u fiskalnoj politici i javnoj potrošnji. (Vlado Naumovski)

Albanija: Prodaja distribucije ČEZ-u
Albanski parlament je odobrio prodaju 76 procenata elektrodistributivnog poduzeća DSO češkoj energetskoj grupaciji ČEZ. Albanija očekuje da će ČEZ u to poduzeće uložiti najmanje 200 milijuna eura, kako bi se smanjili gubici i ograničila krađa struje iz mreže, a glasnogovornica češke kompanije Eva Novakova je izjavila da bi cijela transakcija se trebala okončati do kraja lipnja ove godine. ČEZ je u martu za većinski udio u DSO ponudio 102 milijuna eura, a morat će dodatno investirati u DSO kako bi mogao ispuniti obećanje da će tokom pet godina smanjiti krađu i gubitak struje iz mreže na 17 posto sadašnjeg stanja. Predviđeno je da ČEZ povećava obim prometa za jedan posto godišnje. Rast potražnje, krađe i loše stanje mreže čine ionako alarmantnu situaciju sa nedostatkom struje u Albaniji još gorom. Prema prošlogodišnjoj studiji Svjetske banke, u Albaniji se ne plaća više od polovine potrošene električne energije. Cijene struje u Albaniji ove godine se neće povećavati. Sa postepenim povećanjem računa se tek u narednim godinama, jer su ove godine u toj zemlji opći izbori. Čelni čovjek češke kompanije Martin Roman izjavio je kako je potpisivanje ugovora s albanskom stranom za ČEZ „dodatni korak u konsolidaciji svoje pozicije u regiji Jugoistočne Evrope. CEZ Group ima veliko iskustvo u restrukturiranju distributera struje u Češkoj, Bugarskoj i Rumunjskoj. Albanski uvoz struje varira ovisno o tome koliko njihove hidroelektrane uspiju proizvesti struje. U 2008. godini uvozom je podmireno oko 40 posto godišnjih potreba za strujom, koje iznose 6,5 TWh. Distributer struje OSSH opslužuje gotovo milijun korisnika i isporučuje 5,3 TWh struje godišnje, ističu u ČEZ-u. Potrošnja struje po glavi stanovnika u Albaniji iznosi manje od trećine potrošnje u Češkoj, ali iz češke kompanije prognoziraju njen jači rast u budućnosti odnosno dugoročno gledajući, za 5 posto svake godine. Veći rast potrošnje u regiji zabilježen je jedino u Turskoj, gdje ČEZ također posluje. U ostalim evropskim zemljama potrošnja struje raste uglavnom po stopi od 2 do 3 posto godišnje. (Violeta Palaska)


Petak, 24.04.2009.

Slovenija: Pad dobiti Petrola
Najveća slovenska naftna kompanija Petrol u prvom ovogodišnjem kvartalu zabilježila je 30-postotni pad profita zbog nižih cijena nafte, objavili su jučer slovenski mediji. Neto dobit Petrola u navedenom razdoblju se smanjila na 10,9 milijuna eura, dok je u istom periodu godinu ranije iznosila 15,6 milijuna eura. Prihodi od prodaje su pali 14 posto na 555,3 milijuna eura. Petrol, koji je prošle godine zabilježio prvi godišnji gubitak u zadnjih 12 godina zbog pada vrijednosti imovine, planira širenje na području Balkana jer gospodarska kriza potencijalne akvizicije čini mnogo pristupačnijim. Izvršni direktor Petrola Marko Kryzanowski je izjavio kako njegova kompanija u sljedećoj godini planira ostvariti akvizicije na tržištu zapadne Evrope. Prema mišljenju Radivoja Pregelja, analitičara Abanke Vipe, Petrol bi i u nastavku ove godine mogao bilježiti slabe poslovne rezultate zbog otpisa imovine posrnulog Istrabenza, u kojem je naftna kompanija najveći pojedinačni dioničar. A Uprava i nadzorni odbor Petrola predložili su da se dioničarima kompanije za 2008 godinu isplati dividenda u visini od 5,90 eura bruto po dionici. O prijedlogu će vlasnici odlučivati na skupštini 5. svibnja. Bilančna dobit Petrola (LJSE:PETG) za 2008 je iznosila 14,6 milijuna eura. Od toga bi 12,3 milijuna eura bilo namijenjeno za isplatu dividendi, preostalih 2,3 milijuna eura prenijelo u druge rezerve iz dobiti. I prošle je godine Petrol dioničarima isplatio dividende u vrijednosti od 5,90 eura po dionici. Grupa Petrol je po ukupnim rezultatima 2008 završila s 54,8 milijuna eura gubitka. Da nije bilo gospodarske krize predviđaju analitičari, bilo bi ostvareno 59,4 milijuna eura čiste dobiti. Prihodi su povećani za 35 posto na 2,6 milijarde eura, bruto dobit iznosi 222 milijuna eura odnosno 15 posto više nego u 2007. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Povećano kreditiranje
Kao dio paketa mjera za borbu protiv krize Evropska investicijska banka će u ovoj godini povećati kreditiranje na između 400 i 500 milijuna eura u 2009. godini. Izjavio je jučer potpredsjednik EIB-a zadužen za pozajmice u Hrvatskoj Matthias Kollatz Ahnen. Ukupan iznos EIB-ovih kredita Hrvatskoj pak u prošloj je godini iznosio 170 milijuna eura, a već u prva tri mjeseca 2009. godine taj je iznos premašen, kreditom HBOR-u u iznosu od 250 milijuna eura, istaknuo je Kollatz Ahnen. On je rekao kako nedavno snižavanja kreditnog rejtinga HBOR-u neće utjecati na suradnju s tom institucijom, „jer se sa snižavanjem rejtinga sada susreću mnoge zemlje, i zemlje kandidatkinje i članice Evropske Unije“. Sredstva iz kredita HBOR-u su namijenjena financiranju malog i srednjeg poduzetništva, zatim projekata zaštite okoliša te infrastrukturnih projekata u javnom i privatnom sektoru, a i u daljnjim aktivnostima Banke naglasak će biti na antikriznoj pomoći tim područjima, pogotovo malom i srednjem poduzetništvu, koje čini osnovicu svakog gospodarstva. Kollatz Ahnen je kazao i kako su pri kraju pregovori s hrvatskom Vladom vezani uz kreditiranje dvaju projekata, jednog vezanog uz prometnice, a drugog uz zaštitu okoliša. Dogovor o tome trebao bi biti postignut kroz nekoliko tjedana, rekao je, te nije želio iznositi detalje o tim projektima. Od 2001. godine Evropska investicijska banka je u Hrvatsku plasirala više od 1,6 milijardi eura kredita, od čega je glavnina, odnosno više od 40 posto bilo namijenjeno sektoru prometa, a ostatak infrastrukturnim, urbanističkim i energetskim projektima. Povećanje kreditiranja u ovoj godini, osim kao pomoć u krizi, Hrvatskoj bi trebao pomoći i u približavanju Evropskoj Uniji, pa će tako, uz malo i srednje poduzetništvo, EIB podupirati i projekte usmjerene dostizanju kriterija Evropske Unije, primjerice projekata zaštite okoliša, energetske učinkovitosti, infrastrukturnih projekata i sl. EIB je u 2008. godini ukupno plasirao oko 51 milijarde eura kredita, a u ovoj i narednoj godini taj iznos planira povećati za po 15 milijardi eura. Oko 12 milijardi eura EIB je prošle godine uložilo u zemlje regije, a taj će iznos u 2009. povećati na 15 do 16 milijardi eura. Istovremeno, izaslanstvo ministarstva financija koje predvodi ministar financija Ivan Šuker, a izaslanstvo Hrvatske narodne banke na čelu s guvernerom HNB-a Željko Rohatinskim sastat će se u Svjetskoj banci sastati s potpredsjednikom Svjetske banke za Europu i srednju Aziju Shigeom Katsuom, izvršnim direktorom Rudolfom Jan Treffersom, te direktoricom za Hrvatsku Orsaliom Kalantzopoulos. U skladu s dogovorenom strategijom suradnje Republike Hrvatske i Svjetske banke, ministar Šuker će s predstavnicima Svjetske banke razgovarati o aktivnostima na postojećim projektima, daljnjim aktivnostima na pripremi i odobravanju novih projekata kao što je nova globalna kreditna linija HBOR-u za malo i srednje poduzetništvo, te podršci Banke daljnjem razvoju strukturnih reformi u Hrvatskoj, navodi se u saopćenju. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Smanjenje nameta
Federalni parlament zatražio smanjenje nameta gospodarstvu do 1. srpnja iduće godine, povoljne kredite Razvojne banke Federacije BiH, zatim novi zakon o električnoj energiji, završetak privatizacije aluminija i niz drugih mjera, objavili su jučer bosansko-hercegovački mediji. Predstavnički dom Federalnog parlamenta na današnjoj izvanrednoj sjednici u Sarajevu usvojio je većinom glasova veliki broj mjera koje su zajednički usuglasili parlamentarci, Federalna vlada i Sindikat metalaca Bosne i Hercegovine za poboljšanje stanja u metalnoj, elektro i namjenskoj industriji u Federaciji. Prvom od tih mjera, Federalna vlada je zadužena izvršiti povezivanje radnog staža za gospodarska društva s većinskim državnim kapitalom u kojima ona ima ovlasti. Za uvezivanje staža ostalih uposlenika Vlada u roku od 60 dana treba predložiti realna moguća rješenja koja će očuvati stabilnost fonda mirovinskog osiguranja. Vlada Federacije BiH također mora smanjiti rashode u javnoj upravi i bez odlaganja pokrenuti investicijske aktivnosti kako bi bila održana i povećana zaposlenost u realnom sektoru te osiguran plasman robe i usluga domaćeg sektora. Putem programa rada Razvojne banke Federacije BiH za 2009. godinu, Vlada treba osigurati i značajniji novčani iznos za podršku odgovarajućim razvojnim projektima i izvozno orijentiranim tvrtkama, i to uz najpovoljniju kamatnu stopu. Vlada također treba omogućiti da gospodarska društva koja većinski izvoze, a koja su uzela kredite kod drugih komercijalnih banaka s nepovoljnijom kamatnom stopom, mogu podići kredit kod Razvojne banke Federacije BiH radi prekida isplate nepovoljnijeg kredita. Značajno smanjenje davanja gospodarskih društava slijedeća je usvojena mjera. Ove aktivnosti trebaju početi odmah kako bi bila pripremljena odgovarajuća zakonska regulativa i stupila u primjenu 1. srpnja 2010., zaključeno je u predstavničkom domu. Propisano je i što hitnije usvajanje zakona o električnoj energiji ili drugog akta prema kojem će Vlada imati mogućnost koordinacije i sudjelovanja u formiranju cijene električne energije radi pomoći izvozno orijentiranim i drugim gospodarskim društvima. Zakonom je potrebno utvrditi da se prvo električnom energijom podmiruju korisnici u Federaciji BiH pa tek tada da se može izvršiti izvoz struje. Predviđeni su također okončanje privatizacije privrednog društva Aluminij d.d. Mostar, kao i donošenje federalnog zakona o reviziji privatizacije državnog kapitala u gospodarskim društvima i bankama te donošenje izmjena i dopuna Zakona o štrajku, Zakona o zaštiti na radu i Zakona o radu. Vlada Federacije BiH treba usvojiti kratkoročne i srednjoročne mjere razvoja namjenske industrije, te primiti konkretne mjere protiv sive ekonomije i korupcije. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Povećanje poreza
Prema podacima većine agencija za nekretnine u Srbiji, povećanje poreza na imovinu neće se odraziti na tržište nekretnina niti će drastično ugroziti kućne budžete građana Srbije. Prema najavi ministrice financija Diane Dragutinović, u svibnju će porezna osnovica biti uvećana u prosjeku 15-20 posto, biti će temeljena na tržišnoj vrijednosti nekretnina, dok porezna stopa ostaje nepromijenjena. Porezna uprava već je dobila instrukcije kako da se izmjene rešenja o godišnjem porezu i da se kao osnovica uzima tržišna vrijednost stana ili kuće. Povećani prihodi od izmjena porezne osnovice pripast će lokalnim samoupravama. Osnovica poreza na imovinu i do sada je trebala biti tržišna vrijednost nekretnine na dan 31. prosinac godine koja prethodi godini za koju se utvrđuje i plaća porez na imovinu. U zakonu stoji i da se svake godine osnovica umanjuje za amortizaciju, a najviše do 70 posto, dok je za novoizgrađenu nekretninu osnovica tržišna vrijednost. Međutim, do sada je, prema mišljenju ministrice Dragutinović, osnovica bila neka imaginarna vrijednost stana i sagledavanjem zakona o imovini, država je uvidjela da je bolji i lakši način da se sada ne mijenja porezna stopa, već samo osnovica. „Bojim se da procjena poreznika ne bude veća od realne tržišne cijene, ako se budu vodili oglasima, jer to nisu cijene po kojima se nekretnine i prodaju“, rekao je Kaća Lazarević, suvlasnik agencije 'Alka”'. Kada se završi kupoprodaja prema zakonu, obaveza prodavača je da plati porez na prijenos apsolutnih prava. Taj porez zasniva se na tržišnoj vrijednosti nekretnine. Prema zakonu, tržišna vrijednost nekretnine utvrđuje se primjenom osnovnih i korektivnih elemenata. U osnovne spadaju korisna površina i prosječna tržišna cijena kvadratnog metra na teritoriji općine, dok su korektivni elementi lokacija i kvaliteta objekta. Prvu ovogodišnju ratu poreza građani su bili dužni izmiriti do 15. veljače, slijedeću trebaju platiti 15. svibnja, zatim 15. kolovoza i na kraju 15. studenog. A novi zakon o stečaju, koji će se, kako je planirano, naći u skupštinskoj proceduri u lipnju, bitno će smanjiti troškove stečajnih postupaka i njihovo trajanje, rekao je državni tajnik ministarstva ekonomije Nebojša Ćirić. Na skupu „Nacrt zakona o stečaju: osnovne novine“, istakao je i da će nova rešenja ne samo učiniti efikasnijim sam stečajni postupak, već će i pomoći srpskoj privredi da se lakše suoči sa ekonomskom krizom. „Efikasan stečajni zakon mora omogućiti da se imovina poduzeća u kratkom roku vrati u upotrebu kroz bankrot ne čekajući da joj vrijednost opadne“, naglasio je Đirić. Trenutno u Srbiji ima 110.000 registriranih poduzeća, a u blokadi je 22.000. Čak 20.000 ima račune blokirane više od tri godine. U toku je oko 750 stečajnih postupaka, među kojima je 1.320 onih koji se vode po starom Zakonu o stečaju isteklom 2005. godine. „Neke od najznačajnijih izmjena odnose se na skraćivanje dužine trajanja stečajnog postupka. Tome će doprinijeti ukidanje stečajnog vijeća, smanjenje kapare za pokretanje postupka i troškova postupka, jačanje ovlaštenja i odgovornosti povjeritelja, ali i jačanje odgovornosti stečajnog upravnika i nadzor nad njegovim radom“, istaknuo je savjetnik potpredsjednika Vlade Srbije i koordinator Radne grupe za stečajeve Luka Andrić. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Kriminalom do stečaja
Nakon uzaludnog čekanja od dva tjedna da im se dostavi zapisnik sa posljednje skupštine dioničara nikšićkog hotelskog poduzeća 'Onogošt' i u ministarstvu turizma nastave razgovori o rješavanju problema, predstavnici Sindikata i kluba manjinskih akcionara tog poduzeća optužili su, i na jučerašnjoj pres konferenciji, poslovodstvo i većinskog vlasnika (HLT Fond) da su organiziranim kriminalom doveli do stečaja. O tome su Sindikat i manjinski dioničari, kako je izjavio Milan Jauković, prije tjedan dana obavijestili Vrhovnog državnog i specijalnog tužitelja za organizirani kriminal, zahtijevajući pokretanje istrage zbog niza poslovnih radnji koje imaju obilje elemenata korupcije i kaznenih djela, objavili su jučer crnogorski mediji. Suprotno statutu kompanije poslovodstvo je, kako tvrde inicijatori, u minule četiri godine prodali 24 ugostiteljska objekta i stana za nepune četiri milijuna eura, što je znatno ispod realne vrijednosti. U siječnju je donesena odluka da se ove godine hotel 'Trebjesa', Restoran na Krupcu i dvije kavane prodaju za oko dva i pol milijuna eura. Dok su poslovodstvo i HLT Fond nezakonito raspolagali zatečenom imovinom, otuđivali je bez ičijeg znanja i podnosili lažne izvještaje o dobrom poslovanju, zaposleni nisu ni slutili da će doći do stečaja o čemu su, nedavno obaviješteni iznenadno i bez valjanog obrazloženja. Iako za uvođenje stečaja sa tzv. osobnom upravom nije postojao ni jedan element postupak je pokrenut prije konačnog završnog računa za prošlu godinu, a pretprošle je uknjižena dobit 162.000 eura. Ocijenivši da su molbe radnika 'Onogošta' do sada, uz Privredni sud, jedino čuli mediji, objektivno obavještavajući o zbivanjima u tom kolektivu, predsjednica Sindikata Biljana Blagojević je ustvrdila da ni od obećanja na prvoaprilskom sastanku u ministarstvu turizma nitko ništa nije napravio na traženju izlaza iz teške situacije. Jedino što je radnicima isplaćena polovina zarade za mjesec studeni, ali su i to banke zadržale za ostale kreditne rate. „Želim pitati direktora HLT Fonda Vladana Vujovića da li su mu djeca gladna kao što su mnogih naših radnika, a od Vlade i ministra turizma očekujemo odgovor da li će se itko okrenuti na nas. Strpljenje je na izmaku. Ukoliko se do praznika rada ne pristupi konkretnom rješavanju problema u Onogošt, radikalizirat ćemo sindikalnu borbu i 10. svibnja stupiti u generalni štrajk iako to činimo nevoljno zbog toga što su tog mjeseca najavljene tradicionalne maturske večeri i ekskurzije“, upozorila je Blagojević. Pozivajući Vladu da najavljenu financijsku pomoć blizu 500 tisuća eura za pripremu turističke sezone, preusmjeri za isplatu pet zaostalih zarada i drugih dugovanja radnicima, potpredsjednik Sindikata Šćepan Pantović rekao je kako je spomenuti iznos samo kap od onoga koliko je namijenjeno za pomoć KAP-u. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Isključena struja
Kosovska elektroenergetska korporacija (KEK) isključila je struju u više srpskih sela i istovremeno poručila da neće više tolerirati neplaćanje računa. Električna energija je isključena u srpskim selima Prilužje i Grace u općini Vučitrn, u Goraždevcu, u općini Peć i Dobrotinu, Donjoj Gušterici i selu Livađe u općini Lipljan i u Šilovu u općini Gnjilane. U tim mjestima, prema posljednjim podacima živi više od 1.950 obitelji. Predsjednik općine Peć, koja je izmještena u Goraždevac Miloš Dimitrijević izjavio je da su predstavnici KEK-a i međunarodne zajednice Srbima u Goraždevcu ponudili da do 27. travnja potpišu sa KEK-om ugovore o načinu budućeg plaćanja utrošene struje. On je, međutim, dodao kako KEK nije poštovao taj dogovor i da su radnici KEK-a prije isteka roka za potpisivanje ugovora došli i isključili struju. Dimitrijević je ocijenio da je to isključenje struje „još jedan vid pritiska na preostalih 250 srpskih domaćinstava u Goraždevcu“. Predstavnik za medije KEK-a Viktor Budzalja izjavio je da radnici te korporacije struju isključuju svima koji je ne plaćaju. Ministrica energetike Kosova Justina Shiroka Pula izjavila je da je prema ranijim dogovorima već trebali biti potpisani ugovori o sanbdijevanju i o plaćanju struje. Prema njenim riječima struja se isključuje i u albanskim selima u kojima se naplati manje od 30 posto utrošene električne energije. Kosovska elektroenergetska korporacija (KEK) će isključivati struju svim potrošačima koji ne plaćaju račune. Glasnogovornik KEK-a Viktor Buzalla naglasio je kako je jedini razlog zbog čega će se isključivati struju neplaćanje računa. „Mi želimo osigurati da svi potrošači na Kosovu plaćaju struju, a da isključujemo one koji to ne čine“, rekao je Buzalla. On je također da je to razlog za isključenje struje u naseljima Prilužje, Grace, Gušterica, Livađe, Šilovo i Goraždevac, nastanjenim većinskim stanovništvom iz srpske zajednice. On je rekao da nema masovnih isključenja struje u selima sa albanskom većinom jer tu zasad ne postoje slučajevi da čitava sela ne plaćaju struju, kao što se dešava u pojedinim naseljima gdje su Srbi većina. (Violeta Palaska)

Makedonija: Svađa elektro-distributera
Kompanija EVN Makedonija u potpunosti je odbacila informacije koje je iznio ELEM preko saopćenja, koje u cijelosti iskrivljavaju istinu u javnosti, navodi se uz ostalo u pismu austrijske tvrtke. EVN ne bježi od svojih obveza kupnjom ECM-a, već ih podmiruje. Naprotiv, sporan je sudski proces, kao i presuda, po kojoj Elektrane Makedonije (ELEM) traže da se plate svi neplaćeni zahtjevi potrošača u Makedoniji u razdoblju od 1995. do 2004. godine. Dakle, neplaćanja su zbrojena u 400.000 sudskih tužbi, a isplate nisu ostvarene radi izuzetne sporosti makedonskog sudstva. U nastavku, ELEM, bez pomoći i podrške makedonskih institucija, ne može samostalno naplatiti od potrošača novac, kategorična je reakcija. Kompanija EVN zatražila je također i poskupljenje struje. Sadašnja prosječna cijena struje u Makedoniji za sve kategorije potrošača je 3,4 denara za kilovat sat. U slučaju poskupljenja koje traži EVN Makedonija, cijena bi bila 3,7 denara. Na poskupljenju inzistiraju austrijski vlasnici. Makedonske državne energetske tvrtke taktiziraju. ELEM tvrdi kako isto radi proračune cijene struje, a nagađa se da će i MEPSO podići cijene. Pravilnik predviđa da su proračuni trebali biti podneseni još prošli mjesec, što nije učinjeno pa makedonska Državna regulatorna komisija za energetiku tumači kako nema nikakve obveze to razmatrati sada. Posljednje poskupljenje struje bilo je prošle godine i iznosilo je 13,5 posto. U međuvremenu, EVN Makedonija pustila je u upotrebu novu hidrocentralu Matka, koja je izgrađena odmah do stare hidrocentrale i radit će dvostruko jačom snagom od 9,6 megawata. Predsjednik upravnog odbora EVN Makedonija, Georg Valdner tom je prilikom izjavio da je rekonstrukcijom HEC Matka EVN povećala makedonske proizvodne procese od obnovljivih izvora energije prema svojim projekcijama. Inače, rekonstrukcija spomenute hidrocentrale dio je ulagačkog programa EVN-a u Makedoniji. K tome, do kraja 2009. godine svih 11 malih hidroelektrana diljem Makedonije, prema ulagačkom planu EVN-a, bit će revitalizirane. Vlado Naumovski)

Albanija: Izbori po planu
Albanski predsjednik Bamir Topi odbacio je nagađanja o mogućoj odgodi parlamentarnih izbora 28. lipnja zbog poteškoća oko izdavanja novih osobnih iskaznica. Također je pozvao i sve političke stranke da se prestanu prepirati glede uspjeha procesa. „Takve rasprave štete procesu i pogrešan su korak za albansku politiku“, izjavio je za albanske medije Topi. A manje od tri mjeseca uoči općih izbora u Albaniji, izdavanje novih osobnih iskaznica ili putovnica biračima ostaje glavna zabrinutost i za vladu i za opoziciju. Prema novom izbornom zakonu, albanski birači moraju pokazati osobnu iskaznicu ili putovnicu. Stručnjaci se slažu kako je propis o pokazivanju valjane osobne iskaznice na biračkom mjestu moderan način jamčenja pravednih izbora. Vladajuća Demokratska stranka (DS) je zasad optimistična oko ostvarivanja krajnjeg roka za izdavanje osobnih iskaznica svim biračima. Međutim, opozicija, na čelu sa Socijalističkom strankom tvrdi kako bi više stotina tisuća birača moglo ostati bez mogućnosti glasovanja. Birači u najvećim gradovima počeli su dobivati nove osobne iskaznice, ali proces je još daleko od završenog. Albanska Vlada i opozicija svakodnevno raspravljaju o detaljima, čak i oko samog broja građana koji nemaju osobne iskaznice i putovnice. Tako albanska Vlada tvrdi kako brojka iznosi 729.000, a oporba kako je bliža milijunu. Albanija ima ukupno 3,6 milijuna stanovnika. (Violeta Palaska)


Četvrtak, 23.04.2009.

Slovenija: Ponovni rad punim kapacitetom
Automobilska industrija Revoz iz Novog Mesta, čiji je vlasnik francuski Renault, ponovo je počela raditi punim kapacitetom, a zaposlila je i 150 novih radnika, objavili su jučer slovenski mediji. Nakon više od pet mjeseci rada u dvije i po smjene, Revoz je ponovo počeo proizvodnju punim kapacitetom od 880 vozila dnevno. To je posljedica osjetnog rasta potražnje nakon što su neke evropske vlade početkom godine usvojile mjere za poticanje prodaje novih vozila i nakon što je francuski dobavljač Renkast (RenCast) početkom travnja nastavio sa prekinutom isporukom dijelova za volan automobila. Najviše novih radnika došlo je u Revoz preko Zavoda za zapošljavanje, slijede oni koji su uložili molbu za zapošljavanje i oni kojima u studenom prošle godine nije mogao biti produžen ugovor o zapošljavanju na određeno vrijeme. Oko četvrtina novozaposlenih je iz poduzeća Adria Mobil sa kojim je Revoz sklopio sporazum o mogućnosti privremenog angažiranja radnika s tim što Adria Mobil ima obavezu da ih nakon isteka radnog odnosa u Revozu primi nazad u svoje poduzeće. Svaki novozaposleni je morao prvo da završi seminar u trajanju od 14 sati, zatim se još 48 sati osposobljavao na radnom mjestu što iznosi ukupno 11.000 sati obuke radi uvođenja pune noćne smjene u poduzeću. Još krajem ožujka je najavljena selidba proizvodnje Clia 2 iz Novog Mesta kao posljedica povećane potražnje na evropskom tržištu za Cliom 2 i Twingom koji se proizvode u slovenskom Revozu. Tvornica je tada najavila kako će maksimalno povećati proizvodnju Twinga, a s punim će kapacitetom proizvodnje zadovoljiti samo dio potrebnih količina Clia 2, dok će razliku pokriti tvornica Flins u Francuskoj, pojasnila je glasnogovornica Revoza Nevenka Bašek Zildžović. U društvu su tada istaknuli da ni u kojem slučaju nije riječ o relokalizaciji, već o dopunjavanju količina od strane tvornice Flins za razdoblje od lipnja do listopada 2009. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Manji broj kreveta
Prema jučer objavljnim podacima ministarstva turizma, u Hrvatskoj su kategorizirana ukupno 673 hotelska objekta, 39 kampova i 48 marina, a kreveta ima 2.824 manje nego prošle godine. U Hrvatskoj su trenutno 673 smještajna objekta kategorizirana u skupini hoteli, u kojima je ukupno 66.440 smještajnih jedinica sa 135.720 stalnih kreveta, dok je kategoriziranih kampova 39, a marina 48, pokazuje najnoviji popis kategoriziranih turističkih objekata, hotela, kampova i marina koji je objavljen na web stranicama ministarstva turizma. Taj se popis na webu ministarstva odnosi na stanje kategoriziranih objekta na dan 6. travnja. Usporedi li se novi popis sa zadnjim takvim iz prošle godine, koji je prikazivao stanje s 21. studenim 2008., trenutno je u Hrvatskoj jedan kategoriziran objekt iz skupine hotela manje, dok je smještajnih jedinica 2.224 manje, a stalnih kreveta ukupno 2.824 manje. Načelnik službe za standarde u turizmu ministarstvu turizma Željko Cvrtila izjavio je da je to normalna pojava u kategoriziranju objekata jer se događa da se njihovim uređenjem ili preuređenjem mijenjaju moduli (površina, odnosno veličina) smještajnih jedinica ili apartmana, a time i broj kreveta u objektu. On je dodao i da se najčešće preuređenjem 'diže' kvaliteta objekta čime traže i višu kategoriju, što znači povećanje površine i smanjenje broja soba te manji broj kreveta. On je također napomenuo da stručne službe ministarstva svake tri godine provode tzv. rekategorizaciju ili ispitivanje dobivene kategorije, pri čemu se objektima koji više ne zadovoljavaju uvjete određena kategorija može oduzeti, potvrditi ili unaprijediti. Time je objasnio i promjene u strukturi kategoriziranih objekata iz skupine hoteli po novom popisu od travnja ove godine i onog s kraja studenog prošle godine. Kategoriziranih je hotela, prema popisu sa stanjem 6. travnja ove godine, jedan više nego prošle godine, ili ukupno 564, a imaju 51.702 smještajne jedinice i 99.485 stalnih kreveta. Kategoriju turističkih naselja ima 46 objekata (s 10.915 soba/smještajnih jedinica i 26.004 kreveta), što je jedan manje nego lani, isto kao i turističkih apartmana kojih je ove godine 52 (sa 3.432 sobe i 9.342 kreveta). Promjene su vidljive i među samim hotelima, od kojih najviše ili 309 ima kategoriju tri zvjezdice, što je dva objekta manje nego prošle godine. Četiri zvjezdice ove godine nosi dva hotela više nego prošle godine ili 125, dok ih je s dvije zvjezdice jedan manje ili 112. Pet zvjezdica ima 18 hotela, što je dva više nego prošle godine. Najviše hotela s pet zvjezdica, i dalje je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, a slijede po tri u Zagrebu i Primorsko-goranskoj županiji, dva su u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a jedan, odnosno prvi te kategorije se našao ove godine i u Istarskoj županiji. Prema popisu ministarstva u 39 kategoriziranih kampova je 13.470 smještajnih jedinica smještajnog kapaciteta za 40.467 osoba, pri čemu najviše kampova 19 i 11 ima kategoriju dvije odnosno tri zvjezdice. Kategoriziranih 48 marina ima ukupno 3.850 suhih te 12.687 vezova u moru. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Manje kamate na depozite
Entitetima u Bosni i Hercegovini je preporučeno da smanje apetite javnih poduzeća i ograniče kamate na njihove depozite kod banaka budući da je to jedan od inicijatora povećanja kamata, naglasio je Dragan Vrankić, zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara i ministar financija i trezora BiH. On je objasnio da su banke djelomično prinuđene da zbog visokih kamata na depozite javnih poduzeća podižu kamate na kredite privredi i stanovništvu, što je posljednjih dana izazvalo negodovanje javnosti. Vlada Republike Srpske je prošlog tjedna pozvala sve republičke institucije, javne fondove, općine i državna poduzeća da bankama u postupku javnih nabavki usluga ne propisuju uvjete koji nisu predmet tih nabavki, kao što je visina kamate na deponirana sredstva. Vrankić je naglasio da kamate imaju svoju strukturu i cijenu, a banke zakonitost poslovanja. „Nijedna banka nema namjeru poslovati s gubitkom. Mislim da bi bili sretni da mogu smanjiti kamate kada bi došle do kvalitetnijih izvora kapitala“, istaknuo je Vrankić. Kako bi pokušali iznaći rješenja, Vrankić se sastao s predstavnicima Centralne banke, Udruženja banaka i Agencije za osiguranje depozita BiH, te entitetskih ministarstava financija i agencija za bankarstvo nakon izražavanja nezadovoljstva u javnosti zbog podizanja kamata na kredite. Vrankić je rekao kako je na sastanku jednoglasno usvojeno nekoliko zaključaka, te najavio da će se sastanci s financijskim institucijama i predstavnicima banaka ubuduće održavati kontinuirano, najmanje jedanput mjesečno. "Zaključili smo da je bankarski sektor stabilan i likvidan i da i dalje treba da nastavi poslovanje na tržišnim principima. Zaključeno je kako je potrebno da se banke angažiraju na iznalaženju kvalitetnijih izvora financiranja kako bi mogle plasirati kredite po nižim kamatnim stopama“, rekao je Vrankić. Dino Osmanbegović, predsjednik Udruženja banaka BiH, rekao je da će do kraja godine doći će do stabilizacije kamatnih stopa i njihovog blagog pada. „Prema našim utemeljenim analizama, cijena koštanja kapitala na domaćem tržištu nije alarmantna ukoliko usporedimo BiH sa zemljama u regiji i ostalim zemljama sličnog nivoa razvijenosti“, kazao je Osmanbegović. Zlatko Barš, direktor Agencije za bankarstvo Federacije BiH, kazao je da ova agencija ne može ograničavati kamatne stope, inače bi u suprotnom morala preuzeti rizik za eventualne gubitke banaka. Kazao je kako kamatne stope ovise od izvora sredstava sa međunarodnog tržišta i od visine kamatnih stopa na depozite javnih poduzeća. Na sastanku su odbačene tvrdnje da banke iznose kapital iz BiH u zemlje u kojima posluju njihove banke majke. On je najavio je i da će naša zemlja u pregovorima s MMF-om nastojati osigurati klauzulu po kojoj će se banke majke obavezati da neće smanjivati svoje plasmane u BiH, već ih zadržati na istom nivou ili povećavati, zavisno od prilika na tržištu. Vrankić je, također, podsjetio je da se provode aktivnosti u vezi s podizanjem iznosa osiguranih depozita na 50.000 KM, te je informirao da su upravo s EBRD-om dogovorene neophodne promjene u Zakonu o zaduživanju, dugu i garancijama BiH. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Zajam od međunarodnih institucija
Guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić je upozorio je jučer kako će pad ekonomske aktivnosti u ovoj godini vjerojatno biti veći od očekivanih dva posto, te je rekao kako će do toga doći ako Srbija ne povuče zajmove od međunarodnih financijskih institucija vrijedne milijardu eura, dodajući da je u prvom tromjesečju ekonomska aktivnost u Srbiji u značajnom padu od pet do sedam posto, kao i da su osnovni uzroci za to pad domaće i svjetske potražnje, i likvidnosti domaće privrede. Jelašić je naveo i da je nakon znatnog povećanja devizne štednje početkom veljače, u ožujku i travnju povučeno oko 55 milijuna eura, naglasivši kako bi bilo dobro da se povučenih milijardu eura štednje vrati u banke jer bi tako bili osigurana sredstva za nove kredite privredi. Guverner je napomenuo i da nakon povlačenja devizne štednje i razduživanja poduzeća prema inozemstvu, pritisak na deviznu likvidnost banaka bio manji zbog značajnog neto otkupa deviza od ovlaštenih mjenjača, povećanja neto kratkoročnog zaduživanja u inozemstvu u ožujku, a banke su bile i neto kupci deviza od fizičkih osoba. Jelašić je podsjetio na mjere podrške koje je NBS ponudila bankama 'Bečke inicijative', koje podrazumijevaju kratkoročni dinarski kredit za održavanje likvidnosti, na bazi založenih kratkoročnih vrijednosnih papira NBS i države, dugoročnih vrijednosnih papira države, zaloge deviza i portfelja hipotekarnih kredita, sa ročnošću do godinu dana i kamatnom stopom najmanje u visini referentna kamatna stopa plus dva posto. Guverner NBS Radovan Jelašić izjavio je da je spreman da smanji svoju plaću, kao i zarade dva viceguvernera i generalnog tajnika NBS, u skladu sa zakonom koji je predložila Vlada Srbije, ali da ostalim zaposlenima u centralnoj banci plaće trebaju ostati iste. Među mjerama podrške su i tzv. 'swap' kupovina i prodaja deviza između NBS i poslovnih banaka u cilju osiguravanja likvidnosti, olakšice u pogledu obavezne rezerve banaka što podrazumijeva da nova zaduženja u inozemstvu ne podliježu obaveznoj rezervi do kraja 2010, kao i određene supervizorske mjere. Jelašić je naglasio kako bi konačni razgovori sa poslovnim bankama povodom predloženih mjera trebali biti održani do kraja slijedećeg tjedna. Kako je dogovoreno u Beču krajem ožujka, posebne mjere podrške biti će dostupne bankama koje do kraja 2010. održe izloženost u Srbiji na nivou prosinca prošle godine, i održe pokazatelje adekvatnosti kapitala i likvidnosti banke. Guverner je rekao da je priljev inozemnih direktnih investicija u Srbiju u januaru iznosio 62,5 milijuna eua, u veljači oko 452 milijuna, a u ožujku bi trebalo iznositi oko 110 milijuna eura. U ožujku su se banke, prvi put ove godine, ponovo zaduživale u inostranstvu i to u iznosu od 113 milijuna eura. U veljači je, naveo je guverner, pad industrijske proizvodnje bio skoro 20 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, a pad prerađivačke industrije iznosio je 23,7 posto, a od početka godine broj poduzeća koja su u blokadi veći je za 4,8 posto. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Olakšice investitorima
Potencijalni ponuđači za preuzimanje dijela dionica Elektroprivrede uz dokapitalizaciju, tražili su da se proširi spisak 'zlatne dionice, odnosno da pobjednik na natječaju ima pravo veta na sve bitne odluke koje donosi država kao većinski vlasnik EPCG. Natječajna komisija je predvidjela “blok paket” u skupštini dioničara i u odboru direktora za budućeg pojedinačno najvećeg dioničara, što znači da onaj koji uđe u Elektroprivredu ne bi mogao utjecati na ona pitanja koja se tiču većinskog vlasnika, a mogu na odluke poput zaduženja, otuđenja imovine. Primjedbe kompanija koje su otkupile natječajnu dokumentaciju za EPCG odnose se i na cijenu po kojoj bi kupovali dio dionica do većinskog paketa, nakon pet godina upravljanja EPCG. Potencijalni investitori traže da se utvrdi formula po kojoj bi se za pet godina izračunalo koliko bi koštao dokup dionica do 51 posto. Kako crnogorskoj Vladi nije u interesu da sada odredi cijenu dionica, čija će se vrijednost najvjerojatnije povećati, taj zahtjev, za sada, nije prihvaćen. Potencijalnim investitorima ne odgovara nova tzv. 'shoot out' opcija, koja podrazumijeva da investitor nakon petogodišnjeg perioda, ukoliko ispuni natječajne kriterije, može od Vlade kupiti dodatne dionice Elektroprivrede, ali mu ih ona ne mora prodati. U tom slučaju Vlada mora od investitora kupiti dionice po istoj cijeni. Prvobitna 'call' opcija podrazumijevala je da partner nakon pet godina može kupiti većinski paket dionica po danas utvrđenoj cijeni, ukoliko ispuni kriterije. Talijanske kompanije Edison i A2A, kao i Elektroprivreda Srbije zatražile su produžetak roka za dostavljanje ponuda, koji prema natječaju ističe 30. travnja, a dokumentaciju su otkupili i ruski Inter Rao i norveški NTE. Postoji mogućnost da komisija, ipak, prolongira rok. Talijanski i ruski investitori ocijenili su u primjedbama da se ne može očekivati neto dobit od 100 milijuna eura po isteku investicijskog ciklusa od pet godina, zaključujući da se dobit mora spustiti, s obzirom na to da se u energetici investicije vraćaju nakon pet do sedam godina, a strateški partner ima obavezu da realizira zahtjevan investicijski program. Uz to su naveli da na dobit utiču i vanjski faktori, naročito to što Regulatorna agencija za energetiku utvrđuje cijenu struju, koja može da pada. Profit koji moraju ostvariti u periodu upravljanja EPCG je već oboren sa prvobitno određenih 240 do 300 milijuna eura, na 100 milijuna. Zatraženo je od natječajne komisije, koju predvodi potpredsjednik Vlade Vujica Lazović, da se spusti prag prolaznosti za ispunjenje uvjeta za dobivanje većinskog paketa Elektroprivrede, odnosno da najbolji ponuđač može postati vlasnik EPCG sa 50 do 55 posto zadovoljenja uvjeta, umjesto previđenih 80 posto. Već utvrđena granica nije pomjerena. Investitorima ne odgovara što nije određeno da će ispunjenje kriterija pratiti međunarodni nezavisni konsultant, a očekuju i da im se saopći tarifa za prijenos električne energije. Budući partner, kako je previđeno natječajnim uvjetima, mora se obavezati na ispunjenje socijalnog programa, prema kojem tri godine ne može otpuštati radnike. Investitori su procijenili da je dosta ljudi višak i smatraju da taj zahtjev treba spustiti na dvije godine. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Najnovije priznanje
Priznanje Kosova od strane Saudijske Arabije je dobra vest za Kosovo, ocijenili su kosovski dužnosnici. Saudijska Arabija je priznala nezavisnost Kosova i tako nakon Ujedinjenih Arapskih Emirata, UAE, postala druga arapska zemlja koja je to učinila. Saudijsko ministarstvo vanjskih poslova je tim povodom informiralo ministarstvo vanjskih poslova Kosova. „Imajući u vidu vjerske i kulturne veze sa narodom Kosova i poštujući njegovu želju za nezavisnošću, Vlada Saudijske Arbije saopćava svoju odluku o priznavanju Republike Kosovo”, navodi se u kratkom saopćenju tog ministarstva. Dodaje se da je Saudijska Arabija izrazila nadu da će ova inicijativa doprinijeti sigurnosti, stabilnosti i prosperitetu Kosova i susjednih zemalja”. Saudijska Arabija je 58. zemlja koja je priznala Kosovo nakon proglašenja nezavisnosti 17. veljače 2008. godine. Ova vest je na Kosovu dočekana sa oduševljenjem. Čelnici su ocijenili su kako se radi o najvažnijem priznanju u drugoj godini državnosti. Predsjednik Fatmir Sejdiu je izjavio da priznanje znači podršku nezavisnom i suverenom Kosovu i da sada sledi uspostavljanje odnosa Rijada i Prištine. Prema riječima premijera Hashima Thacija, kosovska diplomacija je dobro napravila svoj posao. „Ovo priznanje je rezultat uspješnog rada naših institucija”, rekao je Thaci dodavši da se uskoro očekuju nova priznanja. Saudijska Arabija je priznala Kosovo u trenutku kada se u Međunarodnom sudu u Hagu vodi proces koji je inicirala Srbija. Ministar inostranih poslova Kosova Skender Hiseni kaže da upravo odluka Rijada pokazuje da bilo kakva odluka Suda neće uticati na proces priznanja. Lideri jedinstveno ističu kako je priznanje Kosova od strane arapskog svijeta prioritet u vanjskoj politici, pošto se radi kako o velikom broju država tako i o njihovom utjecaju na međunarodnoj sceni. Odluka Saudijske Arabije je glavna vijest u svim kosovskim medijima, u kojima se ističe da su sada otvorena vrata za dalja priznanja u arapskom svetu. Odluku Rijada je pozdravila i službena Tirana. Premijer Albanije Sali Berisha je iz Pekinga, gdje boravi u višednevnoj posjeti, ocijenio da je odluka Saudijske Arabije „povijesni čin kralja Abdullaha u uspostavljanju prijateljskih odnosa saudijskog i albanskog naroda. Bez obzira na proces koji je počeo u Haagu, albanski dužnosnici su najavili da će uskoro biti novih priznanja Kosova. Od 192 zemlje članice UN, Kosovo je do sada priznalo 58 zemalja, a od tog broja 22 članice Evropske unije. (Violeta Palaska)

Makedonija: Rebalans budžeta
Makedonska vlada usvojila je rebalans budžeta koji će biti manji oko devet posto od aktualnog, kao i mjere za borbu protiv krize. Makedonski budžet za 2009. godinu je planiran na 2,7 milijarde eura, a poslije rebalansa bi trebalo biti 2,4 milijarde eura. Makedonska vlada za sada, ipak, ne najavljuje aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom. „Smatramo da će, na temelju sadašnjih analiza i na temelju rezultata u travnju, ovo smanjenje biti sasvim dovoljno da se ne prekorači projektirani deficit u budžetu od 2,8 posto“, izjavio je potpredsjednik makedonske vlade Zoran Staverevski. Premijer Nikola Gruevski rekao je kako će više projekata biti odloženo tako da ove godine neće biti kupljene najavljene ambasade, autobusi, podržani projekti Ministarstava unutrašnjih poslova i odbrane. Vlada donijela je i novi paket antikriznih mjera koji se odnose na rebalans budžeta, kreditnu podršku poduzećima preko kreditne linije Evropske investicijske banke u iznosu od 100 milijuna eura, druge mjere za podršku poduzeća uključujući mjere za olakšavanje izvoza robe, smanjenje troškova i druge. Makedonski premijer Nikola Gruevski objavio je drugi paket antikriznih mjera. Drugi paket mjera obuhvaća 70 antikriznih mjera koje se odnose na tri segmenta. Kao prvo, rebalans proračuna, koji uključuje revidiranje makroekonomskih projekcija i odgovarajuće smanjenje rashoda u skladu s novim okolnostima. Drugo, kreditnu podršku tvrtkama preko kreditne linije EIB-a u iznosu od 100 milijardi eura namijenjenih dugoročnim ulaganjima, kratkoročnim kreditima za mala poduzetništva, izdavanje garancija i subvencioniranje kamatnih stopa kredita tvrtki. Te treće, druge mjere za podršku poduzetništva, uključujući mjere za olakšavanje izvoza i smanjenje troškova poslovanja. A iako je nedavno makedonski ministar financija Trajko Slaveski obećao makedonskoj javnosti da Vlada neće više izdavati kratkoročne državne zapise, ipak, zaduživanje se nastavlja. Točnije, ponovno je raspisana nova aukcija za dodatnih 42 milijuna eura, kojima će se Vlada zadužiti sljedeći tjedan kod građana, banaka i tvrtki prodajom jednomjesečnih i tromjesečnih državnih zapisa. Razlog mjera je jasan, naime, proračun je značajno smanjen i pun rupa koje treba popuniti. Vlada za zapise nudi visoke kamate, više od osam posto, što je uzrokovalo reakciju Narodne banke Makedonije da zaštiti stabilnost denara preko povećanja referentne kamate. (Vlado Naumovski)

Albanija: Loša ocjena za ekonomiju
Kompanija JCR Eurasia Rating, turska bonitetna kuća promijenila je svoj izvještaj o albanskom javnom dugu iz stabilnog u negativan, kao posljedicu pogoršanja makro-ekonomske situacije u zemlji, što je jasan znak novih izazova s kojima se Albanija mora suočiti. „“JCR Eurasia Rating zadržala je dugoročni rejting Albanije na razini BB+ (double B plus), dok je kratkoročni rejting promijenjen na status B. Takozvani negativni ishod je naveden u svim rejtinzima zemlje zbog pogoršanja makro-ekonomskih indikatora kao i utjecaj globalne financijske recesije koja ima sveopći negativni efekt na ekonomiju, navodi se u saopćenju turske kompanije. Kompanija JCR Eurasia Rating je unajmljena od strane albanskog ministarstva financija 2008. godine kako bi procijenila kvalitetu javnog duga zemlje. Nekoliko međunarodnih financijskih institucija je također u posljednjih nekoliko mjeseci upozorilo albansku Vladu na potencijalnu ekonomsku krizu u zemlji, te pogotovo na razumno trošenje proračunskog novca prije izbora koji se trebaju održati 28. lipnja. Eđunarodni monetarni fond upozorio je prije nekoliko tjedana da bi albanska Vlada morala otkazati ili odgoditi povećanje plaća i mirovina najavljeno za 1. svibanj, dok je središnja albanska banka apelirala na Vladu da otkaže neke investicije za ovu godinu. Albansko ministarstvo financija otvorilo je međunarodni javni natječaj da bi zatražilo pozajmicu od 300 milijuna eura u siječnju, ali je prvi natječaj propao zbog nedostatka ponuda. Ministar financija Ridvan Bode izjavio je početkom tjedna kako se nada da će Albanija primiti pozajmicu polovicom svibnja. (Violeta Palaska)


Srijeda, 22.04.2009.

Slovenija: Nude se ostavke
Predsjednik Uprave Nove Ljubljanske banke (NLB) Draško Veselinovič predao je predsjedniku Nadzornog odbora Igoru Marinšeku pisanu ostavku o kojoj će biti raspravljano u petak, objavili su jučer slovenski mediji. Banka je priopćila kako se Veselinovič, koji je čelno mjesto NLB-a preuzeo u veljači ove godine, za taj korak odlučio jer želi zaštititi interese te institucije. Nadzorni odbor Nove Ljubljanske banke će u petak na izvanrednoj sjednici raspravljati o postupku odobravanja višemilijunskog kredita kompaniji Infond Holding Boška Šrota, koji je većinski vlasnik Pivovarne Laško i Mercatora. Postupak je izazvao raskol u slovenskoj vladajućoj koaliciji. Stranka Zares i ministar gospodarstva Matej Lahovnik smatraju kako odobravanje kredita Infond Holdingu predstavlja reprogramiranje tzv. tajkunskih kredita. Zares je najavila da postoji i mogućnost izlaska te stranke iz vladajuće koalicije, jer je u obranu Veselinoviča stao premijer Borut Pahor, koji je nedavno izjavio kako se politika ne smije miješati u gospodarstvo. Predsjednik opozicijske Slovenske demokratske stranke i bivši premijer Janez Janša izjavio je da raspad koalicije nije moguć, te da neće doći ni do raspada koalicije ni do izvanrednih izbora. Produženje kredita Infond Holdingu izazvalo je mnogo uzbuđenja i zbog toga jer je osigurano dionicama Mercatora i Pivovare Laško. A zbog reprogramiranja kredita tajkuna jedan od vodećih ministara u Pahorovoj vladi, ministar gospodarstva Matej Lahovnik najavio je zbog toga svoju moguću ostavku. Time je Lahovnik reagirao na Pahorovu izjavu da vlada ne može mijenjati upravu Nove Ljubljanske banke (NLB) zbog produžavanja kredita od 150 milijuna eura Infond Holdingu koji kontrolira direktor Pivovarne Laško (PL) Boško Šrot, kako je to zatražila stranka Zares kojoj pripada i ministar gospodarstva. Ta je stranka zbog spornog kreditiranja Infond Holdinga i drugih tajkunskih tvrtki od strane najveće slovenske banke koja je u većinskom državnom vlasništvu zatražila da se sadašnja uprava banke odmah smijeni, ali je premijer Pahor rekao da se politika ne smije miješati u gospodarstvo, te da o upravi NLB-a treba odlučivati novi nadzorni odbor koji će se formirati za dva mjeseca. Lahovnik je rekao da se između stranaka vladajuće koalicije pojavljuju sve veće konceptualne razlike u vezi djelovanja banaka u vrijeme financijske krize, te da zato ne isključuje svoj odlazak iz vlade, pa i mogućnost da koaliciju napusti stranka Zares. Ministar financija Franci Križanič koji pripada Socijalnim demokratima (SD) koje vodi premijer Borut Pahor podržao je da se Infond Holdingu produži dospijeće kredita s tvrdnjom da bi u suprotnom taj holding koji ima teškoće s likvidnošću mogao prodati dionice najvećeg slovenskog trgovačkog lanca Mercator stranom interesentu, što bi štetilo nacionalnom ekonomskom interesu. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Zagreb u minusu
Bonitetna kuća Moody's uvrstila je Grad Zagreb i Zagrebački holding na popis za provjeru kreditnog rejtinga, što bi moglo završiti smanjenjem ocjene boniteta hrvatske metropole i njenim skupljim zaduživanjem. Utjecaj globalne krize na Hrvatsku dublji je nego što se očekivalo, stoji u upozorenju tvrtke Moody's. Prognozira se i veći pad gospodarskih aktivnosti u Zagrebu, te pad prihoda od prireza, što će dodatno otežati proračunsku situaciju u glavnom gradu Hrvatske. Prema neslužbenim informacijama, predstavnici Moody'sa sredinom ovoga tjedna dolaze u Zagreb te će razgovarati s predstavnicima Grada i Holdinga. O rezultatima njihova nalaza će ovisiti i ocjena koju će Moody's dati Gradu Zagrebu, a koja trenutno ima ocjenu Baa2, te Zagrebačkom holdingu, koji kod te bonitetne kuće ima ocjenu Baa3. „S obzirom na to da smo tvrtka u 100-postotnom vlasništvu Grada Zagreba, držimo kako će ocjena našeg kreditnog rejtinga umnogome ovisiti o kreditnom rejtingu Grada Zagreba i države“, izjavio je Ivo Čović, predsjednik Uprave Zagrebačkog holdinga. Moody's je prošloga tjedna Zagrebačkoj banci i HBOR-u umanjio izglede za promjenu rejtinga iz stabilnih u negativne, a državi je smanjio rejting za zaduženja u domaćoj valuti. Analitičari upozoravaju kako je to početak trenda snižavanja kreditnog rejtinga Hrvatskoj, što će za posljedicu imati i njeno skuplje zaduživanje. Agencija za kreditne rejtinge Moody's uvrstila je rejtinge Grada Zagreba Baa2 i gradske komunalne tvrtke Zagrebački Holding Baa3 na popis za provjeru radi eventualnog sniženja, Moody's je ovo priopćenje objavio u ponedjeljak, a taj se potez nadovezuje na nedavnu odluku agencije o sniženju rejtinga Hrvatske za zaduživanje u domaćoj valuti na Baa3, s ranijeg Baa2. „Provjera odražava slabljenje zasebnog kreditnog rejtinga Grada Zagreba i Zagrebačkog Holdinga, koje je rezultat pogoršanog okruženja“, protumačio je ove podatke Miroslav Knazko, potpredsjednik-analitičar i glavni analitičar za Zagreb i Zagrebački Holding. Aktualna previranja u svijetu i njihov utjecaj na hrvatsko gospodarstvo pokazali su se dubljima no što se očekivalo, napominju u Moody'su. Tako će pad gospodarskih aktivnosti i odgovarajući pad prihoda od prireza u Zagrebu zajedno s ograničenom fleksibilnošću po pitanju potrošnje vjerojatno u 2009. rezultirati pojačanim pritiscima u proračunu i tijesnom likvidnošću za Grad Zagreb i Zagrebački Holding, stoji u priopćenju. Prema njegovim riječima, tome valja dodati da bi potencijalna nestabilnost važećeg tečaja kune mogla predstavljati dodatan izazov, s obzirom na činjenicu da je većina duga denominirana u eurima ili je 'vezana za euro', bez ikakvih mehanizama zaštite od oscilacija. U konačnici, u Moody'su napominju i da bi sve jači proračunski pritisci na razini središnje države mogli omesti aktualni pritok fiskalnih transfera u sektor lokalne uprave. Agencija je istaknula da namjerava zaključiti provjeru u relativno kratkom roku. Također će se u razgovorima s gradskom upravom i gradskim poduzećem fokusirati na mjere kojima oni namjeravaju reagirati na navedene izazove kako bi se u srednjoročnoj perspektivi održala primjerena razina financijske izvedbe. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Odlučno provođenje mjera
Međunarodni monetarni fond je spreman dati podršku, ali pod uvjetom odgovarajućeg i odlučnog paketa mjera, izjavio je Kostas Kristou, šef Misije MMF-a za BiH. Kristou nije želio govoriti o konkretnim zahtjevima MMF-a, ili iznosu kredita koji bi Bosna i Hercegovina mogla dobiti, jer prema njegovim riječima, tek treba obaviti razgovore sa različitim nivoima vlasti u BiH. „Postoje određene ideje, ali prije toga želimo saslušati predstavnike vlasti“, rekao je Kristou nakon prvog sastanka predstavnika MMF-a o stand by aranžmanu sa delegacijom Vlade Federacije BiH. Šef Misije MMF-a je pojasnio kako količina novca koju bi BiH mogla dobiti ovisi od potreba zemlje i kvaliteta politika koje će biti podrška dvogodišnjem stand by aranžmanu. „Ekonomska situacija se pogoršava i utječe na fiskalnu situaciju, ali mi smo ohrabreni odlučnošću premijera Federacije BiH da se uhvati u koštac s trenutnom situacijom. MMF je spreman dati podršku, ali pod uvjetom odgovarajućeg i odlučnog paketa mjera“, rekao je Kristou. Premijer Federacije BiH Nedžad Branković je ocijenio da bi Federacija BiH iste ekonomske probleme imala i bez utjecaja globalne ekonomske krize. „Vlasti u Federaciji BiH su se od 2005. godine, kada BiH nije imala stand by aranžman sa MMF-om, ponašale slobodno i zbog rasta prihoda sa jedinstvenog računa BiH, bez dugoročnih analiza, stvarale nove obaveze“, izjavio je Branković. Dodao je kako su institucije u Federaciji BiH spremne ponuditi reviziju i reformu zakona koji stvaraju velike javne rashode i koji definiraju troškove u javnoj upravi, ali i otvoriti javne radove kako bi osigurali zamjenu za izgubljena vanjska tržišta. „Objasnio sam metode rada u Federaciji BiH u kojoj za odluku o jedinstvenoj visini naknade za topli obrok treba sazvati sastanak 22 čovjeka i to 11 premijera i 11 ministara financija, ali i u tim uvjetima moramo provesti reforme i naći mjeru za aranžman kako bismo u naredne dvije godine konsolidirali budžet Federacije BiH i smanjili utjecaj krize“, rekao je Branković. Kristou je ocijenio kako se ekonomska situacija pogoršava i u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj. Upitan da li postoji bojazan da složena struktura Bosne i Hercegovine bude prepreka provođenju stand by aranžmana, Kristou je rekao da politička struktura zemlje je složena, ali su ekonomski problemi uobičajeni i zajednički. „Svi prepoznaju potrebu da se nešto napravi i jasno da je teško teške odluke provoditi u teška vremena i zbog toga će politička rukovodstva trebati podršku“, kazao je Kristou. Misija MMF-a je prošlog tjedna počela svoju analizu stanja u BiH razgovorima sa predstavnicima vlasti u Republici Srpskoj. Slijedećeg tjedna će razgovarati sa predstavnicima vlasti na državnom nivou, a konačna runda pregovora biti će održana 29. travnja. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Produžen rok
Ministar ekonomije i regionalnog razvoja Srbije Mlađan Dinkić izjavio je jučer da je Agencija za privatizaciju austrijskom 'A-teku', na prijedlog te kompanije, produžila rok za dostavljanje ponude na natječaju za izbor strateškog partnera za RTB 'Bor' do 15. svibnja. On je na konferenciji za novinare u Vladi Srbije rekao da ovoga puta država prodaje manjinski udio u 'Boru' i da će 'A-tek', ako dostavi ponudu, postepenim uplatama cijene postati manjinski vlasnik. „Ako 'A-tek' bude podnio obvezujuću ponudu i ako u pregovorima budemo zaključili ugovor, on će morati da konkretnim uplatama malo-pomalo stjecati udio u kompaniji kako bismo mogli ocijeniti kao kvalificiranog“, rekao je Dinkić. On je naglasio da u ovom natječajnom postupku nema nikakvog rizika, za razliku od prošlogodišnjeg natječaja, na kome je 'A-tek', također, sudjelovao. Produžetak roka A-teku iz Austrije za dostavljanje ponuda za privatizaciju RTB Bora, izazvao je suprotne reakcije dva reprezentativna sindikata tog poduzeća. Nezavisni sindikat smatra kako produžetak roka ne znači ništa loše ukoliko konačan dogovor sa A-tekom bude povoljan po zaposlene, dok Samostalni sindikat ocjenjuje da je novi rok Ateku farsa, čiji je cilj netransparentna prodaja borskog kombinata bakra. Lider Samostalnog sindikata Dragan Aleksić, smatra, međutim, da se produženjem roka ponavlja loša epizoda sa A-tekom, a da su za to krivi Agencija za privatizaciju i ministarstvo ekonomije. „Agencija i ministarstvo žele da na mala vrata, netransparentno i sa malo novca omoguće tvrtki A-tek da dođe do većinskog kapitala“, ocijenio je Aleksić. On je pozvao sve zaposlene u RTB-u, ali i građane Timočke krajine da se izbore da ta opcija ne uspije, jer jedino izgradnja Topionice može održati RTB aktivnim. Samostalni sindikat smatra da je prioritetni cilj RTB-a izgradnja nove Topionice bakra robnim kreditom čiji će jamac biti država, što je obećao ministar Mlađan Dinkić prilikom nedavne posjete RTB-u Bor. „U Boru nema viška radnika i jedini spas za RTB je da dođu pravi investitori. A-tek to nije, jer je kao vlasnik tvornice opreme i dijelova u Boru i 'Severa' u Subotici pokazao da ne želi investirati“, izjavio je Aleksić. Rok za dostavljanje obvezujućih ponuda za strateško partnerstvo sa državom u RTB Boru istekao je jučer, a austrijska kompanija je jedina otkupila natječajnu dokumentaciju. Ta kompanija je do sada ispoštovala sve procedure tako da će ponuda, ako bude blagovremeno dostavljena, biti i razmatrana u skladu sa propisima i pravilima koji prate natječaj za izbor strateškog partnera, saopćeno je u Agenciji za privatizaciju. Vlada je u veljači ove godine raspisala izmijenjeni natječaj za 'Bor' po kome bi se strateški partner obavezao da dokapitalizacijom u minimalnom iznosu od 116 milijuna dolara stekne 40 posto vlasništva u novom poduzeću koje će biti formirano spajanjem RTB-a, Rudnika bakra Bor, Rudnika bakra Majdanpek i Topionice i Rafinacije. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Kriza u trgovinama
Predstavnici trgovačkih lanaca u Crnoj Gori tvrde da, zbog specifičnosti njihove djelatnosti u kojoj se većina prihoda ostvaruje od prodaje hrane, pića i ostale robe široke potrošnje, globalna kriza nije utjecala na pad prometa kod njih. Trgovački lanci su najavili kako će nastaviti u narednom periodu sa akcijama snižavanja cijena pojedinih proizvoda, koje su jedan od mehanizama za borbu protiv krize, a planiraju i otvaranje novih radnji za koje su već raspisali konkurse za prijem radnika. U kompaniji Voli, prema riječima izvršnog direktora i vlasnika Dragana Bokana, kriza nije uticala na pad prometa, već bilježe rast u odnosu na usporedni period prošle godine. On je rekao da se u Voliju nije mnogo promijenila struktura prodaje od izbijanja krize, ali je primjetno da građani kupuju u manjim količinama. „Vjerojatno su zbog straha od neizvjesnosti koju kriza nosi postali štedljiviji. Akcije snižavanja pojedinih artikala utjecale su na povećanje prometa i biti će ih u narednom periodu. Ipak, moram reći da se dešavalo u prošloj godini da su se na akcijama snižavale cijene pojedinih proizvoda i da su se te akcije promovirale u medijima, ali u radnjama koje su se oglašavale tim povodom sniženi artikli nisu se mogli naći“, kazao je Bokan. U kompaniji Voli nije bilo otpuštanja radnika niti smanjenja njihovih plaća zbog globalne financijske krize koja, prema riječima Bokana, neće utjecati na planove za 2009. godinu. Generalni direktor Delta maksi grupe Dragan Filipović ocijenio je da je globalna kriza usporila njihovu razvojnu politiku, ali da nije utjecala za sada na smanjenje prometa. U Delta maksiju su radi efikasnijeg poslovanja preuzeli određene mjere štednje od kojih je jedna bila smanjenje broja radnih sati. Filipović smatra kako je najefikasniji način kojim se trgovački lanci mogu boriti protiv krize, a time i povećati broj kupaca i promet, kvalitetan nivo usluge, trajno niske cijene za ključne kategorije i akcijska prodaja. „Prema svjetskim pravilima maloprodaje, ukoliko je učešće akcijskih artikala ispod 20 posto u odnosu na cjelokupnu prodaju, akcija se smatra neuspješnom. Mi smo znatno iznad tog procenta, a na akcijama se promoviraju visokofrekventni artikli. U tome imamo podršku dobavljača zahvaljujući kojoj je ostvaren veći rezultat prodaje akcijskih artikala. Planom za 2009. predvidjeli smo 26 redovnih, više od 40 vikend i određen broj tematskih akcija. Za pripremu ljetne sezone u planu je potpuno nov koncept akcije kako bi potrošači dobili još veće povećanje kupovne moći“, rekao je Filipović. Od izbijanja krize, građani najviše kupuju životne namirnice dok, prema riječima Filipovića, štede na trajnim i polutrajnim potrošnim dobrima, bijeloj tehnici. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Posjet slovenskog ministra
Slovenski ministar vanjskih poslova Samuel Žbogar započeo je svoju dvodnevnu posjetu Kosovu, gdje je pohvalio slovenski doprinos izgradnji kosovskih institucija. Slovenski šef diplomacije je nakon što je stigao u Prištinu posjetio slovenske vojnike KFOR-a i slovenske policajce koji rade u misiji EULEX. Njihovu, ali i aktivnost ostalih slovenskih civilnih stručnjaka na Kosovu, Samuel Žbogar je ocijenio kao doprinos Slovenije sigurnosti i stabilnosti na Kosovu i u široj regiji, ali i u smislu suradnje pri izgradnji institucija samostalne države Kosovo. Žbogar se sa slovenskim vojnicima sreo na terenu, u Budisavcima, gdje je i obišao manastir Budisavci. Tokom jučerašnjeg dana, slovenski ministar se susreo i sa predstavnicima slovenskih poduzeća na Kosovu, koja će mu predstaviti svoje aktivnosti. Tokom posjete Kosovu, slovenski ministar će razgovarati i sa komandantom MNTF Vest, generalom Armentanijem u Peći, komandantom KFOR-a, generalom Gajom, posebnim predstavnikom Evropske Unije za Kosovo Peterom Faithom, ali i sa predstavnicima kosovskih vlasti, ministrom vanjskih poslova Skenderom Hisenijem, premijerom Thacijem, predsjednikom Kosova Fatmirom Seljdiuom, predsjednikom parlamenta Jakupom Krasniqijem i predstavnikom kosovske opozicije Ramushem Haradinajem. Istovremeno, Međunarodna civilna kancelarija (ICO), čiji je šef Peter Faith, otvorila je četiri regionalna ureda na Kosovu, na osnovu odredbi Ahtisaarijevog plana i najavljuje da će sliejdećeg tjedna otvoriti i kancelariju u Gnjilanu. Glasnogovornik ICO Andy Megafi izjavio je kako su regionalni uredi ključni partneri za lokalne službenike i općinske predstavnike u primjeni zakonodavstva. „Naše prisustvo na ključnim područjima na Kosovu će omogućiti suradnju i na lokalnom nivou. Područja suradnje su zaštita i promocija kulturne i vjerske baštine, decentralizacija, prava zajednica, prosvjeta, kao i povratak i reintegracija“, rekao je Megafi. Budući da je službeni Beograd odbacio Ahtisaarijev plan i ne priznaje ICO kancelariju u Prištini, Megafi je rekao da su ekipe na terenu održale nekoliko sastanka sa lokalnim predstavnicima i građanima, uključujući i predstavnike srpske zajednice. On je objasnio da je pripremljen i donesen veliki dio zakona, koji se odnose na odredbe iz Ahtisaarijevog plana kao i na samu decentralizaciju. „Što se tiče decentralizacije, postoji još dosta toga što se mora napraviti, ali smo uvjereni da ćemo, u suradnji sa svima kojih se ona tiče i našim općinskim ekipama, napraviti održivu osnovu na kojoj lokalna vlada može uspješno podržati zajednice kojima služi“, istakao je Megafi. (Violeta Palaska)

Makedonija: Suradnja sa susjedima
„Gospodarsku suradnju između Makedonije i Crne Gore treba poticati na svim područjima, a posebno u energetici, drvnoj industriji i građevinarstvu“, ocijenili su crnogorski i makedonski gospodarstvenici. Oni smatraju kako poseban naglasak treba staviti na suradnju na području turizma kroz pojačane promotivne aktivnosti i uspostavljanje zračne linije Skopje-Tivat odnosno Skopje-Podgorica. „Angažiranje radne snage iz Makedonije je neophodno regulirati na bilateralnom temelju, a problem transporta robe nastojati riješiti na relaciji Crna Gora-Makedonija-Albanija“, saopćeno je nakon sjednice Poslovnog vijeća gospodarskih komora Crne Gore i Makedonije, održane prošlog tjedna u Ohridu. Na sjednici je, osim crnogorsko-makedonske gospodarske suradnje, razmatran i utjecaj svjetske ekonomske krize na ekonomije Crne Gore i Makedonije. Utvrđeno je kako će ekonomska kriza snažno utjecati na ekonomska kretanja u nadolazećem razdoblju pa je pred vladama i gospodarstvenicima ovih zemalja veliki zadatak i izazov da se nastali problemi riješe u čemu gospodarske komore moraju biti aktivno uključene i pružati pomoć u rješavanju problema. A Makedonija i Albanija složile su se kako treba poboljšati prometne i komunikacijske veze dviju zemalja. Na sastanku u Ohridu, albanski ministar prometa Sokol Olldashi i njegov makedonski kolega Mile Janakieski izjavili su kako su u tijeku pripreme za izgradnju autoceste između Skopja i Tirane. Ministar Janakieski je izjavio kako Makedonija također planira graditi željezničku prugu duljine 56 kilometara do 2010. godine koja će spojiti njezinu mrežu s Albanijom. (Vlado Naumovski)

Albanija: Poziv na glasanje
Albanski predsjednik Bamir Topi ponovno je pozvao sve građane na sudjelovanje na općim izborima 28. lipnja, imajući u vidu značaj tih izbora za potencijalno članstvo u Evropsku Uniju. Dužnosnici u Brusselsu istaknuli su kako Tirana mora održati slobodne i demokratske izbore prije nego podnese zahtjev za dobivanje statusa kandidata za prijam u EU. Tijekom posjeta Korci, gdje je prisustvovao proslavi pravoslavnog Uskrsa, predsjednik Topi je kazao kako Albanci igraju veliku ulogu u procesu. Političke stranke su već započele kampanju i predstavljanje svojih programa, više od mjesec dana prije službenog početka predizborne kampanje. A promatranje parlamentarnih izbora 28. lipnja stajat će Središnje izborno povjerenstvo Albanije (CEC) ukupno 1,5 milijuna eura, izvijestili su mediji. Izborno povjerenstvo odabralo je tvrtku R&T za nadzor instaliranja promatračkih kamera na svih 385 biračkih mjesta diljem zemlje. Početkom mjeseca povjerenstvo je demonstriralo na koji način registrirati svaki glasački listić ispred kamera na svakom izbornom mjestu. Novi izborni zakon, koji je usvojen u prosincu prošle godine, po prvi puta predviđa instaliranje kamera kako bi se jamčio pošten izborni proces. (Violeta Palaska)


Utorak, 21.04.2009.

Slovenija: Mercator od nacionalnog interesa
Slovenski mediji tvrde da vlada, najavom da će zbog nacionalnog interesa spriječiti pokušaj ulaska Agrokora u Mercator, otvara novu frontu prema Hrvatskoj. Slovenske vlasti, u strahu od mogućeg Agrokorova preuzimanja četvrtine udjela u slovenskom trgovačkom lancu Mercator, se sve glasnije zalažu da preko državnih fondova Slovenija ponovo postane suvlasnik tog lanca, za koji je kako kažu vezana sudbina 100.000 građana Slovenije i čitava prehrambena industrija. Slovenski mediji tvrde kako slovenska Vlada, najavom da će zbog nacionalnog interesa spriječiti pokušaj ulaska Agrokora u Mercator, otvara novu frontu prema Hrvatskoj. Ljubljansko Delo čak tvrdi kako su prve informacije o pokušaju preuzimanja najveće slovenske trgovačke kompanije do premijera Boruta Pahora došle od nacionalne obavještajne službe SOVA, dok je ministar financija Franci Križanič izjavio u parlamentu kako bi nacionalni interes bio ugrožen ako Mercator preuzme strana trgovačka kompanija koja bi s polica skinula domaće artikle koji čine 70 posto Mercatorove ponude. Srbijanski Delta holding i dalje je zainteresiran i u igri je za kupnju slovenskog Mercatora, a pregovori su u tijeku. Vlada Janeza Janše prodala je prije tri godine državne udjele u Mercatoru Pivovarni Laško, čiji je direktor Šrot, i Istrabenz holdingu, na čelu kojega je Igor Bavčar. Ta dvojica slovenskih tajkuna u financijskim su poteškoćama, kao i njihove tvrtke, a razlog su visoki krediti koje ne mogu redovito otplaćivati zbog prezaduženosti. Slovenska vlada smatra kako bi jedan od načina da vrati udjel mogao biti da Šrotove dionice ponovo otkupe državni fondovi koji su ih prije prodali ili da dionice u svojem portfelju nekoliko godina zadrži Nova Ljubljanska banka, koja je u većinskom državnom vlasništvu. Ta je banka ovaj tjedan Infond holdingu za još 45 dana produljila rok dospijeća za 150 milijuna eura. Šrotu se s prodajom barem polovice od gotovo 50 posto dionica Mercatora kojima raspolaže žuri jer se Infond holding zbog 430 milijuna eura kratkoročnih zajmova našao na rubu insolventnosti. Krajem 2008. objavio je početak prikupljanja neobvezujućih ponuda u okviru kojega Infond holding prodaje gotovo 50 posto dionica Mercatora, ali je poslije taj udjel prepolovljen. A budući da je beogradski Delta holding gotovo sigurno propustio priliku na slovensko tržište ući preko gradnje trgovačkog centra u sklopu projekta Stožice, ambicije tvrtke Miroslava Miškovića preorijentirale su se na kupnju dijela Mercatora. U kompaniji tvrde da intenzivno pregovaraju o kupnji toga trgovačkog lanca, koji pokriva 11 posto srpskoga maloprodajnog tržišta, s tendencijom daljnjeg proširenja u toj državi. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Odlazak na druge destinacije
Prema posljednjim podacima, gotovo sve njemačke agencije u ponudi imaju hrvatsku obalu, ali su sedmodnevni aranžmani znatno skuplji nego kod hrvatskih najvećih konkurenata, Grčke, Turske, Španjolske, Italije i Bugarske. Prilikom usporedbe aranžmana za udarni tjedan početkom srpnja, od 6. do 12. u mjesecu, u dvije velike njemačke agencije, TUI i Thomas Cook, odabrani su hotele s tri zvjezdice, avionski prijevoz i najpovoljnija soba. Ako je istina ono što predviđa direktor HTZ-a u Njemačkoj Zlatko Deželjin, da će Nijemci zbog recesije više nego ikada gledati na cijene, onda bi izbor lako mogao pasti na neku od konkurentnih zemalja. Najpovoljniji aranžman koji je pronađen za hrvatsku obalu odnosi se na Trogir i hotel Medena, gdje tjedan dana ljetovanja stoji 494 eura, što je skuplje od svih ljetovanja te kategorije u Bugarskoj i Španjolskoj te od većine aranžmana za Italiju i Tursku. Samo se cijene ljetovanja u Grčkoj kreću u tom cjenovnom razredu. Nijemci su godinama hrvatski najvjerniji i najbrojniji gosti, a na Jadranu ih je prošle godine ljetovalo više od milijun i pol. Tijekom 2007. godine na putovanja u inozemstvo potrošili su 61 milijardu eura. Dio vjernih gostiju će se i ove godine vratiti u Hrvatsku, i to iz bližih regija, poput Bavarske. Oni koji dolaze u individualnom aranžmanu i odsjedaju u privatnom smještaju i kampovima ne odustaju toliko od Hrvatske, ali se gubi utrka s konkurencijom kada se radi o hotelskom smještaju i agencijskim aranžmanima, saopćeno je iz Hrvatske turističke zajednice. „Do prije dva tjedna pad bookinga za hotele bio je 15 posto, sada je on desetak posto. Sezona je krizna i moramo pokušati ostvariti što manje minuse. To možemo učiniti isticanjem svojih komparativnih prednosti poput blizine jer Nijemci vole na putovanja ići automobilom“, zaključio je Deželjin. Hrvatski hoteli su u međuvremenu digli cijene od sedam do osam, a konkurencija za dva posto. Direktor HTZ-a u Njemačkoj Zlatko Deželjin smatra kako je teško i nezahvalno raditi usporedbe za konkurentna tržišta jer svako od njih ima neke posebnosti. Primjerice, Nijemci u Hrvatsku većinom dolaze automobilom, a u Tursku putuju gotovo isključivo avionom. S druge strane, Turska ima 700.000 hotelskih kreveta, a kod nas još prevladava privatni smještaj. Upravo za hotele dosad bilježe najveći pad bookinga. „Dobre su najave za kampove, privatni smještaj i nautiku, ali u segmentu hotela imamo određenih problema. Touroperatori s kojima surađujemo primijetili su da je Hrvatska povisila cijene u hotelima od sedam do osam posto, dok je naša konkurencija skuplja samo dva do tri posto“, zaključio je Deželjin. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Smanjeni gubici
Dioničarska društva iz Republike Srpske prošle godine su zabilježila znatno bolje financijske rezultate nego godinu ranije i ukupnim profitom skoro pokrila zbirne gubitke. Od 600 kompanija čije je financijske izvještaje objavila Banjalučka burza, njih 270 je minulu godinu okončalo sa ostvarenom dobiti, što je za 11 više u odnosu na kraj 2007. godine. Ukupan profit poduzeća u 2008. povećan je za 79 posto, sa 121,9 milijuna na 218,6 milijuna KM, dok su, pak, zbirni gubici u istom periodu pali sa 501,9 milijuna na 223 milijuna KM, odnosno za 56 posto. Stevo Pucar iz Udruženja ekonomista RS - SWOT izjavio je da je prošlogodišnji napredak poslovanja dioničarskih društava potvrda trenda reindustrijalizacije koji je, kaže, u Republici Srpskoj započet prije pet godina. „U tome periodu je raščišćen vlasnički status u mnogim poduzećima, a u neka su došli strani investitori koji su sa sobom donijeli naprednije metode poslovanja. Mnoge tvrtke su se vratile na stara, ranije izgubljena tržišta, što se posebno odnosi na našu sirovinsku bazu i metalski sektor“, izjavio je on. Najveće zasluge za unapređenje zbirnog poslovanja kompanija sa Banjalučke burze ima 'Telekom Srpske', koji je prošle godine povećao dobit za 66 posto, na 119,2 milijuna KM. I bez rezultata najuspješnije poduzeća, dioničarska društva u RS su generalno ostvarila skoro dvostruko bolje financijske rezultate u odnosu na 2007. godinu. Na listi profitabilnosti, iza 'Telekoma', slijedi GP 'Krajina' iz Banjaluke sa dobiti od 27,1 milijun KM, zatim, matično poduzeće 'Elektroprivreda RS' sa 6,5 milijuna, 'Petrol' Banjaluka sa 5,4 miliona i RiTE Ugljevik sa 5,3 milijuna KM. Boljoj privrednoj slici doprinijela su i poduzeća koja su od ogromnih gubitaka prošle godine počeli poslovati s profitom. Najveći preobražaj napravilo je RiTE Gacko, koje je od minusa iz 2007. u iznosu od 15,9 milijuna, lani došao do dobiti od 4,2 milijuna KM. Slijede ga Hidroelektrane na Vrbasu, koje su iz gubitka od 3,3 milijuna za godinu dana došle do profita od 4,5 milijuna KM. Negativni preokret napravili su banjalučki 'Jelšingrad livar', koji je od profita iz 2007. od 67.000 KM minule godine zapao u minus od 2,1 milijun i 'Famos' Istočno Sarajevo, koji je dobit od 54.000 KM zamijenio gubitkom od 1,7 milijuna KM. Zvornička tvornica glinice je rekordni gubitak iz 2008. od 210 milijuna KM, uglavnom nastao na temelju knjigovodstvene promjene fer vrijednosti ulaganja u nekretnine, skresala na 5,7 milijuna, dok je Rafinerija nafte minus smanjila sa 64,1 milijuna na 18,2 milijuna KM. Postoje i poduzeća koja su prošle godine povećala svoje ranije ostvarene gubitke. Među njima prednjače 'Romanija' iz Sokoca u stečaju, koja je minus iz 2007. od 330.000 KM prošle godine uvećala na čak 16,2 milijuna i 'Swisslion Industrija alata Trebinje' koja je gubitak od 2,2 miliona povećala na 11,1 milijuna. Pucar je naglasio da je pozitivan petogodišnji trend krajem minule godine naglo presjekla i dalje aktualna svjetska ekonomska kriza, zbog čega će, vjeruje, zbirni poslovni rezultati kompanija u 2009. biti mnogo lošiji. (Mirsad Ajandžić)

Srbija: Rast kupovne moći
Kupovna moć u veljači povoljnija je u odnosu na siječanj, prosječna neto zarada nije pokrila u cijelosti prosječnu potrošačku košaricu, ali jest minimalnu, što je uvjetovano, povećanjem iznosa prosječne neto zarade u odnosu na iznos košarice, pokazuju analize ministarstva trgovine. Za prosječnu košaricu, koja je iznosila 35.649 dinara, trebalo je izdvojiti 1,15 prosječnih zarada od 31.121 dinar, a za pokriće minimalne, koja je bila 22.567 dinara bilo je potrebno 0,73 prosječne zarade. U odnosu na prethodni mjesec, prosječna košarica veća je za 774 dinara a minimalna je veća za 571 dinar, što čini povećanje od 1,02 posto za obje. Pod utjecajem sezone, struktura obje potrošačke košarice ostala je nepromijenjena, tako su iz obje isključeni špinat, paprika i grožđe, uz paradajz u prosječnoj, a uključen konzervirani krastavac, samo u prosječnoj. Istovremeno, povećana je količina graha i slatkog kupusa, uz mrkvu u minimalnoj, odnosno krumpir, ciklu, banane i očišćene orahe u prosječnoj. U obje košarice povećana je količina naranči, smanjena količina jabuka, dok je u prosječnoj povećana količina junećeg mesa, dok je količina povrća i prerađevina od povrća ostala nepromijenjena. Cijene na malo i troškovi života u veljači povećane su za 0,4 posto. Zabilježen je rast cijena stanovanja, vode, plina i drugih goriva, kao i cijene odjeće i obuće, dok se u dijelu namještaja i pokućstva i tekućeg održavanja bilježi rast od 0,5 posto. Komunikacije i PTT usluge zadržale su nivo cijena iz siječnja. Rast potrošačkih cijena u veljači, uvjetovan je povećanjem cijena hrane i bezalkoholnih pića, na koje se odnosi skoro jedna petina mjesečnog rasta cijena. Značajna povećanja cijena, primijećena su kod konzervirane ribe, biljne i životinjske masti, voća, povrća, konzerviranog i prerađenog povrća, prerađenog voća, čokolade, konditorskih proizvoda, ostalih prehrambenih proizvoda, začina i kave. Nivo cijena industrijsko - neprehrambenih proizvoda je uvjetovan i povećanjem cijena osnovnih derivata nafte, koji su u odnosu na prosinac povećani za 4,99 posto. Pri tome su izdaci za hranu i piće povećani u prosječnoj potrošačkoj košarici za 235,06 dinara (1,01 posto), a u minimalnoj potrošačkoj košarici za 134,85 dinara (također 1,01 posto). Usluge su u prosječnoj košarici poskupjele za 511 dinara ili za 1,06 posto, a u minimalnoj za 422,32 dinara, ili sito za 1,06 posto. Na troškove života najviše su utjecali povećani izdaci za komunalno-stambene usluge, te povećanja cijena gradskog prijevoza i to pojedinačne karte za prijevoz putnika autobusom za 23,5 posto i pretplatne mjesečne karte za 24,5 posto. U Beogradu je povećana cijena pojedinačne karte za 25,8 posto, a pretplatne za 38 posto, dok su u ostalim gradovima te cijene mirovale. Promatrano po gradovima, u veljači je kupovna moć iznad prosjeka, mjerena kroz obje potrošačke košarice, registrirana u Beogradu, Pančevu, Novom Sadu, Smederevu i Zrenjaninu. U svim gradovima koji se statistički prate, prosječna mjesečna zarada pokrila je minimalnu potrošačku korpu, a u Beogradu, Pančevu, Novom Sadu, Smederevu i Zrenjaninu i prosječnu potrošačku košaricu. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Strah zbog dokapitalizacije
Talijanske kompanije Edison i A2A, kao i Elektroprivreda Srbije, zatražili su produženje roka za dostavljanje ponuda na natječaju za dokapitalizaciju Elektroprivrede Crne Gore. Natječajnu dokumentaciju, uz talijanske i srbijanske investitore, otkupili su još i ruski Inter Rao i norveški NTE. Ponude se mogu dostavljati do 30. travnja, ukoliko se eventualno ne produži rok. Glavni razlog za produženje je promjena natječajnih kriterija. Promjene predviđaju određene uvjete po kojima investitor koji sada pobijedi na natječaju, može za pet godina postati većinski vlasnik EPCG. Potencijalni ponuđači nisu zadovoljni novim uvjetima, jer postoji značajna razlika između dvije opcije. Takozvana 'Call' opcija podrazumijeva da investitor nakon pet godina može od Vlade kupiti većinski paket dionica ukoliko ispuni kriterije postavljene natječajem. Dakle, Vlada mu mora prodati dionice ako je ispunio uvjete. 'Shoot out' opcija podrazumijeva da investitor nakon pet godina može, ukoliko ispuni natječajne kriterije, da od Vlade kupi dodatne dionice EPCG do većinskog paketa, ali mu Vlada ne mora prodati. U tom slučaju Vlada onda mora od investitora kupiti njegove akcije po istoj cijeni. Investitori nisu zadovoljni ovakvim uvjetima, jer nemaju garanciju da će im Vlada nakon pet godina prodati EPCG, kako je to najavljivano. Iz natječajne komisije je nedavno priopćeno kako se razmišlja o prolongiranju roka za dostavljanje ponuda ali ne na štetu ukupne procedure, a potom je saopćeno da će natječaj vjerojatno biti zatvoren kako je prvobitno određeno, 30. travnja. Potencijalni ponuđači na natječaju za EPCG uspjeli su da primjedbama na prijedloge natječajne komisije promijene jedan od uvjeta za dobivanje većinskog paketa dionica nakon pet godina upravljanja EPCG. Kompanija koja pobijedi na natječaju za dokapitalizaciju, treba ostvariti 100 milijuna eura neto dobiti u petogodišnjem periodu, umjesto prvobitno određenih 240 do 300 milijuna, da bi mogla steći većinsko vlasništvo. To je predviđeno novom verzijom transakcijskih dokumenata koja sadrži dioničarski, kupoprodajni i ugovor o menadžmentu, a sačinjena je nakon primjedbi kompanija koje su otkupile dokumentaciju za učešće na natječaju. Pojedine kompanije su tražile i da komisija spusti granicu poena koje treba ispuniti da bi se otkupio većinski paket EPCG, sa 80 na 50 poena. Crna Gora prodaje 11,45 milijuna državnih dionica, a isto toliko će biti predmet dokapitalizacije, što zajedno čini oko 18,3 posto vlasništva. Investitor bi u kratkom roku mogao postati vlasnik 44 posto dionica, ukoliko svi manjinski dioničari prodaju svoj udio. Investitor je dužan ponuditi otkup manjinskih dionica po cijeni po kojoj kupuje državne. Osim profita koji će budući partner morati ostvariti da bi dobio EPCG, prema natječajnim uvjetima, obavezan je da unaprijedi i poveća proizvodni kapacitet Hidroelektrane Perućica i pljevaljske Termoelektrane, smanji gubitke na elektromreži, instalira oko 175 tisuća brojila. Država očekuje od 300 do 500 milijuna od dokapitalizacije, prodaje državnih i manjinskih dionica, a računaju da će budžet biti dopunjen sa 150 do 200 milijuna eura. Učešće na natječaju omogućeno je kompanijama koje su potpisale ugovor o čuvanju povjerljivih informacija i otkupile natječajnu dokumentaciju. Prihodi ponuđača moraju biti iznad 250 milijuna eura ili ekvivalentni iznos za posljednju financijsku godinu, a moraju imati ukupnu imovinu veću od pola milijarde. Potencijalni investitor mora imati i kreditni rejting, najmanje BBB minus koji su mu dodijelile agencije Standard and Poor''s ili Fitch, ili Baa3 ukoliko ga rangira agencija Moody''s. Količina električne energije koju proizvodi ili distribuira ponuđač mora biti najmanje 1,5 hiljada gigavat sati tokom posljednje financijske godine. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Zahvalni Sloveniji
Predsjednik kosovskog parlamenta se jučer zahvalio predsjedniku slovenskog parlamenta na podršci koju je Slovenija dala Kosovu na njegovom putu ka nezavisnosti, objavili su kosovski mediji. Predsjednik slovenskog parlamenta Pavel Gantar je jučer, na marginama Ljubljanskog kongresa, primio predsjednika kosovskog parlamenta Jakupa Krasniqija. Krasniqi je tu priliku iskoristio kako bi se najprije zahvalio Sloveniji i njenom parlamentu na podršci koju su dali Kosovu na njegovom putu ka nezavisnosti. Također je u svom obraćanju ukazao na dobre odnose između Slovenije i Kosova, koji izviru još iz doba zajedničke države i koji su u posljednje vrijeme ojačali kako u političkoj, tako i u privrednoj oblasti. „Kosovo je od proglašavanja nezavisnosti postalo otvoreno, funkcionalno društvo, što opravdava njegovo priznavanje, kako od strane Slovenije, tako i od strane ostalih država članica Evropske Unije“, rekao je Krasniqi u Ljubljani, navodeći kako želi da se Kosovo u budućnosti pridruži euroatlantskim integracijama, iako se radi o dosta visokom i vremenski udaljenom cilju. Predsjednik slovenskog parlamenta Pavel Gantar složio se sa Krasniqijem da su odnosi između Slovenije i Kosova, a koji izviru još iz 1980-ih godina, dobri i tijesni. „Proglašavanje nezavisnosti Kosova nije bilo samo ostvarenje povijesne težnje Kosova, već i doprinos stabilnosti regije“, rekao je Gantar. Slovenski premijer Borut Pahor ocijenio je u razgovoru sa kosovskim premijerom Hashimom Thacijem u Ljubljani da su bilateralni ekonomski odnosi dobri. Pahor je, kako se navodi u saopćenju njegovog ureda, ukazao da je važno pojačati transparentnost uvjeta i sigurnost poslovanja na Kosovu. On je najavio kako će Slovenija i Kosovo potpisati sporazum o razvoju suradnje, tokom posjete ministra vanjskih poslova Samuela Žbogara Kosovu slijedećeg tjedna. Agencija STA je napomenula kako je Slovenija trenutno najveći inozemni investitor na Kosovu. U Ljubljani boravi i predsjednik kosovske Skupštine Jakup Krasniqi koji je razgovarao sa slovenskim predsjednikom Danilom Turkom. Njih dvojica su se složila da Slovenija i Kosovo imaju dovoljno mjesta da poboljšaju ekonomsku suradnju, a razgovarali su i o etničkim manjinama, saopćeno je iz ureda slovenskog predsjednika. Krasniqi je prenio pozitivno iskustvo Kosova u suradnji sa Savjetom Evrope, uključujući i napore na poticanje srpske manjine da se uključi u politički život. Slovenski predsjednik je predložio da Kosovo može da razvije specijalan model odnosa sa manjinama koji bi mogao biti koristan i za druge zemlje. Kosovski dužnosnici borave u Sloveniji na trodnevnoj konferenciji koja je okupila dužnosnike vlada zemalja zapadnog Balkana. (Violeta Palaska)

Makedonija: Štrajk kontrolora leta
Makedonski kontrolori leta najavili su da će ponovno štrajkati u četvrtak od 9 do 19 sati, ako do tada makedonska Uprava za javne prihode ne povuče svoje rješenje o prisilnoj naplati deset milijuna eura s računa makedonske Agencije za civilno zrakoplovstvo, objavili su jučer makedonski mediji. Preporuka Agencije je da se ti novci tretiraju kao daljnje ulaganje u sigurnost zračnog prometa. Sindikat kontrolora leta zatražio je i brzo završavanje reorganizacije AVC-a, čime bi Kontrola leta funkcionirala neovisno. Zatražen je i susret s evropskim ambasadorom u Makedoniji Ewanom Fouereom te rukovodstvom Eurokontrola, kako bi ih se obavijestilo o događanjima u zračnom prometu makedonskih aerodroma u Skoplju i Ohridu. Štrajk makedonskih kontrolora leta je prošlog tjedan u srijedu trajao dva sata, od 10 do 12 sati. Kontrolori su ocijenili kako je štrajk tekao prema njihovim planovima, dakle bez polijetanja i slijetanja na skopskom i ohridskom aerodromu, dok su se prelijetanja odvijala normalno. Makedonski ministar transporta i veza Mile Janakievski obećao im je da će ovog tjedna razmotriti njihove zahtjeve s ostatkom makedonske Vlade i makedonskom Upravom za javne prihode o otkazivanju prisilne naplate deset milijuna eura s računa makedonske Agencije za civilno zrakoplovstvo, koji su se nakupili u posljednjih šest godina kao povrat poreza na dodanu vrijednost. Razlog štrajka je namjera makedonske Uprave za javne prihode da prisilno naplati deset milijuna eura s računa makedonske Agencije za civilno zrakoplovstvo. To je dug koji se nagomilao kroz šest godina kao povrat poreza na dodanu vrijednost. Agencija smatra kako nema osnove za takvu naplatu, ali UJP neće odustati od svoje namjere, o čemu su obaviještena i makedonska ministarstva prometa i veza, unutrašnjih poslova te obrane. (Vlado Naumovski)

Albanija: Zahtjev za status kandidata
Evropska Unija potvrdila je kako će Albanija do kraja ovog mjeseca podnijeti zahtjev za dobivanje statusa kandidata, objavili su jučer albanski mediji. Očekuje se kako će zemlja do konca mjeseca podnijeti zahtjev za dobivanje statusa kandidata za prijam u EU, potvrdila je glasnogovornica Evropske komisije (EK) Krisztina Nagy. Ona je izjavila kako je Češka kao predsjedavajući Evropske Unije odredila datum za podnošenje zahtjeva u konzultacijama s albanskom vladom. „Evropska Komisija ima redovite kontakte s potencijalnim kandidatima kao što je Albanija, a pitanje podnošenja zahtjeva razmotreno je u više navrata prošlog mjeseca. Međutim, na predsjedavajućem Češkoj jest odrediti precizan datum za podnošenje“, rekla je Nagy. Ponovila je kako je održavanje poštenih i transparentnih općih izbora u lipnju od ključnog značaja za podnošenje zahtjeva od strane Albanije. U međuvremenu, zastupnici vodeće opozicijske stranke, Socijalističke stranke (SP), bojkotirali su sjednicu parlamenta prosvjedujući zbog navodnih prekršaja u procesu izdavanja novih elektroničkih osobnih iskaznica. Birači trebaju pokazati iskaznicu ili putovnicu prije nego glasuju 28. lipnja. Zastupnici Socijalističke stranke kažu kako se neće vratiti u parlament dok albanska Vlada ne učini proces sveobuhvatnijim i započne izdavati osobne iskaznice besplatno. Vlada je odmah odbacila takav potez kao politički spektakl i obećala dovršiti proces izdavanja u velikim gradovima do kraja ovog mjeseca. (Violeta Palaska)


Ponedjeljak, 20.04.2009.

Slovenija: Reprogram kredita
Ministar gospodarstva zatražio je od slovenske Vlade smjenu uprave Nove ljubljanske banke zbog produžavanja kredita od 150 milijuna eura Infond Holdingu koji kontrolira direktor Pivovarne Laško Boško Šrot. Nesporazumi oko reprogramiranja tzv. 'tajkunskih kredita' izazivaju brojne nesuglasice u vladajućoj koaliciji slovenskog premijera Boruta Pahora, a jedan od vodećih ministara u Pahorovoj vladi najavio je zbog toga svoju moguću ostavku. „Ne isključujem svoju ostavku, a i stranka će u utorak na sastanku svog vijeća u utorak odlučivati o budućoj suradnji u vladi“, izjavio je ministar gospodarstva Matej Lahovnik za slovenske medije. Time je Lahovnik reagirao na izjavu premijera Pahora kako vlada ne može mijenjati upravu Nove Ljubljanske banke (NLB) zbog produžavanja kredita od 150 milijuna eura Infond Holdingu koji kontrolira direktor Pivovarne Laško (PL) Boško Šrot, kako je to zatražila stranka Zares kojoj pripada i ministar gospodarstva. Ta je stranka zbog spornog kreditiranja Infond Holdinga i drugih slovenskih tajkunskih tvrtki od strane najveće slovenske banke koja je u većinskom državnom vlasništvu zatražila da se sadašnja uprava banke odmah smijeni, ali je premijer Pahor u nedjelju rekao da se politika ne smije miješati u gospodarstvo, te da o upravi Nove ljubljanske banke treba odlučivati novi nadzorni odbor koji će se formirati za dva mjeseca. Lahovnik je rekao kako se između stranaka vladajuće koalicije pojavljuju sve veće 'konceptualne razlike' u vezi djelovanja banaka u vrijeme financijske krize, te da zato ne isključuje svoj odlazak iz vlade, pa i mogućnost da koaliciju napusti stranka Zares. Ministar financija Franci Križanič koji pripada Socijalnim demokratima (SD) koje vodi premijer Borut Pahor podržao je da se Infond Holdingu produži dospijeće kredita s tvrdnjom da bi u suprotnom taj holding koji ima teškoće s likvidnošću mogao prodati dionice najvećeg slovenskog trgovačkog lanca Mercator stranom interesentu, što bi štetilo nacionalnom ekonomskom interesu. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Štednja na režijama
Prema posljednjim objavljenim podacima, svaki drugi Hrvat osjeća posljedice recesije, a trećina hrvatskih građana već sada jedva sastavlja kraj s krajem, pokazuje to istraživanje Centra za istraživanje tržišta GfK o stavovima i istraživanjima potrošača u ovoj godini. Istraživanja GfK tako su i na razini hrvatskih kućanstava potvrdila službenu statistiku koja već mjesecima ukazuje na negativne trendove u gospodarstvu koji se prelijevaju i na životni standard građana. Nezaposlenost se već drugi mjesec zaredom povećava na godišnjoj razini, maloprodaja je realno pala za 16,5 posto, industrijska proizvodnja je u prva dva mjeseca pala za 13,3 posto, izgubljeno je oko 20.000 radnih mjesta, a još se samo očekuje službena objava o padu BDP-a. „U recesiji padaju investicije i osobna potrošnja. Već se vide promjene u osobnoj potrošnji jer su građani manje spremni trošiti i promijenjena je struktura troškova pa se manje troši za trajna dobra kao što su automobili i luksuzna roba“, istaknuo je direktor GfK Igor Matutinović na seminaru “Recesija u Hrvatskoj: prijetnje i prilike” koji je organizirao GfK. Iako recesija utječe i na usporavanje inflacije pa u ovoj godini nema velikih cjenovnih udara, istraživanja GfK pokazuju kako je kriza već naveliko ušla u hrvatska kućanstva. Kućne budžete su načeli vrlo konkretni problemi pa je od polovice hrvatskih građana koji tvrde da već osjećaju posljedice recesije 13 posto dobilo otkaz, četiri posto ih ne može plaćati ratu kredita, a jedan posto je već prodalo nekretnine. I u krizi se pritom najbolje živi u Zagrebu, a najteže u Slavoniji. Potrošači od trgovaca u ovoj godini očekuju konkretne poteze i to snižavanje cijena, više reklama i više nagradnih igara. Istraživanja GfK o potrošnji već su potvrdila pad potrošnje u 2008. godini, a građani u ovoj godini namjeravaju i dalje rezati troškove. Najviše će se štedjeti na troškovima telefoniranja i režija na koje mogu utjecati. Građani će štedjeti i na kvaliteti života pa će ove godine smanjiti izdatke za opremanje kućanstava i odlaske u restorane, a svaki treći će pažljivije koristiti kreditne kartice. Neće se štedjeti na zdravlju, obrazovanju i higijeni, a većina se ne namjerava odreći niti svakodnevnih luksuza kao što su kava, alkohol, cigarete i zabava. U potrazi za što jeftinijim proizvodima građani su sve više počeli odlaziti u diskontne lance za koje se procjenjuje da će u ovoj godini povećati svoj udio na tržištu maloprodaje. Istraživanje GfK pokazalo je da su male prodavaonice već zabilježila pad potrošnje, a kada je riječ o cijenama, najveći je rast zabilježen u drogerijama. Regionalno su cijene su najviše povećane na Sjevernom Jadranu. Iako svi vjeruju da će svjetska kriza utjecati na Hrvatsku, oko 20 posto kućanstava misli da će zaobići njihovo kućanstvo. Pritom su zabrinutije žene i ljudi koji žive u urbanim područjima, navela je Tatjana Rajković, direktorica SBU Ad Hoc istraživanja, predstavljajući istraživanje GfK o stavovima i očekivanjima krajnjih potrošača. Prema istraživanju, najbolje se živi u Zagrebu, a najteže u Slavoniji, a 7 od 10 ljudi misli kako će se ekonomska situacija u Hrvatskoj pogoršati u sljedećih 12 mjeseci. Ono što najviše brine hrvatske građane su kriminal (51 posto), inflacija (48 posto), recesija i nezaposlenost (48 posto), dovoljno novaca za život i plaćanje računa (39 posto) te korupcija (34 posto). Istraživanje je također pokazalo da su za hrvatske građane najvažniji zdravlje (74 posto ispitanika) i financijska sigurnost (59 posto). Istraživanje o potrošnji u 2008. pokazalo je pak da su prošle godine najznačajnije porasle prosječne cijene osnovnih higijenskih proizvoda i osnovnih prehrambenih proizvoda. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Nezadovoljstvo metalaca
Predstavnici sindikata metalaca izrazili su na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH nezadovoljstvo antirecesijskim mjerama Vlade Federacije BiH. Jakov Nikić, predsjednik Sindikata metalaca iz Zeničko-dobojskog kantona, na izvanrednoj sjednici Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH, koja je imala samo jednu točku dnevnog reda, stanje u metalurškoj industriji, ponovno je izrazio nezadovoljstvo stanjem u tom sektoru. U vrijeme sjednice ispred Parlamenta se bilo okupilo nekoliko stotina metalaca. „Svi problemi koje sada imamo u industriji su rezultat loših privatizacija“, rekao je Nikić. On je rekao da parlamentarci ne govore o smanjenju svojih plaća, dok je prosjek plaće u industriji manji od 500 KM. „Mi ne tražimo da nam date pare, nego tražimo da vi više ne uzimate“, rekao je Nikić i naveo da 11 parlamenata i 11 vlada u Federaciji BiH koštaju 4,125 milijardi KM, dok je u parlamentu 70 posto onih koji su tu samo radi sebe. Predstavnici sindikata traže uvezivanje staža, sniženje cijena struje za industriju, povoljnije kredite i smanjenje financijskih opterećenja za privredu, uvođenje skraćenog radnog vremena, smanjenje plata i paušala zastupnika na svim nivoima vlasti i do 40 posto. Zatražili su i diferencirane stope PDV-a, smanjenje administracije za 30 posto, te reviziju privatizacije i izmjene zakona o štrajku i o zaštiti na radu. Premijer Federacije BiH Nedžad Branković je pojasnio da je organizacija Federacije BiH previše složena za donošenje teških odluka, te da budžet i institucije FBiH ne mogu izdržati sve zahtjeve radnika. Podsjetio je da je od početka godine u FBiH bez posla ostalo 15.000 ljudi, dok je na zavode za zapošljavanje prijavljeno i 10.000 novih nezaposlenih osoba. „Radimo na uvezivanju staža, ali ne smijemo ugroziti mirovinski fond. Jeftiniju struju ne možete dobiti jer mi ne određujemo cijenu, ali ako biste nam odobrili da spojimo dvije elektroprivrede, u Federaciji BiH bi bilo struje za sve. I kombinat 'Aluminijum' je talac postojanja dviju elektroprivreda", kazao je Branković. Zastupnik Omer Vatrić je ocijenio da je Vlada Federacije BiH prepoznala problem, ali da nije spremna da ga riješi. „Predložili ste neke mjere, ali su one suviše opisne i nema rokova za izvršenje. Zato Parlament treba usvojiti zaključke koji će vam biti smjernica, no ne možete onda otići kod stranačkih šefova i njih pitati što da radite“, kazao je Vatrić. Zastupnik Ibrahim Nadarević je metalcima poručio da imaju pravo da postavljaju zahtjeve jer se s njihovih leđa hrani 42.000 ljudi zaposlenih u administraciji u Federaciji BiH. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Usvojeni rebalans
Vlada Srbije je usvojila rebalans budžeta i sve prateće prijedloge zakona, uključujući i zakon o ograničavanju zarada. Deficit je rebalansom uvećan za oko 20,5 milijardi dinara. Država će ove godine umjesto 698,7 milijardi dinara prihodovati 649,4 milijardi dinara, a moći će potrošiti oko 719,9 umjesto 748,7 milijardi dinara kako je bilo predviđeno prvobitnim budžetom. Dok će i prihodi i rashodi biti manji, manjak u državnoj blagajni, uz suglasnost Međunarodnog monetarnog fonda, biti će povećan sa 49,9 na oko 70,5 milijardi dinara. Ministrica financija Diana Dragutinović izjavila je da će u odnosu na prvobitni budžet prihodi biti smanjeni za 49,4 milijarde dinara, odnosno za 7,1 posto, a rashodi za 28,9 milijardi dinara odnosno za 3,9 posto. Deficit je povećan za oko 20,5 milijardi dinara, pošto je prvobitno bio planiran deficit od 50 milijardi dinara, kazala je ona. „Na temelju prihoda i rashoda budžeta u prva tri mjeseca ove godine procijenjeno je da bi bez rebalansa manjak u državnoj blagajni na kraju godine bio oko 150 milijardi dinara“, rekla je Dragutinović i dodala da se rebalansom budžeta osigurava ekonomska stabilnost i otklanja opasnost od većih ekonomskih šokova. Ministrica očekuje i da će Međunarodni monetarni fond (MMF) odobriti aranžman Srbiji budući da je Vlada Srbije rebalansom prilagodila budžet za dogovorenih 100 milijardi dinara. Rebalans budžeta je izrađen na temelju procjene da će bruto domaći proizvod biti za dva posto manji nego u 2008. godini i da će inflacija biti deset posto. Budžetski deficit pokrit će se preostalim prihodima od privatizacije, kreditom Svjetske banke od oko 300 milijuna dolara, sa oko 100 milijuna eura iz IPA fondova, izdavanjem državnih obveznica i manjim komercijalnim zaduživanjima. Rebalans budžeta rezultat je dogovora sa MMF-om i najavljenih mjera štednje o kojima je postignuta suglasnost vladajuće koalicije. Ministrica za Nacionalni investicijski plan (NIP) Verica Kalanović izjavila je da su rebalansom budžeta za 37 posto smanjena sredstva za financiranje projekata iz NIP-a, a da su za 28 posto smanjeni troškovi za funkcioniranje njenog ministarstva. Ona je rekla da će i pored smanjenja sredstava u NIP-u za razvoj 40 najugroženijih općina u Srbiji biti uloženo dvije milijarde dinara, kako je i prvobitno bilo planirano, ističući da zbog smanjenja sredstava projekt izgradnje Koridora 10 neće biti ugrožen. Budžetski deficit, koji bi da nije rebalansa do kraja godine zbog smanjenih prihoda bio produbljen na 190 milijardi dinara, biće smanjen na 70 milijardi dinara i povećanjem akciza na benzin i poreza na krupnu imovinu, uvođenjem privremenih pristojbi i naknada, novcem od preregistracije vozila sa stranim tablicama. U Ministarstvo financija kažu i kako neće biti povećanja poreza na dodanu vrijednost. Da bi se osigurali planirani budžetski prihodi Vlada je usvojila i prijedloge pratećih zakona koji će, zajedno sa budžetom, po hitnom postupku biti proslijeđeni Skupštini na usvajanje. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Pad prodaje automobila
Prodaja uvoznih automobila u Crnoj Gori tokom prva dva mjeseca 2009. godine je prepolovljena u odnosu na usporedni period prošle godine. Podaci o prodaji na crnogorskom tržištu 20-tak poznatih inozemnih brendova automobila, pokazuju da je prodaja u navedenom periodu pala za 52,48 posto ili u apsolutnim brojkama sa 707 na 336 prodanih automobila. S obzirom na to da se ekonomska kriza zahuktava, koja za sobom povlači pad kupovne moći, a već mjesecima je smanjena kreditna aktivnost banaka, uključujući i leasing poslove, pad prometa na tržištu novih vozila nije iznenađenje. Prema istraživanju, za prva dva mjeseca 2009. najviše je pala prodaja Citroenovih vozila, za 96,83 posto, Toyotinih 84,95 posto, Peugeot automobila 79,52 posto, Opelovih 73,68 posto, BMV-ovih 73,33 posto, Seat-ovih 64 odsto, Fiatovih 61,54 odsto, a najmanje Folksvagenovih 43,54 odsto, Mercedesovih 32,65 posto i Škodinih vozila 30,77 posto. Najveće učešće u ukupnoj prodaji iz uvoza imaju Volksvagenova vozila koja su za godinu tržišno učešće povećala sa 20,79 na 24,70 posto. Pad prodaje automobila potvrđuju i predstavnici osiguravajućih kuća koje bilježe manji broj sklopljenih polisa po osnovu kasko osiguranja. Negativni trendovi, kako sada stvari stoje, neće utjecati na povećanje cijena kasko osiguranja u narednom periodu, dok Agencija za nadzor osiguranja priprema nove tarife za obavezno osiguranje od auto-odgovornosti. Izvršni direktor Montenegro osiguranja Nebojša Šćekić rekao je da je od izbijanja krize uočljiv pad na temelju kasko osiguranja, i da je prodaja novih automobila koja čini glavni izvor tog vida osiguranja drastično smanjena. „Taj trend se nastavio i u prvom kvartalu 2009. godine, a prema našim informacijama prodaja novih automobila u prva dva mjeseca je bila za oko 50 posto manja nego u istom periodu prošle godine. Može se reći kako je to bilo očekivano imajući u vidu situaciju na bankarskom tržištu i posebno smanjenom obimu plasmana putem leasinga“, rekao je Šćekić. On je kazao kako je globalna kriza utjecala na produkciju osiguravajućih kuća što se ogleda u strukturi proizvoda u kojima dominiraju obavezna osiguranja, dok je otežan plasman onih vidova koji nisu obavezani zakonom. U prethodnoj godini isplatili smo 62 posto više novca za naknadu šteta nego 2007. godine. U prva tri mjeseca 2009. godine sklopili smo 15.500 polisa obaveznog osiguranja i 570 polisa auto kasko osiguranja– rekao je Šćekić, dodajući kako će cijene kasko osiguranja ostati nepromijenjene. U Lovćen osiguranju su potvrdili da je kriza utjecala na broj zaključenih polisa kasko osiguranja, koji je manji nego u istom periodu prošle godine. Kriza je najviše utjecala na premiju na temelju kasko osiguranja zato što je značajno opala kupovna moć građana i samim tim njihov interes da izdvajaju sredstva za troškove osiguranja. Uz to, značajno je opala i prodaja novih vozila, kao i prodaja vozila putem leasinga, što je direktno utjecalo i na pad premije kasko osiguranja. „Od početka godine izdano je 23.309 polica obaveznog osiguranja od čega za pravne osobe 3.452 a za fizičke 19.857 polisa. Kada je riječ o kasko osiguranju, u istom periodu je izdano ukupno 1.060 polica, od čega fizičkim osobama 416, a pravnim 644 polica“, kazali su u Lovćen osiguranju, dodajući kako neće mijenjati cijene tog proizvoda u narednom periodu. U toj osiguravajućoj kući smatraju da se negativni trendovi u prodaji mogu ublažiti osiguravanjem plaćanja premije u ratama, kao i organiziranjem akcija u suradnji sa auto-kućama gdje se omogućava prodaja osiguranja sa određenim popustom na premiju. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Pripreme za članstvo međunarodnih institucija
Kosovo se priprema za ulazak u Interpol i Europol, a da li će i postati član tih institucija, ovisi od podrške zemalja članica tih institucija. Vlada Kosova najavila je da će krajem travnja podnijeti prijavu za članstvo u međunarodnim policijskim institucijama, Interpol i Europol. Ministarstvo unutrašnjih poslova će prijavu za punopravno članstvo podnijeti u ime Vlade Kosova. Nakon što se preda službeni zahtjev biti će potrebo da dvije trećine zemalja članica tih institucija bude za ulazak Kosova u Interpol i Europol. Vlasti su ocijenile da profesionalnost kosovske Policije neće biti problem, već činjenica što mnogo zemalja još nije priznalo Kosovo. Ministar unutrašnjih poslova Kosova Zenun Pajaziti je rekao da glasovi samo onih zemalja koje nisu priznale Kosovo ometat će članstvo Kosova u Interpolu i Europolu, dodavši da će u tom pogledu biti potrebno pokrenuti politički proces. Glasnogovornik kosovske policije Arber Beka je izjavio da policijske snage Kosova već surađuju sa međunarodnim policijskim institucijama ali preko kancelarije UNMIK-a. „Članstvo Kosova će biti više političko, jer se operativna suradnja nastavlja. Policija Kosova putem kancelarije UNMIK-a već surađuje sa Europolom i Interpolom, i do sada ta suradnja nije nailazila na prepreke i nadamo se da ćemo tu suradnju nastaviti”, istaknuo je Beka. Administracija Ujedinjenih naroda također je nastavila suradnju sa pojedinim međunarodnim organizacijama u ime Kosova, sve dok se ne regulira pitanje njegovog članstva. Ali činjenica da je Kosovo priznalo 57 zemalja od 192 članice UN otežava taj proces. Kako se UNMIK nalazi u procesu rekonfiguracije a sva ovlaštenja su prenesena na misiju EULEX i kosovske institucije, suradnja se odvija preko ureda za vezu vladavine zakona. Njen zadatak je da pomogne u održavanju kontakata i pomogne suradnju Kosova sa država i organizacijama koje još nisu priznale nezavisnost. Ne navodeći detalje rada tog ureda, glasnogovornik UNMIK-a Russell Geekie je još ranije izjavio da je UNMIK jedina institucija koja može da surađuje sa Interpolom. U međuvremenu i EULEX priprema ured koji bi trebao ostvariti suradnju sa međunarodnim policijskim organizacijama. Do proglašenja nezavisnosti Kosova, suradnja sa raznim međunarodnim institucijama išla je preko UNMIK-a koji je imao ovlaštenja i u sektoru vanjske politike. Tako je UNMIK u ime Kosova potpisao Sporazum o slobodnoj trgovini jugoistočne Evrope CEFTU. Ali posle nezavisnosti je bilo problema, zbog blokade prometa robe sa Kosova prema Srbiji i BiH jer te zemlje ne priznaju kosovsku državu, a u dokumentima stoji Carina Kosova, a ne kao do sada Carina UNMIK-a. Zbog takvih pravno-političkih promjena i onda kada se izvršen prijenos nadležnosti sa međunarodnih na kosovske vlasti odnosno formirana nadležna ministarstva, i dalje ostaje problem ulaska Kosova u međunarodne institucije, zbog nepriznanja Kosova od strane većine zemalja ili zbog toga što Kosovo nije član Ujedinjenih naroda. (Violeta Palaska)

Makedonija: Svi zajedno za ime
Novoizabrani predsjednik Makedonije Đorđe Ivanov najavio je kako u nastojanjima da se zatvori pitanje oko ustavnog imena Makedonije trebaju sudjelovati sve političke stranke kroz izradu državne strategije. „Očekujem da i opozicija bude dio onoga što nas očekuje u predstojećem razdoblju, odnosno pregovaračkom procesu oko imena“, izjavio je Ivanov nakon susreta s predsjednikom SDSM-a Zoranom Zaevom. Ivanov je tom prilikom obećao kako će opozicija biti trenutno obaviještena o svemu što se događa preko makedonskog pregovarača, čime je Zaev izrazito zadovoljan, kao i spomenutim susretom koji je protekao u tonu napretka. Republika Sjeverna Makedonija je samo geografska odrednica, rekao je također novoizabrani predsjednik Makedonije Đorđe Ivanov o prijedlogu grčkog ambasadora u Washingtonu, Alexandrossa Malliasa, koji je na govorio na konferenciji posvećenoj američkoj politici na Balkanu. Izjavio je da je taj prijedlog prisutan već 15 godina u Grčkoj, a dio je prijedloga Mathewa Nimitza. Ivanov je rekao da se on zalaže za razuman kompromis, koji ne bi išao na štetu Makedonije. Kakav god da kompromis bude, Ivanov je mišljenja da ga i makedonski narod treba potvrditi jer se time ne narušavaju ustavna prava Makedonaca. Treba dodati da bi postojeći prijedlog otvorio pitanje nacionalnog identiteta, mijenjanje Ustava Makedonije, kao i mijenjanje putovnica. A makedonsko Ministarstvo vanjskih poslova savjetovalo je makedonskim građanima da se suzdrže od putovanja i dužeg boravka u većim gradovima u Grčkoj. Ukoliko su putovanje i boravak neophodni, ministarstvo preporuča da budu oprezni, a osobito ako putuju osobnim automobilima te da izbjegavaju gradske centre i lokacije gdje je moguće organizirano prosvjedovanje i nemiri, kao i objekata i institucija koje su dosad bile meta nasilnih napada. Iz ministarstva su podsjetili da je Grčka posljednjih nekoliko mjeseci zahvaćena unutrašnjim nemirima, vrlo nasilnim prosvjedima, napadima na policijske kontrole i inozemna predstavništva. (vlado Naumovski)

Albanija: Istrage bez političkog utjecaja
Policija će poštivati zakon i neće stajati na bilo čiju stranu tijekom općih izbora 28. lipnja, izjavio je glavni ravnatelj albanske policije Ahmet Prenci, nakon sastanka sa šefovima policija iz južnih gradova. "Moramo nadzirati svakog policajca i u slučaju kršenja zakona bit će stegovnih postupaka ili čak i otkaza", kazao je Prenci. A glavna tužiteljica Ina Rama izjavila je kako su istrage prošlogodišnjih smrtonosnih eksplozija u skladištu streljiva u Gerdecu pravedne i oslobođene političkog utjecaja. Lokalni mediji objavili su izvještaje u kojima se premijer Sali Berisha dovodi u vezu s tvrtkom koja je gradila središte za uništavanje streljiva u Gerdecu. U eksplozijama u Gerdecu u ožujku 2008. godine poginulo je 26 osoba, a ozlijeđeno 300. Tekućom istragom prošlogodišnjih smrtonosnih eksplozija streljiva u Gerdecu otkriveno je ime tvrtke koja je vodila skladište za uništavanje streljiva, priopćili su istražitelji u. Tvrtku Trans Digging Construction vodili su poduzetnik Mihal Delijorgji, glavni osumnjičenik u slučaju Gerdec, i Fahri Balliu, blizak suradnik albanskog premijera Sali Berishe. Balliu je registrirao svojih 20 posto dionica na ime kćeri, utvrdili su istražitelji. Ministarstvo obrane i vojske istražuju eksplozije u ožujku 2008. godine u kojima je poginulo 26 osoba, a ozlijeđeno 300. (Violeta Palaska)


Petak, 17.04.2009.
Svim posjetiteljima i suradnicima pravoslavne vjeroispovijesti želimo sretan i blagoslovljen Uskrs. Hristos voskrese! Vaistinu voskrese!

Slovenija: Smanjene plaće
Prosječna neto plaća u mjesecu veljači je u Sloveniji iznosila je 898,74 eura, što je za dva posto manje nego u mjesecu siječnju. Prosječna bruto plaća je bila 1.381,87 eura i niža je za 2,4 posto od siječanjske. Prema posljednjim podacima Zavoda za statistiku Slovenije, mjesečne bruto i neto plaće su snižene već u siječnju na mjesečnom nivou za 2,8 odnosno 2,3 posto, dok su u veljači na godišnjem nivou opale za 4,2 odnosno za četiri posto. Uvažavajući rast cijena životnih potrepština bruto plaća u veljači u odnosu na siječanj realno je pala za 2,9 posto, a prosječna neto plaća za 2,5 posto. Na godišnjem nivou, prosječna bruto plaća u mjesecu veljači realno je bila viša za 2,1 posto. Prosječna bruto plaća je u veljači niža nego u siječnju u svim djelatnostima izuzev u javnoj upravi i obrani, kao i u sektoru obavezne socijalne zaštite gdje je povećana za 0,4 posto. Prosječna bruto plaća je najviše opala u sektoru snabdijevanja električnom energijom, plinom i parom (za 7,4 posto), dok je u prometu i skladištenju taj pad iznosio 5,2 posto. Prosječne bruto i neto plaće su u veljači manje nego u siječnju u svim dijelovima zemlje, a najviše u jugoistočnoj Sloveniji. Najveću redovnu plaću javnog sektora u veljači (11.732 eura bruto) primio je zaposlenik UKC Maribor, najvjerojatnije liječnik, a slijedi ga kolega iz UKC Ljubljana s 11.689 eura plaće. Među dužnosnicima na vrhu su popisa direktori bolnica i zdravstvenih domova, koji uglavnom rade i kao liječnici, pri čemu prednjači stručni direktor opće bolnice Brežice s plaćom od 9135 eura bruto. Među prvih 10 dužnosnika i drugih službenika samo jedna osoba ne pripada zdravstvenoj djelatnosti – ustavni sudac (8088 eura bruto). Slovenski predsjednik Danilo Türk se sa svojom plaćom od 6423 eura smjestio na 17. mjesto, a premijer Borut Pahor na 23. mjesto, s plaćom koja iznosi 6212 eura. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Skuplja odjeća i obuća
Prema jučer objavljenim podacima, cijene su u ožujku porasle za 3,8 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, što predstavlja lagano usporavanje rasta potrošačkih cijena u odnosu na veljaču, kada je inflacija na godišnjoj razini porasla za 4,2 posto. Cijene proizvoda i usluga koje se koriste za osobnu potrošnju su u Hrvatskoj u mjesecu ožujku su u odnosu na veljaču u prosjeku bile povišene za 0,2 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Riječ je o najnižem rastu inflacije na mjesečnoj razini u ovoj godini. Rastu potrošačkih cijena u ožujku u odnosu na mjesec ranije su najviše pridonijele cijene odjeće i obuće koje su zbog dolaska novih kolekcija zabilježile rast od 5,4 posto. U svim ostalim kategorijama zabilježen je manji rast pa su cijene prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pića na koje odlazi i najveći dio kućnog budžeta hrvatskih obitelji na mjesečnoj razini poskupile za 0,1 posto. Na usporavanje inflacije je utjecao i pad cijena pojedinih kategorija budući da su cijene prometa na mjesečnoj razini niže za 1,1 posto, cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva niže su za 0,9 posto, te cijene rekreacije i kulture za 0,2 posto. Na godišnjoj razini službena statistika i dalje bilježi najveći rast cijena zdravstva koje su u ožujku u odnosu na isti mjesec lani više za 20,2 posto. Na godišnjoj su razini za 6,1 posto porasle i cijene prehrane i bezalkoholnih pića, stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva za 6,8 posto, te cijene alkoholnih pića i duhana za 6,9 posto. Službena statistika je zabilježila i rast cijena ugostiteljskih usluga koje su u ožujku u odnosu na isti mjesec 2008. godine više za 4,5 posto, ostalih dobra i usluga koje su više za 4,3 posto dok su cijene pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja više za 4,2 posto. Početak ove godine tako je donio nastavak trenda usporavanja inflacije koja je najveću godišnju stopu od 8,4 posto dosegnula u srpnju prošle godine. U međuvremenu, zbog velikog pritiska pojedinih trgovaca i turističkog sektora Vlada razmišlja da već od 1. svibnja, mjesec dana ranije od zakonskog roka, dozvoli rad trgovina nedjeljom. Još uvijek nije donesena nikakva odluka, ali se u Vladi ovih dana intenzivno raspravlja treba li zbog recesije i pada prometa mijenjati sporni zakon. U ministarstvu gospodarstva tvrde kako Vlada ne odustaje od zakona, koji će tek od 1. lipnja zbog turističke sezone na četiri mjeseca otvoriti vrata trgovina i nedjeljom. Osim neslužbene potvrde iz Vlade, i trgovački krugovi sve više govore o tome da bi se trgovine mogle otvoriti već idući mjesec, što podržavaju pojedini ministri. Posljednja u nizu inicijativa za promjenu zakona stigla je od malih trgovaca udruženih u HOK koji su uputili Vladi novi zahtjev, i to da se već od Uskrsa omogući rad nedjeljom. HOK uskoro očekuje i rezultate istraživanja koje za njih radi agencija Hendal, a i ministarstvo gospodarstva naručilo je neovisnu analizu Ekonomskog instituta. U prva tri mjeseca zabilježen je pad prometa u maloprodaji, no teško je reći koliko je na to utjecala recesija, a koliko zabrana rada nedjeljom. Ministar Vukelić tvrdi kako su veliki trgovci prehrambenim proizvodima već uspjeli kompenzirati nedjelju, dok su u najvećim problemima mali trgovci. U lošem položaju su i trgovački centri, koji su Ustavnom sudu nedavno uputili zahtjev za ocjenu ustavnosti zakona. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Sporo usvajanje mjera
Šesnaest mjera za ublažavanje posljedica ekonomske krize koje je Vijeće ministara BiH usvojilo početkom mjeseca ožujka, kasne i s provedbom, te je dosad sad provedena samo jedna mjera. Ona se odnosi na dogovor o korištenju 170 milijuna KM iz sukcesije. Radilo se o gotovini za pokrivanje brojnih rupa u proračunima. Za nekoliko ostalih mjera provedba je počela, ali iako se očekivalo kako će zbog razmjera i posljedica krize one biti hitno provedene, to se nije desilo. Nekoliko njih same po sebi nisu konkretne te su podrazumijevale uobičajene aktivnosti kao što je praćenje primjene diferencirane stope i smanjenja obveznih rezervi banaka kod Centralne banke BiH. Neki procesi čak su otišli u suprotnom pravcu, pa pregovori s bankama o smanjenju kamatnih stopa nisu ni počeli, a u međuvremenu su čak povećane kamate za skoro dva posto. Zakon o trošarinama i posebne cestarine od deset pfeninga po litri goriva su usvojeni u Vijeću ministara, ali prijedlozi još nisu usvojeni u parlamentarnoj proceduri. Tek se počelo sa zakonskim izmjenama koje bi trebale povećati likvidnosti banaka angažiranjem dodatnih slobodnih budžetskih sredstava. U startu je propao pokušaj da se pomogne izvoz lokalnog gospodarstva povećanjem Garancijskog fonda (IGA). Iz Ministarstva financija tek najavljuju kako vrše analizu o utjecaju krize na našu Bosnu i Hercegovinu, što će najvjerojatnije rezultirati prijedlogom za rebalans državnog proračuna. Među mjere koje još uvijek nisu provedene je povećanje visine osiguranih depozita na 50.000 KM, donošenje zakona o trošarinama, uvođenje posebne cestarine, ubrzanje projekta Svjetske banke i dr. Također, u Sarajevu je zakazana izvanredna sjednica Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH na kojoj će biti razmatrana informacija o stanju u metalnoj, elektro i namjenskoj industriji u Federaciji BiH. Vlada Federacije BiH je krajem ožujka usvojila Informaciju Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije o stanju metalne, elektro i namjenske industrije u Federaciji BiH i uputila je u Parlament Federacije BiH. U tom dokumentu se navodi kako je u prethodnim mjesecima smanjen rast industrijske proizvodnje, nešto manji pad zabilježen je u vanjskotrgovinskoj razmjeni, opada izvoz, a pojedini poslodavci najavljuju otpuštanje radnika zbog smanjenog broja narudžbi. Stoga se, kako se navodi u informaciji, može govoriti kako se učinci recesije značajno osjećaju u BiH. Među mjerama predloženim Parlamentu su rasterećenje gospodarstva, poticaji proizvodnji i izvozu, preispitivanje kolektivnih ugovora, unapređenje poslovnog ambijenta i aktivnosti koje trebaju rezultirati povećanjem interesa za proces privatizacije. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Protiv akciza
Tri najveće duhanske industrije u Srbiji protestira su nakon posljednjih najava iz Vlade Srbije, da bi akcize na cigarete trebale biti povećane za još jedan dinar, objavili su jučer srbijanski mediji. Predstavnici 'british tobacco international', 'Philip Morrisa? I 'Japan tobacco' očekuju da umjesto toga u parlamentu zastupnici usvoje zakon o akcizama, koji je kroz Vladu prošao još u veljači. Oni za sada nemaju konkretne planove u slučaju da dođe do dodatnog povećanja akciza, mimo dogovora sa njima, ali već procjenjuju, kako je saopćeno, kako bi se u tom slučaju teret prevalio na pušače. Proizvođači također ne isključuju ni mogućnost otpuštanja zaposlenih. Prema tvrdnjama najvećih proizvođača cigareta u Srbiji, Vlada Srbije bi do kraja tjedna trebala izaći sa prijedlogom da se takozvana specifična akciza dodatno poveća za dinar po pakovanju. Prema njihovoj računici, to bi za lokalnu duhansku industriju bio dodatni trošak od milijardu i 200 milijuna dinara. „Zajedno sa povećanjem akciza na cigarete u siječnju ove godine, novo povećanje akcize duhanskoj industriji i potrošačima bi nametnulo dodatno porezno opterećenje koje bi za devet milijardi dinara bilo veće nego u 2008. godini“, izjavio je generalni direktor kompanije Philip Morris za jugoistočnu Evropu Skip Bornhiter. On je naveo kako su od 2003. godine, kad je privatizovan Duvanska industrija Niš, kao i Duvanska industrija Vranje, koju je kupio BAT, do 2008. godine prihodi od akciza povećani sa 10,8 na 39,4 milijarde dinara, što je bio prosječni godišnji rast od 30 posto. Generalni direktor BAT-a za istočni Balkan Luis Heren izjavio je da proizvođači duhana razumiju da je za Srbiju ovo teška godina, ali da isto tako ne prihvaćaju da se na njih prevali punjenje budžeta. „Kompanije koje su prisutne na srbijanskom tržištu, preko poreza, donose ogromne sume budžetu Srbije. Više od šest posto ukupnog budžeta dolazi od ove tri kompanije. Akcize na cigarete su vjerojatno jedini stabilni izvor budžetskih prihoda i iskreno ne smatram da bi ih trebalo dodatno opteretiti. Moguće je da bi to pokrenulo nelegalnu trgovinu, a samim tim umanjilo porezne prihode“, rekao je on. Umjesto novog nameta, od države traže da ispuni ono što je obećala, a to je da bude usvojen zakon o akcizama, koji je srbijanska Vlada poslije dogovora sa njima uputila Skupštini još početkom veljače. Generalni direktor Philip Morris za jugoistočnu Evropu Skip Bornhiter je rekao da je ovo četvrti put u posljednja četiri mjeseca da se u srbiji mijenja porezna politika, a da proizvođače u većini slučajeva vlada ne konzultira. „Iskreno, ovo je nešto što ne možemo podržati. Ovakva odluka, zajedno sa odlukom o ukidanju premija za uzgajivače duhana, nažalost neizbježno će dovesti do niza negativnih posljedica po zaposlenost u duhanskoj industriji, ali i po naše investicije u Srbiji“, objasnio je on. Iako su predstavnici sve tri kompanije spominjali mogućnost otpuštanja u Srbiji, nitko nije rekao ni kada bi to moglo da se dogodi, ni koliko bi ljudi ostalo bez posla. Bez konkretnog odgovora ostalo je i pitanje koliko bi dodatno povećanje akcize uticalo na cijenu cigareta, ali su predstavnici sve tri duhanske industrije priznali da će, u tom slučaju, one vjerojatno poskupjeti. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Najavljen bankrot
Izvršni direktor Boksita Igor Kisenkov je, prema riječima predsjednika sindikata rudara u Nikšiću, Ratka Radulovića, nagovijestio bankrot tog poduzeća. „Kisenkov je nagovijestio da bi moglo doći do bankrota. Mi ćemo gledati da do toga ne dođe. Ipak je Vlada ta koja stoji iza KAP-a i iza nas“, izjavio je Radulović nakon završene sjednice Sindikalnog povjereništva. Radulović smatra kako većinski vlasnik, Centralno evropska aluminijska kompanija (CEAC), ide logikom proglašenja bankrota i slanja ljudi na burzu rada, čime prestaju sve beneficije zaposlenih. Prema njegovim riječima, u toj situaciji on može birati koliko mu treba ljudi. Nagovijestio je da će mu trebati samo 300 ljudi što je nemoguće za proizvodnju od 650 tisuća tona. Situacija je vrlo ozbiljna i moramo se ponašati prema njoj, ali moramo se i zapitati kuda ide ova tvrtka, rekao je on, dodajući da Rudnik ima perspektivu i da je u mnogo boljem položaju od podgoričkog KAP-a. „Kombinat ovisi od Boksita, a ni jednog trenutka do sada nisu nas spomenuli. Nikšićki rudnik se neće povlačiti uz Kombinat, ali hoćemo uz crnogorsku Vladu, jer oni su odgovorni za ovu situaciju i nikako nećemo dopustiti da ljudi odu kući bez otpremnina“, izjavio je predstavnik 1.175 zaposlenih radnika u Rudniku boksita. Sindikalno povjereništvo je odlučilo da zajedno sa Vladom izradi socijalni program, po kome će otpremnine biti manje od onih zagarantiranih kolektivnim ugovorom, a za jedan dio radnika biti će osigurani stanovi i tako riješen problem otpremnina. „Svaki socijalni program se radi na bazi trenutnog stanja. Mi ćemo tražiti najviše što se može, a za to imamo podršku i od Branka Vujovića i od ministra Gvozdenovića. To će biti urađeno za 10-15 dana, prije Skupštine najavljene za 12. svibanja kada će se raspravljati o uvođenju programiranog stečaja. Za projekt stambene izgradnje imamo sve dozvole i čekamo početak radova“ kazao je Radulović dodajući da će radnici ostati na poslu sve dok se ne napravi adekvatan socijalni program. U Boksitima radi 1.175 radnika a njih oko 500 ima od 30 do 40 godina radnog staža. Uz adekvatne otpremnine, smatra Radulović, ti ljudi bi zadovoljni otišli kući a poduzeće bi se tako riješilo viška zaposlenih. Rudari plaću primaju 15-og u mjesecu. Radulović se nada da će ovu platu primiti oko 1. svibnja jer je trenutno blokiran izvoz ingota na inozemno tržište zbog dugovanja koje KAP ima prema Elektroprivredi. Predsjednik Sindikata nikšićkih rudara negira informaciju da je Rudnik u težoj situaciji od KAP-a, kako je to saopćio CEAC. Radulović je rekao kako ne zna kako mogu tvrditi da je rudnik u težem položaju od KAP-a. Boksit je uvijek imao i imat će prođu na stranom tržištu. Ovo je samo trenutna kriza, smatra Radulović dodajući da su godinama boksit izvozili Nijemcima, Česima, Poljacima, Mađarima i da mu nije jasno odakle se sada pojavio problem izvoza. Godinama smo prema Republici Srpskoj izvozili kamionski 260 hiljada tona godišnje. Odakle se sad takav problem pojavio, to je stvar za analizu, zaključak je sindikalnog lidera. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Zbližavanje s Albanijom
Za vrijeme posjete albanskih dužnosnika Kosovu poručeno je kako će nakon ulaska Albanije u NATO i nezavisnosti Kosova, ojačati suradnja između dviju zemalja zemlje na političkom i ekonomskom polju. Na Kosovu je boravila delegacija Odbora za vanjsku politiku Skupštine Albanije i albanski prijestolonasljednik Leka Zogu prvi. Albanski dužnosnici su razgovarali s kosovskim predsjednikom, premijerom, delegacijom Skupštine Kosova te liderima opozicije. Na susretima su naznačena dva pravca približavanja Kosova i Albanije – politički i ekonomski. Ulazak Albanije u NATO, krajem ožujka, je bio povod da albanski dužnosnici izraze uvjeravanja kako će prisustvo Tirane u Bruxellessu pomoći Kosovu da svoju nezavisnost istakne na globalnoj sceni. Predsjednik vanjsko-političkog Odbora albanske Skupštine Preq Zogaj je izjavio da je Albanija svu svoju diplomatsku aktivnost usmjerava ka povećanju broja zemalja koje bi priznale Kosovo. Članica Odbora iz opozicije Arta Dade je izjavila da će Albanija, kao članica NATO-a, jačati demokratske standarde i time poboljšati međunarodni imidž, te tako utjecati da što veći broj zemalja prizna Kosovo. Na Kosovu je prethodnih dana boravio i prestolonasljednik Albanije Leka Zogu I, koji je kosovskim čelnicima prenio uvjeravanja da će Tirana nastaviti da utječe na zemlje da priznaju Kosovo. Dužnosnici Tirane i Prištine su najviše pažnje posvetili ekonomskoj suradnji i najavili izvjesne olakšice. Dvije delegacije su razgovarale o mogućnosti stvaranja slobodnih carinskih zona. Preq Zogaj je prenio da se privodi kraju izgradnja auto-puta Drač-Morina (granični prijelaz kod Prizrena), što će doprinijeti jačanju ekonomske suradnje a i olakšati putovanje kosovskih građana na more u Albaniju. Kao slijedeći aspekt suradnje, Albanija će Kosovu dati na korištenje luku Shen Djin, sjeverno od Drača, na jadranskoj obali. U tom pogledu premijer Albanije Berisha je odobrio formiranje međuministarske Komisije koja će sa Vladom Kosova pronaći formulu da navedena luka pripadne Kosovu. Još jedno pitanje biti će i putovanje građana u ove dvije zemlje bez pasoša. Do sada se ta praksa odnosila samo na ljetni period zbog turističke sezone, pa su građani Kosova u Albaniju putovali samo sa osobnim kartama. Zato je kosovski predsjednik Fatmir Sejdiu zatražio slobodnije kretanje ljudi. (Violeta Palaska)

Makedonija: Održavanje proračuna
Makedonska Vlada troši onoliko koliko planira i ništa više od proračunskog deficita od 2,8 posto, odnosno suglasno s prihodima koji se slijevaju u državnu blagajnu, tvrdi makedonski premijer Nikola Gruevski. Prema Gruevskom, rebalansom proračuna i službeno će se napraviti mjere njegove uštede. U makedonskoj Vladi se trenutno pazi na to da rashodna strana proračuna bude barem jednaka rashodnoj strani. Bitno je zadržati stopu deficita, a ne se dalje zaduživati, izjavio je Gruevski. Uštede u proračunu zapravo znače odustajanje, odnosno odlaganje određenih projekata koje je prema donesenom proračunu za 2009. godinu trebalo ostvariti. A makedonski ministar financija Trajko Slaveski vrlo je brzo, točnije za jedan dan, prekršio svoje obećanje da se više neće izdavati izvanredne emisije državnih obveznica, pišu makedonski mediji. Ministarstvo je prodalo tromjesečne državne obveznice što nije bilo planirano u godišnjem kalendaru. Iako s kamatnom stopom od 8,97 posto, identičnom onoj blagajničkih zapisa Narodne banke Makedonije, ministarstvo prikuplja rekordno malo novaca od tvrtki i banaka. Tražili su oko 8,1 milijun eura, a uspjeli prodati obveznica tek za 5,4 milijuna eura. Inače, otkad su NBM i Vlada smirile međusobnu kamatnu utrku, nju su nastavile banke. Vlada je u međuvremenu najavila kako ne planira vršiti pritisak na devizno tržište i proračunski deficit će se financirati iz inozemnih banaka. Usporit će prodaja državnih zapisa, instrumenta kojim se posljednja dva mjeseca punila proračunska rupa, prikupljajući novac od makedonskih građana i tvrtki. Porast kamatnih stopa nije dobar signal za ekonomiju. Vlada Makedonije ovome može pridonijeti predstojećim rebalansom, odnosno da ne vrši pritiske na zaduživanje kojim bi se financirao proračunski deficit na makedonskom tržištu, izjavio je Trajko Slaveski, makedonski ministar financija. Dodao je i da 25 milijuna eura manje od poreza nije veliki deficit jer država može isplaćivati plaće, mirovine i vršiti transfere, a fondovi će funkcionirati. (Vlado Naumovski)

Albanija: Potpisivanje ugovora
Hrvatska i Albanija ugovor o nuklearki potpisuju do kraja travnja, objavili su albanski mediji. Glasnogovornik hrvatskog ministarstva gospodarstva Tomislav Mazal potvrdio je da će Hrvatska i Albanija krajem travnja potpisati dokument o namjeri gradnje zajedničke nuklearne elektranu u neposrednoj blizini granice s Crnom Gorom. Mazal je u izjavi albanske medije rekao da će dvije vlade formirati radnu grupu od po pet eksperata koja će se brinuti o tehničkoj realizaciji tog velikog projekta. Ranije je najavljeno kako će taj sporazum potpisati predsjednici vlada Albanije i Hrvatske, Sali Berisha i Ivo Sanader, a elektrana bi trebala biti izgrađena kod Skadra, na mjestu gdje rijeka Bojana otječe iz Skadarskog jezera u Jadransko more, u neposrednoj blizini granice s Crnom Gorom. Elektrana će, kako su prenijeli mediji, koštati oko četiri milijarde eura, a njen kapacitet će biti oko 1.500 megavati. Gradnja će, kako se očekuje, biti povjerena Hrvatskoj elektroprivredi, pa će veći dio proizvedene energije ići Hrvatskoj. Povodom te najave i obilježavanja tri desetljeća od razornog potresa koji je na današnji dan pogodio Crnu Goru, građevinski stručnjak i nekadašnji direktor Direkcije za izgradnju Bara Čedomir Čejović upozorio je na opasnost gradnje takvog objekta na trusnim područjima. „Naše primorje je svega 30-ak kilometara udaljeno od tog područja. Svaki incident, zbrisao bi čitave gradove s geografske karte. Skadarsko jezero, i bez incidenta, bilo bi ugroženo radom elektrane, jer bi se njegova temperatura povećala za nekoliko stupnjeva. To bi, smatra se, uništilo biljni i životinjski svijet jezera”, izjavio je Čejović, ponavljajući neslaganje crnogorske strane s gradnjom nuklearke. (Violeta Palaska)


Četvrtak, 16.04.2009.

Slovenija: Pad imovine investicijskih fondova
Prema jučer objavljenim podacima, u slovenskim investicijskim fondovima u ožujku je bilo 1,42 milijarde eura, što je najmanje od siječnja 2006. godine. U tom mjesecu su fondovi zabilježili neto odljev sredstava u visini 21,7 milijuna eura, pokazuju zadnji podaci Agencije za tržište vrijednosnih papira. Novac u fondovima je imalo 393.304 ulagača, a u mjesec dana njihov broj je smanjen za 1.672. Slovenska društva za upravljanje su također imala i 383 milijuna eura u četiri investicijska društva, u kojima novac ima ukupno 114.020 ulagača, odnosno 351 manje nego u veljači. U ožujku je najviše odljeva, točnije 15 milijuna eura, bilo iz dioničkih fondova, koji su krajem ožujka upravljali sa 871 milijun eura. Iza njih po odljevu novca slijede mješoviti fondovi, iz kojih se odlilo ukupno 8 milijuna eura, pa su krajem ožujka raspolagali sa 474 milijuna eura. Novčani fondovi imali su najbolje priljeve novca. Imovina im je u mjesec dana porasla za 1,2 milijuna eura, na ukupno 20 milijuna eura, a novac u njima drži 1.630 ulagača. Pritom je zabilježen neto rast priljeva već treći mjesec zaredom. Seriju pozitivnih priljeva imaju i uzajamni obveznički fondovi, koji upravljaju sa 32,8 milijuna eura, a raste i broj ulagača, kojih je krajem ožujka bilo 5.530. Simon Mastnak iz Masset Consultinga istaknuo je kako se ne može sa sigurnošću reći koji je pravi razlog odljeva kapitala iz investicijskih fondova. S obzirom da je riječ od oko 1.600 ulagača, a prosječna isplata im je iznosila 13.500 eura, moguće su dvije teorije, prva da su novce povlačile tvrtke koje imaju problem s dobivanjem novih kredita i manji ulagači, te druga teorija po kojoj su isplate posljedica kratkoročnih financijskih potreba malih ulagača. Predsjednik EFAMA, Evropskog udruženja društava za upravljanje Matthias Bauer izjavio je kako od svojih članica dobivaju signale da se novac vraća u investicijske fondove, te je istaknuo i da je slovensko tržište malo pa pad imovine u ožujku objašnjava povlačenjem sredstava nekog većeg ulagača. Istovremeno, slovenski Zavod za zapošljavanje objavio ej kako se Slovenija približava broju od 100.000 nezaposlenih. Na Zavodu za zapošljavanje je u utorak bila prijavljena 81.492 osobe, gotovo trećina više nego u travnju prošle godine te oko 2 posto više nego u ožujku, a brojka će do kraja mjeseca vjerojatno biti još veća. Podaci ukazuju da se pesimistične prognoze ekonomista i UMAR-a, da će u Sloveniji krajem 2009. godine biti više od 100.000 nezaposlenih, ipak ostvaruju. Tome je pripomogao i pad novih narudžbi u proizvodnji, koji je prema posljednjim dostupnim podacima za siječanj iznosio 40 posto. Maks Tajnikar s Ekonomskog fakulteta nije iznenađen tim podacima te dodaje da će do kraja godine biti i 110.000 nezaposlenih ne budu li mjere u slovenskoj automobilskoj industriji učinkovite. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Puška otvara radna mjesta
Ulazak Hrvatske u NATO savez će olakšati tvornici iz Karlovca HS Produkt širenje poslova na države sjevernoatlantske zone. Iako je oružje iz ove tvrtke, pištolj HS 2000, već otprije priznato na zapadnim tržištima, vrata novoj tržišnoj ekspanziji širom su otvorena članstvom u Savezu, ali i razvojem novog proizvoda, jurišne puške VHS 5,56. „Mi smo i prije u izvozu bili zapadno orijentirani, no hrvatsko članstvo u NATO-u uklanja nam bitne administrativne barijere koje smo dosad morali prelaziti kako bi izvozili u zemlje Sjevernoatlantskog saveza. Sada mi kao proizvođač iz zemlje članice postajemo izravni prodavač, što nam olakšava posao. No, ono što je nadmašilo sva očekivanja su ocjene koje je naša nova jurišna puška dobila nakon NATO-ova testiranja. Smatram da će ova puška polučiti još bolje rezultate nego pištolj, kojim smo već osvojili brojna tržišta“, objasnio je Marko Vuković, suvlasnik HS Produkta i konstruktor jurišne puške. Uprava HS produkta je zadovoljna i činjenicom da su se gotovo istodobno dogodile za ovu tvrtku dvije iznimno bitne stvari, a to je dovršetak razvoja jurišne puške i liberalizacija tržišta u zemljama NATO-a. To je ubrzalo i planove o širenju proizvodnje pa su u tijeku završene pripreme za uvođenje najmodernijih linija za serijsku izradu pištolja i pušaka, ali i udvostručenje broja zaposlenih. „Da nam se dogodilo da su nas partneri prije zatrpali narudžbama, od mnogih bismo poslova, nažalost, morali odustati. Dosadašnji opseg poslova bio je naš vrhunac, ali s modernizacijom linija i širenjem prostornih kapaciteta dolazimo u mogućnost da gotovo bez ograničenja krenemo u masovnu proizvodnju. Da na to ozbiljno računamo, najbolje svjedoče planovi o povećanju zaposlenika, uz sadašnjih 1200 radnika trebat će nam najvjerojatnije još oko tisuću novih radnika“, rekao je Vuković. Plaće zaposlenih u HS produktu se kreću između 4000 i 5000 kuna, dok stručnjaci na robotiziranim strojevima zarađuju oko 7000 kuna. I dosad je stručan kadar bio veliki problem za tvrtku koja u Karlovcu zapošljava najveći broj radnika, ali bi potreba za novim radnim mjestima mogla menadžmentu tvrtke zadati nove glavobolje. Prema riječima Vukovića, pametni strojevi će olakšati taj dio jer sve što je potrebno da bi netko ubuduće dobio posao u HS Produktu bit će računalna pismenost. Bitno je da tražitelj posla zna pritisnuti enter, da se ne boji računala i da je voljan učiti. Sve ostalo je na timu inženjera kompanije, koji će ga osposobiti za daljnji rad. U deset godina postojanja HS produkt postao je jedna od najuvaženijih svjetskih tvornica naoružanja. Etablirali su se na domaćem i svjetskim tržištima, pogotovo na američkom, gdje je izvezen najveći broj pištolja HS 2000. Upravo je taj proizvod prokrčio put jurišnoj pušci. HS Produkt je u razvoj jurišne puške uložio više od 100 milijuna kuna, a MORH 4,5 milijuna kuna. Prošle godine je HV-u isporučeno 40 komada, a ove godine bit će isporučeno još 2000. Kalibar 5,56 mm u standardu je NATO-a, a može rabiti spremnike za streljivo puške M-16. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Problem visoke kamate
Zamjenik ministra financija i trezora BiH Fuad Kasumović izjavio je jučer da banke moraju sniziti kamatne stope kako bi bila održana privreda i zaposlenost, a ukoliko banke ne popuste vlast će vjerojatno predložiti da se ide na oporezivanje njihove dobiti. „Banke moraju shvatiti kako i one žive od privrede. Kamatne stope su bezobrazno visoke. Banke nisu smjele podići kamate na kredite koji su već podignuti. Takva odredba postoji u zakonu i to se upravo analizira. Banke su u prošloj godini dobro radile i ostvarile veliki profit, a i u prva tri mjeseca ove godine dobro posluju i zato nemaju razloga da povećavaju kamate“, rekao je Kasumović uoči sastanka bankara i poslodavaca, kojem su prisustvovali i predstavnici vlasti BiH i Federacije BiH. Na sastanku je zaključeno da za sedam dana predstavnici poslodavaca, banaka i Vlade Federacije BiH razgovaraju o izmjeni Zakona o bankama kako bi bio omogućen reprogram kredita. Nihad Imamović, predsjednik Asocijacije poslodavaca BiH, naglasio je kako lokalna privreda teško dobiva kredite, da su oni skupi i da postoje problemi s njihovim vraćanjem. Smatra da, ako je kamata po ugovoru vezana za Euribor, onda ona mora da prati Euribor i prilikom pada njegove vrijednosti kao što je sada slučaj. Dino Osmanbegović, predsjednik Udruženja banaka BiH, rekao je da dio regulative može trpjeti određene korekcije kako bi se bankarski sektor prilagodio kriznom okruženju. Dodao je da je, kada je riječ o moratoriju i reprogramu kredita, potrebno zajednički razmotriti mogućnost korigiranja važećeg Zakona o bankama. On je istaknuo da je nenamjensko kreditiranje uvijek bilo skupo i da je bankama jasno da je ta cijena visoka, ali i da je ona odraz nemogućnosti da se dobije svježi, dugoročni izvor financiranja iz inozemstva. „Zbog toga se priča o nižem Euriboru bar za sada ne može reflektirati na kamate u BiH s obzirom na to da sredstava iz inozemstva po toj cijeni nema na raspolaganju“, rekao je Osmanbegović. Mihael Miler, direktor Raiffeisen Bank BiH, je rekao da trenutno banke u BiH nemaju prostora da smanje kamate na kredite. Prema njegovim riječima, banke ne mogu jeftino povući sredstva sa evropskih tržišta tako da Euribor ne može utjecati na kamatne stope. Istakao je da Raiffeisen banka nema namjeru podići kamatne stope ove godine, podsjetivši da je to napravila prošle kada je Euribor rastao i kada je bio referentan. Iako je formiranje kamatnih stopa na bankarskom tržištu BiH slobodno, a Centralna banka BiH (CB BiH) ne može utjecati na kamatne stope, ova institucija smatra da komercijalne banke u BiH imaju sve uvjete da ozbiljno razmotre smanjenje kamatnih stopa. U CB BiH navode da je evidentno da su kamatne stope na kredite stanovništvu uglavnom nastavile trend rasta koji je počeo u oktobru 2008. godine. „Kamatne stope na dugoročne kredite dostigle su iznos od 10,72 posto, što je za 0,70 posto više nego u prosincu 2008, a za 1,9 posto nego godinu ranije. Kamatne stope na kratkoročne kredite stanovništvu iznose 10,43 posto i povećane su za oko 0,55 posto u odnosu na prosinac 2008. godine. Istovremeno kamatne stope na kredite poduzećima su ostale na približno istom nivou“, ističu u CB BiH. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Pomoć blokiranim poduzećima
Vlada Srbije namjerava privatiziranim poduzećima omogućiti da dugovanja koja imaju prema državi ponište ustupanjem svojih dionica. Time se ulazi u proces ponovnog podržavljenja već privatiziranih tvrtki, što prema ocjeni ekonomskih stručnjaka nikako nije dobar potez. Srpska tvrtka stakla Paraćin će biti prva tvrtka koja će zbog dugova promijeniti vlasničku strukturu. Paraćinska staklara, privatizirana 2007. godine, ima veliki dug za plin, u iznosu od gotovo 30 milijuna eura Javnom poduzeću Srbijagas. Sami su predložili da konverzijom tog duga Srbijagas postane većinski vlasnik staklare, izjavio je direktor Aleksandar Đukić. „Očekujemo da se na ovoj sjednici vlade donese poseban zaključak u kome će se dug Srpske tvornice stakla prema Srbijagasu konvertirati u kapital. U ovom trenutku to bi trebalo iznositi oko 63 posto, odnosno Srbijagas bi u tolikom postotku postao vlasnik Srpske tvornica stakla. U narednom periodu normalno bi se potpisao ugovor koji bi regulirao odnose u upravljanju tvornicom za sve to vrijeme, kao i način kako bi se taj sadašnji vlasnik, koji će postati manjinski, poslije određenog vremena mogao da se vratiti kao jedini vlasnik u Srpsku tvornicu stakla“, rekao je on. Guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić upozorio je da se iz dana u dan povećava broj poduzeća sa blokiranim računima i dodao da njih sada ima skoro 60 tisuća. Iznos koji srpska poduzeća duguju dostigao je 234 milijarde dinara, zbog čega su im računi blokirani, što je u odnosu na kraj 2008. godine povećanje za 13.6 posto, navodi prvi čovjek Narodne banke Srbije. Jelašić je izjavio da je polovina od oko 60.000 poduzeća u blokadi više od dvije godine. Ovim „prebijanjem dugova“ otvara se mogućnost da država ponovo uđe u vlasništvo srpske privrede. Državni tajnik u ministarstvu ekonomije Nebojša Ćirić kaže da će radna grupa vlade raditi od slučaja do slučaja i da će pretvaranje dugova u državni kapital ići dobrovoljno. „Država će kroz konverziju u nekim slučajevima imati i većinsko vlasništvo, kao što će to biti sa paraćinskom staklarom. Radna grupa a samim tim i srbijanska Vlada će donositi odluku o načinu upravljanja u tim poduzećima, znači da li će samo kroz Upravni odbor učestvovati ili će se imenovati i menadžment. Nije namjera ove privremene mjere da država ostane u vlasništvu tih poduzeća nego da ta poduzeća prežive I da budu u stanju da za godinu – dvije dana da isplate da kažem državu, da li će to biti postojeći vlasnici ili će država svoje akcije ponuditi na burzi ili na nekom natječaju ostaje da se vidi“, rekao je Ćirić. Za vlasnike poduzeća koja su sami dužnici, ali i kojima druge tvrtke duguju ova namjera vlade je dobro rešenje. Direktor PIM-a kaže da će se tako dobiti čistija situacija, a direktor paraćinske staklare dodaje da je to u konkretnom slučaju i jeftinije i za domaće proizvođače i za državu. „Mi imamo 170 milijuna potraživanja trenutno, imamo i mi obaveze negdje oko 70 milijuna. Kada se sada se sve to sabere i oduzme ostaje negdje oko 100 milijuna dinara da su naša potraživanja. Ja smatram da je korektno ako mi nekome dugujemo i ako se ovim može zatvoriti taj ciklus da se to izbriše iz naših knjiga kao dugovanja. Naravno, iznos i naših potraživanja će se smanjiti ali imamo bar čistiju i urednu situaciju“, kaže direktor PIM-a. Na ovakvu pomoć mogu da računaju samo privatizirana poduzeća ali ne i privatnici koji su u dugovima. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Vlada se žuri prodati Elektroprivredu
Natječajna komisija za dokapitalizaciju i prodaju dijela dionica Elektroprivrede Crne Gore neće produžiti rok za dostavljanje ponuda, iako je razmatrana mogućnost prolongiranja procedure, što su zahtijevale pojedine kompanije. To je potvrđeno u komisiji, čiji predstavnici procjenjuju da je zainteresiranima dovoljno vremena ostavljeno za preuzimanje natječajne dokumentacije i pripremanje ponuda. Oni koji su otkupili dokumentaciju za Elektroprivredu, mogu dostavljati ponude do 30. travnja. Dokumentaciju za državnu elektroenergetsku kompaniju su otkupili talijanski Edison i A2A, ruski Inter Rao, norveški NTE i Elektroprivreda Srbije. U natječajnoj komisiji procjenjuju da će doći još tri ponude do kraja mjeseca. Kompanija iz Grčke je nedavno informirala crnogorsku komisiju da bi sudjelovali na natječaju, ukoliko bude prolongiran dva mjeseca. Koliko je EPCG važna injekcija budžetu, najbolje pokazuje to što Vlada ne želi izgubiti nijedan dan do okončanja ovog procesa. Država očekuje od 300 do 500 milijuna od dokapitalizacije, prodaje državnih i manjinskih dionica, a računaju da će budžet biti dopunjen sa 150 do 200 milijuna eura. Prema neslužbenim informacijama, uprava Elektroprivrede Srbije je pregovarala sa predstavnicima talijanskih kompanijama o formiranju konzorcija za crnogorsku Elektroprivredu, ali još ništa nije odlučeno. Generalni direktor EPS-a Dragomir Marković tvrdi da nisu razgovarali sa Talijanima o zajedničkom učešću, a tajna je, odnosno još nepoznato da li će uopće dostaviti ponudu za EPCG i da li će to uraditi sami ili u konzorciju. Marković je izjavio da bi trebali dostaviti ponude jer su zainteresirani da prošire posao u Crnoj Gori, posebno zbog postojećeg projekta o instaliranju podmorskog kabla za prijenos električne energije između Crne Gore i Italije. On je istaknuo da je EPS zainteresiran i za korištenje hidro-potencijala u Crnoj Gori. Za izgradnju hidroelektrana na Morači posebno je bio zainteresiran najveći proizvođač hidroenergije u Evropi, norveški Statkraft, koji je u Crnoj Gori osnovao i kompaniju za suradnju u energetskim projektima, ali nije otkupio dokumentaciju za učešće na natječaju za ulazak u EPCG. Investitor koji pobijedi u trci za preuzimanje dijela EPCG uz menadžment ugovor, će imati prednost u izgradnji elektrana, a za taj posao natječaj se tek treba objaviti. Crna Gora prodaje 11,45 milijuna državnih dionica i toliko se upisuje novoizdanih dionica EPCG, što zajedno čini oko 18,3 posto ukupnog osnovnog kapitala kompanije nakon dokapitalizacije. Investitor bi mogao dobiti oko 44 posto dionica, ukoliko svi manjinski dioničari prodaju svoj udio, a dužan je da ponudi otkup manjinskih akcija po cijeni po kojoj kupuje državne. Budući partner može, nakon petogodišnjeg upravljanja crnogorskom kompanijom, od Vlade kupiti i dodatne dionice i postati većinski vlasnik EPCG, ukoliko ostvari profit od 240 do 300 milijuna eura, unaprijedi i poveća proizvodni kapacitet Hidroelektrane Perućica i pljevaljske Termoelektrane, smanji gubitke na elektromreži te instalira oko 175 tisuća brojila. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Štrajk veterana
U Prištini već tri dana dvadesetak veterana bivše OVK štrajka glađu, zahtijevajući od kosovske Vlade da skrbi o njima i njihovim obiteljima. Grupa bivših pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova, okupljenih u Savjetu za zaštitu prava pripadnika te organizacije, osim provođenja Zakona o zaštiti vrijednosti rata, zahtijeva od vlade skrb o obiteljima poginulih boraca i ratnih invalida. „Zahtijevamo smještaj za invalide, veterane rata, kao i porodice palih boraca, liječenje teških povreda, i još neke druge zahtjeve kao električnu energiju, vodu i neke druge beneficije“, izjavio je predsjednik Savjeta za zaštitu prava bivših pripadnika OVK, Dzevdet Qeriqi. Prva dva sastanka kosovskog premijera Hashima Thacija i predstavnika Savjeta za zaštitu prava bivših pripadnika OVK, nisu dala pozitivne rezultate. Kontakti sa Thacijem će biti nastavljeni, a očekivanja pripadnika bivše OVK su da kosovski premijer da konačan odgovor. Štrajkači su najavili kako ne namjeravaju odustati dok se ne ispune njihovi zahtjevi, i da su spremni da promijene oblik protesta, ukoliko ne bude rješenja iz Vlade. Premijer je davao i izjave u kojima iznosi stav kako se protiv OVK snaga vodi kampanja. Premijer Kosova Thaci smatra kako strani mediji tekstovima protiv OVK pokušavaju dovesti u pitanje pravičnost njihove borbe, državu Kosovo i njene uspjehe. U saopćenju iz premijerovog kabineta navodi se da je Thaci povodom posljednjih vesti na BBC-u i drugim medijima koji su to prenosili rekao da će i ta kampanja kao i mnoge druge doživjeti neuspjeh. „Istina je jedna i svi je znaju. Srbija je ona koja je izvršila genocid na Kosovu. Svako tko pokušava da stvari vrati nazad neće imati uspjeha. Uvijek smo podržavali pravdu, vjerovali u nju i na tim osnovama OVK i narod Kosova su izašli kao pobjednici, kako u Haagu tako i na Kosovu“, ocijenio je premijer Thaci. On je također izrazio uvjerenje da nikakva kampanja neće moći dovesti u pitanje čistoću oslobodilačkog pokreta na Kosovu. Premijer je rekao da je bilo izmišljotina i niskih udaraca po pitanju OVK, ali su prema njemu vrijednosti OVK ujedno vrijednosti naroda Kosova, nezavisnosti, države, integracije Kosova u NATO i Evropsku Uniju. (Violeta Palaska)

Makedonija: Novi granični prijelaz s Grčkom
Makedonski ministar vanjskih poslova Antonio Milošoski poslao je pismo grčkoj kolegici Dori Bakoyannis sa zahtjevom o otvaranju novog graničnog prijelaza. Radi se o graničnom prijelazu Markova Noga – German, odnosno o pitanju praktičnog značenja za građane koji žive u prespanskoj regiji, a za koje postoji zahtjev od makedonske strane još od '90-ih godina. Prema Milošoskom, otvaranje prijelaza bi predstavljalo i značajan korak ostvarivanju deklariranih izjava o dobrosusjedskim odnosima te bolju suradnju dviju zemalja u domeni turizma, koja bi bila u funkciji trilateralne suradnje Makedonije, Grčke i Albanije.A 'Republika Sjeverna Makedonija' posljednji je prijedlog medijatora Mathewa Nimitza za rješavanje spora Makedonije s Grčkom oko ustavnog makedonskog imena. Grčka je izuzetno zadovoljna ovim prijedlogom i službeno ga može prihvatiti. S druge strane, makedonski ambasador Zoran Jolevski ponovio je kako se od Makedonije može očekivati puna spremnost na sudjelovanju u pregovorima pod pokroviteljstvom UN-a, ali da se nikako ne može igrati s nacionalnim identitetom. Dodao je i da makedonsko dostojanstvo u opasnosti te da se ne može dopustiti da se ono kompromitira. Stručnjaci smatraju da bi službeni Washington trebao nastaviti sa svojim angažmanom u jugoistočnoj Evropi u interesu stabilnosti i razvoja. U međuvremenu, grčki predsjednik Karolos Papoulias izrazio je nadu kako će ubrzo biti pronađeno rješenje dugotrajnog spora oko imena između njegove zemlje i susjedne Makedonije, te će odnosi dviju zemalja biti dodatno poboljšani. „Nadam se kako ćemo uskoro pronaći obostrano prihvatljivo rješenje za problem s imenom pod okriljem UN“, istaknuo je grčki predsjednik u pismu novom makedonskom predsjedniku Gjorgu Ivanovu, čestitajući mu na pobjedi na izborima 5. travnja. (Vlado Naumovski)

Albanija: Skupo praćenje izbora
Promatranje parlamentarnih izbora koji će se održati 28. lipnja stajat će Središnje izborno povjerenstvo Albanije (CEC) 1,5 milijuna eura, izvijestili su albanski mediji. Izborno povjerenstvo je predstavilo odabralo je tvrtku R&T za nadzor instaliranja promatračkih kamera na svih 385 biračkih mjesta diljem zemlje. Također, povjerenstvo je demonstriralo je na koji način registrirati svaki glasački listić ispred kamera na svakom izbornom mjestu. Novi izborni zakon, koji je usvojen u prosincu prošle godine, po prvi puta predviđa instaliranje kamera kako bi se jamčio pošten izborni proces. A vodeća opozicijska stranka, Socijalistička stranka (SP) predstavila je svoju predizbornu platformu uoči parlamentarnih izbora u lipnju. Čelnik SP-a Edi Rama izjavio je kako je stranka pripremila program uz pomoć evropskih i američkih stručnjaka i intelektualaca. Program je usredotočen na sedam glavnih područja, uključujući obrazovanje, ruralni razvitak, ekološku politiku i domaću proizvodnju. Dok se Albanija priprema za parlamentarne izbore koji će se održati 28. lipnja, premijer Sali Berisha obećava pošteno glasovanje. Međutim, kritičari i politički protivnici već ukazuju na navodne nepravilnosti u procesu. Prema novom izbornom zakonu, birači moraju pokazati svoje nove osobne iskaznice ili biometričke putovnice. Socijalistička stranka (SP) i ostale opozicijske skupine kažu kako vladi nedostaje konkretan raspored izdavanja osobnih iskaznica. (Violeta Palaska)


Srijeda, 15.04.2009.

Slovenija: Pola stanovništva osjeća krizu
Više od polovice stanovnika Slovenije osjeća posljedice recesije u svakodnevnom životu, dok 48 posto njih zasad ne osjeća utjecaj krize. Prema istraživanju Udruženja za marketing koje je održano u ožujku, 0,2 posto Slovenaca tvrdi kako ne zna da li osjeća negativne utjecaje. Istraživanje u kojem je učestvovalo tisuću ispitanika pokazalo je da je jedan posto učesnika u anketi već izgubio radno mjesto zbog recesije, 22 posto to očekuje uskoro, a 65 posto njih smatra da je njihovo radno mjesto sigurno. Šest posto ispitanih očekuje da će njihovo radno mjesto ubuduće biti još sigurnije, dva posto da je ono to već sada, dok četiri posto nije odgovorilo na to pitanje. Zbog recesije su opale plaće 22 posto ispitanika, 17 posto to očekuje uskoro, dok 48 posto ne očekuje promjene, a sedam posto njih očekuje da će im se plaća povećati. Četiri posto učesnika ankete tvrdi da im se plaća već povećala, dok jedan posto ispitanika nije odgovorio na pitanje. Premijer Borut Pahor je nedavno opisao ekonomsku krizu kao potres. On je nedavno održao sastanak sa sindikatima i poslodavcima na kojemu je najavio treći paket mjera za izlazak iz krize, kako bi se spriječio velik pad proizvodnje i sve češći stečajevi zbog kojih je od početka godine posao izgubilo 30.000 ljudi. Bivši premijer Janez Janša, čija je vlada do prošle godine vodila državu u vrijeme velike ekonomske konjukture, tvrdi međutim da se Pahorova vlada ne snalazi u sadašnjoj situaciji te da Pahorova vlada vrijeme krize koristi za kadrovske čistke. U međuvremenu, zbog pojačavanja krize i njezinih socijalnih posljedica najveće slovenske sindikalne organizacije najavile su prosvjede pred zgradama vlade i parlamenta. Prema posljednjim najavama slovenskog zavoda za zapošljavanje, ove će godine broj nezaposlenih jako porasti i premašiti 100.000. To je posljedica velikog pada proizvodnje i izvoza u prvom kvartalu ove godine zbog čega poslodavci otpuštaju zaposlene na određeno vrijeme, a neke tvrtke završavaju u stečaju. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Ispodprosječne plaće
Prema jučer objavljenim podacima, oko dvije trećine, ili oko 680 tisuća zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj je u ožujku prošle godine primilo prosječnu mjesečnu neto plaću manju od prosjeka na razini države, a 2,7 posto, ili više od 28.400 zaposlenih, primilo je manje od 1.900 kuna. Prosječna isplaćena neto plaća zaposlenih u pravnim osobama za ožujak prošle godine je iznosila 5.042 kune, a prema statističkim podacima prosječnu plaću do 5.000 kunu primalo je 64,5 posto od ukupno 1.052.404 zaposlena u pravnim osobama u ožujku prošle godine. Statistički podaci pokazuju da su na jednom kraju ljestvice, s prosječnom neto plaćom do 1.900 kuna 2,7 posto zaposlenih, dok je na drugom kraju 8,5 posto zaposlenih u pravnim osobama čiji je prosjek za prošlogodišnji ožujak premašivao 8.001 kune. Između tih najviših i najnižih primanja je 61,8 posto zaposlenih koji su primali neto plaću od 1.900 do 5.000 kuna, te 27 posto zaposlenih u pravnim osobama čiji se prosjek kretao od 5.001 do 8 tisuća kuna.Tako je s neto plaćom do 3.100 kuna u ožujku prošle godine bilo gotovo 290 tisuća zaposlenih. Zastupljeniji su zaposlenici s prosječnim plaćama u rasponu od 4.001 do 4.500 kuna, takvih je 9,6 posto, a slijedi 8,7 posto zaposlenih u pravnim osobama s prosječnom neto plaćom od 4.501 do 5.000 kuna. Među 13 statističkih odjeljaka po visini plaće relativno su najzastupljeniji oni u rasponu od 5.001 do 6.000 kuna, s udjelom od 14,6 posto, dok je 12,4 posto njih u ožujku prošle godine primalo prosječne plaće od 6.001 do 8.000 kuna. Iako treba imati na umu broj zaposlenih u pojedinim djelatnostima, statistika pokazuje da je nešto više od 40 posto zaposlenih u proizvodnji odjeće, doradi i bojanju krzna za ožujak prošle godine primio prosječnu neto plaću manju od 2.200 kuna, do 1.900 kuna primilo je 13,3 posto zaposlenih u toj djelatnosti, a 27,4 posto njih prosjek od 1.901 do 2.200 kuna. U toj je djelatnosti plaću za ožujak prošle godine za puni fond radnih sati primilo ukupno 17.362 zaposlenika, pa ispada da je više od 7.000 njih za taj mjesec primilo manje od 2.200 kuna. S druge strane, u zračnom prijevozu u kojem je plaću za ožujak prošle godine za puni fond radnih sati primilo ukupno 1.166 zaposlenih najveći je udio onih s plaćom većom od 8 tisuća kuna, 39 posto, a 21,8 posto ih je primilo od 6.001 do 8.000 kuna. Podacima o strukturi zaposlenih po visini prosječne plaće obuhvaćeno je 1.052.404 zaposlenih u pravnim osobama za puni fond radnog vremena (najmanje 160, a najviše 200 plaćenih sati rada) za ožujak 2008. Tom statistikom nisu obuhvaćene isplate zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama, ni zaposlenih u individualnoj poljoprivredi. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Dug postupak zapošljavanja u javnoj službi
Proces zapošljavanja državnih službenika ju Bosni i Hercegovini e dug, neefikasan, a mjere koje su nadležne institucije u BiH poduzimale da ovo poboljšaju su nedovoljne i neblagovremene, zaključak je državnih revizora koji su prvi put u BiH uradili reviziju učinka o procesu zapošljavanja državnih službenika u lokalnim institucijama. „Neefikasne procedure imaju negativne posljedice po društvo i doprinose nepovjerenju javnosti u rad državnih institucija“, navodi se u izvještaju koji je objavila Kancelarija za reviziju poslovanja institucija BiH. Svoju ocjenu revizori iskazali su podatkom kako postoje procedure zapošljavanja koje su trajale više od godinu, iako su za njihovu realizaciju realno bila potrebna tri mjeseca. „Svako četvrto radno mjesto čije je popunjavanje oglašeno u 2005. i 2006. godini nije popunjeno do 31. prosinca 2007. godine, a svaka sedma procedura nije rezultirala zapošljavanjem uspješnih kandidata“, navodi se u revizorskom izvještaju. Revizori su izvještaj napravili na uzorku 102 natječaja u 14 institucija, iako navode da su za trogodišnji period (2005, 2006. i 2007. godina) pratili ukupan broj natječaja i njihovu provedbu u 45 institucija. „Agencija je u ovom periodu objavila 288 javnih natječaja u kojima je oglasila zapošljavanje 1.616 državnih službenika“, piše u izvještaju. Analiza je pokazala je da je u ukupnom broju raspisanih natječaja njih 76 posto okončano, dva posto je poništeno, a 22 posto natječaja još nije dovršeno. U revizorskom izvještaju navodi se da se povećava trend prenošenja raspisanih natječaja iz godine u godinu, pa su 63 oglasa prenesena u 2008. godinu, a njih pet je raspisano još 2005. godine. Kao propust se navodi loš plan zapošljavanja u bosansko-hercegovačkim institucijama zbog čega problem prenose i na Agenciju za državnu službu. Revizori ističu da neefikasne procedure zapošljavanja negativno utiču na rad institucija, te da su na to ukazivali i izvještaji Savjeta ministara, ali i Agencija za državnu službu. Navode da se u institucijama ne izvršava plan rada, troše se budžetska sredstava za angažiranje vanjskih suradnika, te dodatne isplate postojećim zaposlenicima za obavljanje dodatnih poslova. „Duge procedure zapošljavanja negativno utječu i na kandidate za posao jer produžavaju vrijeme neizvjesnosti i čekanja, te doprinose netransparentnosti i stvaraju nepovjerenje javnosti u rad državnih institucija“, pišu revizori i dodaju da nisu analizirali profesionalnost i stručnost članova komisija i nisu se upuštali u analizu pitanja na pismenom i usmenom ispitu. Ovaj izvještaj također sadrži preporuke koje su upućene Savjetu ministara, Agenciji za državnu službu i institucijama BiH kod kojih se zapošljavaju državni službenici. Preporuke uključuju i prijedloge da se razmotre izmjene dosadašnjeg sistema i regulative. Analiza je pokazala da je za zapošljavanje rukovodećih državnih službenika bilo potrebno prosječno 197 dana, a ostalih pet dana više. "I kod jednih i kod drugih postoje procedure koje su bile efikasne i one koje su trajale više od godinu. Procedure kojima su zapošljavani rukovodeći državni službenici završavane su u trajanju od 82 do 368 dana, a ostali državni službenici u trajanju od 48 do 479 dana", napisali su revizori. Faze na koje se troši najviše vremena su priprema i objava teksta oglasa, formiranje komisije i održavanje prve sjednice komisije. Revizori navode da su to i uska grla procesa. Samo na njih se troši prosječno više od 70 posto vremena u kojem se oglasi realiziraju. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Odluka o odobravanju kredita
Odbor direktora Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) trebao bi 11. svibnja odlučiti o odobravanju kredita Srbiji u iznosu od tri milijarde eura, objavili su jučer srbijanski mediji. „Ukoliko 11. svibnja Odbor direktora MMF-a odobri aranžman Srbiji to će značiti pristup neophodnim financijskim sredstvima te i drugih međunarodnih financijskih institucija, ali i jačanje povjerenja inozemnih investitora za ulaganje u Srbiju“, izjavio je guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić. Prema njegovim riječima, aranžman će sigurno ostaviti pozitivan efekt kroz umanjenje pritisaka na kurs i inflaciju što su, iz ugla NBS, osnovni preduvjeti srednjoročne makrostabilnosti. Vlada Srbije je sa Misijom MMF-a krajem ožujka postigla sporazum o kreditnom stand by aranžmanu u iznosu od oko tri milijarde eura koji će trajati do travnja 2011. godine. Uvjet za odobravanje tog aranžmana je da Skupština Srbije usvoji rebalans budžeta za 2009. godinu i izmjene zakona kojima se omogućava ušteda od 100 milijardi dinara u srpskom budžetu. Novi aranžman Srbije s MMF-om će zamijeniti važeći kreditni aranžman iz predostrožnosti, koji je odobren u siječnju ove godine i predviđao je povlačenje 402,5 milijuna eura. A ministar ekonomije Mlađan Dinkić jučer je izjavio kako je realno za očekivati da će Srbija u prvoj polovini naredne godine postati članica Svjetske trgovinske organizacije (WTO). Ministar ekonomije i regionalnog razvoja je rekao da će to biti ostvarivo ukoliko srbijanski parlament u toku ove godine usvoji potrebne zakone i dodao da je riječ o 54 zakona, od kojih je najveći broj u skupštinskoj proceduri. On je podsjetio kako je Srbija u pregovore sa tom organizacijom krenula 4. veljače 2005. godine i naglasio da je članstvo u WTO važno zbog ulaska Srbije u Evropsku uniju. Istovremeno, u Skupštini Srbije je počela objedinjena načelna rasprava o prijedlozima zakona o vanjskotrgovinskom poslovanju, o standardizaciji, o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju usuglašenosti i o turizmu. Dinkić je rekao da je njihovo usvajanje neophodno zbog usuglašavanja domaćeg zakonodavstva sa propisima Evropske Unije i sa pravilima WTO. „Ne možete biti član Evropske Unije ako niste postali član WTO. Članstvo u toj organizaciji osigurava stabilnost uvjeta privređivanja u zemlji, koji se ne mogu naknadno mijenjati sa promjenom političkih stranaka u vlasti. Kada se jednom postane član WTO uspostavljaju se stabilnost, predvidivost u donošenju odgovarajućih zakonskih akata“, kazao je Dinkić. Ministar je dodao da će Srbiji, ukoliko postane članica Svjetske trgovinske organizacije, skočiti investicijski rejting, a investitori će je promatrati kao stabilnu zemlju. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Plan štednje
Crnogorska Vlada saopćila je jučer kako planira da u prvih pola godine uštedjeti 66,8 milijuna eura, ili 4,1 posto od ukupnog godišnjeg budžeta. Ovogodišnji budžet Crne Gore iznosi 1,61 milijardu eura, a Vlada je na sjednici 19. veljače usvojila zaključak o obaveznim uštedama u svim potrošačkim jedinicama. Pomoćnik crnogorskoh ministar financija Nikola Vukićević izjavio je kako su sve budžetske jedinice već dostavile plan štednje. „Kod korisnika tekućeg budžeta uštede iznose 17,8 milijuna eura, a pooštreni su kriteriji za odobravanje novca iz tekuće budžetske rezerve, čime će biti ušteđen dodatni milijun. Uštede u kapitalnom budžetu iznose 48 milijun eura“, rekao je Vukićević crnogorskim medijima. On je kazao kako se mora uzeti u obzir da veliki dio državnog budžeta predstavljaju fiksna davanja kao što su zarade, mirovine, prava iz sektora socijalne zaštite, otplata dugova, kao i kamata prema međunarodnim i domaćim financijskim institucijama. „U tom dijelu nije bilo moguće ostvariti smanjenje u promatranom periodu“, dodao je Vukićević. U okviru tekućeg na stavkama materijal i usluge uštedjet će se četiri milijuna eura, za tekuće održavanje 600 tisuća, dok je za rentu i subvencije planirano da bude ušteđeno tri milijuna eura. U prvoj polovini od planiranog novca za tehnološke viškove biti će ušteđeno 900 tisuća eura a transfera institucijama 800 tisuća eura. U kapitalnim izdacima koji su u okviru tekućeg budžeta najavljena je ušteda od ukupno 8,1 milijuna eura, pozajmica, kredita i ostalih izdataka 400 tisuća eura. Prema njegovim riječima, u potpunosti se poštuju mjere štednje. Na temelju usuglašenog plana štednje sa svim budžetskim korisnicima, ministarstvo financija obavlja odobravanje mjesečne potrošnje na taj način da se ne ugrozi dnevna likvidnost državnog trezora, a prioritet u isplati imaju zarade, mirovine, socijalna davanja i otplata dugova, naveo je Vukićević. On je saopćio da je Vladinim mjerama štednje predviđeno da se troškovi za tekuće održavanje i materijalni troškovi smanje do nivoa kojim se ne ugrožava minimum odvijanja procesa rada kod državnih organa. „Ministarstvo izdaje potvrdu na osnovu koje Direkcija za javne nabavke objavljuje javni natječaj za nabavku roba i usluga. Nabavka osobnih kompjutera je izuzeta iz mjera zabrane nabavke opreme i vozila“, zaključio je Vukićević. Crnogorska Vlada usvojila je 19. februara zaključak prema kojem je obustavljen prijem svih zahtjeva za novo zapošljavanje u državnim organima, nabavka putničkih i privrednih vozila, nove informatičke opreme za njene potrošačke jedinice. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Opasno ulaganje
Norveška firma 'Norway invest' koja je izgubila 2,8 milijuna eura investirajući na Kosovu poslala je upozorenje inozemnim biznismenima da se klone Prištine zbog korupcije i kriminala u vrhu tamošnje vlasti. Norvežani su uložili 2,8 milijuna eura u kosovski telekomunikacijski sistem, ali sada tvrde da su gotovo protjerani s Kosova, dok se njihovim direktorima prijeti hapšenjem i smrću. Zbog zastrašujućih iskustava u poslovanju, oni su napravili web stranicu preko koje opominju sve buduće investitore da se klone Prištine zbog korupcije i kriminala u vrhu tamošnje vlasti. Na veb stranici znakovita naziva 'Ne investirajte u Kosovo' (www. dontinvestinkosovo. com) investitori se upozoravaju da u Prištini vlada korupcija i prevara međunarodnog osoblja, zloupotreba položaja i ovlaštenja unutar UN, nedostatak i zloupotreba zakona, selektivne istrage i politička kontrola sistema, nedostatak prava na žalbu, nepostojanje mandata ombudsmana, nejasnoća oko mandata misija. Odvjetnik i zastupnik norveške kompanije 'Norway invest' Betim Shala navodi da će na spomenutoj stranici biti prikupljena i prikazana sva relevantna dokumenta koja jasno pokazuju zašto je opasno investirati u Kosovo“. „Norveška kompanija bila je primorana da se povuče s Kosova iako je u projekte uložila 2,8 milijuna eura. Imali su potpisan ugovor s Poštom i Telekomom Kosova, a stopirao ga je Lars Jensen, direktor Kosovske telekomunikacijske agencije (KTA). Uslijedila je potjera protiv direktora norveške kompanije, kojom je korumpirana prištinska vlast pokazala da sistematski zloupotrebljava moć. Zbog pohlepnih i korumpiranih dužnosnika, Kosovo će imati dalekosežne gubitke“, istaknuo je on. Prema njegovim riječima, ponašanje kosovskih vlasti se može usporediti s periodom „divlje privatizacije“ u Rusiji. Baš zbog toga kompanija je podnijela kaznene prijave protiv Leme Keme, direktorice Pošte i Telekoma Kosova, i Mustafe Nazirija, direktora kćerke tvrtke firme Norway investa. U Vladi Kosova saopćili su kako se na ovaj način neće spriječiti nastavak ulaganja na Kosovu. Glasnogovornik kosovske Vlade Memli Krasniqi izjavio je da je ova kampanja nastala „na inicijativu kosovskih građana koji imaju osobne interese da naude novoj slici Kosova. „Žao nam je što su pojedinci poduzeli ovakve korake zbog osobnih interesa. Mi njih u tome ne možemo spriječiti, jer postoji sloboda izražavanja, ali oni ovim ništa neće postići“, poručio je Krasniqi i pozvao kreatore web stranice da se obrate sudu ukoliko su zaista oštećeni. Norveška je priznala Kosovo 20. veljače 2008. godine. Kosovsko pravosuđe je svojevremeno pokrenulo niz istraga protiv Norvežana i međunarodnih dužnosnika, ali bez značajnijih rezultata. UN su bez uspjeha tražile da se Kosovu isporuči dužnosnik norveške kompanije Ove Johansen, koji je 2007. zbog navodne prevare od 300.000 eura neko vrijeme proveo u crnogorskom pritvoru. Na Kosovu su u proljeće 2004. uhapšeni direktor kosovske Pošte Leme Kema i njen savjetnik Bedri Rama, ali nakon velikih političkih intervencija slučaj protiv njih nije pokrenut. (Violeta Palaska)

Makedonija: Dogovor aviokompanija
Predstavnici JAT Airwaysa i makedonskog avioprijevoznika MAT-a, su potpisali u Beogradu dogovor o utvrđivanju najboljeg poslovnog rješenja u vezi s naplatom cjelokupnog duga sa svim kamatama koje JAT potražuje od makedonske nacionalne zrakoplovne tvrtke. U svrhu pronalaženja najboljeg rješenja postoji i mogućnost različitih vrsta suradnje komercijalne, tehničke i eventualne promjene vlasničke strukture MAT-a, piše u službenom saopćenju za medije. Kompanija JAT Airways je u izjavi za medije navela kako ova posljednja odluka još jednom potvrđuje spremnost kompanije da se razvije u regionalnog lidera s većom prisutnošću na tržištu, a k tome i biti konkurentan unaprjeđujući svoje usluge za putnike. Srpska aviokompanija Jat Airways i Makedonski aviotransport potpisivanjem sporazuma o namjerama započeli su pregovore o strateškom partnerstvu. Vršitelj dužnosti generalnog direktora JAT-a Saša Vlaisavljević naveo je kako će zajednički tim iz obje kompanije procijeniti dugovanja MAT-a prema JAT-u, a trebalo bi i da odredi oblik strateškog partnerstva, dodajući da će to biti završeno za 15 dana, a prije ljeta će biti potpisan i konkretan sporazum. Prema ranijim procjenama, Mat srpskoj aviokompaniji duguje oko 10 milijuna dolara. Na pitanje koliki bi vlasnički udio JAT mogao imati u MAT-u, Vlaisavljević je kazao da su sve opcije moguće, pa čak i većinsko vlasništvo. Aerodrom u Skopju je prošle godine opslužio 660.000 putnika, od čega je 35 posto putnika kompanije MAT, a 10 posto JAT-ovih, rekao je Vlaisavljević. Predsjednik Upravnog odbora Mata Zlatko Petrovski ocijenio je da je zadovoljan suradnjom sa srpskom aviokompanijom. Makedonska aviokompanija je početkom ovog mjeseca najavila kaznenu prijavu protiv Zorana Krstevskog, direktora makedonske Agencije za civilni zračni promet. Iz tvrtke su priopćili da je razlog tome što je Krstevski pred medijima iznio mnoge laži o milijunskim dugovima čime im je nanesena šteta. Prema osobnom stavu Krstevskog i njegovih skrivenih motiva, Makedonija je jedina zemlja na svijetu u kojoj su civilne zrakoplovne vlasti protiv vlastitog avioprijevoznika, piše u MAT-ovom priopćenju. Iz ACV-a reagiraju da smatraju da MAT želi na njih napraviti pritisak s ciljem smanjenja sigurnosnih uvjeta letenja. Iz Agencije dodaju da već mjesecima traže od MAT-a da im dostavi podatke kako bi se ocijenila financijska situacija. (Vlado Naumovski)

Albanija: Gradnja nuklearke
Prema zasad neslužbenim informacijama, Hrvatska i Albanija će potkraj travnja potpisati sporazum o gradnji zajedničke atomske centrale u Skadru na sjeveru Albanije. Sporazum bi trebali potpisati predsjednici vlada Hrvatske i Albanije Ivo Sanader i Sali Berisha, a veći dio proizvedene energije bi išao Hrvatskoj jer će gradnja biti povjerena Hrvatskoj elektroprivredi. Atomska centrala bit će izgrađena na obali Skadarskog jezera koje većim dijelom pripada Crnoj Gori, vrijednost projekta se procjenjuje na oko četiri milijarde eura, a kapacitet centrale biti će oko tisuću petsto megavata (1,5 gigavata). Albanska i hrvatska Vlada osnovati će radnu skupinu od deset stručnjaka, po pet sa svake strane, koja će brinuti o tehničkoj realizaciji projekta, a hrvatsku stranu činit će stručnjaci koji su iskustvo stekli u nuklearki Krško. Budući da je u Crnoj Gori na snazi Zakon o zabrani izgradnje atomskih objekata, donijet 1995. godine, službena Podgorica je priopćila kako joj nije bilo ponuđeno da sudjeluje u izgradnji centrale. Crna Gora se, kako se dodaje, nada kako u ovom slučaju neće biti prekršene međunarodne konvencije koje predviđaju da zemlja koja planira gradnju postrojenja koje utječe na okoliš izvan njezinih granica, za izgradnju mora imati suglasnost i svih potencijalno ugroženih država. Reagirajući na informacije o izgradnji centrale, pomoćnik crnogorskog ministra za zaštitu okoliša Siniša Stanković izjavio je da Crna Gora nema mehanizama spriječiti gradnju takvog objekta u blizini svoje granice. Stanković je, kako se dodaje, upozorio službenu Tiranu da će Albanija ugroziti svoje dobre odnose s Crnom Gorom ako odluči graditi nuklearku na tom mjestu bez suglasnosti Podgorice. Albanija već dvije godine traži partnera za gradnju nuklearke snage veće od tisuću megavata, najvjerojatnije u Skradu na rijeci Bojani, u blizini granice s Crnom Gorom. S obzirom da se hrvatska javnost protivi gradnji nuklearke u zemlji, gradnja u Albaniji je donekle dobro rješenje, ali energetski stručnjaci vidi i velike nedostatke. S obzirom na manjak stručnjaka u toj zemlji, tešku ekonomsku situaciju i neizvjesnost političkih prilika, rizik gradnje je prevelik. Pitanje je i kako struju iz Albanije dopremiti u Hrvatsku, jer su se Crna Gora i BiH izjasnile da ne žele nuklearna postrojenja u susjedstvu. Problem je i veliki financijski i izdatak, a loše iskustvo sa Slovencima u Krškom, također ne idu u prilog gradnji nuklearke u drugoj zemlji. (Violeta Palaska)


Utorak, 14.04.2009.

Slovenija: Tužba sindikata
Pet sindikalnih centrala u utorak, 14. travnja, će se sastati na prosvjednoj konferenciji na kojoj će upozoriti slovensku Vladu kako je teret financijske i gospodarske krize nepravedno podijeljen, a u srijedu će ispred Vlade održati prosvjed, objavili su slovenski mediji. Sindikati najavljuju i tužbu protiv države. Približno 300 sindikalnih vođa će u utorak izraziti nezadovoljstvo masovnim otpuštanjem radnika, drastičnim pogoršanjem materijalnog i socijalnog položaja (ne)zaposlenih osoba te dosadašnjim mjerama vlade. Potom će predsjedniku Državnog zbora Pavelu Gantaru uručiti svoje zahtjeve. „To će biti prvo upozorenje, a drugo će Slovenija zapamtiti“, izjavio je čelnik konfederacije sindikata, KS90, Boris Mazalin. Slovenski predsjednik Danilo Türk se još prošlog tjedna sastao s predstavnicima reprezentativnih sindikata javnog sektora te s njima razgovarao o solidarnosti te mogućnostima pružanja prikladnijih uvjeta za rješavanje problema pojedinaca koji su posljedica pogoršane gospodarske situacije. Najavljeno je da bi zajedno trebali oblikovati i prijedlog konkretnih aktivnosti i oblika pomoći koje valja usmjeriti na najkritičnija područja. Sindikati javnog sektora imaju važan utjecaj na oblikovanje javnog mišljenja i razumijevanje nekih vrednota, koje su od ključnog značenja za pomoć pojedincima i oblikovanje boljih životnih prilika državljana, poručeno je iz Ureda slovenskog predsjednika. U međuvremenu, plaće direktora u Sloveniji, u kompanijama koje su u državnom vlasništvu, ograničene su na 12,5 tisuća eura bruto, a sve iznad te sume bit će progresivno oporezovane po stopi od 90 ili čak 100 posto, rekao je slovenski ministar financija Franci Križanič. Odluka o ograničavanju zarada usvojena je nakon što je bivši direktor Nove Ljubljanske banke (NLB), najveće slovenske banke u većinskom državnom vlasništvu, početkom godine dobio milijun eura bonusa za trogodišnji rad. Križanič je najavio da će tom stopom biti oporezovane menadžerske otpremnine veće od 75 tisuća eura i godišnji bonusi iznad 25 tisuća eura. Nerazumljiva i sumnjiva isplata bivšem direktoru Nove Ljubljanske banke Marjanu Kramaru, kojem je početkom godine Nadzorni odbor odobrio milijun eura nagrade na osnovu menadžerskog ugovora, bit će provjerena i s aspekta kaznene odgovornosti. Odgovarat će i Nadzorni odbor, najavio je Križanič, i dodao da tako visoka menadžerska primanja ruše osnovnu socijalnu solidarnost u vrijeme krize. Slovenski premijer Borut Pahor je rekao da je Kramara pozvao da vrati nezasluženu nagradu. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Nezadovoljni proizvođači duhana
Od prošlogodišnje proizvodnje 12,5 milijuna kilograma duhana, ukupne vrijednosti više od 240 milijuna kuna, prošle godine je od teško zarađenog dohotka u Podravini i Slavoniji živjelo gotovo 7000 stanovnika. Duhan je, do prošle godine, unatoč poteškoćama, bio među profitabilnim proizvodnjama u Hrvatskoj. Budući da je za 2009. godinu država izjednačila trošarine da domaće i uvozne duhanske prerađevine, a domaći proizvođači cigareta više nemaju obvezu ugradnje od 60 posto hrvatskih duhana u cigarete, primarni proizvođači su bez svoje volje gurnuti na globalno duhansko tržište. „Od države smo prošle godine ostvarili 71 milijun kuna poticaja, a za ovu godinu poticaji biti će veći za desetak milijuna kuna. No, to nije ono što smo u rujnu prošle godine dogovorili s predstavnicima ministarstva i organizatorima proizvodnje. Umjesto obećanih 2,65 kuna poticaja po kilogramu dobit ćemo 1,27 kuna, od kojih su 87 lipa osigurali organizatori proizvodnje. Prošle godine su troškovi proizvodnje porasli za 26 posto, a poticaji samo 12,5 posto. Spremni smo nositi svoj teret recesije, ali ne možemo, nepripremljeni, čekati ulazak Hrvatske u Evropsku Uniju“, izjavio je Željko Aragović, predsjednik hrvatske Udruge proizvođača duhana. Poticaji za kilogram duhana u ovoj godini iznosit će 6,45 kuna, u 2010. godini poticaj će biti 6,13 kuna. Cijena plina ove je godine porasla dvadesetak posto, rastu i drugi troškovi, a ulaskom u Evropsku Uniju i na proizvođače duhana će se primjenjivati jedinstveno plaćanje. Prema njegovim riječima, to znači da će se vjerojatno izgubiti oko 70 posto sadašnjeg poticaja. Danas je taj iznos oko 15 tisuća kuna po hektaru duhanske proizvodnje, a po evropskoj zakonskoj regulativi, 2011. godine hrvatski proizvođači duhana će imati pravo samo na 2250 kuna po hektaru. U takvim okolnostima ne možemo preživjeti, pa predlažemo osnivanje fonda solidarnosti u koji bi se slijevao državni novac i novac svih koji prodaju cigarete na hrvatskom tržištu. Proizvođači zato predlažu da se od cijene kutije prodanih cigareta izdvoji iznos od 30 lipa za pomoć primarnoj proizvodnji duhana. Godišnji promet od prodaje duhanskih prerađevina u Hrvatskoj je oko 6 milijardi kuna, pa bi to bilo oko 40 milijuna kuna za tvorničare i 80 milijuna kuna za državu. Za jedne i druge to su “mrvice”, ali je taj novac za nas uvjet preživljavanja, izjavio je Aragović najavljujući kako će proizvođači duhana u svibnju prijedlog pustiti u proceduru. Duhanske presadnice u plastenicima seljačkih proizvođača dobro napreduju, a za dva tjedna krenut će i sadnja duhana na oko 5400 hektara. Prihvate li država i tvorničari ovaj prijedlog, hrvatski proizvođači će sigurnije u Evropu, a ako se to ne dogodi, 4000 radnika u Podravini i Slavoniji ostat će bez prihoda, a neizvjesno je što će biti sa opremom i strojevima za duhansku proizvodnju vrijednim više od 250 milijuna kuna. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Otkazi za grafičare
Sindikat grafičara u Federaciji BiH saopćio je kako do kraja travnja očekuje otpuštanje 300 do 400 radnika u tom sektoru, dok u drugim privrednim granama smatraju da će doći do slanja radnika na prinudni odmor u slučaju izostanke podrške vlasti. Nakon što je Uprava 'ArcelorMittala Zenica' donijela odluku o slanju oko 1.200 radnika na čekanje, ovakvih slučajeva u drugim industrijskim granama i trgovini za sada nema, ali se očekuju. Sindikalci su istaknuli da poslodavci uglavnom pribjegavaju skraćenju radnog vremena, uvođenju neradnog dana, pa i neprodužavanju ugovora o radu koji su potpisani na određeno vrijeme, dok u grafičkom sektoru očekuju i proglašenje tehnoloških viškova. „Biti će bar po četiri do pet radnika proglašeno viškom u svakoj štampariji. U Federaciji BiH ima oko 80 legalnih štamparija, nema posla, dok su porezi i doprinosi ogromni. Uputili smo zahtjev Vladi Federaciji BiH da se u zakonu o radu dozvoli preraspodjela radnog vremena“, izjavio je Amer Toskić, predsjednik Sindikata grafičkih radnika u Federaciji BiH. Mehmed Avdagić, predsjednik Sindikata poljoprivredne, prehrambene, duhanske industrije, vodoprivrede, ugostiteljstva, turizma i trgovine (PPDIVUT), rekao je da lokalni menadžeri nemaju rješenja za savladavanje krize, te se očekuju problemi od slanja ljudi na čekanje, do proglašenja tehnološkog viška i prijevremenog umirovljenja. Ismet Bajramović, predsjednik Sindikata metalaca BiH, tvrdi kako nema najava iz drugih tvrtki da će se desiti ono što se desilo u 'ArcelorMittalu', dok su neka poduzeća uvela petak kao neradni dan. Iz Sindikata trgovine Federacije BiH upozoravaju kako je stanje u toj djelatnosti obeshrabrujuće jer nema prometa. Azra Šehbajraktarević, predsjednica tog sindikata, očekuje da će 'Magros veletrgovina' Sarajevo slati radnike na čekanje s obzirom na to da ih ne smiju otpuštati zbog privatizacijskog ugovora. „U jednoj tvrtki radi se pola radnog vremena. Nema još nigdje čekanja, ali je pitanje kada će to početi“, smatra ona. Kata Iveljić, predsjednica Sindikata kemije i nemetala Bosne i Hercegovine, izjavila je da su se poslodavci i sindikati iz ove grane dogovorili da nema slanja radnika kući, već da se iskoriste sve unutrašnje rezerve, ide na uštede i preraspodjelu radnika. Prema njenim riječima, to je prijelazno rješenje jer je došlo do smanjenja plaća. No, pada proizvodnja i ne znači da neće doći do prinudnih odmora pa i otpuštanja ako vlasti ne daju poticaje privredi, istaknula je Iveljić. U Sindikatu građevinarstva BiH tvrde da se može očekivati sve ako lokalne firme ne dobiju posao izgradnje dionice autoputa na koridoru 5c. Rudari su, napominje predsjednik tog granskog sindikata Jakub Ljubović, imali povećanje proizvodnje u siječnju i veljači i nema razloga da osjećaju posljedice recesije, dok je za šest radnika u RMU Zenica istekao ugovor na određeno i nije produžen, što je u skladu sa zakonom. Ferdija Kojčić, predsjednica Sindikata tekstila, kože, obuće i gume BiH, kazala je da se u ovoj grani povremeno dešava da po dva do tri dana radnik bude poslan kući, ali bude vraćen na posao. U sindikatima šumarstva, te nafte i petrokemije zasad nemaju slučajeva niti najava da će radnici biti upućeni na prinudni odmor. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Jednak broj ministarstava
Predsjednik Srbije Boris Tadić izjavio je kako bi broj ministarstava u Vladi Srbije trebao biti smanjen, ali kako to u ovom trenutku nije moguće. Tadić je rekao da je za smanjenje broja ministarstava potrebno neko vrijeme i da se osobno trudi uvjeriti svoje koalicijske partnere da je neophodno da se takav zahvat provede. „Apsolutno ne želim odustati od toga da se smanji broj ministarstava, ali to suštinski ne bi smanjilo troškove države“, rekao je on i dodao da bi se time smanjili samo troškovi za nekoliko ministarskih plaća. On je ocijenio kako je broj ministarstava posljedica izborne volje građana i dodao da su neophodne i izmjene izbornog zakona kojima bi se najprije smanjio broj zastupnika u skupštini, a zatim i ministarstava. „Sve će se veoma brzo mijenjati kao posljedica nedostatka novca“, rekao je Tadić i dodao da se u sadašnjoj situaciji mora uzeti u obzir mišljenje političkih partnera u vladajućoj koaliciji. Tadić je izrazio uvjerenje da će antikrizne ekonomske mjere Vlade Srbije dati pozitivne rezultate i ocijenio da je kriza šansa da se srpsko društvo, ekonomija i državni aparat učine funkcionalnijim. „Desetljećima nismo rješavali kronične strukturne probleme u zemlji. Mi desetljećima više trošimo nego što zarađujemo i disbalans je karakteristika čitave naše privrede. To mora da se izmjeni“, rekao je on. Kriza se, prema njegovim riječima, mora iskoristiti kao šansa da se naprave fundamentalne promjene u društvu, a jedan od koraka u tom pravcu je i racionalizacija državne administracije. Tadić je istakao da je glomazna državna administracija u Srbiji dugogodišnji problem, koji je posljedica činjenica da državni aparat nije usklađivan sa potrebama privrede, već je diktiran politikom. „Bez posla će ostati ljudi čiji posao nije stvaran već fiktivan. Novac koji su ti ljudi primali bio je na račun onih koji su istinski zarađivali taj novac. Naš državni aparat može postati toliko glomazan da nam prijeti opasnost da zapadnemo u stanje šoka“, izjavio je Tadić. Premijer Mirko Cvetković rekao je da vlada drži situaciju pod kontrolom i da neće dozvoliti nestabilnost u zemlji. On je rekao da kriza pogađa cijelu ekonomiju i zasad ne izgleda da će se dalje produbljivati, što ne znači da smo krizu prebrodili, ali da nema nikakvog razloga za paniku, jer su mjere koje je vlada poduzela u prethodnim mjesecima već dale efekte. Cvetković je kazao kako je zaustavljen pad industrijske proizvodnje i stabiliziran tečaj dinara i dodao da ako se sadašnja projekcija bude održala, neće biti potreba da se ulazi u novi rebalans budžeta. Ipak, kako je naveo premijer, svaki oprezan čovjek razmišlja i o nepovoljnijim scenarijima, ali te opcije zasada nisu na stolu. Očekujemo da će se održati priljev u budžet i nivo privrednih aktivnosti. On je ocijenio da inflacija ove godine neće preći projektirani nivo, i istakao da će početak rasta inflacije biti znak da se oporavljamo od krize. Sa druge strane, zamjenik premijer Ivica Dačić upozorio je kako će paket mjera koji predviđa da vlada treba uštedjeti milijardu eura ugroziti funkcioniranje države, a posebno MUP. Dačić je istaknuo kako nije riječ o štednji, već o smanjenju izdataka svih ministarstava, koji se ne odnose na plaće, za četvrtinu. „To nije štednja, to se zove nedostatak financijskih ii to će se odraziti na kvalitetu rada državnih organa“, smatra on. Ministar je naveo kako je prosječna plaća policajca 35.000 dinara, a da u MUP-u sada ima 13.000 ljudi manje nego što je sistematizacijom predviđeno. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Interes za aviokompaniju
Predsjednik crnogorske nacionalne aviokompanije Montenegro airlines Zoran Đurišić potvrdio je da je izraelski avioprijevoznik 'El Al' zainteresiran za dokapitalizaciju tog poduzeća. Crnogorski avioprijevoznik ranije je oglasio prodaju paketa od 30 posto dionica, a 'El Al' je pokazala najveći interes da postane manjinski vlasnik Montenegro airlinesa. Ta privatizacija trebalo bi da u narednom periodu pomogne Montenegro airlinesu u započetom obnavljanju i modernizaciji flote, a Vlada razmišlja da kroz nekoliko godina istoj kompaniji proda i većinski paket dionica. Zraelski potencijalni kupci za kupovinu Montenegro airlinesa, crnogorsku stranu su uvjetovali i prodajom Aerodroma Crne Gore, jednog od trenutno najprofitabilnijih poduzeća u Crnoj Gori. „Montenegro airlines će u ponedjeljak, najvjerojatnije, posjetiti predsjednik 'El Ala' i predstavnici Evropske banke za razvoj, kada ćemo razgovarati i o uvjetima prodaje manjinskog vlasničkog udjela u crnogorsku kompaniju“, izjavio je Đurišić. Predmet razgovora čelnika dviju kompanija, prema njegovim riječima, biti će i rezultati poslovanja proteklih godina, te razvojna perspektiva Montenegro airlinesa i sistem sigurnosti putnika i aviona. Nedavno je donesen izvještaj o financijskim rezultatima za 2008. godinu, u kojem je utvrđeno da je Montenegro airlines u prošloj godini poslovao sa gubitkom od 701 tisuće eura. Prema njegovim riječima, ta kompanija je ostvarila financijski promet od rekordnih 61 milijuna eura, što je za 15 milijuna više u odnosu na 2007. godinu. Đurišić tvrdi da je, usprkos gubicima, Montenegro airlines stabilna kompanija i da do sada nije zatražila pomoć države. Kompanija od prije nekoliko mjeseci provodi poseban plan smanjenja rashoda, umanjene su plaće radnika za 20 posto, ukinute reprezentacije, a službena putovanja svedena na minimum. Kada su u pitanju planovi za turističku sezonu, Đurišić je izjavio da će pored redovnih letova imati oko 300 charter letova za Njemačku, Češku, Rusiju i Francusku, kao i da će od lipnja imati redovni let za Kopenhagen. On je kazao da je prekinut let za Milan, a planiraju otvaranje linija za Prištinu, Skopje i Sarajevo. Đurišić je podsjetio da su prošle godine prevezli preko pola milijuna putnika. Direktor Aerodroma Crne Gore Milovan Đuričković kazao je da nema informacija da se izraelski avioprijevoznik 'El Al' interesirao za kupovinu te kompanije. Najpoznatiji izraelski avioprijevoznik 'El Al' je zainteresiran za kupovinu paketa dionica u crnogorskoj aviokompaniji Montenegro airlines, ali su crnogorsku stranu uvjetovali i prodajom Aerodroma Crne Gore. Čelnici izraelske kompanije nedavno su o tome razgovarali i sa crnogorskim ministrom pomorstva i prometa Andrijom Lomparom, a ubrzo se očekuje i nova runda pregovora sa menadžmentom Montenegro airlinesa i predstavnicima Evropske banke za razvoj, koja bi u ovaj projekt ušla kao partner El Ala. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Problemi s pasošima
Evropska komisija najavila je detaljnije procjenjivanje izdavanje srpskih pasoša na Kosovu, zbog potencijalnih ilegalnih migranata. Države članice Evropske unije su legitimno zabrinute zbog mogućnosti dotoka ilegalnih migranata iz trećih zemalja u Evropsku Uniju, uključujući tu i države zapadnog Balkana, bilo da su one direktni izvor ili tranzitne zemlje za ilegalne migracije. Ricardo Mosca, iz kabineta za suradnju s medijima potpredsjednika Evropske komisije Jacques Barrota izjavio je da je upravo zbog toga Komisija intenzivno radila sa zemljama regije na uspostavljanju potrebnih mjera zaštite za sprečavanje ilegalnih migracija. On je rekao da Komisija, u isto vrijeme, podržava Kosovo u naporima za rješavanje problema u području vladavine prava, pravde, slobode i sigurnosti. Prema posljednjim informacijama, MUP-a Srbije je sa područja Kosova primljeno ukupno 7.647 zahtjeva za izdavanje novih pasoša. Izdavanje biometrijskih putnih isprava kosovskim Albancima jedna je od stalnih tema pregovora o viznoj liberalizaciji Evropske Unije Kosovu. Srpski pregovarači su predstavnicima Evropske komisije poručili kako Srbija mora svim svojim građanima izdavati pasoše i tvrde da ovo pitanje za sada nije problem u procesu vizne liberalizacije. Početkom ovog mjeseca, Hrvatska je donijela odluku da će njegovi žitelji od 1. svibnja moći ući u tu zemlju samo ukoliko posjeduju vizu.Državljani Srbije i dalje će u Hrvatsku moći ulaziti bez viza jer je i dalje na snazi privremena suspenzija viznog režima između dvije države. U vladi Hrvatske saopćeno je kako je moguće da ta privremena suspenzija postane trajna, ovisno od smjera kojim se Srbija bude kretala, pogotovo što i većina zemalja Evropske Unije uvodi takav vizni režim. Kosovo, koje je Hrvatska, uz protivljenje predstavnika Srba u vladi priznala 19. ožujka, na taj spisak je uvršteno jer još nije donijelo osnovne propise kojima se uređuje državljanstvo i putne isprave. Pored toga, razlog je i što većina žitelja Kosova i dalje u Hrvatsku i druge zemlje putuje na osnovu putnih isprava koje izdaje UNMIK, a one pripadaju posebnoj vrsti putnih isprava koje podliježu viznom režimu. Pitanje viznog režima za stanovnike Kosova može da bude ponovo u Hrvatskoj razmatrano nakon što Kosovo donese propise koji će urediti pitanja državljanstva i putnih isprava građana. (Violeta Palaska)

Makedonija: Nova zaduženja
Lokalni ekonomski stručnjaci smatraju kako je trenutno najpovoljnije vrijeme da se Makedonija zaduži kod Međunarodnog monetarnog fonda, a najnepovoljnije vrijeme da se uzimaju krediti od komercijalnih banaka kako bi se pokrile rupe u proračunu i platnoj bilanci. Krediti MMF-a su dvostruko jeftiniji od onih u komercijalnim bankama, koje traže ekstremno visoke kamate. Iako je makedonska Vlada saopćila kako ne pregovara o aranžmanu s MMF-om, strani mediji došli su do informacije da Makedoniji treba zajam od pola milijarde eura. Poznavatelji međunarodne kreditne politike kažu da se ukupni fond MMF-a povećao pa Makedonija može tražiti veći kreditni iznos. Relevantni predstavnici makedonskog poslovnog sektora, vladine institucije kao i međunarodne organizacije okupili su se prošlog tjedna da bi dali prijedloge i ideje za nadilaženje krize, koja se sve više osjeća i u Makedoniji, kao rezultat događaju na svjetskoj razini. Dugo vremena u javnost se davala slika da je Makedonija mala zemlja koja neće biti pogođena krizom, čak da bi mogla i izvući određenu korist iz toga. Međutim, prema najnovijim projekcijama Makedonija će ove godine najvjerojatnije ostvariti stopu rasta za jedan posto. Poslovni sektor uputio je tom prilikom apel makedonskoj Vladi da poduzme nove mjere za spas. Većina ekonomskih analitičara i gospodarskih stručnjaka smatra da se makedonska Vlada ne smije skupo zaduživati, već mora zatražiti kredit Međunarodnog monetarnog fonda da bi spasila državu od ekonomskog kolapsa. Makedonski ministar financija Trajko Slaveski uvjerava da se Makedonija može sama nositi s krizom, dodajući da nije pitanje hoće li se zatražiti kredit od MMF-a, već kada će se to napraviti. (Vlado Naumovski)

Albanija: Okončan postupak protiv Bashe
Vrhovni sud Albanije okončao je sudski postupak za korupciju protiv ministra vanjskih poslova Bashe, objavili su albanski mediji. Sud je priopćio kako tužitelji nisu uspjeli ispoštovati krajnji rok za okončanje istrage Bashe, koji je navodno kao ministar prometa 2006. godine nezakonito utjecao na sporazum o izgradnji dionice autoceste Drač-Kukes. Basha je navodno utjecao na odabir američko-turske tvrtke Bechtel-Enka za izvođača radova najskuplje dionice, nanoseći štetu državi od 114 milijuna eura. Žalbeni sud je proglasio još početkom veljače nevažećim istražni postupak u slučaju ministra vanjskih poslova Lulzima Bashe, koji se suočio s optužbama za korupciju i zloupotrebu položaja. Odlukom je poduprta presuda nižeg suda u Tirani koji je Bashu oslobodio optužbi, ističući kako je Ured glavnog tužitelja narušio proceduru pozivajući optuženika da se pojavi pred sudom. Ministar vanjskih poslova Lulzim Basha odbacivao je optužbe za korupciju i zloupotrebe položaja koje je Ured državnog tužitelja podignuo. Optužbe su vezane za 2006, godinu, kada je Basha bio ministar prometa i veza te nadzirao natječaje za izgradnju dionice autoceste Drač-Kukes. Ministar Basha je ustrajavao kako čelnik Socijalističke stranke Edi Rama stoji iza optužbi. Albanska Vlada je odmah nakon podizanja optužnice protiv ministra izdala saopćenje braneći kontroverzni infrastrukturni projekt i kazala kako će poduprijeti Bashu. (Violeta Palaska)


Četvrtak, 04.04.2009.
Svim posjetiteljima i suradnicima kršćanima želimo sretan i blagoslovljen Uskrs.

Slovenija: Nova poskupljenja i otkazi
Slovenska Vlada usvojila je Uredbu o povećanju akciza na cigarete, tako da će sada najprodavanije cigarete koštati 2,35 eura po kutiji. Poskupljenjem cigareta godišnje će se u budžetu prikupiti dodatnih 24 milijuna eura. U Sloveniji su od jučer na benzinskim pumpama poskupjeli svi naftni derivati, što je posljedica viših cijena na svjetskom tržištu, kao i kursa dolara. Tako litra bezolovnog benzina od 95 oktana od danas košta 0,996 eura, litra benzina iste vrste od 98 oktana 1,011 eura, dizel je poskupio na 0,978 eura, a litra lož ulja na 0,532 eura, ali Vlada zasad nije povećala akcize na benzin. Uz poskupljenja, posljednji podaci pokazuju kako je na području Dolenjske i Bele krajine u prva 3 mjeseca zabilježen je 26-postotan rast nezaposlenosti, dok je slovenski prosjek iznosio 24 posto. Trenutno je na spomenutom području prijavljeno 4000 nezaposlenih osoba, slično kao 2001. godine. U 1. kvartalu u regiji je prijavljeno 1500 novih nezaposlenih osoba (500 zbog isteka ugovora na određeno vrijeme, 310 kao trajni višak, 100 zbog stečaja, 190 tražitelja prvog posla). Poslodavci su zaposlili skoro 1300 osoba, približno 35 posto manje nego prethodne godine. Anketa provedena među tamošnjim poslodavcima pokazuje da će isti na novo ili zamjenski zaposliti do 1400 osoba. Slovenija je u travnju na ljestvici bonitetne agencije Dun & Bradstreet očuvala ocjenu DB2b s oznakom za moguće smanjenje bonitetne ocjene. Prema posljednjim procjenama, slovensko će gospodarstvo ove godine zabilježiti pad od 1,5 posto, ocjenjuje D&B, najavljujući kao mogućnost pad ocjene. Protukrizne mjere slovenske vlade olakšat će položaj određenih poduzeća i kućanstava, no njihov će učinak na gospodarsku situaciju biti vrlo ograničen, smatraju stručnjaci u D&B. Dodaju da je kriza najviše pogodila sektore koje pokreće izvoz, a strane investicije, sektore vezane uz nacionalnu okolinu očekuju velike prilagodbe. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Pad inozemnih ulaganja
Inozemna izravna ulaganja u Hrvatsku su u prošloj godini iznosila ukupno 2,9 milijardi eura, a u proteklih 16 godina ukupno su inozemni investitori u Hrvatsku uložili 20,6 milijardi eura. Prema preliminarnim podacima za prošlu godinu, inozemna su ulaganja iznosila 2,93 milijardi eura, što je za oko 730 milijuna eura manje nego li godinu prije, odnosno 2007. godine u kojoj je zabilježen do sada rekordan godišnji iznos inozemnih izravnih ulaganja od 3,6 milijardi eura. Podaci pokazuju kako Austrija predvodi i po ulaganjima u razdoblju od 1993. do kraja prošle godine sa više od 5,8 milijardi eura, a slijede Nizozemska (3,3 milijarde), Njemačka (2,4 milijarde), Mađarska (2,1 milijarda), Francuska (1,3 milijarde eura). Podaci po djelatnostima pokazuju da se uz bankarstvo, odnosno u najvećem broju slučajeva u dokapitalizaciju banaka, najveći dio prošlogodišnjih inozemnih ulaganja odnosi na proizvodnju naftnih derivata, što je povezano s MOL-ovom javnom ponudom za dionice Ine. Prema podacima hrvatske središnje banke, inozemna ulaganja u financijsko posredovanje, osim osiguravajućih i mirovinskih fondova, u prošloj su godini iznosila nešto više od 1,1 milijardu eura, a po iznosu slijedi djelatnost proizvodnje naftnih derivata sa 835,3 milijuna eura. Bankarstvo je djelatnost u koju su stranci najviše ulagali i u proteklih 16 godina te se od ukupno 20,6 milijardi eura na taj sektor odnosi više od jedne trećine ukupnih inozemnih ulaganja, ili više od 7,7 milijardi eura. Prema iznosima slijede kemijska industrija sa 1,6 milijardi eura inozemnih ulaganja u razdoblju od 1993. do kraja prošle godine, pošta i telekomunikacije sa 1,4 milijarde, proizvodnja naftnih derivata sa također nešto više od 1,4 milijarde eura, poslovanje nekretninama sa 1,3 milijarde, trgovina na veliko i posredovanje u trgovini sa nešto više od milijardu eura. Po zemljama i u prošloj su godini u Hrvatsku najviše ulagali Austrijanci (nešto više od milijardu eura), a slijede Mađari sa 900 milijuna eura. Istovremeno, misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) impresionirana je odlučnim djelovanjem hrvatske Vlade protiv krize te je istaknuto da je rebalans proračuna primjeren sadašnjim uvjetima. „Sada je ključna provedba proračuna. Važno je obuzdati potrošnju, spriječiti rast deficita i osigurati redovno podmirivanje obveza javnog sektora“ istaknuo je Athanasios Arvanitis, novi voditelj misije MMF-a koja je u Hrvatskoj boravila prošla dva tjedna. U razgovorima s vlastima, prema neslužbenim informacijama, predstavnici Fonda isticali su kako se Hrvatska dobro drži u usporedbi sa zemljama regije, ali su također upozorili Vladu u pogledu razvoja situacije te da bi trebala napraviti i rezervni proračun za slučaj pogoršanja. Dok se sadašnji proračun temelji na procjeni pada BDP-a od dva posto, u Fondu smatraju da bi ekonomija ove godine mogla pasti i do četiri posto. Ograđujući se da je još mnogo nepoznanica, Arvanitis je istaknuo da ne treba isključiti daljnje smanjene potrošnje i investicija te slabiju potražnju s izvoznih tržišta. Fond je iznova Vladi preporučio da nastavi provoditi strukturne reforme, prije svega velike državne uprave koja mora postati “dinamična, dobro plaćena i učinkovita”. To bi značilo dodatne uštede i za proračun. Za moguće pogoršanje situacije trebale bi se pripremiti i hrvatske banke. Premda Fond ocjenjuje da je bankarski sustav jak i dobro kapitaliziran, postoji mogućnost da se dio imovine neće moći naplatiti pa bi se mogli pogoršati i rezultati poslovanja banaka, stoga im preporuča povećanje kapitala. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Pregovori o smanjenju troškova
Sindikatima zaposlenih u javnoj upravi u Federaciji BiH biti će predloženo zamrzavanje plaća, smanjenje toplog obroka te ograničen broj dnevnica, najavljeno je u Fojnici nakon sastanka čelnih ljudi vlada Federacije BiH i kantona. Prema jučerašnjim medijskim napisima, pregovori sa Sindikatom su započeli i nitko ne iznosi sve osnove za pregovore prije njihovog početka. Za sada nema izračuna ukupnih ušteda koje bi se ovim mjerama mogle postići, jer će konačan rezultat biti ono što će se potpisati sa Sindikatom, ali se troškovi moraju uskladiti sa prihodima koji su u prvom kvartalu ove godine za 12 do 15 posto manji nego u isto vrijeme prošle godine, izjavio je premijer Federacije BiH Nedžad Branković i dodao kako je posljednji sastanak dio priprema platforme za pregovore sa MMF-om. Sindikatima će biti predloženo da topli obrok bude smanjen na do jedan posto prosječne plaće u Federacije BiH. Zvonko Jurišić, premijer Zapadno-hercegovačkog kantona, je pojasnio kako su aktualni opći i granski kolektivni ugovori neprovodivi i da su vlade pod pritiskom zbog velikog broja izvršnih presuda i isplatama dugujućih naknada uvećanih za kamate i zatezne kamate. „Ako bi ostavili sve ovako kako je, u četvrtom kvartalu bismo imali punu blokadu svih proračuna i ništa ne bismo mogli platiti“, izjavio je Jurišić. Muharem Galijašević, premijer Zeničko-dobojskog kantona, je pojasnio kako će od Sindikata zatražiti moratorij na kolektivni i granski ugovor. „Moramo zamrznuti plaće i smanjiti naknade za topli obrok kao i druge funkcionalne troškove", kazao je Galijašević. Na sastanku je dogovoreno da se pripremi novi zakon o plaćama imenovanih i izabranih dužnosnika i državnih službenika na svim nivoima vlasti u Federaciji BiH kako bi se ujednačila primanja, te novi zakon o državnoj službi, nova uredba o primanjima koja nemaju karakter plaća, ali i jedinstven registar svih građana Federacije BiH koji po bilo kojem osnovu imaju prihod iz budžeta. Premijer je rekao kako je plan je da nacrti zakona budu završeni za 15 dana i da se kantoni o njima odrede u narednih sedam dana kako bi do kraja mjeseca imali nove zakone. On je također napomenuo da se na jedinstvenom registru odranije radi u suradnji sa USAID-om, ali da je za njegovu konačnu izradu i korištenje potrebna suglasnost kantona. „Imovinski cenzus mora biti temelj za dodjelu novca iz budžeta. Uostalom, ako političari imaju imovinske kartone, zašto ih ne bi imali i građani", kazao je Branković. Na pitanje koje je troškove srezala Vlada Federacije BiH, premijer FBiH Nedžad Branković je objasnio kako su, između ostalog, primanja premijera Federacije BiH smanjena za ukupno 30 posto. Ovo smanjenje ostvareno je kada je početkom godine sa odlukom o povećanju plata, ukinut dužnosnički dodatak u iznosu od 1.500 KM, za koji su revizori FBiH kazali da je nezakonit. „Donijeli smo odluku o zabrani stvaranja novih obaveza, smanjujemo varijabilne troškove, smanjili smo i dnevnice“, rekao je premijer. (Mirasd Ajnadžić)

Srbija: Otkaz za osam tisuća radnika
Prema jučer objavljenim procjenama, u slijedećih devet mjeseci biti će otpušteno osam tisuća ljudi u državnoj administraciji, što znači da će broj zaposlenih biti smanjen za deset posto. Ministar ekonomije Mlađan Dinkić naveo je da će prva otpuštanja početi sredinom godine, ali tek kada se promijeni Zakon o državnim službenicima i donese zakon koji će utvrditi jasne kriterije koliku administraciju može imati neka općina. Osnovni parametri će biti razvijenost općina i broj stanovnika. On je naveo da će broj zaposlenih biti smanjen u republičkoj i pokrajinskoj vladi i u lokalnim samoupravama i da će onim općinama koje ne budu smanjivale broj zaposlenih privremeno biti ukinuti transferi iz republičkog budžeta. „To je prva faza smanjivanja broja zaposlenih“, izjavio je Dinkić i ocijenio kako to nije dovoljno i da će biti potrebno više smanjiti taj broj. Prema podacima koje je iznio, oko 30 posto ljudi u državnoj administraciji ne radi, oko 30 posto njih odrađuje potreban minimum, dok oko 40 posto ima srednji učinak. „Otpremnine će se isplaćivati po Zakonu o radu, a stimulativnih otpremnina koje je predlagao ministar Milan Marković neće biti“, izjavio je Dinkić, koji procjenjuje kako su te otpremnine prevelike za uvjete krize. " Dinkić je rekao da je cilj da na poslu ostanu oni koji rade i dodao je da broj zaposlenih u lokalnim samoupravama neće biti smanjivan linearno, jer u nekim općinama nema viška zaposlenih, a moguće je da u nekima zaposlenih i nema dovoljno, mada su one, kako je naveo, rijetke. Vlada Srbije je najavila i da će biti smanjen broj regulatornih agencija kojih trenutno ima 102 i da će biti smanjeni troškovi putovanja, službenih automobila, reprezentacije i mobilnih telefona. A nacionalna služba za zapošljavanje (NSZ) očekuje da bi stopa nezaposlenosti u Srbiji mogla do kraja godine porasti sa sadašnjih 14 na 17,18 posto. „Što se tiče kretanja nezaposlenosti u ovoj godini, mi nemamo za sada drastično povećanje u odnosu na isti period prošle godine“, izjavio je direktor Sektora NSZ za posredovanje u zapošljavanju Dragan Đukić. Prema njegovim riječima, očekuje se rast nezaposlenosti, a neke grube procjene su da nezaposlenost može porasti na oko 17,18 posto do kraja godine“. On je izjavio da će se posljedice svjetske ekonomske krize tek osjetiti u Srbiji, zbog čega je stres od gubitka posla jedan od najizraženijih stresova. „Nažalost, situacija nije dobra, možda je Srbija u ovom trenutku manje pogođena zbog strukture privrede, međutim sasvim je izvjesno da će zemlja tek osjetiti utjecaj krize“, rekao je Đukić. On je naveo zbog usporedbe kako je početkom 2009. stopa nezaposlenost u SAD iznosila oko šest posto, a da predviđanja kažu da će do kraja godine porasti na deset posto. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Moguće poništenje natječaja
Crna Gora će pričekati oko izgradnje golf terena u Tivtu, budući da se kanadski milijarder Pete Monk i biznismen Duško Knežević još uvijek nisu izjasnili u previđenom roku o elementima kupoprodajnog ugovora za Montepranzo-Bokaprodukt, što znači kako bi mogao propasti drugi pokušaj pregovora u toj privatizaciji. Država prodaju oko 75 posto tivatskog poljoprivrednog dobra ugovara deset mjeseci sa drugorangiranim konzorcijem koji čine Atlas grupa, britanski Bruklet u Mankovom vlasništvu i španjolski profesionalni golf igrač Jose Maria Olazabala. Prvorangirani nizozemski Limon investments je krajem svibnja prošle godine isključen iz pregovora, jer je tražio da 48,2 milijuna za dionice Montepranza plaća u ratama i nije dokazao da može ispuniti ponuđene investicione obaveze od čak 205 milijuna eura. Ponuda Mankovog i Kneževićevog konzorcija je tri puta niža od nizozemske. U dugotrajnim pregovorima sa drugorangiranim ponuđačem problematični su bili imovinski sporovi sa bivšim vlasnicima zemljišta, zatim neprecizna podjela imovine poduzeća iz koje je nastao Montepranzo i urbanistička nesređenost za realizaciju dijela projekta. Predsjednik natječajne komisije za turizam, ministar Predrag Nenezić izjavio je da su tokom pregovora interesi i zahtjevi potencijalnog investitora maksimalno uvaženi, da je zaštićena pozicija prodavača i strateški interes za izgradnju golf igrališta te da su sredinom ožujka stvorene sve pretpostavke za zaključenje ugovora. „S obzirom na to da pregovarački tim do sada, i pored nekoliko urgencija, nije dobio konačan stav ponuđača, te da su dati rokovi istekli, stekli su se uvjeti da se do kraja tjedna o tome obavijesti natječajna komisija, koja će Savjetu za privatizaciju predložiti dalje postupanje ovim povodom. Ukoliko u narednih nekoliko dana ne dođe do bitnih promjena, može se očekivati da taj prijedlog bude prekid pregovora i poništenje natječaja za privatizaciju kontrolnog paketa dionica poduzeća Montenpranzo-Bokaproduka“, saopćio je Nenezić. Jedan od uvjeta za realizaciju ove privatizacije je izgradnja golf igrališta na preko 70 hektara zemljišta u neposrednoj blizini aerodroma Tivat, kako je predviđeno Generalnim urbanističkim planom. Ministar turizma i zaštite životne sredine zaključio je da je posljednja verzija ugovora dostavljena konzorciju ponuđača i da mu je ostavljen razuman rok za izjašnjavanje, usuglašavanje otvorenih pitanja, nakon čega se očekivalo potpisivanje ugovora, o kojem se investitor, ipak, nije izjasnio. Natječaj za privatizaciju Montepranza, nekadašnje renomirane poljoprivredne firme, objavljen je 24. listopada 2007. godine. I prije raspisivanja međunarodnog oglasa, biznismeni bliski crnogorskoj vlasti znali su i upućivali kako je to posao za kanadoskog biznismena Monka, koji je u blizini kupio tivatski Arsenal za 3,2 milijuna eura. Namjera kanadskog biznismena bila je da na bivšem poljoprivrednom dobru u neposrednoj blizini svoje marine za megajahte gradi golf terene. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Djelovanje punom snagom
Misija EULEX je i formalno proglasila kako djeluje punim kapacitetom na Kosovu i otvorila centralno sjedište u Prištini. Na ceremoniji otvaranja šef EULEX-a Yves De Kermabon je izjavio kako je to je najveća i najsloženija evropska misija koja je ikada uspostavljena i brojat će oko 3.000 ljudi. Cilj je, po riječima Kermabona, uspostaviti vladavinu prava na cijelom teritoriju Kosova. "“Svjesni smo izazova, ali zajedničkim radom sa svima možemo uspostaviti vladavinu prava. kako bismo živjeli mirno i bez straha“, naglasio je Kermabon, te naglasio da je vladavina prava ključ uspostavljanja misije a lokalna vlast predvodnik u uspostavljanju vladavine prava. Specijalni predstavnik Evropske Unije na Kosovu Peter Faith čestitao je Kermabonu na uspostavljanju punog operativnog kapaciteta na cijelom teritoriju Kosova i ponudio savjetodavnu pomoć i podršku EULEX-u. On je izrazio očekivanje kako će EULEX izvršavati svoje zadatke shodno zajedničkom akcijskom planu pod pokroviteljstvom UN i u skladu sa Rezolucijom 1244 Vijeća sigurnosti. Ceremoniji otvaranja sjedišta EULEX-a je, pored najviših kosovskih dužnosnika, među kojima su bili predsjednik i premijer Kosova, Fatmir Sejdiju i Hashim Thaci, prisustvovala i delegacija EU iz Bruxellessa, šef UNMIK Lamberto Zanier, kao neki od predstavnika ambasada u Prištini. Od početka svog djelovanja, suci i tužitelji EULEX-a pokrenuli su više od 80 sudskih rasprava. Stručnjaci misije su ekshumirali 13 nestalih osoba u regiji, identificirali ostatke 23 ranije nestale osobe, a ostaci tijela 18 osoba predani su obiteljima. Policija EULEX-a se u protekla četiri mjeseca rasporedila širom Kosova u 34 policijske stanice i šest regionalnih glavnih štabova Kosovske policije. EULEX je, preko specijalne jedinice policije, granične policije i carinika, stalno prisutan na prijelazima na sjeveru Kosova, a sposoban je da brzo reagira i svojim policijskim jedinicama. Evropska misija je zadužena pratiti kretanje komercijalne robe na punktovima Jarinje i Brnjak na sjeveru Kosova, čime je, navode službenici te misije, učinjen napredak u sakupljanju prihoda i smanjeno krijumčarenje nafte. Visoki predstavnik Evropske unije Javier Solana pozdravio je danas činjenicu da je EULEX dostigao puni operativni kapacitet i ocijenio da će to na Kosovu ojačati vladavinu zakona. Solana je rekao da je, imajući u vidu ono što je misija EU brzo ostvarila u razmještanju od prosinca širom Kosova, uvjeren da će ta misija učiniti sve da institucije za vladavinu prava djeluju bolje i brže, na korist cijelog naroda na Kosovu. (Violeta Palaska)

Makedonija: Velika potrošnja energije
Izgradnja zgrada i kuća s odgovarajućom termičkom izolacijom potrošnja energije za grijanje u domaćinstvima može se smanjiti i do 40 posto. Posljednji predračuni pokazuju kako je izgradnja energetski učinkovitih objekata skuplja za pet do deset posto od standardne, a uštedom energije to se nadoknađuje već za tri do pet godina. Prema podacima EVN-a za prošlu godinu, godišnja potrošnja električne energije koštala je makedonsko domaćinstvo 273 eura, odnosno ukupno 154 milijuna eura. Podaci pokazuju da to znači da 70 milijuna eura odlazi u vjetar zbog loše izolacije objekata, a kad bi se više koristili sunčevi kolektori, ušteda bi bila još i veća. EvN je također uz procjene bolje iskorištenosti energije najavio i poskupljenje struje. Sadašnja prosječna cijena struje u Makedoniji za sve kategorije potrošača je 3,4 denara za kilovat sat. U slučaju poskupljenja koje traži EVN Makedonija, cijena bi bila 3,7 denara. Na poskupljenju inzistiraju austrijski vlasnici. Makedonske državne energetske tvrtke taktiziraju, ELEM tvrdi da isto radi proračune cijene struje, a nagađa se da će i MEPSO podići cijene. Pravilnik predviđa kako su proračuni trebali biti podneseni još prošli mjesec, što nije učinjeno pa makedonska Državna regulatorna komisija za energetiku tumači kako nema nikakve obveze to razmatrati sada. Posljednje poskupljenje struje bilo je prošle godine i iznosilo je 13,5 posto. Makedonski distributer električne energije MEPSO najavio je prošlog mjeseca revitalizaciju triju svojih trafostanica, ulaganje vrijedno više od 1,4 milijuna eura. Radi se o nabavci novih sustava za zaštitu energetskih transformatora, spojnog polja, prekidača i ureda za upravljanje 400 kilovoltnim poljima. Ugovor o nabavci MEPSO je sklopio s renomiranom švedskom tvrtkom ABB, koju predstavlja njezina filijala u Hrvatskoj. Ugovor o nabavci osam prekidača za transformacijske stanice vrijedan je 809.501,00 eura, dok je ugovor o nabavci sustava za zaštitu energetski transformatora i spojnog polja vrijedan 360.159,00 eura. (Vlado Naumovski)

Albanija: Garancija štednih uloga
Albanska Vlada je prošlog mjeseca poduzela korake na zaustavljanju vala povlačenja štednih uloga građana iz banaka koji su veću razinu jamstava uloga počeli tražiti u inozemstvu. Jamstvo na bankovne račune sada iznosi do 25.000 eura, u odnosu na dosadašnjih 5.400 eura. Prema riječima albanskog premijera Salija Berishe, inicijativa će zaštititi oko 80 posto bankovnih računa u zemlji. „Ovdje će pronaći sigurno utočište za svoj novac“, izjavio je Berisha, pozivajući Albance u domovini i u inozemstvu da zadrže svoje ušteđevine u albanskim bankama. Više od ukupno 900.000 emigranata radi u inozemstvu, uglavnom u Italiji i Grčkoj, a budući da obje zemlje imaju višu maksimalnu razinu jamstava štednih uloga, albanski emigranti imali su malo poticaja oslanjati se na albanske banke. Globalna gospodarska kriza je dodatno povećala problem, s rastućim brojem uznemirenih štediša koji su odlučili podignuti svoj novac. Krajem prošle godine, stručnjaci su počeli pozivati albansku Vladu na povećanje razine jamstava štednih uloga. Između kraja rujna i sredine prosinca prošle godine, povučeno je, prema posljednjim izvještajima, oko 8 posto štednih uloga. Prema pisanju albanskih medija, ukupan iznos štednih uloga pao je sa 5,1 milijardu eura u rujnu 2008. godine na 4,7 milijardi eura na koncu godine. Narodna Banka Albanije je u svom saopćenju inzistirala ustrajava kako usprkos povlačenju štednih uloga, bankarski sustav zemlje nije u opasnosti. „Povlačenja čine tek mali dio knjigovodstvene bilance komercijalnih banaka i ne utječu na čvrstinu bankarskog sustava“, izjavio je tom prilikom guverner Ardian Fullani. (Violeta Palaska)


Srijeda, 08.04.2009.

Slovenija: Nemilosrdno protiv privrednog kriminala
Slovenski premijer Borut Pahor najavio je kako će Nacionalni istražni ured, odnosno slovenska verzija američkog FBI-ja, zaživjeti 1. siječnja 2010. Novi ured će zapošljavati 70-80 istražitelja, izjavila je slovenska ministrica unutarnjih poslova Katarina Kresal. Ured će 80 posto posla obavljati praćenjem financijskih tokova, a ostatak računalnom forenzikom. Koliko će stajati osnivanje ureda te kako će biti imenovan njegov predstojnik, zasad nije poznato. Prošle godine u Sloveniji je otkriveno 120 milijuna eura protupravno stečenih imovinskih koristi, a 2-godišnji cilj ureda je 30 posto veća brojka te 80 posto više optužnica. Cilj ustanove koju Slovenci već uspoređuju s američkim FBI-em bila bi uspješnija borba protiv te vrste kriminala. Premijer Pahor očekuje da bi se tako broj otkrivenih kaznenih djela s područja privrednog kriminala trebao povećati za gotovo 20 posto, broj optužnica trebao bi se gotovo udvostručiti, a za 30 posto povećala bi se i zapljena tako stečene imovinske koristi. Ove će godine biti donesene zakonske promjene potrebne da slovenski istražni ured počne djelovati početkom iduće godine. U njemu će raditi 70 do 80 stručnjaka a njegovo osnivanje ne znači izražavanje nepovjerenja dosadašnjem radu policije, dodala je ministrica unutarnjih poslova Katarina Kresa. „Živimo u vrijeme kad su ljudi mnogo osjetljiviji na privredni kriminal“, izjavio je Pahor, potkrjepljujući potrebu osnivanja ureda. O jačoj borbi protiv privrednog kriminala u Sloveniji se počelo govoriti još tijekom kampanje za prošlogodišnje parlamentarne izbore, kad je bivši slovenski premijer Janez Janša predlagao osnivanje financijske policije. Pahor se u kampanji tome protivio, govoreći da uz policiju nije potrebna paralelna ustanova koja bi se bavila korupcijom i privrednim kriminalom. U to je vrijeme bilo jako izraženo pitanje slovenskih tajkuna, odnosno nepravilnosti u procesu privatizacije državne imovine. Psihološki motivi za pokretanje posebne institucije za borbu protiv korupcije su posljednjih mjeseci dodatno pojačani zbog sve većeg uvjerenja javnosti kako je bio pogrešan slovenski model menadžerskih otkupa, u kojem su sudjelovali istaknuti direktori i neki političari. Kao "žrtveni jarac" slovenske privatizacije posljednjih se mjeseci uz direktora Pivovarne Laško Boška Šrota sada spominje i nekadašnji junak slovenskog osamostaljenja Igor Bavčar. Šrota je bivši premijer Janša nazivao vodećim slovenskim tajkunom, optužujući ga da je do svojih dionica u medijima i poduzećima došao političkim vezama. Bavčar je pred odlaskom s direktorskog položaja koji je držao osam godina, stekao je u Istrabenzu velik broj dionica, a Istrabenz se nalazi u velikim teškoćama zbog nelikvidnosti i pretjeranog zaduživanja kod banaka. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Dobri rezultati za većinu fondova
Od ukupno 87 fondova, mjesec ožujak je u plusu završilo njih 61 (u veljači samo 23), a ostvarili su mjesečne prinose u rasponu od 0,04 do 8,85 posto. U odnosu na veljaču ožujak je donio pozitivan preokret na svjetskim i na domaćoj burzi. Vodeći Američki indeksi Dow Jones, Nasdaq i S&P 500 su porasli za 15 posto, dok je dionički indeks Zagrebačke burze, Crobex u ožujku porastao za 4,89 posto na 1.451,32 boda. Od 87 fondova u Hrvatskoj, ožujak je u plusu završilo njih 61, za usporedbu u veljači samo 23, a ostvarili su mjesečne prinose u rasponu od 0,04 do 8,85 posto. S spomenutim rezultatima ožujak je za fondove ujedno bio i najuspješniji mjesec u ovoj godini. Porasli su svi novčani fondovi, sedam obvezničkih te trideset dioničkih i osam mješovitih. Među deset najuspješnijih se nalaze isključivo dionički fondovi a predvodi ih fond AC Rusija. Ukupno je za više od jedan posto poraslo trideset i pet fondova a među njima čak pet novčanih fondova. Dvadeset i šest fondova je ožujak završilo s negativnim rezultatom. Njihovi padovi se kreću od 0,02 do -8,57 posto. Samo su četiri fonda zabilježila pad veći od pet posto. Najveće padove u ožujku bilježe dionički i mješoviti fondovi. Krajem ožujka obveznički Fima Bond je transformiran u dionički Fima West. Tako da su sad aktivna 42 dionička fonda. Od 59 dioničkih i mješovitih fondova Najbolje rezultate su zabilježili oni koji investiraju na razvijena tržišta te je njih četrnaest poraslo za više od četiri posto. Najuspješniji dionički je AC Rusija sa 8,85 posto dok je kod mješovitih titulu najboljeg zaradio OTP uravnoteženi s rastom od 4,43 posto. Kod dioničkih i mješovitih fondova najveći pad bilježe oni koji su orijentirani na regiju i tržišta u razvoju, dok oni fondovi koji investiraju na razvijena svjetska tržišta bilježe isključivo pozitivne rezultate. Najvše su pali dionički Erste Total East za 8,57 posto i ICF Balanced za 6,78 posto. Obveznički fondovi su nastavili slično kao i u siječnju i veljači te ih je pet palo a sedam poraslo. Ostvarili su mjesečne promjene vrijednosti u rasponu od 1,60 do -0,46 posto. Predvodi ih OTP euroobveznički koji je i jedini obveznički fond s rastom većim od jedan posto, dok je najveći pad u ovoj grupi zabilježio Erste Bond. Novčani su fondovi u ožujku svi porasli. Ostvarili su odlične rezultate u rasponu od 0,34 do 1,32 posto. Ukupno pet fondova je poraslo za više od jedan posto što je fenomenalan rezultat za novčane fondove, koji očito odlično koriste situaciju na novčanom tržištu. Rast veći od 0,50 posto bilježi čak četrnaest novčanih fondova, a predvode ih ICF Money Market i ZB Plus s rastom od 1,32 odnosno 1,24 posto. Prinosi fondova koji su aktivni barem 12 mjeseci kreću se u rasponu od 7,14 do -71,52 posto. Pozitivne rezultate je ostvario ukupno 21 fond, među kojima su svi predstavnici novčanih fondova i šest obveznička fonda. Među onim fondovima koji u zadnjih 12 mjeseci bilježe pad, osamnaest je fondova palo za manje od trideset posto. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Investiranje u energetski sektor
Norveška kompanije 'Statkraft' saopćila je kako je i zainteresirana za ulaganja u energetski sektor Republike Srpse, te se u slijedećih nekoliko dana očekuje i službena potvrda kompanije kojom pokazuju svoje čvrsto uvjerenje za nastavak započetih aktivnosti na energetskim projektima na rijeci Vrbas, izjavila je Aleksandra Vukašinović, glasnogovornica ministarstva industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske, dan nakon što su lokalni mediji objavili kako je norveška kompanija odustala od ulaganja. 'Statkraft' je prema informacijama resornog ministarstva, obavijestio Vladu kako odustaje od projekta na donjem toku rijeke Vrbas zbog svjetske ekonomske krize i visoke vrijednosti planiranih elektrana. Vukašinovićeva je objasnila da su, iako je ranije bilo govora o mogućem povlačenju iz sporazuma koji je kompanija 'Statkraft' ipak potpisala s Vladom Republike Srpske, kontakti s Norvežanima su i dalje intenzivni, te da bi slijedeći sastanak s menadžmentom 'Statkrafta' i ambasadorom Norveške trebao biti održan krajem ovog mjeseca. Milan Baštinac, savjetnik predsjednika Vlade Republike Srpske, je razgovarao s Janom Linerudom, direktorom 'Statkrafta' za zapadni Balkan, i potvrdio kako norveška kompanija nema namjeru da odustane od malih hidroelektrana (MHE) na Vrbasu za koje je predstudija opravdanosti pokazala da su najizvjesnije. „Radi se o malim hidroelektranama u Trnu i Laktašima, a vrijednost ove investicije iznosi oko 60 milijuna eura. Vlada Republike Srpske i općina Laktaši će maksimalno podržati ovaj projekt“, izjavila je Vukašinović. Kompanija 'Statkraft' je prvo razmatrala izgradnju četiri MHE u općinama Laktaši i Srbac, a da bi sredinom prošle godine lokacije u Laktašima i Trnu izdvojio kao najisplativije za izgradnju elektrana od po 17 megavata. Iz ministarstva industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske su istakli da realizacijom projekata s kompanijama 'Statkraft' i 'Technor Energy' otvaraju vrata za nove investicije Vlade Norveške u Republiku Srpsku i da će i dalje nastojati opravdati očekivanja investitora i time omoguće priljev zdravog kapitala i otvaranje novih radnih mjesta. „Resursi Norveške su veliki i Vlada Norveške će, svakako, podržati kompanije u državnom vlasništvu da kroz investicije prođu kroz globalnu ekonomsku krizu bez posljedica“, rekla je Vukašinović. Ona je napomenula kako je norveška Vlada ponudila 4,56 milijardi dolara MMF-u kako bi omogućila da u većoj mjeri zajmovima pomogne zemljama pogođenim krizom. U kompaniji 'Technor Energy' potvrđeno je da će pripremni građevinski radovi na hidroelektranama 'Cijevna I' i 'Cijevna II' početi u rujnu ove godine. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Nove mjere
Vlada Srbije objavila je paket usuglašenih mjera za popunjavanje budžetskog deficita i smanjenje troškova koji predviđa smanjenje rashoda za 90 milijardi dinara. Predviđenim mjerama predviđena je ušteda od oko milijardu eura. U najnovijem planu navodi se kako je predviđeno smanjenje rashoda ministarstva za jednu četvrtinu, odnosno za 26 posto u odnosu na planirano za 2009. godinu, što će donijeti uštedu od 40 milijardi dinara. Predviđeno je i smanjenje troškova za 40 posto svim budžetskim korisnicima sa vlastitim prihodima uz uštedu od 12 milijardi dinara, i smanjenja transfera lokalnoj samoupravi, što će donijeti 15 milijardi dinara. Smanjenje troškova javnih poduzeća (odnosno uplata cjelokupne dobiti javnih poduzeća u budžet) uštedjeti će državi pet milijardi dinara, a smanjenje troškova RZZO (Fonda za zdravstvo) četiri milijarde dinara. Vlada planira da zamrzavanjem plata u državnoj, pokrajinskoj i lokalnoj administraciji, javnim poduzećima i agencijama, kao i mirovina, uštedi 13 milijardi dinara. Privremeno će biti smanjene plate u državnoj administraciji. Plaće preko 40 tisuća dinara neto se smanjuju za deset posto, a preko 100 tisuća dinara neto za 15 posto na razliku iznad 40 tisuća, čime se planira ušteda od jedna do dvije milijarde dinara. Istovremeno, najviši iznos neto plaće se ograničava na iznos šestostruke prosječne zarade u Srbiji. Vlada će u slijedeće tri godine smanjiti i broj zaposlenih u državnoj administraciji na svim nivoima, a do kraja godine će njihov broj biti manji za deset posto. Ovim paketom mjera predviđeno je i povećanje prihoda za 16 milijardi dinara, tako što će se povećanjem akciza na benzin za dva dinara i za dizel za četiri dinara po litri dobiti dodatnih pet milijardi dinara. Također, po tri milijarde dinara očekuje se od uvođenja privremene takse od deset posto na potrošene impulse u mobilnoj telefoniji i povećanja poreza na imovinu i luksuzna vozila (automobili, jahte, avioni...). Privremena naknada na ostale prihode (dividende i drugi prihodi) trebala bi donijeti pet milijardi dinara. „Novi paket ekonomskih mjera pored jeftinije državne administracije će osigurati i socijalnu odgovornost i zaštitu standarda građana, poticaj proizvodnje i zapošljavanja, kao i podršku javnim radovima i kapitalnim ulaganjima u infrastrukturu“, izjavio je srbijanski premijer Mirko Cvetković predstavljajući te mjere. On je naglasio kako se 85 posto planiranih budžetskih ušteda od milijardu eura odnosi na smanjenje troškova, a 15 posto na povećanje prihoda. Neke od tih mjera, kako je dodao, su privremene zbog ekonomske krize, dok su druge strateške i njihov cilj je povećanje efikasnosti državne administracije. U Vladi kažu da su sa ovim rešenjem upoznati predstavnici Međunarodnog monetarnog fonda, a ministrica financija Diana Dragutinović izjavila je jučer da bi Skupština Srbije trebala usvojiti paket mjera najkasnije početkom svibnja. Ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić je najavio smanjenje troškova i broja zaposlenih u državnoj upravi na svim nivoima. On je objasnio da će se ići na prinudno otpuštanje viška zaposlenih uz otpremnine u skladu sa Zakonom o radu i kazao da trenutno u državnoj administraciji svega 30 posto zaposlenih stvarno radi i preuzima na sebe teret posla. Za aktivne mjere zapošljavanja, odnosno za mlade pripravnike i javne radove Vlada je predvidjela tri milijarde dinara. Program predviđa da deset tisuća mladih pripravnika do polaganja pripravničkog ispita dobiva od države plaću u iznosu od 15 tisuća dinara za osobe sa srednjom školom, 18 hiljada dinara za osobe sa višom školom i 22 hiljade dinara za osobe sa fakultetom. Program javnih radova predviđa upošljavanje socijalno ugroženih grupa na radovima od općeg lokalnog interesa, poput brige o starima, uređivanja javnih površina i slično za platu od 15 do 22 tisuće dinara, ovisno od stručne spreme. Istovremeno, paket mjera donosi i kredite za početnike bez hipoteke u ukupnom iznosu od dvije milijarde dinara i kredite Fonda za razvoj za mala i srednja poduzeća u iznosu od oko 15 milijardi dinara. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Kriza u željezari
Uprava nikšićke Željezare saopćila je kako se globalna kriza odrazila i na poslovanje te tvornice, usprkos njenom relativno dobrom poslovanju u prvih osam mjeseci prošle godine. Uprava je navela da je pozicija Željezare posebno ugrožena zbog višemjesečnog nedostatka radnog kapitala i neriješenog pitanja sredstava za realizaciju investicija. „Došlo je do pada prodajnih cijena čelika, velikog pada potražnje, kao i poremećaja u snabdijevanju osnovnom sirovinom, čeličnim otpadom. Sve to ukazuje na ozbiljnost problema sa kojima se suočava Željezara, kao i na posljedice koje zbog tih okolnosti mogu nastupiti“, navodi se u saopćenju. Poslovodstvo je naglasio kako je više željezara u okruženju potpuno ili najvećim dijelom zaustavilo proizvodnju. Navode da su te okolnosti, na koje Željezara nije mogla utjecati, dovele do prekida rada u njenim ključnim pogonima do tri tjedna. U saopćenju se pojašnjava kako je članom 48 Kolektivnog ugovora, koji je zaključen sa sindikatom tvornice, precizirano da do prekida rada bez krivice zaposlenog može doći zbog okolnosti koje ne ovise od poslodavca. Pozivajući se na Kolektivni ugovor i Zakon o radu, poslodavac je zaposlenim odredio naknade primanja u iznosu od 80 posto osnovne zarade uvećane za minuli rad. Poslovodstvo je također optužilo predsjednika sindikata Janka Vučinića da ih zbog svojih privatnih i da zaboravlja činjenicu da je upravo on potpisao Kolektivni ugovor, kojim je predviđena mogućnost prekida rada bez krivice zaposlenog. Oni tvrde da Vučinić više nije zaposlen u toj tvornici niti je predsjednik sindikata, jer mu je radni odnos prestao 10. studenog prošle godine. Poslovodstvo je tog datuma Vučiniću uručilo rješenje o otkazu uz obrazloženje da je, davanjem neistinitih informacija o radu tvornice, nanio nenadoknadivu štetu Željezari. Uprava je navela da se slanje radnika kući zbog prestanka rada ne može nazvati prinudnim odmorima, već ograničenim prestankom rada. A Sindikat nikšićke Željezare saopćio je kako je zatečen odlukom poslovodstva o zaustavljanju proizvodnje i slanju radnika kućama, koja je usvojena bez najave. Prema riječima predsjednika te radničke organizacije, Janka Vučinića proizvodnja u Čeličani, ključnom pogonu nikšićke Željezare, je jučer zaustavljena, kao i da su radnici poslati kućama. On je naveo kako su radnici o odluci poslovodstva informirani kratkim saopćenjem na oglasnoj ploči, postavljenim pred kraj radnog vremena. Takav potez i slanje radnika kućama, prema riječima Vučinića, nezakonit je. „Poslodavac je morao predočiti rješenje o svojoj odluci u pisanoj formi da bi se znalo na koju odredbu Zakona se poziva“, smatra Vučinić. On je podsjetio da će Sindikat na Skupštini u četvrtak odlučiti o daljim potezima te radničke organizacije. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Poziv investitorima
Premijer Kosova Hashim Thaci izjavio je da je Kosovo nakon proglašenja nezavisnosti postalo odlično mjesto za inozemne investicije, objavili su jučer kosovski mediji. Premijer je na kosovsko-grčkom ekonomskom forumu u Prištini ocijenio kako je nezavisnost otvorila jasne i sigurne putove za razvoj, kao i za ekonomsku i političku integraciju Kosova u svijet. Kosovski premijer zahvalio je Grčkoj što je priznala kosovske pasoše čime je, kako je rekao, stvorila preduvjete za slobodno kretanje građana Kosova. „Uvjereni smo da ovaj čin jača odnose dvije zemlje, omogućava slobodno kretanje roba, usluga i radne snage i osigurava sigurne odnose na svim nivoima“, rekao je on. Thaci je rekao kako trendovi pokazuju da Kosovo bilježi održivi ekonomski rast i da je prošle godine ekonomski razvoj bio znatan. Predsjednik kosovske vlade je rekao kako Kosovo pruža mnogobrojne mogućnosti za investiranje, bogatstvo u prirodnim resursima, mlado i motivirano stanovništvo, slobodan pristup tržištu potpisnica sporazuma CEFTA i susjednih država, moderan zakonski okvir usuglašen s evropskim standardima i euro kao domaću valutu. Predsjednik Privredne komore Kosova Besim Beqaj, koji je bio domaćin foruma, izjavio je kako su ekonomski i ukupni odnosi sa Grčkom važan prioritet Kosova. „Grčka je partner od visokog interesa na ekonomskom planu i ja očekujem da će ovaj forum još jednom potvrditi mogućnosti suradnje dvije zemlje i poduzeća naših zemalja“, rekao je on. U delegaciji grčkih privrednika je bilo 60 predstavnika poduzeća koji su razgovarali o konkretnoj suradnji sa privrednicima Kosova. Posljednji podaci koje je objavila lokalan agencija za borbu protiv korupcije mogli bi obeshrabriti strane investitore. Direktor kosovske Agencije za borbu protiv korupcije Hasan Preteni izjavio je da je korupcija prisutna u svim institucijama na Kosovu. Predstavljajući izvještaj o radu agencije u 2008, Preteni je istaknuo da se u 53 prijave koje su predate tužilaštvu prošle godine sumnja na 113 dužnosnika. On je rekao da se nijedna institucija na Kosovu zasad ne može pohvaliti da protiv nje nema prijava u Agenciji za borbu protiv korupcije. Prema njegovim riječima, korupcija je najčešće izražena kroz primanje mita, potpisivanje štetnih ugovora, zatim korištenje autoriteta u završavanju nezakonitih poslova, a najznačajnije aktivnosti u kojima ima korupcije su javni natječaji i licitacije. (Violeta Palaska)

Makedonija: Potraga za kreditom
Makedonija je zatražila kredit od 100 milijuna eura od desetak stranih banaka Makedonija je za financiranje proračunskog deficita. Makedonski ministar financija Trajko Slaveski izjavio je da je zahtjev upućen desetini stranih banaka i da je krajnji rok za dostavu ponuda istekao u petak. Slaveski je tom prilikom podsjetio da je Makedonija takve kredite tražila u listopadu i studenom prošle godine od domaćih banaka, ali da su zahtjevi sada upućeni i stranim bankama. Makedonski ministar financija Trajko Slaveski će tijekom ovog mjeseca otputovati u Washington na razgovore s Međunarodnim monetarnim fondom, dok se misija MMF-a u Makedoniji očekuje početkom svibnja. Razlog ovog putovanja je činjenica da je Makedonija zatražila od deset velikih inozemnih banaka komercijalan zajam od 50 do 100 milijuna eura. Makedonske vlasti će u međuvremenu poduzeti sve moguće mjere i neophodna prilagođavanja državnog proračuna, a prihodi u prva dva mjeseca ove godine su pet posto ispod planiranih. Slaveski je obećao kako će makedonska Vlada nakon izbora usmjeriti svoje napore na financijske probleme Makedonije. U isto vrijeme, Olli Rehn, evropski dužnosnik za proširenje izjavio je u povodu drugog izbornog kruga u Makedoniji da je Makedonija pozitivno odgovorila na europsku poruku i time potvrdila opredjeljenje za ispunjavanje uvjeta europskih standarda te da nastavlja putem procesa za približavanje Evropskoj uniji. Sada, kada su izbori završeni vrijeme je da se intenziviraju reforme s ciljem ispunjenja standarda koje je EU postavila. Točnije, moraju se vidjeti rezultati sudskih reformi, borbe protiv korupcije i reforma javne administracije, poručio je Rehn te pozvao sve makedonske političke lidere na konstruktivan dijalog. (Vlado Naumovski)

Albanija: Nove kritike opozicije
Čelnici opozicijskih stranaka saopćili su kako je pridruživanje Albanije NATO-u uspjeh za sve građane koji su uradili ono što je bilo potrebno kako bi zaslužili članstvo. Čelnik opozicijskog Socijalističkog pokreta za integraciju Ilir Meta izjavio je kako članstvo u NATO-u zahtjeva od albanske Vlade i svih njezinih dužnosnika iskazivanje veće pouzdanosti i odgovornosti. Također je pozvao Vladu na rješavanje svih preostalih manjkavosti u procesu izdavanja novih elektroničkih osobnih iskaznica kako bi svi birači mogli glasovati na parlamentarnim izborima 28. lipnja. Početkom mjeseca, opozicija se također obrušila kritikama na albansku Vladu. Opozicijska Socijalistička stranka (SP) kritizirala je vladu, zbog toga što nije dobro pripremila zemlju za opće izbore koji se trebaju održati 28. lipnja. Socijalistička stranka je saopćila kako Albanija ne može jamčiti da će jedan od pet birača moći glasovati zbog tehničkih poteškoća u izdavanju osobnih iskaznica, procesa koji je započeo u siječnju. Birači na biralištima trebaju pokazati putovnicu ili novu elektroničku osobnu iskaznicu. (Violeta Palaska)


Utorak, 07.04.2009.

Slovenija: Novi suvlasnik Petrola
Trgovačko poduzeće Mercator otkupilo je od Nove Ljubljanske banke 6,06 posto odnosno 126.365 dionica naftne industrije Petrol čime je postao njegov suvlasnik, objavili su jučer slovenski mediji. Radi se o dionicama koje je NLB prošlog tjedna zaplijenila holdingu Istrabenzu zbog neispunjavanja obaveza iz ugovora. Merkator je na internet stranici Ljubljanske burze saopćio da je ugovor o kupovini dionica Istrabenza od Nove Ljubljanske banke sklopio u okviru svojih aktivnosti za kratkoročno upravljanje likvidnim rezervama i radi usmjeravanja godišnjih tokova novca u nove investicijske programe. S obzirom na dinamiku planiranih investicija u ovoj godini, Mercator planira da kupljene dionice Petrola otuđi najkasnije do kraja rujan. Slovenski mediji pišu kako je NLB zaplijenjene dionice Petrola prodala Mercatoru za potrebe države kao suvlasnika Petrola kako bi izbjegla teškoće u sukobu sa privatnim vlasnicima tog poduzeća. Problem je i u činjenici da je predsjednik uprave Mercatora Žiga Debeljak posao sklopio očito na svoju ruku mimo volje i znanja vlasnika polovine Mercatora, Pivovarne Laško i nadzornog savjeta kompanije. Nagađa se kako je Debeljak taj trideset milijuna eura vrijedan posao sklopio kako bi pomogao grupu državnih vlasnika da na skupštini Petrola nadjača drugu grupu privatnih vlasnika, koju čine kompanije Darija Južne, zatim, Istrabenz, Julius Fond Lea Ivanjika i NFD holding Staneta Valanta. Nova Ljubljanska banka (NLB) je prošlog tjedna stekla 126.365 dionica, odnosno 6,057-postotni udio naftnog poduzeća Petrol. Spomenute je dionice zaplijenila holding društvu Istrabenz na temelju neispunjavanja obveza iz ugovora o prodaji i reotkupu dionica, pojasnili su u Petrolu za slovenske medije. Na taj je način Nova Ljubljanska banka, koja je i dosad bila među većim pojedinačnim dioničarima Petrola, povećala svoj vlasnički udio u navedenom društvu na više od 12 posto. Prema podacima s internetske stranice Petrola, na dan 31. prosinca prošle godine, NLB je posjedovala ukupno 126.515 dionica, koje predstavljaju 6,06-postotni vlasnički udio. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Manje novca od poreza
Prema posljednjim procjenama, hrvatska država u ovoj godini i nakon rebalansa proračuna, očekuje da će od poreza na dobit prikupiti više od 10,3 milijarde kuna, ali ekonomski stručnjaci smatraju taj iznos nerealnim. Neke procjene stručnjaka govore kako bi pad mogao iznositi i do 10 posto ili više od milijardu kuna. Razlog tome su slabiji poslovni rezultati brojnih vodećih hrvatskih tvrtki u prošloj godini, što će za posljedicu imati i manje prihode od poreza na dobit, koji u Hrvatskoj iznosi 20 posto i jedan je od značajnijih punjača državne blagajne. Pliva je u prošloj godini ostvarila neto gubitak od 255 milijuna kuna, a s gubitkom je poslovalo i niz drugih tvrtki. Istodobno, brojne su hrvatske tvrtke, prema objavljenim podacima, 2008. godinu zaključile sa slabijim poslovnim rezultatima nego ranijih godina. Među njim su i Kraš i Adris grupa. Dobar dio loših rezultata se pripisuje recesiji, čije su se naznake potkraj prošle godine već uvelike osjećale. Tako se stručnjaci slažu u ocjeni da je već u prošloj godini bio izražen pad dobiti hrvatskih tvrtki, pa je malo vjerojatno da će država uspjeti prikupiti planirani iznos od poreza na dobit, te upozoravaju na velik rizik od podbačaja svih poreznih prihoda, pa tako i od poreza na dobit. I bivši hrvatski ministar financija Mato Crkvenac upozorava na to kako su očekivanja države od poreza na dobit u ovoj godini nerealna. „U ministarstvu financija očito vrlo optimistično gledaju na stvari. Prihodi od poreza na dobit u ovoj bi godini mogli pasti i znatno više od pada ukupne gospodarske aktivnosti“, poručio je Crkvenac. U ministarstvu financija su opovrgnuli njegove tvrdnje, te je saopćeno kako su projekcije ministarstva realne. One se temelje na određenim analizama i stojimo iza tih brojki, saopćeno je iz ministarstva, ali je ipak naglašeno kako ništa nije moguće sa sigurnošću prognozirati, što znači da bi prihodi od poreza na dobit na kraju mogli podbaciti i za više od 145 milijuna kuna, za koliko su umanjeni rebalansom proračuna. Da situacija ipak nije tako crna slaže se i dio ekonomskih analitičara, koji podsjećaju da, primjerice, banke spadaju među najveće platiše poreza na dobit, a one su u prošloj godini dobro poslovale. Uz to, upozoravaju i kako prihodi od tog poreza u velikoj mjeri uključuju dobit Hrvatske narodne banke. Podbace li u ovoj godini porezni prihodi više od zacrtanog plana, ministarstvo financija bi u državnu blagajnu moglo povući dobit javnih poduzeća, naravno, onih koja još posluju s dobitkom. Recept je to koji nude pojedini ekonomisti, a ta zamisao, čini se, nije strana ni ministru financija Ivanu Šukeru, koji je nedavno i sam upozorio na tu mogućnost. Ipak, stručnjaci upozoravaju kako bi država, iako kao vlasnik javnih poduzeća ima pravo na slobodno raspolaganje njihovom dobiti trebala voditi računa o tome kako bi se povlačenje dobiti odrazilo na poslovanje tih poduzeća. Tako bi se moglo dogoditi da ih država, u slučaju da se odluči za povlačenje dobiti, naknadno mora dotirati novcem poreznih obveznika. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Bez smanjenja plaća
Ministar energetike i industrije Federacije BiH Vahid Hećo jučer je izjavio kako se ne slaže s Vladinom najavom da se do kraja svibnja ograniče plaće u javnim poduzećima, jer bi bile velike posljedice njegove provedbe, tvrdi. Plaće u upravama javnih poduzeća kreću se od 2.000 do 9.000 KM, a kako ih ovaj zakon vezuje za prosječnu platu u Federaciji BiH, koja iznosi oko 770 KM, one bi morale biti smanjene na oko 4.000 KM. „Smanjenje plaća direktora javnih poduzeća smanjilo bi prosječnu platu u Federaciji BiH i priljev sredstava u fondove, a to bi bio domino efekt čije je posljedice teško sagledati. Zakon treba mijenjati iako mislim da će to u Parlamentu Federacije BiH ići veoma teško“, ocijenio je Hećo. U prosincu prošle godine Parlament Federacije BiH je usvojio Zakon o platama i drugim materijalnim pravima članova organa upravljanja u institucijama i javnim poduzećima u većinskom vlasništvu Federacije BiH. Prema tom zakonu, plaće direktora mogu iznositi maksimalno do pet prosječnih plaća u Federaciji BiH isplaćenih u posljednja tri mjeseca, a naknade članova upravnih i nadzornih odbora do 80 posto naknade predsjednika odbora, koji primaju do dvije prosječne plate u Federaciji BiH. Iz tog zakona su izuzeti Razvojna banka, Agencija za bankarstvo i Regulatorna komisija za struju u FBiH (FERK). U Parlamentu Federacije BiH smatraju da su takvi zahtjevi neprihvatljivi. „Taj zakon se odnosi na javna poduzeća na svim nivoima vlasti i ne možemo govoriti o nelikvidnim poduzećima koja su pred stečajem i visokim plaćama direktora i ne možemo govoriti o izlazu iz krize“, rekao je Omer Vatrić, predsjednik Parlamentarnog odbora za financije. On je upozorio da ni visoka dobit nekih javnih poduzeća nije rezultat tehnoloških dostignuća ili kvaliteta usluga, nego monopolskog položaja na tržištu. Direktor Međunarodnog aerodroma u Sarajevu ima platu 8.715 KM, a dva člana uprave po 7.152, direktor 'BH telecoma' 7.914, a šest članova Uprave po 5.953, direktor HT-a Mostar 7.000, a tri člana Uprave po 6.000 KM. Direktor 'BH pošte' prima 6.418 KM, a tri člana Uprave po 4.050, direktor 'Hrvatskih pošta' ima 4.907, a članovi Uprave po 3.954, direktor 'Cesta' Mostar 4.293, a tri člana Uprave po 2.888. Direktor 'BH Airlinesa ima plaću 4.850 KM, a dva člana Uprave po 3.300, direktor 'Željeznica Federacije BiH' 3.684 KM, a šest članova Uprave po 2.632 KM, direktor 'Sarajevoputeva' 3.418, a jedan član Uprave 2.360 KM, direktor 'Aluminija' 6.250 KM, te 'Bosnalijeka' 8.825 KM. Ilustrativni su podaci i o prosječnim platama uposlenih u javnim poduzećima. U 'BH telecomu' prosječna plaća je 1.582 KM, u HT-u Mostar 1.536, 'Željeznicama FBiH' 934, Međunarodnom aerodromu Sarajevo 1.384, 'Cestama' Mostar 600, 'Elektroprivredi BiH' 1.600, 'Elektroprivredi HZ HB' 1.439, 'BH gasu' 1.607, 'Aluminiju' 1.750, te 'Bosnalijeku' 1.207 KM. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Rekorderi po kamatnim stopama
Prema jučer objavljenim podacima, Prosječna kamata na kratkoročne pozajmice u Srbiji u ožujku je iznosila više od 57 posto, što je najviša kamata, ne samo u regiji, već i u Evropi. Prosječna kamata na kratkoročne pozajmice u Srbiji prošlog mjeseca iznosila je nešto više od 57 posto, pokazuju podaci Narodne banke Srbije. Na temelju tih pokazatelja, građani Srbije plaćaju najskuplje zajmove ne samo u regiji, nego i u Evropi. Krajem prošle godine prosječna kamata na kratkoročne kredite u Srbiji iznosila je oko 30, a u siječnju gotovo 33 posto. Na tržištu Srbije trenutno posluju 34 banke i sve one imaju jednu zajedničku, jasno uočljivu karakteristiku u poslovanju, visoke marže na gotovo sve vrste pozajmica. Zato i ne čudi, slažu se i ekonomisti, što prosječna kamata na gotovinu i potrošačke kredite, kreditne kartice i minuse na tekućim računima iznosi nevjerojatnih 57,38 posto. „Mi imamo, ne samo sada, nego i u ranijem periodu, zelenašku kamatnu stopu. To je prvenstveno posljedica visokog rizika koji postoji ovdje, koji se uračunava u cijenu novca, odnosno prilikom formiranja kamatne stope. I to je posljedica kreditno monetarne politike koju vodi Narodna banka Srbije“, izjavio je jučer Saša Đogović iz Instituta za tržišna istraživanja. Guverner Jelašić to pravda održavanjem stabilnosti cijena, što je bankarima upravo jedan od razloga za visoke kamate. Za visoke kamate i ovu visoke od preko 57 posto, koja visinom ulazi u anale bankarskog poslovanja, guverner smatra kako imaju i neku vrstu edukativne funkcije. „Jedan veliki broj banaka namjerno koristi takve kamatne stope, da ni u kom slučaju ljudi ne bi koristili takve kamatne stope, već samo dozvoljeni minus, da se na takav način zadužuju”, ocijenio je guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić. On je rekao kako se iskreno nada da će to utjecati i u Srbiji, kao i u drugim zemljama, da ljudi neće koristiti takav vid zaduživanja”, rekao je on. Ekonomisti smatraju kako cijena bankarskih pozajmica zapravo najviše govori o trenutnom stanju u privredi Srbije. Ocjena stručnjaka je da ovako visoka kamatna stopa ukazuje na nivo nelikvidnosti u privredi, nivo nelikvidnosti stanovništva, i želju da se dođe do gotovog novca. Prema podacima biltena Narodne banke Srbije, od rujna do veljače, stanovništvo Srbije je dugove prema bankama smanjilo za 132 milijuna eura, najviše za minuse po tekućim računima, ali su zabilježena i sve češća kašnjenja pri otplati. Monetarni odbor Narodne banke Srbije smanjio je jučer referentnu kamatnu stopu sa 16,5 na 15 posto. Prema ocjeni Monetarnog odbora, razlozi za ublažavanje restriktivnosti monetarne politike su usporavanje inflacije u martu i očekivanje niske inflacije u narednom periodu, kao i najava aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom koji trebaju doprinijeti održavanju makroekonomskih ravnoteža. Na zadržavanje niskih mjesečnih stopa inflacije će utjecati i odlaganje poskupljenja električne energije, kao i Memorandum Vlade Srbije o kretanju reguliranih cijena, koji predviđa da njihov rast u ovoj godini neće prijeći 15 posto. Zbog pada ekonomske aktivnosti i smanjene likvidnosti u privredi već je značajno smanjena tražnja, a najava restriktivnih mjera fiskalne politike doprinijeti će smanjenju potrošnje i inflatornih pritisaka po tom osnovu, ocijenio je Monetarni odbor. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Izrada socijalnih kartona
Crnogorsko ministarstvo zdravlja, rada i socijalne skrbi donijelo je dokument naziva 'Izrada detaljnih specifikacija neophodnih za izradu socijalnog kartona građana', čime su stvorene sve pravne pretpostavke za realizaciju projekta na koji se u Crnoj Gori čeka godinama, objavili su jučer crnogorski mediji. Pomoćnik ministra zdravlja, rada i socijalne skrbi za sektor informatike, investicija i analitike, Nebojša Todorović potvrdio je medijima kako bi prema procjenama ministarstva, Crna Gora socijalni karton građana trebala dobiti najkasnije do 2011. godine. „Imamo dokument na osnovu kojeg možemo da raspišemo javni natječaj za izradu socijalnog kartona. Ovogodišnjem budžetom za tu namjenu predviđeno je 700.000 eura, a ostatak novca će biti predviđen budžetom za narednu godinu. Ukupna vrijednost ovog projekta sa potrebnim hardverom procijenjena je na 1,9 miliona eura“, naveo je Todorović. Sam dokument je izrađen na temelju hrvatskog iskustva, a pored domaćih stručnjaka na izradu dokumentu radili su i konsultanti iz Irske. Prema riječima zamjenika ministra Todorovića, osobi u stanju socijalne potrebe biti će potrebno da prijavi samo svoj matični broj i neće mu biti potrebne bilo kakve potvrde iz drugih institucija. Ministarstvo će po službenoj dužnosti provjeriti imovinsko stanje tog lica u katastru nekretnina, kao i podatke iz Porezne uprave i drugih institucija. On je istaknuo kako će socijalni karton omogućiti izgradnju efikasnog sistema socijalne zaštite, da će biti usklađen sa potrebama građana i da će osigurati pravovremenu i efikasnu primjenu zakona i drugih pozitivnih propisa u oblasti socijalne zaštite, a na dobrobit građana. „Izrada tako značajnog projekta ima za cilj odvijanje reformskih procesa koji se oslanjaju na međunarodne i evropske ciljeve općeg ekonomskog i socijalnog razvoja društva koje treba da dovede do smanjenja siromaštva, osiguravanja kvalitetnije zaštite djece, osoba sa invaliditetom, starih osoba i ostalih socijalno ugroženih grupa građana“ dodao je Todorović. Očekivane koristi od sistema socijalnog kartona biti će efikasnija materijalna davanja, odnosno, usmjeravanje novca na one korisnike koji zaista ispunjavaju uvjete za ostvarivanje prava, uvođenje standardizacije u radu, stvaranje temelja za razvoj novih usluga u sistemu socijalne zaštite, omogućavanje stvaranja preciznih i točnih izvještaja, olakšavanje i ubrzavanje procedure dobivanja socijalne pomoći za građane. Todorović je naveo kako će predloženi model socijalnog kartona donijeti korištenje socijalnog kartona kao tzv. elektroničkog novčanika. Istovremeno, socijalni karton će omogućiti i namjensko korištenje socijalne pomoći, na primjer korištenjem trajnog naloga za plaćanje računa za električnu energiju, odnosno ograničavanjem dnevno dostupnih sredstava na elektroničkom novčaniku. Na taj način, uvođenje elektroničkog novčanika omogućit će crnogorskim građanima u potrebi namjensko korištenje socijalnih davanja upravo za one svrhe za koje su i namijenjene. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Španjolska ne zna za priznanje
Kosovski premijer Hashim Thaci izjavio je jučer kako će Španjolska u ne tako dalekoj budućnosti priznati nezavisnost Kosova, objavili su jučer lokalni mediji. Prištinski list 'Ekspres' prenio je da je visoki predstavnik Evropske Unije za vanjsku politiku i sigurnost Javier Solana poručio kosovskom premijeru, tokom sastanka u petak u Bruxellessu, da Priština treba zaboraviti Španjolsku, jer ta zemlja nikada neće priznati nezavisnost Kosova. Po povratku iz Bruxellessa, Thaci je rekao da će Španjolska u ne tako dalekoj budućnosti priznati nezavisnost Kosova. Thaci je također izjavio da je na svim sastancima u Bruxellessu dobio podršku evropskih dužnosnika zbog postignutog napretka i uspjeha Kosova tokom više od godinu dana nezavisnosti. „Ovu podršku smo dobili od Solane, predstavnika Evropske komisije za Balkan Pierrea Mirela, kao i predstavnika Češke kao predsjedavajuće zemlje Evropske Unije, rekao je on. Premijer Kosova je, kako je rekao, tokom posjete izrazio spremnost za izgradnju demokratske i multietničke države Kosova. „Izrazio sam spremnost za ispunjenje svih neophodnih demokratskih kriterija koji predstavljaju i naše vrijednosti za izgradnju demokratskog Kosova“, rekao je Thaci. Predstavnik Evropske unije za vanjsku politiku i sigurnost Javier Solana poručio kosovskim liderima da Španjolska ne namjerava priznati Kosovo. „Španjolski dužnosnici ne misle priznati nezavisnost Kosova, tako da se Priština niti ne treba fokusirati na traženje priznanja nezavisnosti od Španjolske“, rekao je Solana premijeru Kosova Hashimu Thaciju tokom sastanka u Bruxellessu. Solana je prema napisima kosovskih medija sugerirao da kosovski dužnosnici pokušaju tražiti priznanje od strane država koje imaju 'mekši stav' prema stvaranju nove države. "Glasnogovornik Vlade Kosova Memlji Krasniqi rekao je kako će Vlada Kosova nastaviti tražiti priznanje od Španjolske e i da se Vlada nada brzoj odluci o priznaju i preostale četiri članice Evropske Unije koje to nisu učinile, a to su Slovačka, Rumunjska, Cipar i Grčka. (Violeta Palaska)

Makedonija: Novi krediti
Makedonija je od desetak inozemnih banaka Makedonija je zatražila kredit od 50 do 100 milijuna eura za financiranje proračunskog deficita. Makedonski ministar financija Trajko Slaveski izjavio je kako je zahtjev upućen desetini stranih banaka i da je krajnji rok za dostavu ponuda istekao u petak. Slaveski je tom prilikom podsjetio da je Makedonija takve kredite tražila u listopadu i studenom prošle godine od domaćih banaka, ali da su zahtjevi sada upućeni i stranim bankama. Trgovinski deficit Makedonije je u prva dva mjeseca ove godine iznosio je 414,3 milijuna dolara. Robna razmjena s inozemstvom je u istom razdoblju opala je za 33 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, pokazuju najnoviji podaci makedonskog Državnog zavoda za statistiku. Makedonija je prošlu godinu završila s deficitom od 2,87 milijarde dolara, što je bilo za milijardu dolara više nego 2007. godine. U siječnju i veljači najviše se izvozio feronikal, proizvodi od čelika i odjeća, a uvozila sirova nafta, električna energija i motorna vozila. Izvoz je u veljači smanjen za 44,8 posto, a uvoz za 30 posto. Makedonija ne stoji bolji niti na putu eurointegracija. Izvjestitelj Evropskog parlamenta za Makedoniju Erick Meyer zatražio je od Evropske komisije da potvrdi jesu li općeprihvaćeni izrazi 'Makedonci' i 'makedonski' i kod zemlje MK zamijenjeni s naznakom da će biti definirani. Pitao je i vodi li Evropska Komisija računa da stvaranjem ovakve neizvjesne situacije širi spor u nova područja, koja su mnogo kompliciranija i osjetljivije jer zadiru u nacionalni identitet i postaju nemoguća za rješavanje. Meyer je kratko bio informiran da se riječ "makedonski" neće koristiti pa je zatražio iscrpno službeno objašnjenje od Evropske Kmisije. Odgovor Komisije je bio da se nalazi u zbunjujućoj situaciji koja neće utjecati na Evropsku Uniju, ali kojom je jako zadovoljna Grčka. (Vlado Naumovski)

Albanija: Pomoć za svladavanje krize
Za vrijeme dvodnevne donatorske konferencije koja je krajem prošlog tjedna održana u Tirani, glavni tajnik za proširenje pri Evropskoj komisiji (EK) Michael Leigh priopćio je kako je Evropska Unija pripremila paket pomoći balkanskim zemljama u iznosu od 750 milijuna eura za prevladavanje trenutačne krize. Taj paket uključuje 150 milijuna eura koji će biti dodijeljeni u sklopu takozvanog Predpristupnog instrumenta i oko 600 milijuna eura koje će dati međunarodne financijske institucije. Konferenciji u Tirani je prisustvovalo oko 200 predstavnika međunarodnih financijskih institucija. U međuvremenu, Albanija je posudila ukupno 250 milijuna eura od banaka kako bi se pokrio deficit. Albanski ministar financija izjavio je kako će država posuditi 250 milijuna eura od Deutsch banke i grčke Alpha banke kako bi se mogao pokriti državni budžetski deficit. Ove dvije banke su odabrane po završetku međunarodnog javnog natječaja, na koji se prijavilo sedam banaka. Ministarstvo nije davalo detalje oko samog javnog natječaja za koji se procjenjuje da će biti dovoljan za pokrivanje budžetskog deficitia kao i za novu autocestu koja bi trebala povezivati Albaniju i susjedno Kosovo. Budžetski deficit Albanije za 2009. godinu se procjenjuje na 4,2 posto bruto nacionalnog proizvoda. I prošle je godine albanska Vlada uzela zajam vrijednosti 230 milijuna eura kako bi pokrila deficit. (Violeta Palaska)


Ponedjeljak, 06.04.2009.

Slovenija: Proglašen stečaj
Uprava slovenske tvrtke Istrabenz je u petak i službeno na internetskim stranicama Ljubljanske burze objavila nesolventnost tvrtke, nakon što s kreditorima i tri najveća dioničara nije uspjela postići dogovor o izlasku iz krize. Nadzorni odbor Istrabenza već je proglasio nesolventnost tvrtke početkom prošlog tjedna, kada je i izvršni direktor Igor Bavčar ponudio ostavku. Prema zakonu, uprava kompanije ima rok do 30. travnja sastaviti nacrt plana za financijsko restrukturiranje. U međuvremenu je broj kreditora koji su uzeli dionice Istrabenza u zamjenu za otplatu kredita povećan, nakon što su to učinile i Probanka i Hypo Alpe Adria Banka. HAAB je pozvala Istrabenz da pokrije razliku između vrijednosti dionica koje je uzela i obaveza kompanije prema banci, koje zajedno s kamatama dostižu 6,3 milijuna eura. Prva banka koja je uzela dionice Istrabenza bila je UniCredit banka Slovenija, koja je preuzela kontrolu nad 8 posto dionica trgovačkog lanca Mercator i male pakete dionica Petrola i Save, dok je najveća slovenska banka NLB preuzela 6 posto Istrabenzovog paketa dionica u Petrolu. Istrabenz, koji kreditorima duguje oko 930 milijuna eura, u svom sastavu ima 73 kompanije. Dionicom kompanije Istrabenz se nije trgovalo niti prošli tjedan, kada je cijena uz promet jednom dionicom pala za 10 posto na 8,64 eura. Ljubljanska burza je nakon otvaranja priopćila da je privremeno, odnosno na deset trgovinskih dana, zaustavila trgovanje dionicom Istrabenza. Prekid trgovanja će trajati zaključno do 16. travnja. Trgovanje je zaustavljeno na zahtjev kompanije. Nekoliko minuta prije toga, Ljubljanska je burza zaustavila i trgovanje dionicom Maksime Holding, koja drži četvrtinu vlasništva u Istrabenzu, također do 16. travnja. Nakon ove objave Ljubljanske burze, dionicama Istrabenza i Maksime holding se počelo trgovati na www.drugaborza.com. Ta je stranica namijenjena davanju ponuda za kupnju i prodaju dionica slovenskih tvrtki s kojima se ne trguje na Ljubljanskoj burzi. Ona nije trgovinska platforma već oglasna ploča na kojoj zainteresirani prodavatelji traže potencijalne kupce i obratno. Također, Nova Ljubljanska banka stekla je 6,06 posto dionica Petrola od koparskog holdinga Istrabenza Nova Ljubljanska banka je stekla 126.365 dionica ili 6,057 posto vlasništva u slovenskoj naftnoj kompaniji Petrol, koje je do petka držao holding Istrabenz, a transakcija se temelji na neispunjenim obvezama iz ugovora o prodaji i reotkupu dionica, objašnjeno je iz Petrola. Time je najveća slovenska banka, koja je i do sada bila među većim dioničarima Petrola, svoj vlasnički udjel u toj naftnoj kompaniji povećala iznad 12 posto. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Zatvaranje agencija za nekretnine
Posljednji podaci pokazuju da su agencije za posredovanje u prometu nekretninama u Hrvatskoj već pogođene financijskom krizom i slabom prodajom stanova, a početkom ovog mjeseca se očekuje zatvaranje najmanje trećine postojećih agencija. Tada na snagu stupa novi zakon koji će postrožiti uvjete poslovanja i iz konkurencije izbaciti sve one koji nisu spremni uložiti u kvalitetu usluge i obrazovanje zaposlenika. Novi zakon, koji je donesen u listopadu 2007., propisuje, među ostalim, da barem jedan zaposlenik agencije mora imati položen stručni ispit, određena je maksimalna provizija od ukupno 6 posto, svaka agencija za nekretnine mora uplatiti osiguranje od štete u iznosu do 600.000 kuna godišnje, poslovni prostori moraju biti odvojeni od stambenog i drugo. Agencije su imale rok za prilagodbu imale 18 mjeseci, koji istječu tijekom ovog mjeseca, kada će se kristalizirati koje se agencije ozbiljno bave posredovanjem i spremne su se prilagoditi, a kojima je to bila usputna djelatnost pa će radije zatvoriti nego platiti edukaciju i osiguranje. Dodatna novost je također što će po prvi put postojati registar agencija koji će se voditi pri HGK, a sve će članice morati voditi evidenciju svih prodanih nekretnina i prometa. Neki vlasnici agencija su zadovoljni novim pravilima jer će tržište biti transparentnije, a usluge agencija kvalitetnije. Procjenjuje se da će opstati oko 70 posto trenutno postojećih agencija. Jasminka Biliškov, potpredsjednica Udruženja za posredovanje nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori procjenjuje kako se tridesetak posto agencija neće prilagoditi novom zakonu. Od propisa koji stupaju na snagu u travnju najkorisnijim smatra edukaciju agenata. „Zakon je potekao od Udruženja koje je deset godina pokušavalo nešto promijeniti na lokalnom tržištu. Konzultirali su nas pri sastavljanju Zakona i većina je naših sugestija prihvaćena. Novi propisi svakako će raščistiti puno toga na tržištu, otpast će dio agencija, i to onih koje su djelovale ‘iz kuhinje' i bavile se nekretninama usput“, rekla je Jasminka Biliškov. Od obavezne edukacije agenata, kako je istaknula, najviše će dobiti sami klijenti koji će se sada moći pouzdati u svog agenta i kada se radi o pravnim i ekonomskim aspektima kupoprodaje. „Pravni aspekt je važan kada se kupuje nekretnina, a na stručnim seminarima se o tome puno uči. Posrednici uče i o ekonomskim aspektima, poput poreza, ali i o procjeni nekretnine i arhitekturi“, nabrojila je Jasminka Biliškov, dodajući da će od promjene zakona profitirati svi, i kupci i prodavatelji i same agencije jer će spekulanti izaći iz igre. Vrijeme za prilagodbu novom zakonu istječe početkom ovog mjeseca, kada će brojne agencije staviti ključ u vrata, no dio je već sada pokleknuo zbog krize i slabije prodaje stanova. S obzirom na to da trenutno ne postoji registar svih agencija, nema ni točne brojke koliko ih se do sada zatvorilo. Međutim, djelatnici web oglasnika i vlasnici drugih agencija primjećuju da se dio konkurencije ugasio. Dio je zatvoren, ali tek će se za koji mjesec vidjeti prave posljedice krize. Svi koji su vezani uz građevinsku industriju sada su u krizi i problemima, a po tome se ne razlikuju male i velike agencije. Možda je još teže opstati većim agencijama jer imaju više zaposlenika koje treba platiti, a veći su im i ostali troškovi, saopćeno je iz udruženja. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Povećana proizvodnja rafinerije
Pogoni za proizvodnju hidrokrekiranih baznih ulja i parafina Rafinerije ulja Modriča, koji su prije par dana svečano pokrenuti, uskoro će povećati za pet puta godišnju produkciju tog privrednog kapaciteta. Rafinerija ulja Modriča sa novim postrojenjima planira povećati godišnju proizvodnju sa sadašnjih 11.000 na 60.000 tona motornih ulja i maziva. Milorad Dodik, premijer Republike Srpske, je prilikom otvaranja novih pogona izjavio da će pokretanje dodatne proizvodnje u Rafineriji ulja Modriča eliminirati uvoz sirovine. Na svečanosti kojoj su uz dužnosnike Republike Srpske i Federacije BiH prisustvovali ruski ambasador Konstantin Šuvalov i predstavnici 'Zarubežnjefta' i Vnješ ekonom banke, Dodik je rekao da taj posao nije mogao biti ostvaren bez uključivanja ruskih partnera. Također je posebno naveo stalnu podršku Ambasade Rusije i ambasadora u BiH, ali i podršku kompletnog rukovodstva Ruske Federacije. Prema njegovim riječima, posebno je značajno što je ovaj projekt realiziran u vrijeme velike ekonomske krize, jer su otvorena nova radna mjesta i pokrenuta nova postrojenja. Konstantin Šuvalov, ambasador Rusije u BiH, ocijenio je da prisutnost ruske kompanije 'Zarubežnjeft' u naftnom sektoru Republike Srpske predstavlja faktor ekonomskog rasta, a ne samo način obrane od ekonomske krize. Šuvalov je na ceremoniji puštanja u rad dva nova pogona u Rafineriji ulja u Modriči istakao da ekonomski uspjesi, pogotovo u uvjetima ekonomske krize, znače da rukovodstvo Republike Srpske provodi pravilnu socijalno-ekonomsku politiku. Ambasador smatra da će dobre investicije u Brodu i Modriči navesti i druge ruske kompanije da ulažu u privredu u RS. Vladimir Dimitrijev, predsjednik Vnješ ekonom banke, koja financijski stoji iza projekta pokretanja naftne industrije Republike Srpske izjavio je da je uvjeren da će sva kreditna sredstva biti vraćena. Koliko pažnje ovom projektu poklanjaju u Vnješ ekonom banci, Brunič je objasnio riječima da se na ovakva mjesta obično šalju savjetnici, ali da on dolazi osobno jer navija za uspjeh tog projekta. Pero Dugić, direktor Rafinerije u Modriči, kazao je da je pokretanjem novih postrojenja, koja će koristiti sirovinu iz Rafinerije nafte, prestati uvoz sirovine za proizvodnju ulja. On je rekao da će nasuprot tome značajno biti povećan izvoz, jer u svijetu vlada ogromna potražnja za hidrokrekiranim uljima koja proizvodi malo koja rafinerija. Navodeći da će proizvodnja na godišnjem nivou dostići oko 60.000 tona, Dugić je kazao kako nema bojazni za plasman tih proizvoda jer je u Rafineriju već stiglo više zahtjeva i predugovora velikih evropskih proizvođača za isporuku tih ulja. Pokretanje proizvodnje puno znači i radnicima rafinerije koji su prilikom prodaje sumnjali da će biti ulaganja, ali prema njihovim riječima, sada je svima jasno da je pred rafinerijom lijepa budućnost, te da samo ljudi koji su u ovom poslu mogu znati koliko je ovo značajan dan. Milorad Dodik, premijer RS, izjavio je da će ruski partneri nastaviti sa investiranjem u naftnu industriju Republike Srpske i da će te investicije biti odvijane prema predviđenom planu. Dodik je rekao da se sve aktivnosti u vezi sa pokretanjem Rafinerije ulja u Modriči i prošlogodišnje pokretanje proizvodnje u Rafineriji Brod odvijaju prema utvrđenom planu i dinamici, koji su prošle godine dogovoreni sa ruskim partnerima u Moskvi. On je kazao da pored daljih ulaganja u proširenje i modernizaciju kapaciteta u Rafineriji nafte u Brodu da u bliskoj budućnosti treba početi modernizacija pumpi 'Petrola'. (Mirasad Ajnadžić)

Srbija: Štednja javnih poduzeća
Srbijanska javna poduzeća su dostavila Vladi Srbije prijedlog za smanjenje troškova u tim kompanijama, ali neke od njih ipak i dalje planiraju isplatu bonusa i u kriznoj godini. Vlada Srbije nije još raspravljala o novim mjerama štednje, koje su, po njenoj preporuci, osmislila javna poduzeća. Većina kompanija u većinskom državnom vlasništvu ne planira nikakve bonuse za uspješnost menadžera, a većina je odlučila štedjeti i na reprezentaciji. Ipak, pojedine kompanije vjeruju kako bi bonuse trebalo i zadržati. Tako ove godine isplatu bonusa je najavila kompanija 'Telekom' i 'Srbijašume', dok u Zavodu za udžbenike vjeruju da bi bilo dobro da se u ovoj godini isplate četiri prosječne plaće kao godišnju nagradu. Također, menadžment 'Jata' je odlučio da, usprkos činjenici da je u prošloj godini radio sa gubitkom, bude rekorder po primanjima među menadžerima javnih poduzeća. Sa isplatom od oko 4.000 eura za veljaču, nacionalni avioprijevoznik imao najplaćenijeg direktora. Nešto ispod tog iznosa primaju i direktori EPS-a, 'Transnafte', 'Službenog glasnika', 'Telekoma'. Ono što je novost i po čemu su javna poduzeća sa 100 posto ispunila očekivanja svog osnivača, je to da više nema menadžerskih ugovora. Reprezentacija će se djelomično reducirati, pa tako u nekim od navedenih kompanija direktorima i dalje ostaju poslovne kartice. Kako nam je potvrđeno u ministarstvu financija, izvještaj javnih poduzeća će, vjerojatno, biti razmatran na slijedećoj sjednici Vlade. Tada će se, prema najavama, donijeti i odluka da se u ovoj godini od dobiti javnih poduzeća u budžet uplaćuje 100, umjesto predviđenih 50 posto. U međuvremenu, član Ekonomskog savjeta Vlade Srbije Jurij Bajec izjavio je kako uz pregovore sa MMF-om, Vlada Srbije traži rešenje koje će najmanje pogoditi siromašne, a jedno do njih je povećanje PDV-a na 20 posto. Bajec smatra da će građani, ukoliko Vlada Srbije umjesto solidarnog poreza, poveća PDV ipak biti manje pogođeni, jer će imati mogućnost izbora. Međutim, povećanje PDV-a bi moglo pogoditi prije svih, kako je rekao, najsiromašnije građane. On smatra da je Vlada pogriješila što je izašla u javnost sa prijedlogom solidarnog poreza, a zatim najavila da je moguće da će odustati od njega. Govoreći o reformi državne uprave, Bajec je rekao kako se to ne može napraviti preko noći i da je potrebno sistemsko rešenje. On kaže da se vlada nije odlučila na smanjenje broja državnih službenika jer ih štiti Zakon o radu i Zakon o državnim službenicima. „Vjerujem da će ova situacija, koja nije ni malo dobra i koja će trajati sigurno čitavu ovu godinu i dobar dio slijedeće, takve stvari izgurati na dnevni red i da se takve stvari donesu. Ali moraju se donijeti po principu legalne države”, dodao je Bajec. On je rekao da je država Srbija, kako se izrazio, veoma loš poduzetnik i da nije u stanju riješiti pitanje sigurnosti ulaganja i tako privuče inozemne investicije. Prema njegovim riječima, stranci zbog ponašanja ne samo srbijanske Vlade, već i općina i Skupštine stječu dojam kako Srbija nije sigurna zemlja gdje bi se ulagao novac. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Borba protiv korupcije
Direktor Delegacije Evropske komisije u Crnoj Gori Lepold Maurer je prilikom promocije početka projekta za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, koji se financira iz programa pretpristupne pomoći Evropskoj uniji za 2007.godine rekao kako dobra borba protiv korupcije uključuje kvalitetne istrage i sudske presude na visokom nivou. On je objasnio kako Evropska Komisija zna da su se vlasti u Crnoj Gori posvetile napretku u tom procesu, što je, kako je naveo, rezultiralo strateškim zakonodavnim okvirom koji će biti ojačan novim Zakonikom o krivičnom postupku. „Primjena strateških zakona je krucijalna i traži provođenje reformi u policiji i tužilaštvu, kao i primjenu Akcijskog plana za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala u dijelu jačanja ljudskih i materijalnih resursa. To zahtijeva i suradnju između organa koji ga provode“, naveo je Maurer, napominjući kako se to odnosi na Upravu policije, sprečavanje pranja novca, tužilaštvo i Upravu za antikorupciju. Maurer je napomenuo i važnost medija i civilnog sektora, a sve kako bi se stvorio ambijent netolerancije prema korupciji. Twining projekt, koji je promoviran a primjenjuje se od 13. veljače, omogućava crnogorskoj administraciji da radi sa iskusnim stručnjacima iz države članice Evropske Unije. On vrijedi, kako je saopćio direktor Uprave policije Veselin Veljović, 1,2 milijuna eura, koji će biti potrošeni na savjetovanja i obuku. „Projekt je dopunjen Ugovorom o nabavci 400.000 eura, od kojih 300.000 financira EU i Ugovorom o izvođenju radova za Policijsku akademiju u iznosu od 1,5 milijuna eura“, rekao je direktor Uprave policije. Maurer je rekao da će tri uprave poboljšati kapacitete, jer će njeni zaposleni biti obučavani kako bi mogli ubuduće blisko surađivati u borbi protiv korupcije i kriminala, pogotovo u korištenju novih istražnih metoda, kao što su financijske istrage i posebni nadzor u policiji. „Nadamo se da će ovaj projekt biti uspješan, jer za ovo plaćaju porezni obveznici Evropske Unije“, naglasio je on.Britanski ambasador u Crnoj Gori Kevin Lyne izjavio je da je oduševljen što Velika Britanija može pomoći u tom projektu. Uz dodatne ugovore i nabavku opreme, vrijednost edukacije i tehničkog osposobljavanja u suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala će biti, kako je naveo britanski diplomat, oko 5.000.000 eura. „Uprava policije je jedan od glavnih nositelja provođenja programa borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala. Prošle godine smo specijalnom tužiocu podnijeli prijave protiv 47 osoba zbog sumnje da su počinila 90 kaznenih djela organiziranog kriminala , dok smo tužiteljima za 112 kaznenih djela korupcije prijavili 106 osoba“, rekao je Veljović. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Problemi oko održavanja izbora
Lokalni izbori na Kosovu biti će održani krajem listopada ili početkom studenog ove godine, objavili su kosovski mediji, navodeći kako najveću prepreku održavanju izbora predstavlja nefunkcioniranje Centralne izborne komisije (CIK). pogotovo njenog Sekretarijata. „Još uvijek nije jasno kada i kako će biti prevladana ova prepreka i kada će Sekretarijat CIK početi da radi kako treba”, navode kosovski mediji. Do skora, vladajuća stranka na Kosovu Demokratska partija (DPK) Hashima Thaqija nije imala svoje predstavnike u CIK-u. To tijelo nije funkcioniralo, a opozicija tvrdi da i nakon imenovanja članova DPK, Komisija ne još uvijek ne djeluje kako bi trebala. Lokalne izbore treba raspisati predsjednik Kosova Fatmir Sejdiu. Mandat lokalnih organa vlasti na Kosovu ističe ove godine, a ministarstvo lokalne samouprave predviđa da bi izbori mogli da budu održani u studenom ove godine. U međuvremenu, najavljeno je biranje budućih kosovskih ambasadora. U ministarstvu vanjskih poslova Kosova narednih dana biti će formirana posebna komisija koja će predložiti ambasadore u 18 država. Prema riječima glasnogovornika ministarstva vanjskih poslova Kosova Albane Beqiri, komisiju čine predstavnici kabineta predsjednika, premijera, Skupštine, ministarstva, predstavnici manjinskih nacionalnih zajednica i civilnog društva. Zakonom o službi vanjskih poslova i ministarstvu Kosova predviđeno je da se ambasadori biraju natječajem. Na natječaj se prijavilo oko 300 kandidata. Najviše kandidata bilo je za mjesto ambasadora u Hrvatskoj, a najmanje u Turskoj. Komisija će predložiti po tri kandidata za svako ambasadorsko mjesto. Svi otpravnici poslova koji sada predstavljaju Kosovo u deset zemalja natjecali su se i za mjesto ambasadora. (Violeta Palaska)

Makedonija: Rast troškova života
U ožujku ove godine u Makedoniji je u odnosu na veljaču zabilježen porast troškova života 0,3 posto, saopćio je Državni zavod za statistiku. Posljedica tog skoka je porast cijena povrća 8,3 posto, voća 2,8 posto, ribe 1,3, alkoholnih pića i pojedinih prehrambenih proizvoda 0,8 posto. U ožujku je poskupjelo i meso i mesne prerađevine 0,3 posto, a bezalkoholna pića 0,2 posto. Skuplji su u odnosu na veljaču ove godine i čvrsta goriva (2,9 posto), dijelovi za automobile i prijevozna sredstva (1,3 posto), a neznatno su poskupili vrtlarski pribor i namještaj. Inače, u posljednjem tromjesečju prošle godine promet trgovine na malo u Makedoniji bio je veći za 7,1 posto u odnosu na isti period 2007. godine. Istovremeno, promet u trgovinama na veliko smanjen je 5,2 posto. U trgovinama na malo u posljednjem tromjesečju 2008. godine ostvaren je promet od 399 milijuna eura, dok su trgovine na veliko zabilježile promet od 582 milijuna eura. Pojeftinili su pojedini mliječni proizvodi do 2,6 posto i masti za 0,5 posto. Higijenski proizvodi su pojeftinili 1,5 posto, obuća za 0,9 posto i turistički aranžmani za 0,5 posto. Indeks cijena na malo u ožujku ove godine u odnosu na isti mjesec prošle zabilježio je pad od 0,7 posto a troškovi života su viši za 0,2 posto. Vrijednost potrošačke košarice koja obuhvaća hranu i piće za četveročlano domaćinstvo u ožujku ove godine, promatrano kroz rast cijena na malo, iznosi 12.816 denara (208,7 eura) što je rast od 0,5 posto u odnosu na veljaču. Posljednji podaci pokazuju kako je trgovinski deficit Makedonije u prva dva mjeseca ove godine iznosio je 414,3 milijuna dolara. Robna razmjena s inozemstvo u istom razdoblju opala je za 33 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, pokazuju najnoviji podaci makedonskog Državnog zavoda za statistiku. Makedonija je prošlu godinu završila s deficitom od 2,87 milijarde dolara, što je bilo za milijardu dolara više nego 2007. godine. U siječnju i veljači najviše se izvozio feronikal, proizvodi od čelika i odjeća, a uvozila sirova nafta, električna energija i motorna vozila. Izvoz je u veljači smanjen za 44,8 posto, a uvoz za 30 posto. (Vlado Naumovski)

Albanija: Nepripremljeni za izbore
Albaska opozicijska Socijalistička stranka (SP) kritizirala je vladu, , zbog toga što nije dobro pripremila zemlju za opće izbore koji se trebaju održati 28. lipnja. Socijalistička stranka je saopćila kako Albanija ne može jamčiti da će jedan od pet birača moći glasovati zbog tehničkih poteškoća u izdavanju osobnih iskaznica, procesa koji je započeo u siječnju. Birači na biralištima trebaju pokazati putovnicu ili novu elektroničku osobnu iskaznicu. Istodobno, vladajuća Demokratska stranka (DP) potpisala je predizborni sporazum sa Strankom zelenih i poljoprivrednika. Nakon sporazuma potpisanog s tradicionalnim saveznikom Republikanskom strankom, to je već drugi sporazum o suradnji koji je potpisala Demokratska stranka. Najveća albanska opozicijska stranka optužila je demokratsku stranku i za nepoštivanje savjeta Evropske Unije po pitanju podnošenja zahtjeva za dobivanje statusa kandidata. Članica Socijalističke stranke, Arta Dade, bivša albanska ministrica vanjskih poslova, izjavila je kako bi se vlada trebala pokoriti savjetu Unije koji je iznio povjerenik Evropske Unije za proširenje Olli Rehn i osigurati da izbori u lipnju budu demokratski, prije nego podnese zahtjev za kandidaturu za prijam u EU. Rehn je pozvao Albaniju da prije podnošenja zahtjeva dokaže kako provodi svoj Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s Unijom. (Violeta Palaska)


Petak, 03.04.2009.

Slovenija: Pad gospodarstva
Centralna banka Slovenije je saopćila kako očekuje da slovenska ekonomija u ovoj godini zabilježi pad od dva posto, objavili su jučer slovenski mediji. Banka Slovenije u slijedećoj godini predviđa promjenu trenda i pozitivnu stopu rasta od 1,9 posto. Guverner centralne banke Marko Kranjec je rekao kako se očekuje da inflacija dostigne svega 0,4 posto ove godine i 1,8 posto 2010. godine. Stopa nezaposlenosti će, prema posljednjim procjenama banke, ove godine porasti za 2,6 postotnih poena, do sedam posto, prema standardima Međunarodne organizacije za rad (ILO). Najnovije procjene značajno su lošije od prethodnih, objavljenih u jesen, kada je centralna banka prognozirala za ovu godinu rast privredne aktivnosti od 3,5 posto. Kranjec je danas naglasio kako se situacija mijenja iz dana u dan. Banka je za ovu godinu prognozirala i značajan pad investicija (za 10,2 posto), izvoza (za sedam) i uvoza ( za 7,9 posto). Istovremeno, inflacija je u Sloveniji u ožujku iznosila jedan posto, čime je prekinut višemjesečni period deflacije. Na godišnjem nivou rast cijena je snižen i iznosio je 1,8 posto, a rast cijena mjeren harmoniziranim indeksom cijena životnih potrepština, koji se upotrebljava za usporedbu rasta cijena u Evropskoj Uniji iznosio je u ožujku 0,8 posto. U međuvremenu, kreditna agencija Moody's objavila je kako je snizila izglede kreditnog rejtinga slovenskih državnih obveznica s pozitivnih na stabilne u svjetlu globalne gospodarske krize i njenog utjecaja na slovensko gospodarstvo. Rejting obveznica je Aa2. U ovom okolnostima, smanjila se vjerojatnost da će Moody's povećati kreditni rejting slovenske vlade u narednih 12 do 18 mjeseci, rekao je Jonathan Schiffer iz Moody's Sovereign Risk Group. Zbog produbljenje ekonomske krize, pogođena su izvozna tržišta Slovenije što je usporilo stope gospodarskog rasta i smanjilo proračunske prihode. Unatoč tome, Slovenija se dobro drži u usporedbi sa zemljama sličnog rejtinga, a gospodarski oporavak tog malog i otvorenog gospodarstva ovisi o oporavku potražnje njenih glavnih trgovinskih partnera, smatra Moody's. Pa je tako stopa nezaposlenosti u EU u veljači je iznosila 7,9 posto, a u eurozoni 8,5 posto, pri čemu se u oba slučaja u odnosu na veljaču prošle godine povećala za malo više od postotnog boda, govore podaci Eurostata. Slovenija je u veljači zabilježila 4,6-postotnu stopu nezaposlenosti, jednako kao u istom razdoblju prošle godine. Time se uvrstila u petorku s najmanjom stopom nezaposlenosti, zajedno s Nizozemskom (2,7 posto), Austrijom i Ciprom (4,5) te Danskom (4,8 posto). (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Različiti rezultati
Prema jučer objavljenim podacima, tvrtka Zvijezda ostvarila je gubitak od 4,5 milijuna kuna, a Ledo gotovo 90 milijuna kuna dobiti. Proizvođač jestivih ulja, biljnih masti, delikatesnog programa i trgovačke robe, tvrtka Zvijezda, u prošloj je godini zabilježila 4,5 milijuna kuna neto gubitka, za razliku od godine ranije kada je ostvarena dobit od 19,7 milijuna kuna, podaci su iz financijskog izvještaja te tvrtke objavljenog na Zagrebačkoj burzi. „Neto gubitak je proizašao iz povećanja osnovice poreza na dobit za revalorizacijsku vrijednost prodanog zemljišta“, navodi se u komentaru Uprave. Zvijezda je prošle godine zabilježila rast ukupnih prihoda i ukupnih rashoda, pri čemu su rashodi rasli bržom dinamikom. Ukupni su prihodi Zvijezde iznosili 994,3 milijuna kuna i povećani su 21,4 posto. Pritom su prihodi od prodaje u zemlji povećani 22,4 posto, a prihodi od prodaje u inozemstvu 14,8 posto. U tvrtki napominju kako su poslovni prihodi povećani i zbog povećanja prodajnih cijena te kako su prihodi od prodaje vlastitih proizvoda i trgovačke robe veći za 21 posto u odnosu na 2007. U komentaru Uprave se navodi kako je na rast troškova najviše utjecao rast cijena sirovih ulja, što se potkrepljuje i podatkom da je nabavna cijena najznačajnije sirovine, sirovog suncokretovog ulja povećana je za 55 posto u odnosu na 2007. godinu. I dok jedan hrvatski brand zbraja gubitke drugi je poslovao s dobiti većom od očekivane. Proizvođač sladoleda i smrznute hrane, tvrtka Ledo, prošle godine je ostvarila neto dobit od 89,4 milijuna kuna, što je porast za ukupno 28,8 posto u odnosu na godinu ranije. Ukupni su prihodi Leda iznosili 1,19 milijarde kuna i povećani su 16,7 posto u odnosu na 2007. Glavninu prihoda čine prihodi od prodaje u zemlji koji su povećani 13,2 posto, a za 28,3 posto bilježi se rast prihoda u inozemstvu. Konditorska industrija Kraš grupa u prošloj je godini ostvarila 14,02 milijuna kuna neto dobiti, što je smanjenje u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje za 56,8 posto. Ukupni su prihodi tvrtke iznosili 1,05 milijardi kuna i povećani su 2,5 posto. Pritom su prihodi od prodaje u zemlji porasli 1,6 posto, na 631,26 milijuna kuna, a prihodi od prodaje u inozemstvu za 8,4 posto, na 392,7 milijuna kuna. Kao što se vidi iz podataka veći je rast prodaje zabilježen u inozemstvu nego u zemlji. Najveći rast izvoza ostvaren je na tržištima SAD-a, Kanade, Australije te na tržištima regije. Ukupni rashodi tvrtke su prošle godine iznosili 1,02 milijarde kuna i povećani su u odnosu na godinu prije za 4,9 posto. Iz kompanije je saopćeno kako su poslovni rezultati ostvareni u uvjetima nastavka rasta uvoza konditorskih proizvoda. Uvoz konditorskih proizvoda je nakon 10 postotnog rasta u 2007. povećan za dodatnih 8 posto u 2008. Na rezultate poslovanja Kraš grupe značajno je utjecalo povećanje cijena gotovo svih strateških sirovina, no i povećanje uvoza 'slatkih proizvoda' koje godišnje raste desetak posto. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Dodatna sredstva
Dom naroda Parlamenta Federacije BiH usvojio je rebalans budžeta Federacije BiH kojim su i prihodi i rashodi povećani za 305 milijuna KM kako bi bio pokriven prošlogodišnji budžetski manjak. Povećanje prihoda biti će ostvareno kroz 120 milijuna KM iz sredstava od sukcesije, 160 milijuna KM kredita od četiri komercijalne banke s kamatom od 7,99 posto, i kratkoročnim pozajmicama od Direkcije za ceste Federacije BiH i Civilne zaštite Federacije BiH. „Država je počela pregovore sa MMF-om i postoji mogućnost da dobijemo podršku budžetu. U zadnjim razgovorima sa Svjetskom bankom i MMF-om smo dobili obećanje kako bismo sredstva komercijalnih banaka mogli zamijeniti sredstvima MMF-a“, izjavio je jučer Vjekoslav Bevanda, ministar financija Federacije BiH. Prema njegovim riječima, Federacija BiH, će ako ne dobije sredstva od MMF-a, komercijalni kredit vraćati iz vlastitih sredstava, u slijedeće dvije godine, nakon provedenih reformi. Novi rebalans budžeta Federacije BiH, koji će podrazumijevati značajno smanjenje i prihoda i rashoda, Bevanda je najavio za kraj travnja. On je upozorio da Federacija BiH više ne može čekati reforme, da mora uprihoditi sve što pripada proračunu, a to su akcize, dividende i koncesijske naknade. On je naveo i da će prihod od akciza nadoknaditi manjak, ali da početak naplate ovog prihoda ne zavisi od Federacije BiH. Neki su zastupnici imali primjedbe na rebalans. Na tvrdnju Bevande da rebalans osigurava svjež novac za poljoprivredu i druge sektore, delegat Igor Rajner je kazao da su to samo neizvršene obaveze iz prošle godine. Delegat Mislav Sučić je podržao zaduživanje, ali je Vladu Federacije BiH optužio da vodi zemlju u propast. „Vlada treba svakog tjedna predložiti po jednu reformu. Što će ministarstvo poljoprivrede u Sarajevu gdje nema poljoprivrednika. Zašto se SDP-u plaća kirija od 40.000 KM kada ima obilje praznih zgrada“, pitao je Sučić. Prema ocjeni delegata Ive Komšića, ovaj rebalans znači da je Vlada Federacije BiH bankrotirala. „Mi kreditom saniramo manjak iz prošle godine, a ne znamo što će biti slijedeće, tada nećemo moći uzeti ni kredit“, rekao je Komšić. On je optužio Vladu Federacije BiH da radi sama za sebe i nepromišljeno, jer od vlastitih sredstava gradi autoput umjesto da to da u koncesiju. Delegati su usvojili i izmjene Zakona o izvršenju budžeta kako bi osigurali da od novih prihoda prvo isplate prošlogodišnje dugove, kao i izmjene Zakona o zaduživanju i garancijama u Federaciji BiH kako bi ozakonili uzimanje kredita i njegovo vraćanje. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Dolaze krediti na naplatu
U Srbiju u 2009. za naplatu dospijeva tri milijarde eura kredita koje su uzele kompanije, dok smanjenje zarada dovodi u pitanje vraćanje kredita stanovništva. Potpredsjednica Privredne komore Srbije Vidosava Džagić izjavila je jučer kako se već u kolovozu prošle godine kriza iz financijskog sektora prenijela na realni sektor u Srbiji, na privredu, jer je Srbija veliki uvoznik kapitala. Posljedica toga je pad kreditne aktivnosti u posljednjem tromjesečju prošle godine i u prva dva mjeseca 2009. kao i poskupljenje kredita, smanjenje ponude i promjenu uvjeta osiguravanja kapitala, a može se desiti i da dođe do povećanja kamatnih stopa već odobrenih kredita, upozorila je ona. Džagić je ukazala da je aktualan rast nelikvidnosti poduzeća i privrede, kao i smanjenje priliva investicija. „Sve je manje zainteresiranih investitora za privatizaciju u Srbiji, što dovodi do usporavanja strukturnih promjena i razvoja, pada konkurentnosti, smanjenje proizvodnje i pad izvoza“, rekla je ona. U siječnju i veljači zabilježen je pad izvoza za 35 posto i uvoza za 25 posto u odnosu na isti period prošle godine, dok je u 28 od postojećih 29 sektora industrijske proizvodnje zabilježen pad. Poslovne banke u Srbiji su u prvih mjesec dana primile zahtjeve za oko 447 milijuna eura subvencioniranih kredita, a do sada je odobreno oko 127,5 milijuna eura. Ministarstvo ekonomije Srbije je saopćilo da je kroz program mjera Vlade Srbije za ublažavanje efekata svjetske ekonomske krize do kraja ožujka realizirano kredita u ukupnoj vrijednosti od 119 milijuna eura za likvidnost i oko 8,5 milijuna eura potrošačkih kredita. Prema podacima banaka, za kredite za likvidnost primljeni su zahtjevi u vrijednosti oko 418 milijuna eura, za investicijske kredite u vrijednosti od oko 19 milijuna eura, a za potrošačke je podneseno zahtjeva za oko deset milijuna eura. Poduzećima je odobreno 1.424 kredita za likvidnost, od čega je malim poduzećima odobreno 1.234 kredita za oko 30 milijuna eura, što predstavlja 25 posto ukupno odobrenih kredita za likvidnost. Srednjim poduzećima je odobreno 123 kredita (oko 29 milijuna eura), i velikim poduzećima 62 kredita (oko 60 milijuna eura) što predstavlja 51 posto ukupno odobrenih kredita za likvidnost. Za kupovinu automobila odobreno je 885 kredita u iznosu višem od šest milijuna eura, a za kupovinu ostalih potrošnih dobara domaće proizvodnje odobreno je 1.582 kredita u vrijednosti od oko 2,5 milijuna eura. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Transparentne javne nabave
Implementacija i stupanje na snagu suvremenog sustava javnih nabava koji će omogućiti efikasnost, transparentnost i pouzdanost u javnu potrošnju i liberalizaciju tržišta temelj je za proces pridruživanja Crne Gore Evropskoj uniji (EU), istaknuto je na nedavno održanom seminaru o javnim nabavama. Samostalna savjetnica Direkcije za javne nabave Sandra Krstović podsjetila je kako je uspostavljanje novog zakonodavnog okvira u sistemu javnih nabavki Crne Gore započelo donošenjem Zakona o javnim nabavama koji je stupio na snagu u srpnju 2006. godine, podzakonskim propisima, standardnim formularima i obrascima koji se odnose na postupak njegove primjene. „Reforma sektora javnih nabava uključena je u širi kontekst dalje liberalizacije i otvaranja unutrašnjeg tržišta, reformu javne administracije i poboljšanje upravljanja javnim financijama“, izjavila je Krstović na seminaru koji je organizirala je TAZ, regionalna organizacija za edukaciju, naučna istraživanja, unapređenje rada pravosudnih, ekonomskih, upravnih i prosvjetnih institucija i organizacija. Javne nabave važan su dio crnogorske ekonomije i učestvuju nešto više od 17 posto u našem bruto nacionalnom proizvodu. Ona je navela kako sistem javnih nabava ima institucije koje ga čine funkcionalnim, a to su Direkcija za javne nabavke i Komisija za kontrolu postupaka javne nabavke kao nezavisno kontrolno i regulatorno tijelo. Višestruki su razlozi za osnivanje Direkcije za javne nabave, a osnovni je, kako je rekla Krstović, harmonizacija javnih nabavki Crne Gore sa direktivama Evropske Unije, a sve na temelju preuzetih obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Krstović je navela kako se Zakonom o javnim nabavama privrednim subjektima Evropske unije koji su osnovani u Crnoj Gori ili izvan, omogućava dodjeljivanje ugovora o javnim nabavkama pod istim uvjetima koji se primjenjuju na crnogorske privredne subjekte, što je u skladu sa članom 76 Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Određivanjem širokog dijapazona odluka koje se moraju objaviti na internet stranici Direkcije za javne nabavke Zakonom se osigurava i veća transparentnost, što je također u skladu sa ovim Sporazumom, naglasila je ona. Glavne aktivnosti u pravcu dalje harmonizacije pravnog sistema u sa onim u Evropskoj Uniji i dalje implementacije propisa za period 2009 - 2012. godine odvijati će se u okviru IPA programa pomoći 2007. naziva 'Budući razvoj i jačanje sistema javnih nabavki u Crnoj Gori' .Program je vrijedan 1,1 milijun eura, a financira ga EU. „Globalni cilj projekta je implementacija zahtjeva unutrašnjeg tržišta EU u sektoru javnih nabava i poticanje efikasnosti i transparentnosti u korištenju javnih fondova, a svrha poboljšanje pravnog i operacionog okruženja sistema za javne nabavke u Crnoj Gori. „Načelo transparentnosti podrazumijeva da postupci javnih nabavki moraju biti javni, što se osigurava objavom poziva za javno nadmetanje i odluke o izboru najpovoljnije ponude, na način propisan ovim zakonom i standardnim formularima javnih nabava“, izjavila je Sandra Krstović, predstavljajući osnovna načela javnih nabavki crnogorskog zakona o javnim nabavama. Ponuđač koji je sudjelovao u postupku javne nabavke ima pravo obaviti uvid i dobije podatke o provedenom postupku javnih nabavki, nakon dobivanja obavještenja o dodjeli ugovora, u skladu sa ovim zakonom. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Odgovorno s donacijama
Forum koji je na visokoj razini održan u Prištini okupio je kosovske donatore i vladine dužnosnike koji su razmotrili makroekonomsku politiku, objavili su kosovski mediji. Predstavnici Kosovske donatorske konferencije, koja je prvi puta održana u Brusselsu 2008. godine i kosovske vlade sastali su se na forumu na visokoj razini održanom u Prištini kako bi razgovarali o makroekonomskoj politici i fiskalnom upravljanju na Kosovu. Forum je mehanizam za preispitivanje godišnjeg napretka u gospodarskom i socijalnom razvitku te učinkovitosti međunarodne pomoći Kosovu. Ove godine u središtu pozornosti bili su energetika, trgovina i industrija, promet, telekomunikacije i obrazovanje. Prošlogodišnja donatorska konferencija privukla je predstavnike 37 zemalja i 16 međunarodnih organizacija. Sudionici su obećali ukupno 1,2 milijarde eura, a samo Evropska Unija obećala je 508 milijuna eura. Kosovski premijer Hashim Thaci obećao je punu odgovornost u raspolaganju donatorskim sredstvima. „Jamčimo odgovornost donatorima za svaki potrošeni cent. Kao nikada do sada budućnost Kosova je sigurna unutar evropskog okvira“, izjavio je Thaci. Šef Odjela Evropske komisije za Kosovo Lawrence Meredith izrazio je tom prilikom očekivanje donatora kako će Kosovo koordinirati donatorsko financiranje maksimalno u korist svih građana Kosova. Thaci je izjavio kako uvjeti Kosova premašuju njegove kapacitete za financiranje svih potreba. Prema posljednjim procjenama, kosovsko gospodarstvo će rasti sporije idućih godina zbog globalne recesije, kazao je, dodajući kako je zemlja odlučna nastaviti reforme unatoč tome. Kosovo ima najniži BDP i najveću stopu nezaposlenosti u Evropi. Čak je i opskrba vodom za piće postala komplicirana, jer još uvijek ne postoji sustav za preradu otpadnih voda. „Nedovoljna zdravstvena skrb dovela je do povećanja smrtnosti djece, koja je tri puta veća od evropskog prosjeka, dok UNICEF izvješćuje kako 10 posto kosovske djece mlađe od pet godina pati od kronično loše prehrane", rekao je premijer Thaci. Iako će se sa 38 milijuna eura financirati poboljšanja u obrazovanju u ovoj godini, kosovska Vlada je saopćila kako još uvijek ne može jamčiti da kosovski studenti imaju potrebna sredstva za nadmetanje u globalnom gospodarstvu. Međutim, kosovske vlasti rade na članstvu u MMF-u i Svjetskoj banci. Članstvo u tim organizacijama će integrirati Kosovo u svjetski ekonomski sustav i stimulirati rast lokalnog gospodarstva te poboljšati uvjete života za sve građane Kosova, rekao je Thaci. Sljedeći sastanak foruma na visokoj razini se očekuje u veljači 2010. godine. (Violeta Palaska)

Makedonija: Opet prosvjedi pred Vladom
Makedonski stečajni radnici opet su se našli pred makedonskom Vladom na prosvjedu. Nezadovoljni su time što ih makedonski premijer Nikola Gruevski cijeli mjesec ne želi primiti na razgovor i prihvatiti njihove zahtjeve. Stečajci su ga zato odlučili kazniti pa su mu dali rok od 24 sata da ponudi rješenje, a ako to ne učini, pozvat će članove obitelji stečajaca da ne izlaze na glasovanje. Stečajni radnici i oni proglašeni tehnološkim viškom iz Kumanova i Ohrida apeliraju na glasače da ne izlaze na biračka mjesta. Štrajkaši smatraju kako se radi o 200.000 glasova koji bi mogli bitno utjecati na rezultate izbora. Broj radnika u makedonskoj industriji u veljači, u usporedbi je s istim mjesecom prošle godine, smanjen za 4,4 posto, objavio je makedonski Državni zavod za statistiku. Prema prosječnom broju radnika u 2005. godini, broj radnika u industriji u veljači 2009. godine smanjen je za 9,4 posto. Najveći pad zaposlenosti zabilježen je u sektoru iskopa ruda i rudnog kamenja, nakon čega slijede prerađivačka industrija i opskrba električnom energijom, plinom i vodom. Objavljeno je da je industrija zabilježila pad zaposlenosti od 11,3 posto na godišnjoj razini. U usporedbi sa siječnjem ove godine, u veljači je zabilježen porast od 13,8 posto. Makedonski građani su već u grču jer su se počeli raditi preračuni za povećanje rata za stanove. Najuplašeniji su oni koji su uzeli stambeni kredit na dugo vrijeme otplate. Neizvjesno je samo vrijeme kada će se objaviti vijest o povećanju rata stambenih kredita. Makedonski bankari su za sada suzdržani i ne otkrivaju koji će krediti pretrpjeti promjene. Oni samo najavljuju da će u sljedećem razdoblju izaći točne informacije koje interesiraju građane. Makedonski građani su uplašeni jer imaju još mnogo godina do isteka isplate stambenih kredita, dok im plaće ostaju iste, a troškovi života postojano rastu. (Vlado Naumovski)

Albanija: Započela je provedba Sporazuma
Albanija započela s provedbom svojeg Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) s Evropskom Unijom, otvarajući novu fazu u procesu pridruživanja Evropske Unije. Albanska ministrica integracije Majlinda Bregu pojasnila je kako će počevši od srijede, zemlja imati koristi od prava na slobodu kretanja robe i djelatnika koji legalno rade u EU, čime će imati isti pristup kao i građani zemalja EU. A premijer Berisha je izjavio kako je ulaskom Albanije u NATO san je postao stvarnost, rekavši da je Tirana spremna povećati broj svojih vojnika u sastavu međunarodnih snaga Sjevernoatlantskoga saveza, napose u Afganistanu. „Albanija kani pojačati svoje vojne snage u Afganistanu te snažnije sudjelovati i na drugim područjima“, dodao je Berisha. Trenutačno u Afganistanu služe 142 albanska vojnika u okviru NATO-a, kako navodi albansko ministarstvo obrane. Ulazak u Sjevernoatlantski savez za Albaniju je "najvažniji događaj u povijesti zemlje otkako je stekla neovisnost od Otomanskog Carstva" 1912., dometnuo je Berisha. Za Albaniju ulazak u NATO znači veću slobodu i sigurniju budućnost, ocijenio je premijer. Nakon prošlašenja ulaska u NATO savez, sve su ulice u Tirani bile okićene albanskim i NATO-ovim zastavama. Na pročeljima zgrade vlade i glavnih državnih ustanova stajali su natpisi na kojima se moglo čitati: 'NATO jamči našu sigurnost i našu budućnost'. Sve svjetske novinske agencije zabilježile su u srijedu ulazak Hrvatske i Albanije u punopravno članstvo NATO-a. Albanija, jedna od najsiromašnijih balkanskih zemalja, puna je ponosa, javlja britanska agencija Reuters, dok u Hrvatskoj nije bilo nikakve euforije. Zgrade albanske vlade i parlamenta okićene su zastavama članica NATO-a, a predviđeno je i održavanje koncerata kako bi se obilježio taj događaj. Na najvišoj zgradi u Tirani divovski sat je otkucavao minute do ulaska Albanije u NATO. Svake večeri sa zgrade premijera Salija Berishe na zgradu u kojoj je nekoć bio ured komunističkog diktatora Envera Hodže projicirali su se svijetleći simboli NATO-a. U Hrvatskoj nije bilo takve euforije i pridruživanje NATO-u gotovo da se uzimalo zdravo za gotovo, a pravom nagradom i dalje se smatra članstvo u Evropskoj uniji, navodi Reuters. Brojne novinske agencije su ukazale na različite reakcije albanske i hrvatske javnosti na ulazak dviju zemalja u NATO i konstatirale da dok se u Albaniji slavi na trgovima hrvatska javnost nije osobito ushićena tom viješću. Albanski veleposlanik u SAD-u Aleksander Sallabanda je na prigodnoj svečanosti u State Departmentu, predao dokumente o nacionalnoj ratifikaciji svog članstva u NATO-u zamjeniku državne tajnice Jamesu Steinbergu, čime su Hrvatska i Albanija službeno postale članicama Sjevernoatlantskog saveza. (Violeta Palaska)


Četvrtak, 02.04.2009.

Slovenija: Pad dobiti Pivovarne Laško
Pivovarna Laško ostvarila je manju dobit, te je u godini ranije dobit iznosila 61,3 milijuna eura, a razlog za takav pad su niži financijski prihodi za oko 88 posto. Pivovarna Laško, koja se nalazi pod vodstvom Boška Šrota, u prošloj je godini ostvarila 9,4 milijuna eura neto dobiti, što je za 85 posto manje nego 2007. godine, kada je ista dobit iznosila 61,3 milijuna eura. Razlog za takav pad dobiti su niži financijski prihodi, koji su pali za oko 88 posto, na 13,17 milijuna eura. Financijski rashodi su iznosili 23,13 milijuna eura, dok se dobit iz poslovanja povećala za 2,6 posto, na 33 milijuna eura. U prošloj godini Pivovarna Laško je ostvarila 360 milijuna eura prihoda iz poslovanja, što je za 9,1 posto više nego godinu dana ranije.Dugoročne financijske obveze povećale su se za 44,6 milijuna eura, na 214,3 milijuna eura, a povećale su se i dugoročne poslovne obveze, i to sa 75 tisuća na oko 7,13 milijuna eura. S druge strane, kratkoročne financijske obveze snizile su se za 1,7 posto te su krajem prošle godine iznosile 207 milijuna eura. Prošla je godina bila slaba za Pivovarnu Laško. Dobit iz poslovanja pred amortizaciju (EBITDA) pala je za 21,5 posto, operativna dobit za trećinu, dok je neto dobit pala na desetinu dobiti iz prethodne godine, na 1,2 milijuna eura. Pivovarna Laško u prošloj je godini stagnirala. Prihodi od prodaje u usporedbi s 2007. godinom niži su za gotovo 150.000 eura i iznose 108,46 milijuna eura. Prihodi s domaćeg, slovenskog tržišta porasli su za 3,4 posto na 78,2 milijuna eura, no prihodi sa stranih tržišta pali su za 7,5 posto, na osam milijuna eura. Da je Pivovarna Laško u 2008. poslovala slabije u usporedbi s prethodnom godinom pokazuje i pad svih pokazatelja o dobiti, dobit iz poslovanja pred amortizaciju (EBITDA) pala je za 21,5 posto; operativna dobit pala je za trećinu, dok je neto dobit pala za 90 posto, na 1,2 milijuna eura. Posljednjih godina udjel kapitala u financiranju Pivovarne Laško stajao je oko 45 posto, da bi prošle godine pao na samo 38,9 posto. Na to je utjecao pad kapitala za gotovo 50 milijuna eura, pa su se dugoročne financijske obveze naglo povećale za 50 posto, na 160,3 milijuna eura. Zbog većih troškova financiranja i veće zaduženosti prošlogodišnji rashodi za plaćanje kamata porasli su na 14,5 milijuna eura, a slabost ulaganja u Jadransku pivovaru odnijela je daljnjih pet milijuna eura dobiti. Slabije poslovanje i neostvarene planove priznao je i Boško Šrot, prvi čovjek Pivovarne Laško, koji dvopostotni pad količinske prodaje pripisuje gospodarskoj krizi koja se odražava u nižem standardu stanovništva i posljedično manjoj potražnji za proizvodima poput piva i ostalih pića. Još više, za 12,7 posto, u prošloj godini pala je količinska prodaja Pivovarne Laško na tržištima jugoistočne Evrope. U Laškom je ocijenjeno kako je niža prodaja na tržištima Hrvatske i BiH djelomično posljedica bojkota zbog nesređenih političkih i gospodarskih odnosa među državama. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Pad uvoza
Prema jučer objavljenim podacima, pokrivenost uvoza izvozom porasla je za 12,5 posto u posljednjih godinu dana, no samo zahvaljujući snažnom padu uvoza u veljači koji je bio manji za četvrtinu od godine prije. Statistički podaci za veljaču ove godine pokazuju kako je nastavljen pad hrvatskog izvoza, ali taj je pad bio znatno manji od pada uvoza, što se odrazilo i na smanjenje vanjskotrgovinskog deficita i veću pokrivenost uvozom izvozom koja za veljaču ove godine iznosi 59 posto naspram 46,5 posto za veljaču prošle godine. Prema podacima hrvatskog Državnog zavoda za statistiku, tvrtke su u veljači ove godine izvezle roba u vrijednosti 5,3 milijarde kuna, što je 3,8 posto manje nego u veljači prošle godine. Istodobno je uvoz smanjen za gotovo 24 posto i u veljači je iznosio nešto više od 9 milijardi kuna. Tako je u veljači zabilježen vanjskotrgovinski deficit od 3,7 milijardi kuna, što je za 41,4 posto manji deficit nego u veljači 2008. godine. Podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni u eurima pokazuju kako je hrvatski izvoz u iznosu 717,2 milijuna eura 5,8 posto manji nego u veljači lani, uvoz od 1,2 milijarde eura je niži za 25,6 posto, a vanjskotrgovinski deficit od 501,1 milijun eura je 42,8 posto niži nego u prošlogodišnjoj veljači. S obzirom kako je i u siječnju ove godine zabilježen veći pad uvoza od izvoza, statistički podaci za prva dva mjeseca ove godine pokazuju da je, iskazano u eurima, izvoz u iznosu od 1,2 milijarde eura 15,7 posto niži nego li u prva dva prošlogodišnja mjeseca, dok je uvoz od 2,2 milijarde eura smanjen za 28,7 posto. Tako je i vanjskotrgovinski deficit u prva dva mjeseca ove godine od milijardu eura gotovo 40 posto niži nego u istom razdoblju prošle godine. Iskazano u kunama, hrvatski robni izvoz je u prva dva mjeseca premašio 9,1 milijardu kuna, uvoz je bio oko 16,7 milijardi, a vanjskotrgovinski deficit 7,5 milijardi kuna. U odnosu na prva dva mjeseca prošle godine izvoz je smanjen za ukupno 14,5 posto dok je uvoz smanjen za 27,7 posto, a deficit je oko 40 posto manji. Pokrivenost uvoza izvozom u prva dva mjeseca ove godine bila je 54,8 posto. Za 34 posto je smanjen izvoz trajnih proizvoda za široku potrošnju, dok je najmanje smanjenje izvoza zabilježeno kod kapitalnih proizvoda, za 11 posto. Suprotno ovim podacima, kod kapitalnih je proizvoda zabilježeno najveće smanjenje uvoza, za 37,8 posto, dok je postotku najmanje, za 10,3 posto, smanjen uvoz netrajnih proizvoda za široku potrošnju. Promatrano prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, u prerađivačkoj industriji, koja u ukupnom izvozu ima najznačajniji udio, u prva je dva mjeseca ove godine izvezeno roba u vrijednosti 7,9 milijardi kuna, što je 18,2 posto manje nego u prva dva mjeseca prošle godine, dok je istodobno uvoz smanjen za 27,1 posto, odnosno na 13,7 milijardi kuna. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Trgovine za siromašne
Po uzoru na zemlje u okruženju, u Republici Srpskoj je zbog globalne ekonomske krize u planu osnivanje takozvanih socijalnih prodavaonica, u kojima će socijalno ugroženi građani moći kupovati životne namirnice po znatno nižim cijenama, objavili su jučer bosansko-hercegovački mediji. Predrag Gluhaković, ministar trgovine i turizma Republike Srpske, izjavio je da je zajedno sa nadležnim institucijama u ponedjeljak tražio način da budu otvorene takve prodavaonice koje bi pomogle najsiromašnijima. Prijedlog Asocijacije samostalnih trgovaca Republike Srpske je da, umjesto otvaranja takvih prodavaonica, u njihovim objektima budu postavljene određene prehrambene životne namirnice namijenjene za socijalno ugrožene. Bogdan Marjanović, direktor Asocijacije, rekao je da članovi tog udruženja samo u Banjaluci imaju 70 dućana i da misle kako je to najbolji način da bude riješeno pitanje socijalnih prodavaonica. „Smatramo da bi na taj način, postavljanjem određenih proizvoda u našim prodavaonicama, bile spriječene ogromne gužve kao što su u Srbiji“, naveo je Marjanović. On je pojasnio kako je Asocijacija predložila da u kategoriju socijalnih proizvoda bude stavljeno 12 prehrambenih i pet kemijskih proizvoda. Dragica Ristić, izvršna direktorica Privredne komore Republike Srpske, rekla je da je na sastanku diskutirano o načinu na koji bi bila postignuta niža cijena proizvoda kao i o ulozi lokalnih zajednica i Vlade RS u tome, ali da je još sve u fazi razgovora. Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i farmera Republike Srpske, izjavio je da će takve proizvode po znatno nižim cijenama moći kupovati građani na temelju broja članova obitelji. „To znači da neće moći kupovati koliko ko hoće, nego onoliko koliko je svake namirnice potrebno za porodicu. Bilo je riječi da subvencije snose lokalne zajednice, proizvođači ili Vlada RS, ali to će biti određeno kasnije“, pojasnio je Usorac. Savez sindikata RS također je podržao ovakvu inicijativu da se pomogne najugroženijim građanima, pogotovo u sadašnjem vremenu ekonomske krize. „Mi smo predložili da domaći proizvođači svoje proizvode, kao što su mlijeko, meso, brašno, povrće i slično, plasiraju u te prodavaonice i da proizvodi budu 50 posto jeftiniji od tržišne cijene, a razliku u cijeni proizvođačima da nadomjeste općine i Vlada RS“, priopćeno je iz sindikata. Sindikat je predložio da u tim dućanima mogu kupovati građani koji su u stanju stalne socijalne potrebe, radnici s primanjima ispod najniže prosječne plate i umirovljenici s malim mirovinama. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Pad deficita
U prva dva mjeseca ove godine, Srbija je zabilježila vanjskotrgovinski deficit od 841,6 milijuna eura, što je 29,9 posto manje nego u istom prošlogodišnjem periodu objavio je Republički zavod za statistiku.. Ukupna vanjskotrgovinska razmjena je opala za 28 posto na 2,38 milijarde eura. Izvoz je smanjen za 26,9 posto na 770,2 milijuna eura, a uvoz za 28,5 posto na 1,61 milijardu eura, objavio je Republički zavod za statistiku Srbije. Izraženo u dolarima, vrijednost vanjske trgovine u siječnju i veljači opala je za 35,9 posto na 3,1 milijardu dolara, izvoz je iznosio jednu milijardu dolara, uvoz 2,1 milijardu dolara i zabilježen je deficit od 1,1 milijardu dolara. Pokrivenost uvoza izvozom povećana je na 47,8 posto, dok je u prva dva mjeseca prošle godine bila na nivou od 46,8 posto. U prva dva mjeseca 2009. nastavljen je pad uvoza i izvoza, a glavni razlog za to je svjetska kriza koja je dovela do pada privredne aktivnosti u svetu, koja se reflektira i na vanjskotrgovinsku robnu razmjenu Srbije, navodi se u jučerašnjem priopćenju. Srbija je u siječnju i veljači najviše izvozila željezo i čelik, odjeću, žitarice, obojene metale, povrće i voće, koji čine ukupno 32,2 posto izvoza, a najviše su uvoženi prirodni plin, nafta, cestovna vozila, industrijske mašine i željezo i čelik, koji čine 31,7 posto uvoza. Srbija je najviše izvozila u Njemačku, Bosnu i Hercegovinu i Italiju, a najviše uvozila iz Rusije, Njemačke i Italije. Najznačajniji vanjskotrgovinski partneri Srbije su Evropska unija, sa udjelom od više od 50 posto i zemlje CEFTA sporazuma, sa kojima Srbija bilježi suficit. Suficit je zabilježen u trgovini sa Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Makedonijom, a najveći deficit zabilježen je u trgovini sa Rusijom zbog uvoza nafte i gasa i zbog toga što srpski izvoznici nedovoljno koriste sporazum o slobodnoj trgovini. Izvoz je u veljači iznosio 410,2 milijuna eura, ili 29,4 posto manje nego u veljači 2008. godine i 13,9 posto više nego u siječnju, a uvoz je iznosio 878,1 milijun eura, što je 29 posto manje nego u veljači 2008. i 19,7 posto više nego u siječnju ove godine. Rast bruto domaćeg proizvoda Srbije u 2008. godini bio je 5,4 posto, a BDP je u posljednjem tromjesečju prošle godine bio za 2,8 posto veći nego u istom periodu 2007. godine. Prema rebalansu budžeta za prošlu godinu, koji je usvojen u studenom prošle godine, Vlada Srbije je očekivala da rast BDP-a u 2008. dostigne sedam posto. Republički zavod za statistiku navodi u priopćenju da su najveći doprinos rastu BDP od listopada do prosinca 2008. godine dali promet, koji je sudjelovao sa 1,2 postotna poena i trgovina sa 0,5 postotnih poena. Navodi se da je u tom periodu od listopada do prosinca 2008. godine najveći rast zabilježen u prometu i financijskom posredovanju, od 8,4 odnosno 8,3 posto. U trgovini je zabilježen rast od 4,3 posto. Pad od 4,4 posto je zabilježen kod prerađivačke industrije, proizvodnja električne energije smanjena je za 3,9 posto, a u sektoru građevinarstva zabilježen je pad od 3,4 posto. Kako je objavio Zavod, rast BDP-a, u prva tri mjeseca prošle godine bio je 8,5 posto. u drugom tromjesečju šest posto, a u trećem kvartalu rast je bio 4,9 posto. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Mjere zabrane
Privredni sud Podgorice donio je na zahtjev Elektroprivrede, privremenu mjeru zabrane Kombinatu aluminija da prodaje svoje proizvode. Zbog duga od ukupno devet milijuna eura za potrošenu električnu energiju koju KAP nije platio Elektroprivredi od listopada, dodat je i račun za mjesec ožujak od 3.414.750 eura, tako da EPCG sada od ove kompanije potražuje preko suda oko 12,5 milijuna. Ova mjera je automatski zaustavila raspolaganje i izvoz oko 6.000 tona aluminija koje se nalaze u Luci Bar. Prema neslužbenim informacijama, u KAP-u se trenutno nalazi svega oko par stotina tona metala. Trenutna vrijednost skladištenog metala, prema burzovnim cijenama aluminija, je nešto više od osam milijuna dolara. Ukoliko uprava KAP-a uloži prigovor na tužbu EPCG zahtjev za prinudnu naplatu, prerast će najvjerojatnije u parnicu, a u nadležnosti suda je da procijeni naknadno da li će privremena mjera raspolaganja metalom do okončanja spora biti ukinuta ili ne. U prvoj polovini marta Elektroprivreda je zatražila najprije od Privrednog suda da donese rješenje za prinudnu naplatu devet milijuna eura duga, i privremenu mjeru zabrane raspolaganja metalom. Privremena mjera, međutim, prošlog tjedan je povučena da bi KAP za oko 2.600 radnika bio u mogućnosti da radnicima isplatiti redovnu mjesečnu zaradu. Situacija u Kombinatu nakon višemjesečnih neuspješnih pregovora i na kraju debakla u pregovorima Vlade i Centralno evropske aluminijske kompanije (CEAC)- većinskog vlasnika podgoričke kompanije, sada je čini se još gora jer i ostali dužnici na sve načine pokušavaju naplatiti od Kombinata aluminija. Prilikom isplate posljednje zarade radnicima, tri fizičke osobe koje su imale tri pravomoćne presude blokirale su račun kompanije i prinudno od nje naplatile 44.000 eura. Zatim, kompanija Vatrostalna AD koja godinama remontira ćelije u glavnom KAP-ovom pogonu, Elektrolizi, podnijela je zahtjev za prinudnu naplatu duga i dobila je od suda izvršno rješenje za naplatu 690.944 eura. Ova kompanija, međutim, odustala je od blokade računa KAP-a, te je postigla dogovor o poravnanju da se taj iznos naplati u metalu. KAP je već tri mjeseca od crnogorske Vlade dobio prešutnu suglasnost snabdijevanjem osnovnim sirovinama, strujom i mazutom, uz odloženo plaćanje iz državnih sistema EPCG i Montenegrobonus. U međuvremenu, CEAC je dobio zeleno svjetlo iz Vlade za odloženo plaćanje troškova carine, ali i uslugu druga dva državna sistema Željeznice Crne Gore i Luke Bar. Nakon više od tri mjeseca iz Crne Gore je izvezeno više od ukupno 15.000 tona metala, a glavni troškovi proizvodnje u KAP-u još uvijek nisu plaćeni. Zajedno sa dugom KAP-a iz 2006. za neplaćeni porez na dobit ukupan dug prema državi i državnim kompanijama je skoro 30 miliona eura. Kompanija nema budućnost sa sadašnjim kretanjima na svjetskom tržištu aluminija, viškom zaposlenih, skupom strujom, ali još nema konačne odluke o uvođenju stečaja ili nekog drugog vida preuzimanja tvornice od ruskih vlasnika. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Uskoro nova članstva
Predsjednik kosovske Vlade Hashim Thaci izjavio je jučer kako se očekuje da Kosovo vrlo brzo postane član Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke, što će omogućiti brži ekonomski razvoj i bolje uvjete života za sve građane. Članstvo u MMF i Svjetsku banku će omogućiti Kosovu da u narednim godinama koristi tehničku i financijsku podršku, postane ekonomski partner i da ima veći pristup u međunarodnoj trgovini, što će omogućiti brži ekonomski razvoj i bolje uvjete života za građane Kosova, izjavio je Thaci. „Ostvarivanje potreba naših građana za novim, dobro plaćenim radnim mjestima, visokokvalitetnom zdravstvenom brigom na većem nivou, kvalitetnijim obrazovanjem i postojanijom energijom su teški zadaci. Sigurno je da sadašnje potrebe premašuju mogućnosti Kosova da financira sve ove potrebe“, rekao je Thaci na otvaranju visokog foruma donatora. Thaci je također izjavio da Kosovo ima potrebu za pomoć donatora, kako tehničku, stručnu ali i financijsku podršku ako želi da se uspješno suoči sa izazovima koji su pred njom. Izražavajući suglasnost sa procjenama Međunarodnog monetarnog fonda da će kriza izazvati zastoj u ekonomskom razvoju Kosova, Thaci je kazao kako je Vlada u Prištini odlučna da poduzme potrebne reforme kako bi se efekti ekonomske krize što više smanjili. Priština je bila domaćin 6. Kosovskog IT sajma koje je organiziralo kosovsko ministarstvo prometa, pošta i telekomunikacija Kompanije koje nude IT opremu i usluge predstavile su svoje programe na IT sajmu koji je od 25. ožujka do kraja prošlog tjedna održan u Prištini. To je bio 6. IT sajam na Kosovu koji je organiziralo ministarstvo. (Violeta Palaska)

Makedonija: Veliki budžetski deficit
Manjak u budžetu Makedonije dostigao je rekordnih 27,8 milijuna eura zbog smanjenih prihoda od poreza i velike potrošnje države, pokazuju jučer objavljeni podaci ministarstva financija. Prema posljednjim medijskim napisima u veljači ove godine prihodi od poreza na dodanu vrijednost su drastično pali, dok je makedonska Vlada potrošila 22 milijuna eura više nego prethodnog mjeseca. Smanjenje priliva od poreza na dodanu vrijednost pokazuje kako je nastupila kriza pa građani manje troše, dok su se vladini rashodi povećali za 6,8 posto u usporedbi sa veljačom prošle godine. Stručnjaci smatraju da će, ako vlada hitno ne promijeni politiku i ako svjetska kriza nastavi da se povećava, biti ugrožene mjesečne plaće zaposlenih u državnoj administraciji, kao i primanja umirovljenika i osoba koje su na socijalnoj skrbi. Od potrošenih 22 milijuna eura, Vlada je najviše dala na robe i usluge pa je u usporedbi sa siječnjem potrošila više za 18 milijuna eura. Velika potrošnja je, prema ocjeni bivšeg ministra financija Dževdeta Hajredinija, zbog predsjedničkih i lokalnih izbora, a ne zbog svjetske krize. Ekonomski analitičari očekuju da će zbog krize koja je pogodila gotovo svaku makedonsku tvrtku i zbog zategnute kreditne politike banaka, sve više opadati privatna potrošnja a time i priliv u budžet od poreza. Vlada je smanjila i kapitalne investicije pa je u veljači potrošeno samo oko 500.000 eura. U vrijeme kada su Hrvatska i Srbija najavile smanjenje plaća zaposlenima u administraciji i rebalans budžeta, makedonski premijer Nikola Gruevski izjavio je kako do početka ljeta neće biti rebalansa budžeta. Guverner Narodne banke Makedonije, Petar Gošev, na konferenciji za novinare priopćio je kako se za održavanje ravnoteže na deviznom tržištu Makedonije interveniralo dva puta u posljednjih sedam mjeseci. Prema Goševu, u posljednjem kvartalu prošle godine, NBM je intervenirala s 162,3 milijuna eura, a od 1. siječnja do 20. ožujka ove godine, intervencije su iznosile 181 milijun eura. Devizne rezerve, prema podacima koje je dao makedonski guverner, iznose 1,3 milijardi eura. Dodao je i da za sada nema nikakve potrebe za mijenjanjem deviznog tečaja u Makedoniji jer bi obezvrjeđenje denara oštetilo makedonsku ekonomiju. (Vlado Naumovski)

Albanija: Ratifikacija dokumenata
Sve zemlje članice NATO-a poslale su američkom State Departmentu svoja ratificirane dokumente vezane za prijam Hrvatske i Albanije u Savez, potvrdio je glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer. Portugal i Slovenija su bile posljednje dvije zemlje koje su to učinile. De Hoop Scheffer uputio je službeno pozivno pismo početkom tjedna, što znači da i Hrvatska i Albanija mogu očekivati sudjelovanje na svečanosti povodom proširenja NATO-a na samitu Saveza kasnije ovog tjedna. Albanski je parlament krajem prošlog tjedna donio paket zakona o članstvu u NATO-u te ratificirao protokol o pristupu Albanije NATO-u. U Albaniji ne postoji otpor uključivanju zemlje u NATO, a zastupnici su odluku o ratifikaciji donijeli jednoglasno. Protokol o pristupu, koji je nadopuna Sjevernoatlantskog ugovora iz 1949., Albanija je potpisala još u srpnju prošle godine, zajedno s Hrvatskom. Protokol mora ratificirati svih 26 članica saveza. Hrvatska i Albanija trebale bi na idućem sastanku na vrhu NATO-a 3. i 4. travnja u Strasbourgu i Kehlu sudjelovati kao članice, a zastava NATO-a već je prošli tjedan bila izvješena u albanskom parlamentu. Unatoč sumnjama pojedinih članica NATO-a u zrelost Albanije za članstvo u savezu, Sjedinjene Američke Države su se naglašeno zauzele za njezin primanje u članstvo i ujedno njezinoj vojsci ponudili milijunsku novčanu pomoć. Predsjednik albanske vlade Sali Berisha u govoru pred parlamentarnim zastupnicima zahvalio je SAD-u na potpori i izjavio da je ratificiranje najsvečaniji čin otkako je Albanija 1912. stekla neovisnost o Osmanskom Carstvu. (Violeta Palaska)


Srijeda, 01.04.2009.

Slovenija: Istrabenz u stečaju
Banke nisu pristale na zajednički sporazum o reprogramiranju dugova koparskog 'Istrabenza', odnosno preoblikovanju svojih potraživanja u sindicirani kredit, objavili su slovenski mediji. Tako da se sada jedna od najvećih slovenskih kompanija sa oko 5000 zaposlenih zbog insolventnosti nalazi pred postupkom prisilnog poravnanja ili stečajem, iako se slovenske banke navodno dogovaraju o njenoj mogućoj sanaciji i financijskoj konsolidaciji. Kako je priopćeno nakon zasjedanja Nadzornog odbora Istrabenza koje je trajalo deset sati, na sastanku je prihvaćena ostavka direktora uprave Igora Bavčara koji će na tom mjestu ostati do 15. svibnja, kako kompanija ne bi ostala bez pravnog zastupnika. Direktor Bavčar je nakon završetka sastanka potvrdio da je kompanija insolventna, što znači da prema zakonu o financijskom poslovanju sada slijedi prisilno poravnanje ili njen stečaj. „Nadam se da će biti moguće postupke izvesti bez suda“, rekao je Bavčar. On je također kritizirao banke koje nisu u predviđenom roku potpisale zajednički dogovor o reprogramiranje svojih potraživanja kako bi se Istrabenzu dalo dodatno vrijeme da se izvuče iz teškoća, ali je priznao da su upravo one zahtijevale njegov odlazak. „Nadam se da će biti moguće postupke izvesti bez suda“, rekao je Bavčar. U međuvremenu je holding investirao slobodna sredstva u turizam i energetiku, gdje je povrat sredstava bio manji i sporiji. Zbog strateške važnosti kompanije za državu i zbog vlasničkoj udjela koje u njoj imaju državni fondovi vjeruje se da će država i banke, te slovenska središnja banka koja sada s mnogo pozornosti pristupiti nalaženju načina kako spriječiti štetu koja bi nastala eventualnim stečajem Istrabenza. Trgovanje dionicama Istrabenza na Ljubljanskoj burzi i jučer je obustavljeno, a tvrtka bi trebala objaviti konsolidirane poslovne podatke za prošlu godinu. Kako su naveli slovenski mediji, koji se pozivaju na sudionike sastanka Nadzornog odbora, sve banke koje prema Istrabenzu imaju potraživanja osim dvije pristale su na potpisivanje neobvezujućeg pisma namjere kojom izražavaju spremnost da sudjeluju u sanaciji kompanije, a načelno su se dogovorile i o njenom financijskom restrukturiranju. Jedna od dviju banaka koje su odbile potpisati pismo namjere za sanaciju Istrabenza je SKB banka, slovenska podružnica francuske Societe Generale, koja je sudu već dala prijedlog za zabranu raspolaganja imovinom i dionicama kompanije. (Jagoda Radojčič)

Hrvatska: Još otkaza
Hrvatska Vlada je rebalansom proračuna predvidjela 2,2 milijarde kuna manje prihoda od doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, što znači kako već računa da će 65.000 radnika dobiti otkaz. Upozorili su na to čelnici Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, koji su izračunali da je uz smanjenje prihoda od doprinosa od 2,2 milijarde kuna na bazi prosječne plaće riječ o 65.351 ugašenom radnom mjestu. Budući da je najviše otkaza u krizom pogođenima drvnoj, tekstilnoj i prerađivačkoj industriji, u kojima radnici zarađuju manje od prosječne plaće u državi, sindikalci procjenjuju da je riječ o čak 80.000 ugašenih radnih mjesta. U Savezu su stoga zatražili od Vlade da donese konkretne prijedloge i mjere za održavanje standarda najugroženijih slojeva stanovništva, prije svega za pomoć nezaposlenima, umirovljenicima i radnicima koji primaju minimalnu plaću. Sindikalna košarica potvrđuje rast životnih troškova jer su osnovni životni troškovi za četveročlane obitelji u ožujku dosegnuli 6447 kuna, što je gotovo 300 kuna više nego u istom mjesecu prošle godine. U međuvremenu, izaslanstvo Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), predvođeno Athanasiosom Arvanitisom, jučer je u Hrvatskoj narodnoj banci razgovaralo s guvernerom Željkom Rohatinskim. Izaslanstva Međunarodnog monetarnog fonda prošlog je tjedna započelo dvotjedni radni posjet Hrvatskoj. Predstavnici MMF-a koji su došli u uobičajen posjet zemlji članici obilaze sve značajnije gospodarske institucije pa su posjetili HNB. Prema ocjeni guvernera Rohatinskog, u predviđanju daljnjih kretanja valja računati s tri važna ograničavajuća čimbenika, padom izvozne potražnje, smanjenim izravnim stranim ulaganjima te otežanim mogućnostima i nepovoljnijom cijenom inozemnog financiranja. U takvim uvjetima nužno se nameće ograničavanje tekućeg deficita platne bilance, što zahtijeva politiku štednje u zemlji i smanjivanje svih oblika potrošnje, a napose proračunske. Procjenjuje se kako će se sve to odraziti neminovno i na pad bruto domaćeg proizvoda. Pred monetarnu politiku u sadašnjim okolnostima se istodobno postavljaju dvije izuzetno važne zadaće: održavanje stabilnosti tečaja, o kojoj u velikoj mjeri ovisi održavanje ukupne stabilnosti sustava, te sprječavanje kreditnog sloma u zemlji. Porast cijena u prva dva mjeseca odrazit će se neminovno i na godišnju stopu inflacije, iako se daljnje jačanje inflacijskih pritisaka ne očekuje. Ove godine dospijeva približno 12 milijardi eura glavnice i kamata za otplatu inozemnim vjerovnicima. Oko šestina tog iznosa odnosi se na državu, koja sredstva kani prikupiti izdavanjem euroobveznica. Veći dio se odnosi na banke i na poduzeća, a raspoloživi podaci za siječanj pokazuju da oba ta sektora uspijevaju i dalje pribaviti dodatna sredstva u inozemstvu. Izaslanstvo MMF-a boravi u Hrvatskoj u okviru redovitih godišnjih konzultacija po članku IV. Statuta Međunarodnog monetarnog fonda koji obvezuje svaku članicu da surađuje s Fondom i s ostalim članicama, što podrazumijeva i godišnje razgovore o aktualnim gospodarskim kretanjima. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Radnici na čekanju
Zbog smanjene potražnje za čelikom zbog globalne ekonomske krize oko 2.000 od 3.840 radnika 'ArcelorMittala Zenica' od sutra će biti upućeno na čekanje. Generalni direktor 'ArcelorMittala Zenica' M.K. Srinivasan potpisao je odluku o uvođenju privremenog prekida rada u travnju za dio zaposlenih u svim pogonima kompanije. U 'ArcelorMittalu' nisu objavili koliko će radnika biti pogođeno tom mjerom. „Radnici koji budu poslani na privremeno čekanje primat će naknadu u skladu s federalnom zakonskom regulativom. U kompaniji se čine svi mogući napori kako bi se normalan rad nastavio što je prije moguće“, priopćeno je jučer je iz 'ArcelorMittala'. Radnici će za vrijeme čekanja primati 55 posto prosječne plaće u Federaciji BiH, što prema posljednjim objavljenim podacima Zavoda za statistiku iznosi oko 400 KM. Uprava i Sindikat kompanije vodili su prethodnih sedmica pregovore o paketu mjera koje je menadžment predložio kako bi prevladali neophodno smanjenje proizvodnje. Pregovori su propali, jer Sindikat nije pristao na smanjenje radničkih plata i naknada za topli obrok za 40 do 50 posto. Sindikat je odbacio i prijedlog da radnici koji budu upućeni na čekanje primaju 55 posto prosječne plate u Federaciji BiH, tražeći da taj iznos bude za deset posto veći. Nakon što su pregovori propali menadžment je objavio svoju konačnu odluku. Islam Imamović, predsjednik Sindikata 'ArcelorMittala Zenica', izjavio je kako je razočaran odlukom Uprave, koju je pokušao uvjeriti da odustanu od svog plana. „Stanje je alarmantno, ljudi su izbezumljeni i traže hitnu reakciju. 'ArcelorMittal' nije koristio unutrašnje rezerve, nego je odmah posegao za mjerama koje ugrožavaju egzistenciju radnika“, rekao je Imamović. Uprava je ovlastila direktore poslovnih jedinica da utvrde broj zaposlenika koji će se nalaziti na privremenom prekidu rada, a rok za sastavljanje spiskova istekao je u ponedjeljak navečer. Ni u Sindikatu ne znaju zasad točan broj ljudi koji će se naći na prinudnom odmoru. „Između 30 i 50 posto zaposlenih će u travnju pauzirati. U nekim pogonima prinudni odmor će krenuti već od prvog, a u nekim od 15. travnja. U pogonu Visoka peć oko 10. travnja doći će do reduciranja broja zaposlenih“, rekao je on. Prilikom izvanredni sastanak Glavnog odbora Sindikata 'ArcelorMittala Zenica' na kojem je biti zauzet stav u vezi s posljednjom odlukom Uprave. Ispred prostorija Sindikata pred početak sastanka okupio se veći broj radnika tražeći od sindikalaca da ne podlegnu pritiscima čelnika kompanije. „Mi smo najavili kako ćemo u slučaju jednostranog donošenja odluke od strane poslovodstva biti prinuđeni odgovoriti radikalnim mjerama. Trenutno se razmatraju mnoge opcije. Bojim se da je odluka o privremenom prekidu rada, samo paravan za još goru situaciju koja bi mogla uslijediti u narednim mjesecima“, rekao je Imamović. (Mirsad Ajnadžić)

Srbija: Ušteda na javnim nabavama
Efikasnom primjenom novih propisa o javnim nabavkama moglo bi se značajno uštedjeti i do deset posto, od četiri milijarde eura kolika je ukupna godišnja vrijednost javnih nabava u Srbiji. Novi Zakon o javnim nabavama je u primjeni od siječnja januara ove godine ali u praksi se dosad nije mogao provoditi bez podzakonskih akata kojim se precizira procedura nabavki malih vrijednosti, do 2,9 milijuna dinara, zaštita domaćih ponuđača, uvođenje službenika za javne nabavke i pravilnici za tromjesečno izvještavanje naručitelja o obavljenim javnim nabavkama. Godišnje se u Srbiji, kako je rečeno, na javne nabavke troši oko četiri milijarde eura što je približno 15 posto državnog BDP-a. U javnim nabavama sudjeluje 12. naručitelja i oko 80.000 ponuđača koji godišnje sklope oko 250.000 ugovora o javnim nabavkama. Od toga je oko 68 posto od ukupnih javnih nabava na republičkom nivou, a 32 posto ugovaraju općine i javna poduzeća. Direktor Uprave za javne nabavke Predrag Jovanović je ukazao na značaj oglašavanja javnih nabavki na portalu Uprave, navodeći kako je od siječnja ove godine na taj način oglašeno oko 1.200 javnih nabava. Zaštita domaćih ponuđača od 20 posto u odnosu na cijene ponuđača iz inozemstva, predviđena je i novim zakonom o javnim nabavama što je prema riječima Jovanovića od velikog značaja za domaće kompanije u vrijeme ekonomske krize. Novim zakonom Komisija za zaštitu ponuđača je također postala nezavisna institucija čiji se članovi biraju u Skupštini Srbije, a i stroži su propisi za izbjegavanje obaveza izvještavanja o javnim nabavama. Naručiteljima je omogućeno da odbiju ponuđača ukoliko imaju potvrde da nisu ispunili svoje obaveze u ranijim nabavama. Otvaranje ponuda ponuđača mora biti javno a, prema novim propisima, da bi javna nabava bila regularna dovoljna je samo jedna ispravna ponuda. Državni tajnik u ministarstvu financija Srbije Slobodan Ilić izjavio je jučer kako će uskoro biti osigurani svi uvjeti za efikasno provođenje novog Zakona o javnim nabavkama. „U završnoj fazi je izrada podzakonskih akata i pravilnika za primjenu Zakona o javnim nabavkama a stvoreni su uvjeti za rad Državne revizorske institucije (DRI) koja će kontrolirati javne nabave“, rekao je Ilić na skupu pod nazivom 'Javne nabave - uštede budžetskog novca i približavanje evropskim standardima', koji je organizirala nevladina organizacija Transparentnost Srbija. Ilić je istakao da je državnoj revizorskoj instituciji konačno osiguran prostor, financijska sredstva neophodna za rad i u toku je izbor revizora. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Visoka dividenda
Prema preliminarnim podacima o poslovanju Crnogorskog telekoma u 2008. pokazuju kako je T-Com ostvario 10,4 milijuna eura dobiti, T-Mobile 12,7 milijuna, a Internet Crna Gora 1,5 milijuna, što je ukupno 24,6 miliona eura, objavljeno je u materijalima koji su dioničari dobili na uvid. Nedavno je objavljeno da su T-Com, T-Mobile i Internet CG pokrenuli proceduru spajanja ta tri društva, a prijedlog te odluke kako je najavljeno, biti će na godišnjoj skupštini dioničara zakazanoj 30. travnja ove godine. Prema neslužbenim informacijama, glavni motiv Magyar telekoma, većinskog vlasnika Crnogorskog telekoma, za formalnu integraciju kompanije, pored ušteda je i isplata neraspoređene dobiti iz prethodnih godina već tokom kalendarske 2009. godine, ali i izbjegavanje dvostrukog oporezivanja dividende prilikom te transakcije. Prepreka za isplatu visoke dividende nakon 30. travnja više neće biti, te će se tek vidjeti da li će i kada nakon toga Odbor direktora uputiti Skupštini dioničara takav prijedlog. S obzirom na trenutnu globalnu krizu, besparicu i zaduženost učesnika na domaćem tržištu kapitala, može se očekivati i da manjinski dioničari već ove godine zatražiti isplatu kompletne dobiti kroz dividendu odmah nakon što se tri kompanije spoje u jednu. Naime, nakon spajanja spomenuta tri društva, nastat će jedinstvena kompanija koja će, kako se vidi iz materijala koji su postali dostupni dioničarima krajem prošlog tjedna, imati čak oko 70 milijuna eura neraspoređene dobiti. Prema istim podacima, akumulirana dobit iz prethodnih nekoliko godina ostvarena po osnovu poslovanja mobilne telefonije i Interneta iznosi više od 57 milijuna eura. Upravo taj novac bi nakon spajanja konačno trebao postati raspoloživ za isplatu kroz dividendu, koja bi najvećim dijelom, odnosno oko 76 posto ili oko 53 milijuna, pripala većinskim vlasnicima. Prošlogodišnjim izmjenama propisa u Crnoj Gori stopa oporezivanja dividendi je smanjenja sa 15 na devet posto. Mađari su svojevremeno većinski paket dionica Telekoma platili 114 milijuna eura. Iza mađarske kompanije stoji Deutsche telekom. Solidna dividenda dioničarima Crnogorskog telekoma prethodnih godina je također isplaćivana, ali isključivo sa fiksnog dijela matične tvrtke T-Com. Ovo spajanje i formalna integracija tri posebna pravna društva u jedno, najavio je još prije nekoliko godina bivši predsjednik Odbora direktora Bence Makai. Javnost i dioničari su tokom prethodnih godina često bili u konfuziji, jer su iz Telekoma objavljivali u jednoj verziji konsolidirane, čas rezultate matične kompanije koji u sebi ne sadrže rezultate T-Mobile i Internet CG-a. Nakon spajanja tri spomenute tvrtke, takvih nedoumica više ne bi trebalo biti, a očekuju se i značajne uštede u samom poslovanju. Trenutno stanje je takvo, naime, da u mnogim segmentima u kompaniji postoje trostruke službe za pojedine poslove jer su sada unutar Telekoma formalno tri odvojena pravna subjekta. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Protiv nasilja
Nekoliko ministarstava kosovske Vlade započelo je kampanju sprječavanja nasilja u svim sferama života, objavili su jučer kosovski mediji. Na promociji kampanje u Prištini, priopćeno je da je na Kosovu nasilje u padu, ali da je cilj vlade da se nasilje svede na što je moguće manju mjeru. Ova akcija kosovske Vlade će trajati dva mjeseca. Cilj kampanje je suzbiti koliko je moguće više sve vidove nasilja, a prvenstveno nasilje u obitelji, najizraženijeg među svim oblicima na Kosovu. Najnovija kampanja je jedna u nizu u posljednjih nekoliko godina. Pokazatelji su da su prethodne akcije dale rezultat. Jedan od njih je nestanak međuetničkog nasilja, izjavila je ministrica pravosuđa u Vladi Kosova Nekibe Keljmendi. „Ministarstvo pravde je u svakoj općini na Kosovu formiralo centar za prijavu nasilja. Svaki centar ima svoj broj telefona, a prijave primaju obučene osobe“, rekla je Nekibe Keljemendi, ministarka pravosuđa u kosovskoj vladi. Prema podacima ministarstva pravde na Kosovu je prošle godine prijavljeno više od 600 slučajeva nasilja u obitelji. Trgovine bijelim robljem je bilo u 32, seksualnog zlostavljanja 53, zlostavljanja djece 37 i 56 drugih oblika nasilja, što ukupno čini statistiku od 785 slučajeva, rekla je Arta Keljmendi direktor departmana za pristup žrtvama nasilja. Prema njegovim riječima, u ovoj godini su zabilježena 123 slučaja nasilja u obitelji, sedam slučajeva trgovine bijelim robljem, seksualnog zlostavljanja je bilo pet, zlostavljanja djece osam. Uz druge oblike, to ukupno čini 152 slučaja nasilja registrirana na Kosovu ove godine, rekla je Naime Šerifi, iz Centra za zaštitu žena i djece. U nevladinim organizacijama koje se bave zaštitom žena na Kosovu, navode međutim da državne institucije moraju učiniti više na rehabilitaciji žena, žrtava nasilja. Ministarstvo pravosuđa kampanju provodi sa ministarstvima policije i obrazovanja, uz podršku Misije EULEX. (Violeta Palaska)

Makedonija: Veliki manjak budžeta
Manjak u budžetu Makedonije dostigao je rekordnih 27,8 milijuna eura zbog smanjenih prihoda od poreza i velike potrošnje države, pokazuju jučer objavljeni podaci ministarstva financija. Prema posljednjim medijskim napisima u veljači ove godine prihodi od poreza na dodanu vrijednost su drastično pali, dok je makedonska Vlada potrošila 22 milijuna eura više nego prethodnog mjeseca. Smanjenje priliva od poreza na dodanu vrijednost pokazuje kako je nastupila kriza pa građani manje troše, dok su se vladini rashodi povećali za 6,8 posto u usporedbi sa veljačom prošle godine. Stručnjaci smatraju da će, ako vlada hitno ne promijeni politiku i ako svjetska kriza nastavi da se povećava, biti ugrožene mjesečne plaće zaposlenih u državnoj administraciji, kao i primanja umirovljenika i osoba koje su na socijalnoj skrbi. Od potrošenih 22 milijuna eura, Vlada je najviše dala na robe i usluge pa je u usporedbi sa siječnjem potrošila više za 18 milijuna eura. Velika potrošnja je, prema ocjeni bivšeg ministra financija Dževdeta Hajredinija, zbog predsjedničkih i lokalnih izbora, a ne zbog svjetske krize. Ekonomski analitičari očekuju da će zbog krize koja je pogodila gotovo svaku makedonsku tvrtku i zbog zategnute kreditne politike banaka, sve više opadati privatna potrošnja a time i priliv u budžet od poreza. Vlada je smanjila i kapitalne investicije pa je u veljači potrošeno samo oko 500.000 eura. U vrijeme kada su Hrvatska i Srbija najavile smanjenje plaća zaposlenima u administraciji i rebalans budžeta, makedonski premijer Nikola Gruevski izjavio je kako do početka ljeta neće biti rebalansa budžeta. Guverner Narodne banke Makedonije, Petar Gošev, na konferenciji za novinare priopćio je kako se za održavanje ravnoteže na deviznom tržištu Makedonije interveniralo dva puta u posljednjih sedam mjeseci. Prema Goševu, u posljednjem kvartalu prošle godine, NBM je intervenirala s 162,3 milijuna eura, a od 1. siječnja do 20. ožujka ove godine, intervencije su iznosile 181 milijun eura. Devizne rezerve, prema podacima koje je dao makedonski guverner, iznose 1,3 milijardi eura. Dodao je i da za sada nema nikakve potrebe za mijenjanjem deviznog tečaja u Makedoniji jer bi obezvrjeđenje denara oštetilo makedonsku ekonomiju. (Vlado Naumovski)

Albanija: Predstavljen izvještaj
Izvjestitelji Vijeća Europe su predstavili izvještaj o reformama u Albaniji, objavili su lokalni mediji. Izvjestitelji David Wilshire i Jaakko Laakso predstavili su svoj izvještaj Vijeću u vezi s posljednjim reformama u Albaniji. Laakso i Wilshire su pripremili svoj izvještaj Vijeću Evrope nakon misije utvrđivanja činjenica u veljači. U dokumentu je kritizirano usvajanje novog kontroverznog zakona o lustraciji prošlog prosinca bez širokog političkog konsenzusa, ali je i pozdravljena odluka vlade o odgodi njegove provedbe. Zakonom se propisuje da svi albanski dužnosnici prođu istragu kako bi se utvrdilo jesu li surađivali s tajnim službama iz doba komunizma. U međuvremenu, šef izaslanstva Evropske komisije u Tirani Helmut Lohan izjavio je kako albanska Vlada mora jamčiti veću stabilnost u javnoj upravi. Ukazao je kako je Unija osigurala 200 milijuna eura pomoći za to. A najveća opozicijska Socijalistička stranka (SP) optužila je vladu za nepoštivanje savjeta Evropske Unije oko podnošenja zahtjeva za dobivanje statusa kandidata. Članica SP-a Arta Dade, bivša ministrica vanjskih poslova, izjavila je kako bi se vlada trebala pokoriti savjetu Unije koji je iznio povjerenik EU za proširenje Olli Rehn i osigurati da izbori u lipnju budu demokratski, prije nego podnese zahtjev za kandidaturu za prijam u EU. Rehn je pozvao Albaniju da prije podnošenja zahtjeva dokaže kako provodi svoj Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s Unijom. (Violeta Palaska)