Petak, 30.01.2009.

Slovenija: Strah od nelikvidnosti bankarskog sistema
Ukoliko ne bude osigurana kreditna aktivnost banaka, Slovenija će se najkasnije u travnju suočiti sa sličnim problemima koje je imao Island, upozorio je jučer Samo Hribar Milič, predsjednik Gospodarske komore (GZS). Slovenski gospodarstvenici se slažu da ni kratkoročne niti dugoročne mjere neće pomoći gospodarstvu u krizi ukoliko što prije ne bude osigurana likvidnost slovenskog bankovnog sistema. Slovenija je jučer prodala novu trogodišnju referentnu obveznicu u iznosu od milijarde eura, poručilo je ministarstvo financija. Time je pospješena kreditna aktivnost banaka, izjavio je ministar financija France Križanič. Kuponska kamatna stopa obveznice iznosi 4,25 posto, a dosegnuta cijena 99,97 posto. Datum dospijeća nove obveznice, kojom će se trgovati i na Ljubljanskoj burzi, jest 5. veljače 2012. godine. Među kupcima se nalazi 19 posto domaćih investitora, dok ostali dolaze iz drugih evropskih država. Polovica cjelokupnog izdanja obveznice podijeljena je bankama, 24 posto investicijskim fondovima, osiguranjima (13), centralnim bankama (6) i ostalim investitorima (7). U međuvremenu, ministar prometa Slovenija predložio je da se poveća udio prometa u BDP-u. Ministar prometa Patrick Vlačič želi povećati udio prometa u BDP-u. Slovenija ima izniman geostrateški položaj koji valja iskoristiti, izjavio je ministar na tiskovnoj konferenciji u Ljubljani. Pritom je upozorio kako Slovenija dosad nije znala iskoristiti svoj potencijal, no zajamčio je da će ministarstvo pospješiti sve procese i osigurati sredstva za provođenje programa. Pokušat će ukloniti prepreke u pripremi prostornih aktova i do kraja godine u parlamentarnu proceduru uputiti nacionalne strategije koje na nekim područjima nedostaju već 8 godina. Tada će biti malo prostora za špekulacije i političke pritiske, uvjeren je Vlačič. (Jagoda Radojčić)

Hrvatska: Povećan BDP zbog sive ekonomije
Po prvi put siva ekonomija je uključena u izračun bruto domaćeg proizvoda i upravo to je najviše utjecalo na rast hrvatskog BDP-a koji je od 1995. do 2005. godine u prosjeku nominalno povećan za 15,8 posto. Državni zavod za statistiku je uskladio dosadašnji obračun bruto domaćeg proizvoda s metodologijom Evropske Unije, a korekcija je napravljena uključivanjem sive ekonomije, zatim imputirane stambene rente i indirektno mjerene usluge financijskog posredovanja. U cijelom desetogodišnjem razdoblju koje je usklađeno s metodologijom Evropske Unije prosječna korekcija stopa rasta BDP-a je 0,21 posto. To isto tako znači kako ne treba očekivati da će se posljednji podaci iz trećeg tromjesečja 2008. godine, prema kojima je BDP realno rastao za 1,6 posto u odnosu na godinu ranije, nakon usklađivanja znatnije promijeniti. Korigirane kvartalne podatke Državni zavod za statistiku će objaviti krajem veljače pa jučer nisu željeli spekulirati hoće li revidirani BDP pomoći hrvatskom ministarstvu financija u smanjenju deficita. Na korekciju BDP-a najviše je utjecala siva ekonomija koja u ukupnoj reviziji čini oko dvije trećine korekcija BDP-a. Prema posljednjim podacima DZS-a, čak 63 posto sive ekonomije pritom čine poduzetnici koji prijavljuju manje prihode i “napuhavaju” troškove radi izbjegavanja poreznih obveza. To je najviše izraženo u djelatnostima građevinarstva, trgovine, hotela i restorana. U trećem kvartalu ove godine BDP je povećan samo 1,6 posto, što je najniža stopa rasta od zadnjeg tromjesečja 2000 godine, kada je zabilježen rast od 0,6 posto. Ekonomija očito usporava mnogo brže nego što se očekivalo. Većina ekonomista, naime, računala je na rast BDP-a u trećem kvartalu od dva do tri posto. Velikom usporavanju je najviše pridonijela smanjena potrošnja hrvatskih građana. Ostvaren je rast od samo 0,4 posto, najmanje u posljednjih devet godina. Pored inflacije i pada kupovne moći, računa se da je manjoj potrošnji građana počeo pridonositi i psihološki element uslijed širenja krize. S druge strane, pozitivan učinak u rast BDP-a u trećem tromjesečju imale su investicije koje su porasle 6,6 posto. Međutim, vidljivo je i usporavanje investicija, s obzirom na to da su u tri prethodna mjeseca povećane 12,6 posto, a u 2007. godini gotovo devet posto. Usporavanju BDP-a i ovaj je put pridonio i slabašan izvoz robe i usluga te znatno veći uvoz. Izvoz je povećan samo 1,7 posto, najsporije u zadnje tri godine, što ukazuje na sve slabiju potražnju sa zapadnih tržišta. Istodobno, uvoz se i dalje dobro drži i rastao je 6,3 posto. Nakon slabašnog trećeg kvartala, upitna su ionako skromna očekivanja za budućnost. Pojedini su analitičari upozoravali da bi u zadnjem kvartalu ove godine rast BDP-a mogao biti na nuli. U 2009. godini, u najboljem slučaju, može se očekivati rast od 0,5 do jedan posto. Analitičari upozoravaju na sve teže pozajmljivanje na svjetskom financijskom tržištu, što će negativno utjecati na investicije. Očekuje se i daljnje smanjenje potrošnje građana, kao i sve slabija potražnja s tržišta Evropske Unije. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Poništena prodaja Hercegovačke banke
Na zahtjev Vlade Federacije BiH, Agencija za bankarstvo Federacije BiH poništila je natječaj za prodaju ili dokapitalizaciju Hercegovačke banke. U obrazloženju Agencija navodi kako je to „učinila u svrhu konačnog rješenja pravnog statusa terminala Dretelj, koje je zatražila Vlada Federacije BiH“. Ostalo je nejasno zašto je uopće raspisivan natječaj za prodaju banke u koji je uvršten i sporni objekt i zašto Vlada Federacije BiH nije ranije izrazila" svoje zahtjeve. Agencija za bankarstvo priopćila je kako je Hercegovačka banka do terminala Dretelj došla aktiviranjem hipoteke za mandata nametnute privremene upraviteljice Toby Robinson. Sredinom prosinca prošle godine Agencija za bankarstvo Federacije BiH objavila je javni poziv za prodaju Hercegovačke banke, nad kojom Agencija ima privremenu upravu. Situacija se s bankom nakon objave prodaje još više se zakomplicirala i natječaj za prodaju Hercegovačke banke je poništen. Razlog je naftni terminal bivšeg JNA u Dretelju pokraj Čapljine koji je Agencija odlučila prodati s bankom iako je njezino vlasništvo nad tim objektom u najmanju ruku sumnjivo. Terminal je još 2006. Vlada Federacije BiH dodijelila na upotrebu državnom poduzeću Terminalima Federacije BiH, ali ta odluka ni do danas nije provedena. Vlada, međutim, nikad i nije poništila tu svoju odluku, ali to Agenciji nije smetalo da ga nastavi prodavati. Hercegovačka banka našla se na udaru međunarodne zajednice u BiH još 2001., kad su zbog sumnje u raznorazne pronevjere učinjene, navodno, putem te banke vojne snage tadašnjeg SFOR-a upale u njezine prostorije. Većina optužbi zbog kojih je došlo do te akcije na kraju nije sudski dokazana, ali to nije pomoglo vlasnicima banke da i nakon osam godina dobiju kontrolu nad njom. U međuvremenu banka je na sudu izgubila i vlasnički udio koji je preko tvrtke kćeri Hercegovačko-osiguranje imala u Eronetu, današnjem HT-u Mostar, čime je izgubljen jedan od potencijalnih mamaca za buduće kupce. Izravna je posljedica upada međunarodnih snaga bila blokada velikog iznosa deponenata banke, koji ni do danas nije vraćen. Prema dostupnim informacijama u banci je bez obračunatih kamata blokirano 97,6 milijuna KM raznih pravnih i fizičkih osoba. U Agenciji za bankarstvo Federacije BiH misle da u cijeloj priči zapravo nema ničega spornog i vjeruju da je naftni terminal u Dretelju nesporna imovina Hercegovačke banke,'koja je legalno stečena i uknjižena u poslovne knjige banke kao i u ZK izvadak koji glasi na ime banke. U Agenciji napominju da je Hercegovačka banka u stopostotnom privatnom vlasništvu, a preuzimanjem terminala u Dretelju ona je svojedobno naplatila svoja potraživanja na osnovu danih kredita i plaćenih akreditiva iz sredstava deponenata. U Agenciji čak tvrde da oni zapravo i ne prodaju terminal, nego da samo žele sanirati banku dokapitalizacijom, prodajom ili pripajanjem drugoj banci. Sporno je što Agencija nije prije nego što je objavljen javni poziv kojim se terminal u Dretelju sigurno prodaje, nije angažirala nikog da relevantno procijeni vrijednost tog objekta. Zato postoji velika mogućnost da budući vlasnici Hercegovačke banke, uspije li njezina prodaja, za mali novac postanu i vlasnici jednog od najvećih skladišta goriva na Balkanu. (Zinka Mukić)

Srbija: Mjere za ublažavanje krize
Vlada Srbije će usvojiti program mjera za ublažavanje efekata krize, kojim bi poslovne banke uz pomoć države odobrile kredite vrijedne 122 milijarde dinara. Ideja je da se budžetskim sredstvima potaknu banke da daju kredite privredi i da od centrala povuku dodatna sredstva, kao i da kreditiranjem potaknu građane Srbije da kupuju domaće proizvode, priopćeno u Vladi Srbije. Mjerama Vlade su predviđeni krediti za subvencioniranje likvidnosti privrede (40 milijardi dinara), investicijski krediti (17 milijardi dinara), subvencionirani potrošački krediti (20 milijardi dinara) i kreditne linije koje će država povući od međunarodnih financijskih institucija (oko 45 milijardi dinara) za financiranje poslovanja malih i srednjih poduzeća. Prema procjenama u Vladi, prvi krediti za poticaj trebali bi biti odobreni u prvoj polovini veljače. Za podršku privredi i ublažavanje efekata krize u 2009. odobrit će se ukupno 149,17 milijardi dinara. Prema najavama, država će izdvojiti dvije milijarde dinara za kredite za subvencioniranje likvidnosti privrede ukupne vrijednosti 40 milijardi dinara. Ti krediti će biti odobravani na jednu godinu, a moći će da se koriste i za refinanciranje postojećih kredita kod istih banaka. Za investicijske kredite ukupno je planirano 17 milijardi dinara, od čega fond za razvoj osigurava 30 posto, a poslovne banke 70 posto. Rok otplate je tri do pet godina, uz poček od šest do 12 mjeseci, a kamata će biti oko šest posto. Treća mjera je direktno subvencioniranje kamate na potrošačke kredite za kupovinu domaćeg automobila tipa punto, poljoprivredne mehanizacije, namještaja i podnih obloga i bijele tehnike. Država Srbija će još za poticaj privredi upotrijebiti i 480 milijuna eura iz kreditnih linija koje će povući iz inozemstva, a novac je namijenjen financiranju poslovanja malih i srednjih poduzeća. Ekonomisti su podijeljeni u ocjeni kako će mjere Vlade utjecati na privredu i dok jedni sumnjaju da će dati rezultate, drugi misle da je to dobar potez Vlade. Aleksandar Stevanović iz Centra za slobodno tržište izjavio je jučer kako ne vjeruje da će ove mjere puno pomoći srpskoj privredi u vrijeme krize. Prema njegovim riječima, problem koji se javlja je da se govori o rebalansu i nedostatku budžetskih sredstava, a istovremeno Vlada Srbije ima namjeru velika sredstva iz tog budžeta usmjeriti ka privredi. „Budući da Srbija to ne može deficitarno učiniti, odnosno da ima budžetski deficit jer to dogovor sa MMF-om ne dozvoljava, znači da će se preraspodijeliti postojeća budžetska sredstva. On procjenjuje da će zajmove dobiti tvrtke koje već imaju stabilan položaj na srpskom tržištu, ali su se preinvestirale i sada su u poteškoćama jer ne znaju što im je činiti. Stevanović smatra da bi mnogo bolje bilo da inozemne direktne investicije dođu u Srbiju i da se riješe neki problemi zbog kojih izostaju i bankarski kapital i greenfield investicije, a to je poboljšanje poslovnog ambijenta i smanjenje korupcije. „Te investicije bi dovele do toga da se stabilizira devizni tečaj i da se riješe problemi koji nisu posljedica svjetske ekonomske krize već toga što osam godina nismo proveli ključne reforme“, zaključio je Stevanović. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Dostavljen ekonomski program
Crnogorsko ministarstvo financija uputilo je jučer Evropskoj komisiji (EK) Ekonomski i fiskalni program od prošle do 2011. godine, kao jedan od strateških dokumenata koje Crna Gora mora pripremiti u procesu približavanja Evropskoj uniji (EU). Iz Ministarstva financija je saopćeno da program, treći po redu, definira srednjoročne prioritete Crne Gore u sektoru ekonomske i fiskalne politike, koji moraju biti usklađeni sa zahtjevima članstva u Evropskoj Uniji i Evropskoj monetarnoj uniji (EMU). „Taj dokument je ujedno i prilika za Crnu Goru da svake godine unapređuje svoje analitičke kapacitete i procese odlučivanja o pravcima ekonomske politike zemlje“, priopćeno je iz ministarstva. Program je, kako se dodaje, pripremljen u skladu sa preporukama i sugestijama Evropske Komisije, poštovana je preporučena forma, a uvažena je i specifičnost aktualnih globalnih ekonomskih kretanja i njihov utjecaj na ekonomske prilike i projekcije u Crnoj Gori. U ministarstvu su naglasili kako su posebnu pažnju „posvetili razradi alternativnih fiskalnih scenarija, a detaljno su obrađeni instrumenti i mjere koje Crna Gora poduzima u stvaranju uvjeta za nastavak ekonomskog rasta. Program do 2011. godine je, kako se navodi u uvodu dokumenta, fokusiran na monitoring primjene strukturnih reformi, koje su bile opisane u prethodnom izdanju. Važan dio Programa je i financijska kvantifikacija efekata strukturnih reformi, kao i mjere za ublažavanje ekonomske krize. U Programu se navodi da će crnogorska ekonomija ove godine biti pod značajnim utjecajem negativnih trendova svjetske ekonomije, kroz smanjenje projektiranog rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP). Ministarstvo financija je, zajedno sa Centralnom bankom Crne Gore (CBCG), razvilo dva alternativna makroekonomska scenarija, i u skladu sa njima isto toliko fiskalnih. Tzv. srednji scenarij predviđa realni rast BDP-a od pet posto godišnje za ovu godinu, a drugi, krizni, od 2,5 posto. U Ministarstvu očekuju postepen pad nivoa bankarskih kredita do 2012. godine, što bi dovelo do umjerenog smanjenja potrošnje domaćinstava i stabilizacije investicijske aktivnosti. „Manja privatna potrošnja kombinirana sa planiranim smanjenjem tekuće javne, osigurala bi poboljšanje platnog bilansa i smanjenje deficita tekućeg računa. Očekivano umjereno smanjenje uvoza roba, kao i blagi rast prihoda po osnovu izvoza, trebalo bi rezultirati značajnim poboljšanjem trgovinskog bilanca“, navodi se u Programu. U ministarstvu i dalje očekuju relativno visoku naplatu tekućih prihoda. Taj Vladin resor je Ekonomski i fiskalni program pripremilo u suradnji sa većim brojem domaćih institucija, među kojima su i CBCG, Komisija za vrijednosne papire, Agencija za nadzor osiguranja, Monstat, kao i više ministarstava. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Vojska bez Srba
Kosovske sigurnosne snage su unatoč najavama iz Prištine i dalje bez Srba. Prema posljednjim podacima tima za regrutaciju u Sigurnosne snage Kosova, nijedan Srbin se nije prijavio u novu formaciju. Kosovske snage sigurnosti su formirane prije tjedan dana, nepunu godinu nakon proglašenja nezavisnosti, i biti će jedinica s 2.500 aktivnih pripadnika i 800 rezervista, opremljenih lakim naoružanjem. Regrutacija novih pripadnika ovih snaga trajat će do 14. veljače. Tim za regrutaciju je komentirajući nedavne proteste pripadnika rasformiranog Kosovskog zaštitnog korpusa i ostavku trojice zapovjednika Sigurnosnih snaga Kosova zbog načina regrutacije u BSK, priopćio da je to „završena priča“ i da svatko tko je nezadovoljan može otići. „Mi smo započeli novu fazu regrutacije za civile i ako neki general želi otići, to je njegova odluka“, navodi se u priopćenju koje je uslijedilo nakon kontroverzi koje su pratile formiranje novih kosovskih snaga, uključujući proteste nekadašnjih pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova, ostavke niza visokih oficira dosadašnjeg Kosovskog zaštitnog korpusa, kao i najava da će se i Srbi uzeti učešća u ovoj formaciji. A predsjednik kosovskog parlamenta Jakup Krasnichi priznao da je zabrinut zbog najnovijih događaja u Kosovskim sigurnosnim snagama. Tri visoka časnika nedavno osnovanih snaga podnijela su ostavke zbog procesa koji je korišten prilikom izbora osoblja. Također, ministar obrane KBS Fehmi Mujota pozvao je na preispitivanje procesa. „Bilo je tehničkih propusta i postoje slučajevi u kojima su neki ljudi oštetili proces“, rekao je Mujota. Pripadnici raspuštenog Kosovskog zaštitnog korpusa koje je KSS odbio protestirali su prošlog tjedna vodeći kao razlog nepravilnosti u procesu. Oni su se sastali sa predsjednikom Fatmirom Sejdiuom i premijerom Hashimom Thacijem da razmotre to pitanje. (Violeta Palaska)

Makedonija: Smanjena ulaganja
Makedonija je dostavila pakete o samostalnom upravljanju fondovima, a dokumentacija koja je potrebna za akreditaciju dviju komponenti, pomoći institucionalnoj nadogradnji i regionalnom razvoju, od IPA-e sredstava, sljedećih će dana otputovati u Bruxelles. Točnije, kao što je izjavio makedonski ministar financija Trajko Slaveski, institucije u Makedoniji dvije godine pripremaju se za ispunjavanje svih kriterija Evropske komisije kako bi mogle evropske fondove u Makedoniji koristiti decentralizirano, odnosno bez posredovanja Evropske Unije i s potpunom odgovornošću makedonskih institucija. Slaveski je izjavio da je Makedonija završila nacionalnu akreditaciju za prvu i treću fazu IPA komponente, što predstavlja 75,5 posto od ukupnih financijskih sredstava namijenjenih državi za 2010. godinu. Za pomoć institucionalnoj nadogradnji predviđa se 150 milijuna eura, a za regionalni razvoj 70 milijuna eura. A u uvjetima globalne krize, inozemni ulagači se povlače iz Makedonije. Za sada je samo EVN najavio da će i dalje ulagati u Makedoniju u 2009. godini. Stručnjaci kažu kako tijekom recesije svaki ulagač treba dobiti potpunu podršku kako bi se uravnotežila kriza. Iako Makedonija nije bila značajno pogođena svjetskim događanjima, ipak jak udarac osjetila je kada se počeo povlačiti velik broj inozemnih ulagača koji su ili odgodili ulaganja ili u potpunosti napustili projekte ulaganja. Najsvježiji primjer je turski TAV, koji je odgodio ulaganje u izgradnju skopskog aerodroma Aleksandar Veliki. (Vlado Naumovski)

Albanija: Nova politička skupina
Tri male albanske parlamentarne stranke su ustrojile novu desnu koaliciju pod nazivom Stup slobode, objavljeno je u albanskim medijima. Nova skupina uključuje već postojeće političke stranke, Kršćansko-demokratsku stranku, Pokret nacionalnog razvitka i Novu stranku zakona i pravde. Nova koalicija je priopćila kako će pokušati privući zastupnike, druge političke stranke i društvene skupine koje sebe smatraju desnim, uključujući Stranku nacionalne fronte. U međuvremenu, američki veleposlanik u Albaniji John Withers obećao je kako će njegova zemlja nastaviti s potporom demokratizaciji albanskih institucija. Na sastanku s predsjednikom Bamirom Topiem, Withers je istaknuo kako su slobodni i pošteni parlamentarni izbori u lipnju ključni za članstvo zemlje u NATO-u. Predsjednik Topi je kazao kako je Tirana zahvalna Sjedinjenim Državama na potpori procesima demokratizacije i integracije Albanije. Withers je također izjavio na konferenciji o američkoj vanjskoj politici održanoj u Tirani kako će novi predsjednik Barack Obama biti „dobar prijatelj Albanije“. Veleposlanik je opisao poziv u članstvo NATO-a koji je Albanija zaprimila kao vrhunac bilateralne suradnje dviju zemalja. (Violeta Palaska)


Četvrtak, 29.01.2009.

Slovenija: Porast nezaposlenosti
Stopa nezaposlenosti se u Sloveniji u posljednjih nekoliko mjeseci prošle godine značajno povećala, objavili su jučer slovenski mediji. Glavni razlozi za povećanje broja nezaposlenih prema podacima slovenskog Zavoda za zapošljavanje su stečajevi nekoliko većih poduzeća te neproduživanje ugovora o radu zaposlenima na određeno vrijeme. U prosincu prošle godine je Zavod za zapošljavanje zabilježio 66.239 nezaposlenih, što je za 4,5 posto više od prethodnog mjeseca. Slovenski Ured za statistiku u studenom je zabilježio rast stope registrirane nezaposlenosti za 0,1 postotni bod na 6,7 posto, što se objašnjava i negativnim utjecajem ekonomske krize koja je pogodila i Sloveniju. Iz slovenskog Zavoda za zapošljavanje u ovom mjesecu očekuju kako će bez posla ostati još barem 4.000 radnika, i to prvenstveno zbog sezonskog karaktera njihovog posla, ali i zbog utjecaja globalne krize. Na godišnjoj visini se očekuje povećanje broja nezaposlenih za 15 do 20 tisuća, što znači da bi se do kraja 2009. na slovenskoj burzi rada moglo naći oko 80.000 osoba. A posljednje analize ukazuju da je u Sloveniji krizom posebno jako pogođen graditeljski sektor. Slovenski su graditelji u svjetsku financijsku i gospodarsku krizu ušli nespremni, prekomjerno zaduženi i financijski 'pothranjeni'. Visok rast graditeljskog sektora financirali su prvenstveno kreditima, tako da su prije godinu dana imali oko 20 posto kapitala u financiranju. Upravo s time, kao i s visokim troškovima kamata, slovenska građevinska poduzeća trenutno imaju najviše problema, što se očituje i povećanom platnom nedisciplinom. Poznavatelji prilika tvrde da je financijska nedisciplina uvelike povezana s dodatnim zahtjevima banaka za povećanje osiguranja pri kreditima i nespremnošću bankara da financiraju gospodarstvo, a poduzeća osjećaju i smanjenje državnih investicija. (Jagoda Radojčić)

Hrvatska: Smanjenje inozemnih ulaganja
Prema posljednjim prognozama ekonomskih stručnjaka, procjenjuje se da će se ukupna inozemna ulaganja u Hrvatsku ove godine smanjiti od 30 pa do 60 posto. Najveći pesimisti predviđaju da bi se mogla ponoviti loša 2004. godina kada su se ulaganja spustila ispod milijarde eura, koliko je zabilježeno bilježili i od 1993. do 1998. godine. Ukupna inozemna ulaganja u Hrvatsku prošle godine su, prema predviđanjima analitičara HNB-a, ostala na rekordnim razinama od oko 3,6 milijardi eura, koliko je zabilježeno i u 2007. godini. Konačni godišnji statistički rezultati će biti poznati tek za mjesec dana. Neki pak predviđaju to bi to mogle biti i posljednje dvije rekordne godine za Hrvatsku. Crne prognoze potvrdila i najnovija analiza Svjetske banke koja govori kako je riječ o ozbiljnoj reakciji na globalnu krizu. Prema nedavno objavljenim podacima menadžera za međunarodno financiranje u grupi za razvojne perspektive Mansoora Dailamia, očekuje se da će inozemni dotoci kapitala na svim tržištima u nastajanju ove godine pasti za 180 milijardi dolara ili ukupno 31 posto. Zdeslav Šantić, glavni analitičar RBA, prognozirao je pad na 1,2 milijarde eura i oporavak tek potkraj 2010. godine na 2,5 milijardi eura ulaganja. On je rekao kako se Hrvatska mora prilagoditi „financijskoj suši, smanjenju likvidnosti, smanjenju rejtinga države, banaka i poduzeća. Šantić je istaknuo da Hrvatska ima ograničene mogućnosti vođenja antirecesijske monetarne i fiskalne politike zbog visokog stupnja eurizacije i inozemne zaduženosti. Predviđa se da će Hrvatska biti u recesiji sve dok se ne promijeni pravac kretnja kapitala prema tržištima u razvoju. Stranci su u Hrvatsku od 1993. do kraja rujna prošle godine uložili 19,84 milijarde eura, a najviše novca je došlo je u financijski sektor (banke, osiguranja i mirovinske fondove), i to čak 7,8 milijardi eura. Sa 1,6 milijardi eura slijedi proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda, pa pošta i telekomunikacije sa 1,5 milijardi eura ukupnih ulaganja i nekretnine sa 1,25 milijardi eura. U proteklih 16 godina 57 posto ulaganja ili 11,4 milijarde eura dolazi iz tri zemlje. Na prvom mjestu se nalazi Austrija koja je u Hrvatsku uložila 5,8 milijardi eura, zatim slijedi Nizozemska sa 3,2 milijarde i Njemačka sa 2,3 milijarde eura. Po ulaganjima od više od milijardu eura od 1993. slijede još samo Francuska, Mađarska i Luksemburg. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Sami sebi povećali plaće
Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH smanjio je plaće direktora i članova uprave javnih poduzeća i institucija i do četiri puta, dok je istovremeno plaće imenovanih i izabranih dužnosnika povećao i do 60 posto. „Odluka administrativnih komisija oba doma Parlamenta Federacije BiH i Vlade FBiH je da osnovica za izračun plaća izabranih i imenovanih dužnosnika bude 60 posto prosječne plaće u Federaciji BiH za posljednja tri mjeseca, ali zbog aktualne situacije u zemlji taj iznos je umanjen za 20 posto“, objasnio je Ibrahim Nadarević iz SDA, predsjednik Administrativne komisije Zastupničkog doma. Prema toj odluci, osnovica će iznositi oko 370 KM s obzirom da je prosječna plata u Federaciji BiH oko 770 KM. Koeficijent zastupnika je sedam, tako da će njihova plaća biti 2.690 KM, dok su do sada primali oko 1.500 KM. Plaće šefova klubova, predsjedavajućih domova i komisija su za po pola ili jedan koeficijent veće, što znači da će oni dobivati 185, odnosno 370 KM više. Na osnovnu plaću se dodaje 0,5 posto za svaku godinu radnog staža, paušal od 520 KM, naknade za rad u komisijama i odvojen život, te topli obrok, pa su procjene da će pojedina primanja dostići i 4.500 KM. Premijer Federacije BiH, ministri i predsjedavajući Doma naroda primaju i tzv. dužnosnički dodatak od 1.500 KM, ali bi se on nakon ovog povećanja trebao ukinuti. Prije sjednice administrativnih komisija, zastupnici su gotovo jednoglasno potvrdili amandmane na Zakon o plaćama direktora i članova uprava javnih poduzeća i institucija u Federaciji BiH, koje je ranije usvojio Dom naroda, a kojima se plaće tih dužnosnika ograničavaju na najviše pet prosječnih plaća u Federaciji BiH, što iznosi oko 3.800 KM. Time je predviđeno značajno smanjenje s obzirom na to da su ove plaće, prema dostupnim informacijama, iznosile od 11.000 KM u Agenciji za bankarstvo u Federaciji BiH, preko 10.000 KM u 'BH Telecomu', 6.500 ili 7.000 KM u 'BH Pošti' i 'Elektroprivredi BiH' do 4.200 u 'BH gasu'. Zastupnici su odgodili izjašnjavanje o zakonu o plaćama i drugim naknadama sudaca i tužitelja u Federaciji BiH, jer ministar pravde u Vladi FBiH Feliks Vidović, nakon upozorenja zastupnice SDP-a Suade Hadžović, nije znao da li je ovaj zakon ranije potvrđen u ovom domu. Direktor 'Elektroprivrede BiH' Amer Jerlagić je nakon odluke parlamenta o smanjenju plaća izjavio za bosansko-hercegovačke medije kako „uravnilovka u plaćama nigdje u svijetu nije dala dobre rezultate“ i da će to "povući izmjene granskih kolektivnih ugovora i nezadovoljstvo sindikata". „Mi upravljamo stalnim sredstvima od tri milijarde KM, imamo prihod od milijardu KM, pripojili su nam rudnike sa svim problemima i brigama, a plaću smanjili na pola. Nadao sam se da će prevladati razum i da će shvatiti da postoje ljudi koji imaju veću odgovornost“, kazao je Jerlagić, čija je sadašnja plata oko 7.000 KM. Risto Mandrapa, direktor Regulatorne agencije za struju, rekao je da će ispoštovati odluku Parlamenta Federacije BiH. „Ja sam najmanje oštećen i provest ću taj zakon, prilagodit ćemo se, ali ostaje pitanje drugih posljedica, lošijeg punjenja fondova, smanjena mirovina, smanjena prosječna plaća u Federaciji BiH“, rekao je Almir Bećarević, direktor „BH gasa“, čija je plaća oko 4.200 KM. (Zinka Mujkić)

Srbija: Bez povlačenja pozajmice
Guverner Narodne banke Srbije (NBS) Radovan Jelašić izjavio je jučer da za sada ne postoji potreba da Srbija povlači odobrenu pozajmicu od Međunarodnog monetarnog fonda. „Devizne rezerve Srbije su stabilne i za sada nema potrebe da se povlači novac koji je Srbiji odmah na raspolaganju od ukupno odobrenih 402 milijuna na temelju novog aranžmana sa MMF-om“, rekao je Jelašić. On je objasnio da bi, ako bi Srbija povukla dio pozajmice od MMF-a, to značilo da postoji financijska rupa koja se mora zatvoriti, što, prema njegovim riječima, sada nije slučaj. „Aranžman sa MMF-om rađen je na temelju određenih pretpostavki o makroekonomskoj situaciji u Srbiji, a povlačenje odobrenih sredstava bi podrazumijevalo kako su se te pretpostavke promijenile“, istaknuo je Jelašić. Na pitanje sa koliko deviza središnja banka Srbije može intervenirati na međubankarskom deviznom tržištu kako bi zaštitila dinar, guverner Jelašić je rekao da limit, dogovoren sa Međunarodnim monetarnim fondom, još nije postignut. Vlada Srbije zaključila je program sa MMF-om sa ciljem da u svakom trenutku ima dovoljno sredstava kako bi mogla održati stabilnost kursa dinara, a ukoliko bude potrebno, Vlada može dobiti dodatna sredstva od MMF za tu namjenu, izjavio potpredsjednik srbijanske Vlade Božidar Đelić. On je rekao da je Vlada pokrenula i pregovore sa Evropskom komisijom da bi dobila bar 400 miliona eura, takozvane makrofinancijske podrške koja može nadomjestiti eventualni manjak prihoda od poreza ili nešto nižih privatizacijskih prihoda. „Na taj način će Vlada Srbije u svakom trenutku braniti stabilnost naše ekonomije, a ona naravno podrazumijeva i stabilnost kursa dinara”, rekao je Đelić. Ministrica financija Diana Dragutinović rekla je da bi, ukoliko dinar bude nastavio padati, trebalo razmisliti o povlačenju sredstava od Međunarodnog monetarnog fonda. „Ne volim se baviti prognozama. Ja se nadam kako će program sa Međunarodnim monetarnim fondom i sama mogućnost da povučemo dio sredstava djelovati na stabilnost tečaja. Mislim da država treba sa svoje strane učiniti sve da kako bi povećala ponudu deviza“, rekla je Dragutinović. Ona je kazala kako trenutno kretanje kursa dinara nije neočekivano, dodajući da se dinar prilagođava novim uvjetima na tržištu i padu priljeva kapitala. Prema njenim riječima, ukoliko se dinar ne bi zaustavio na ovom nivou i nešto malo više, moguće je da neće biti potrebno da se povlače sredstva od MMF-a. Prema riječima ministrice, ukoliko vrijednost dinara nastavi padati i preko neke psihološke granice, Vlada bi trebala ozbiljno uzeti u obzir povlačenje sredstava. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Stopa rasta posto
Prema posljednjim procjenama Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Crna Gora će u ovoj godini, zabilježiti stopu prosječnog ekonomskog rasta od tri posto, što je manje u odnosu na prethodnu projekciju te institucije. EBRD je snizio stopu prosječnog ekonomskog rasta za Crnu Goru sa pet na tri posto u studenom, navodi se u izvještaju te institucije o očekivanim stopama ovogodišnjeg ekonomskog rasta u zemljama regije. Revidirani rast crnogorske ekonomije predstavlja snažan pad sa prošlogodišnjih procijenjenih sedam posto i 10,3 posto iz 2007. godine, kada je Crna Gora zabilježila najveći rast među zemljama jugoistočne Evrope. Crna Gora je, prema procjenama EBRD-a, najveći ekonomski rast među zemljama regije bilježila i 2006. godine, i to 8,6 posto. EBRD je u svojim procjenama snizila je prognoze ekonomskog rasta za ovu godinu, pod utjecajem produbljivanja recesije u razvijenom svijetu, i bržem od očekivanog usporavanja ekonomskih aktivnosti u regiji u posljednjim mjesecima prošle godine. U posljednjoj prognozi ekonomskog rasta banka i dalje očekuje da će regija 30 zemalja središnje Evrope i središnje Azije, uključujući i Tursku, izbjeći recesiju. EBRD procjenjuje da će prosječan ovogodišnji rast u zemljama koje imaju investicije iznositi 0,1 posto, u usporedbi sa predviđanjima od 2,5 posto, koja su rađena u studenom prošle godine. Usprkos sniženim predviđanjima rasta u kratkoročnom periodu, očekivanja na srednje i duge rokove ukazivat će na ekonomski oporavak, možda već slijedeće godine. Rast u jugoistočnoj Evropi će, prema predviđanjima EBRD-a, iznositi 1,5 posto, što će biti oštar pad sa 7,3 posto, procijenjenih za prošlu godinu. Prema procjenama, najveći rast u regiji jugoistočne Evrope ove godine će imati Albanija, i to četiri posto. U Makedoniji će, prema očekivanjima EBRD-a, ekonomija rasti po stopi od tri posto, Bugarskoj i Srbiji dva, Bosni i Hercegovini 1,5, dok će najnižu stopu rasta, jedan posto, bilježiti zemlja koja je prošle godine imala najveći projektirani rast u regiji, Rumunjska. Pozitivan rast u zemljama regije, prema procjenama evropske banke reflektira još jaka domaća potražnja i u nekim slučajevima niži nivoi financijske integracije, ali je rizik čak i oštrijeg usporavanja visok. U zemljama središnje Evrope i Baltika rast će sa prošlogodišnjih 3,9 posto pasti na 0,4. Snažno će pasti ekonomski rast u centralnoj Aziji, sa 4,9 na 2,3 posto. Hrvatska i češka ekonomija neće bilježiti rast, odnosno, on će u tim zemljama iznositi nula posto. Negativan rast će zabilježiti, prema prognozama EBRD-a, Estonija, Letonija, Litva, Mađarska, Ukrajina i Turska. (Vlado Zeković)

Kosovo: Korupcija i nova rezolucija
Antikorupcijska agencija priopćila je jučer da je kosovska Vlada među najkorumpiranijim institucijama, objavili su jučer kosovski mediji. Šef Agencije za borbu protiv korupcije agencije Hasan Preteni predstavio je podatke o nivou korupcije za vrijeme debate u Medija centru u mjestu Čaglavica. Druge tri najkorumpiranije institucije su pravosuđe, lokalna administracija i javna poduzeća. U međuvremenu, zastupnici Evropskog parlamenta trebali bi početkom veljače glasati o novoj rezoluciji o Kosovu u kojoj se ističe da je uloga EULEX-a da pomaže kosovskim vlastima u jačanju sudske i policijske vlasti, kao i carinskih službi. Nizozemski zastupnik Jost Lagendjik, koji je pripremio nacrt rezolucije, izjavio je da je bilo mnogo nerazumijevanja uloge EULEX-a na Kosovu, dodajući da vlasti u Beogradu interpretiraju odluke generalnog tajnika UN Ban Ki Moona tako da se misija EULEX-a predstavlja statusno neutralna, što ona nije. „Euleks nije statusno neutralan i trebalo bi završiti posao zbog kojeg je i prvobitno angažiran: da pomogne kosovskim vlastima u jačanju sudske i policijske vlasti i carinskih službi“, izjavio je Lagendjik. Drugi dio nacrta rezolucije o Kosovu ističe zahtjev kosovskim vlastima da moraju raditi transparentno, pogotovo kada je riječ o privatizaciji. „To je poziv kosovskim vlastima. Na primjer, kada rade na procesu privatizacije, onda bi to trebalo činiti transparentno i otvoreno tako da narod na Kosovu može vidjeti što se događa. Ima tu još dosta savjeta za kosovske vlasti“, istakao je nizozemski zastupnik. On je naglasio da, iako pet članica Evropske unije nije priznalo nezavisnost Kosova, one ni na koji način ne ometaju integracione procese Kosova. Evropski parlament u prijedlogu Rezolucije o Kosovu zahtijeva veće angažiranje od institucija Kosova i EU. (Violeta Palaska)

Makedonija: Međunarodna praksa za sigurnost hrane
Makedonija je započela s primjenom novog sustava sigurnosti hrane. Vlasti se nadaju kako će nova pravila ne samo zaštiti potrošače, nego također ojačati privlačnost makedonskih prehrambenih proizvoda na regionalnim i međunarodnim tržištima. Primjenjivanje HACCP prakse će omogućiti makedonskom poljoprivrednom sektoru konkurentnost na regionalnim i globalnim tržištima. Makedonija je od 1. siječnja uvela sustav zaštite hrane Analiza rizika kritičnih nadzornih točaka (HACCP). Prema toj mjeri, svi trgovci hranom, restorani i proizvođači hrane moraju se pridržavati sigurnosnih propisa kojima se regulira prodaja, usluge i priprema hrane. Osim zaštite makedonskih potrošača od bolesti, HACCP bi mogla pomoći da izvezeni makedonski prehrambeni proizvodi postanu privlačniji na regionalnim i globalnim tržištima. Prodavaonice, restorani i proizvođači hrane bit će uskoro obučavani po novom sustavu. Počevši od 1. svibnja oni koji ne poštuju pravila HACCP suočit će se s oštrim kaznama. „Znamo kako je u pitanju težak proces koji u prvoj fazi može izazvati probleme, ali provedba ovog sustava je za građane i njihovu sigurnost kada kupuju i kušaju hranu“, izjavio je ministar zdravstva Bujar Osmani. Do 1. svibnja inspektori mogu samo davati upozorenja, komentare i upute za provedbu sustava HACCP. Nakon tog datuma uslijedit će kazne za one koji ga ne poštuju. Prema riječima ravnatelja Odjela za proizvodnju i prodaju Zavoda za hranu Božina Petrovskog, najveći problem u provedbi sustava HACCP leži u restoranima. „Restorani pripremaju različite vrste jela koji sva imaju različite načine pripreme i čuvanja, stoga očekujemo da će prilagodba restorana biti najteža“, rekao je Petrovski. Prema tom sustavu, poduzeća moraju identificirati sve sigurnosne rizike koji bi mogli utjecati na proizvod. Moraju utvrditi kritične nadzorne točke, odnosno nadzorne faze tijekom životnog ciklusa proizvoda i načiniti sustav testova, kao i korektivni akcijski plan i procedure provjere. Ona moraju dokumentirati sve procese. Ministarstvo zdravstva je definiralo tri kategorije poduzeća koja se moraju pridržavati sustava HACCP: proizvođače industrijske hrane, restorane i trgovine hranom. Prema Zavodu za hranu, samo 5 posto tvrtki u Makedoniji do sada je provelo sustav HACCP. Počevši od svibnja, maksimalna kazna za nepridržavanje bit će 5.000 eura za pravnu osobu, 3.000 eura za odgovornu osobu u objektu i zatvaranje objekta na šest mjeseci do dvije godine. (Vlado Naumovski)

Albanija: Kritike od Transparency Internationala
Transparency International kritizirao je albansku Vladu zato što nije učinila dovoljno na zaštiti lokalnih medija koji istražuju korupciju. Organizacija je izrazila svoju podršku zaposlenima u lokalnom listu Tema, koji su izbačeni iz svojih prostorija. Vlada je otkazala 20-godišnju ugovor o najmu nakon izvještaja tog lista u kojem su ministri optuženi za korupciju. U pismu premijeru Saliju Berishi, ravnatelj Transparency Internationala za Europu Miklos Marschall napisao je kako slučaj Tema mnogi smatraju znakom sve većeg političkog pritiska na kritičare u medijima. U međuvremenu, albanski parlament je u četvrtak odlučio odgoditi glasovanje o rezoluciji vezanoj za podnošenje zahtjeva Albanije za prijam u članstvo Evropske Unije. Vanjskopolitički odbor parlamenta je priopćio kako će ostaviti tu raspravu za drugu sjednicu u skoroj budućnosti. Rezolucijom će se pozvati vlada na podnošenje zahtjeva Albanije Brusselsu za dobivanje statusa kandidata za prijam u Evropsku Uniju. Vlada je uvažila i kritike opozicije po pitanju registracija novih osobnih iskaznica. Nove osobne iskaznice i putovnice preduvjet su za Albaniju da bi se mogla kandidirati za zemlju članicu EU. Ministarstvo unutarnjih poslova odlučilo je tretirati kao prioritet izdavanje novih elektroničkih osobnih iskaznica građanima bez putovnica, kao što je preporučila vodeća opozicijska Socijalistička stranka. Registracija novih osobnih iskaznica i biometričkih putovnica započela je 12. siječnja, ali je naišla na velike organizacijske probleme. Prema odluci ministarstva, oni koji nemaju putovnice trebaju do 15. travnja podnijeti zahtjeve za osobne iskaznice ili će se sučiti sa sankcijama. (Violeta Palaska)


Srijeda, 28.01.2009.

Slovenija: Povećani premijski prihodi
Prema jučer objavljenim podacima slovenskog udruženja osiguravatelja, slovenske osiguravajuće kuće su prošle godine povećale premijske prihode za 6,6 posto, na iznos od više od 2 milijarde eura. Pritom najveći dio, odnosno 37,3 posto, pripada Zavarovalnici Triglav, koja je ostvarila 752,7 milijuna eura premijskih prihoda. Drugo mjesto s 12,7 posto tržišnog udjela drži tvrtka Adriatic Slovenica, čija je premija iznosila 256,7 milijuna eura, a zatim slijede Zavarovalnica Maribor s 251,7 milijuna eura i osiguravatelj zdravstvenog osiguranja Vzajemna, s 234,9 milijuna eura, koji pritom drže pojedinačno 12,5 i 11,6 posto tržišta po visini premije. Ostala osiguravajuća društva su imala znatno niže tržišne udjele. U obračunatoj premiji ukupno dvije trećine čine imovinska osiguranja, a ostalo čine životna osiguranja. Prema podacima, svi slovenski osiguravatelji su prošle godine ukupno prikupili 1,38 milijardi eura iz segmenta imovinskih osiguranja i 642,9 milijuna eura u životnom osiguranju. Pritom su premijski prihodi u osiguranju imovine porasli za ukupno 7 posto, a u životnom osiguranju za 5,5 posto. A investicijski fondovi u Sloveniji su prepolovili imovinu na 2,2 milijarde eura. Najviše imovine su izgubili oni fondovi koji su ulagali na Balkanu pa su tako, od pet fondova s najlošijim rezultatima, čak četiri ulagala uglavnom na Balkanu. Prema zadnjim procjenama od navedenog iznosa, 304 milijuna eura posljedica je povlačenja ulagača. Slovenska Agencija za tržište vrijednosnih papira (ATVP), priopćila je da su slovenska društva za upravljanje krajem prošle godine u investicijskim fondovima i investicijskim društvima imale samo 1,9 milijardi eura sredstava, odnosno 54 posto manje nego 2007. godine. Za društva za upravljanje su najgori mjeseci u 2008. bili rujan i listopad, kada im se imovina smanjila za 411 odnosno 451 milijun eura. Uzrok je veliki pad tržišta kapitala, dok su ulagači u ta dva mjeseca iz fondova povukli tek 129 milijuna eura. Imovina investicijskih fondova je prošle godine smanjena za 1,4 milijarde eura ili 48 posto. Pad imovine je još i veći jer su se prošle godine u investicijske fondove preoblikovala tri investicijska društva - Infond, Infond 1 i Maksima, koji su zajedno vrijedni ukupno 215 milijuna eura, pa su se tako smanjila sredstva u fondovima za 57 posto. Od 109 fondova, koji su poslovali cijelu 2008. godinu, samo je šest obvezničkih i novčanih fondova uspjelo sačuvati imovinu odnosno ostvariti minimalan prinos. (Jagoda Radojčić)

Hrvatska: Smanjen interes skandinavskih turista
Na najvećem danskom turističkom sajmu FERIE 2009., koji se održao od 23. do 25. siječnja održao u Kopenhagenu, predstavljena je i turistička ponuda Hrvatske. Nakon Osla i Helsinkija sajam u Kopenhagenu je ujedno i treći na kojem se u siječnju u skandinavskim zemljama promovira hrvatska turistička ponuda. Ove je godine na sajmu izlagalo dvjestotinjak izlagača manje, ukupno 758 iz 50 zemalja. I Hrvatska se na sajmu predstavila skromno, a i hrvatski turoperateri su bili suzdržani u svojim izjavama o prodaji turističkih aranžmana. Turoperateri i danske agencije Gislev, Best travel, FDM, Free Ferie izvještavaju o različitim rezultatima trenutne prodaje na danskom tržištu od smanjenog zanimanja pa do optimističnijih najava o rezervacijama na razini prošle godine. Gospodarska kriza i porast nezaposlenosti su prisutni i u Danskoj te građani odgađaju odluku o putovanjima. Ponavljanje prošlogodišnjih rezultata boravka oko 80 tisuća Danaca u hrvatskim ljetovalištima bio bi naš veliki uspjeh, izjavio je Dario Matošević, direktor predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Stockholmu. Kopenhagen je i novija destinacija u redovitom prometu hrvatske zrakoplovne tvrtke i popunjenost linije Kopenhagen-Zagreb je zadovoljavajuće, rekao je Tonko Rilović, direktor tržišta Zapadna Europa i Skandinavija u CA. Od 10. lipnja najavljuje pojačanje u tjednom prometu na liniji Zagreb-Kopenhagen te moguće povezivanje danske prijestolnice sa Splitom ili Pulom iduće godine. Još nedavno turistički djelatnici u Hrvatskoj izjavljivali su kako skandinavski turisti ne dolaze zbog krize, a ne cijena. Izostavljanja Hrvatske iz programa skandinavskog touroperatora TUI Nordic za 2009., čime je Hrvatska ostala bez planiranih osam tisuća gostiju, nikako ne treba izvlačiti zaključak o pokretanju nepovoljnog vala sa skandinavskog tržišta prema Hrvatskoj, tada je rekao Matošević, direktor predstavništva HTZ-a za Skandinaviju. „Iako u ovom touroperatoru kao jedan od osnovnih razloga za otkazivanje leta navode znatno podizanje cijena u hotelima, veća je vjerojatnost da ih je na ovakvu odluku natjerala općenito slaba prodaja u ovoj regiji, bez obzira na cijene, te novonastala kriza u turističkoj branši“, objasnio je Matošević, dodajući da nema nikakvih naznaka da bi moglo biti daljnjih otkazivanja. Gordana Tomičić, predsjednica Uprave umaškog Istraturista, u čije je objekte prošle godine došao najveći dio gostiju TUI Nordica, također smatra kako je izostavljanje Hrvatske iz ovogodišnjeg programa uvjetovano krizom, a ne podizanjem cijena. (Petar Grabovac)


Bosna i Hercegovina: Još tjedan za dogovor
Kupcu tvornice duhana Mostar (FDM), bugarskoj kompaniji 'Pazardzhik BT', dan je dodatni rok od sedam dana da isplati zaostale plaće radnicima i sklopi sporazum sa Poreznom upravom Federacije BiH o isplati duga zbog kojeg je račun poduzeća blokiran, izjavio je jučer Muriz Hašimović, pomoćnik direktora Agencije za privatizaciju Federacije BiH (APF). U Agenciji su priopćili su kako bugarska tvrtka mora napraviti ove prve korake u realizaciji kupoprodajnog ugovora ukoliko želi da APF odustane od odluke o raskidu ugovora. Upravni odbor APF je u ponedjeljak zauzeo stav kako se ipak se ide u raskid kupoprodajnog ugovora nakon što se 'Pazardzhik BT' nije u zadanom roku izjasnio hoće li poštovati ugovorne obaveze. Bugarska kompanija je nakon roka uputila pismo Agenciji koje je razmatrano. „Kupcu je ostavljeno da nam u roku od sedam dana dostavi materijalne dokaze da je izvršio isplatu plaća radnicima za što je potrebno oko 561.000 KM. Tu je obavezu, prema kupoprodajnom ugovoru, trebalo izvršiti do 18. srpnja prošle godine“, rekao je Hašimović. On je naglasio da je 'Pazardzhik BT' ima obavezu i da u roku od sedam dana dostavi dokaz da je zaključio sporazum sa Poreznom upravom o isplati 3,6 milijuna KM duga. „Izašli smo u susret kupcu FDM. Menadžment agencije je predložio raskid kupoprodajnog ugovora. Ako kupac ispuni ovo što se od njega traži možemo sve zaustaviti“, rekao je Hašimović. Direktor FDM Bakir Pekušić istaknuo je kako mu još nitko nije dao zahtjev da podnese molbu Poreznoj upravi Federacije BiH za zaključenje sporazuma o isplati duga. Porezna uprava je ranije bila spremna da odobri isplatu duga u ratama, ali su se Bugari oglušili na njihov prijedlog. „Teoretski je skoro nemoguće da sporazum bude zaključen u periodu koji je dala Agencija“, dodao je Pekušić. U pismu koji je 'Pazardzhik BT' u ponedjeljak poslijepodne uputio u APF stoji, između ostalog, kako će izvršiti novu registraciju tvornice, a potom potpisati ugovor o reprogramiranju poreskih obaveza, ali nisu naveli vrijeme realizacije. Iz te kompanije su naveli i kako planiraju pregovarati sa Sindikatom o reprogramiranju obaveza za plaće. Mostarska tvornica ne radi duže od godinu dana, a privatizirana je sredinom prošle godine. Kupac još nije pokrenuo proizvodnju, isplatio plaće, započeo s ulaganjima, niti je potpisan sporazum sa Poreznom upravom. Predsjednik Sindikata FDM Enes Ajanić istaknuo je da 'Pazardzhik BT' samo kupuje vrijeme, te da je stav radnika tvornice da se ide u raskid ugovora. „Za sedam mjeseci, otkad je 'Pazardzhik' postao vlasnik naše tvornice, ništa nije ispunio. Agencija mu je prvobitno dala rok do 26. siječnja da izmire obaveze za porez, ali nikakav odgovor nije došao od vlasnika. Plaće se ne mogu isplatiti jer su računi blokirani, a račune ne mogu deblokirati dok ne izmire obaveze Poreznoj upravi“, naglasio je Ajanić. (Zikna Mujkić)

Srbija: Ne zatvara se DIN
Direktorica korporativnih poslova Philip Morris, Milica Bisić demantirala je da će ta kompanija zatvoriti tvornicu duhana u Nišu. Bisić je rekla kako najave o zatvaranju Duhanske industrije Niš, koja posluje u sastavu Philip Morrisa, i premještanju proizvodnje u Rusiju, ne potiču od službenih izvora kompanije, nisu njen stav i predstavljaju „senzacionalističke spekulacije“. Ona je ipak jučer istaknula da zbog nekoliko odluka državnih organa Srbije u posljednjih nekoliko mjeseci, nepovoljnih po tu kompaniju, u kompaniji razmatraju svoje poslovne planove i prilagođavaju se okolnostima. Bisić je precizirala kako je prva odluka koja je onemogućila investiranje Philip Morrisa u Duhansku industriju Bujanovac odluka Komisije za zaštitu konkurencije, uslijedila je najava obustave premiranja duhana, a potom i usvajanje amandmana na Zakon o akcizama u Skupštini Srbije, suprotno dogovoru proizvođača cigareta sa Vladom Srbijom. U takvim okolnostima, ugledna kompanija kao što je Philip Morris u takvim okolnostima prirodno razmatra svoje poslovne planove i prilagođava se okolnostima, rekla je ona i dodala da ohrabruje najava ministrice financija da će Zakon o akcizama biti izmijenjen. Ona je ponovila da se spornim amandmanom, koji je usvojen bez suglasnosti srbijanske Vlade, mijenja akcizna struktura tako da dominira proporcionalna akciza, odnosno da se povećava postotak koji se zahvaća od maloprodajne cene. Predstavnici Philip Morrisa su krajem prošlog tjedna predsjedniku Srbije Borisu Tadiću i premijeru Mirku Cvetkoviću uputili službeni dopis u kojem ih upozoravaju na štetne financijske posljedice po Srbiju zbog usvajanja promjene Zakona o akcizama. Prema neslužbenim procjenama, zbog takvog zakonskog rješenja budžet Srbije će izgubiti između jedne i dvije milijarde dinara, ali i povjerenje postojećih i budućih investitora. Kompanije Philip Morris, British American tobacco i Japan tobacco pokrivaju 90 posto srpskog tržišta. Ministrica financija Srbije Diana Dragutinović najavila je da će predložiti izmjene Zakona o akcizama kojim bi se akcize na cigarete uskladile za prijedlogom koji je Vlada dogovorila sa proizvođačima. Ministrica je dodala da amandman o akcizama na cigarete koji su izglasali Socijalistička partija Srbije i opozicija nije prihvatila Vlada Srbije i nije u skladu da Vladinim strategijom akcizne politike. Jedino što možemo učiniti, naglasila je Dragutinović, je da predložimo izmjene Zakona o akcizama koji će razmatrati Skupština Srbije. Predstavnici tri međunarodne duhanske kompanije zatražili su od Vlade Srbije hitnu suspenziju primjene novousvojenih akciza na cigarete. Prema njihovoj ocjeni, amandmani na Zakon o akcizama, koje je usvojila Skupština Srbije, prijete destabilizacijom duhanske industrije, povećaju nezaposlenost, umanje prihode u budžetu, povećaju šverc cigareta i obeshrabre postojeće i potencijalne investitore. Kako su naveli, dogovoreno je da se promjenjivi dio poreza po kutiji, odnosno ad valorem komponenta, bude povećana sa 33 na 35 posto, ali je Skupština Srbije usvajanjem amandmana odobrila povećanje na 38 posto. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Nekima otkazi nekima džipovi
Uprava pljevaljskog Rudnika ugljena je nedavno kupila četiri nova džipa vrijednosti 150.000 eura, a, prema najavama iz menadžmenta, nabavit će se još toliko poluterenskih vozila. Džipovi su namijenjeni predsjedniku Odbora direktora i zastupniku DPS-a Predragu Boškoviću sa suradnicima. „Razlog obnove voznog parka u Rudniku ugljena je to što moramo imati pouzdana vozila. Naš vozni park je star sedam do 12 godina. Jedino je za predsjednika kupljen malo veći džip“, izjavio je neimenovani izvor iz čelništva kompanije. Upitan što će Boškoviću veći džip, jedan od direktora Rudnika je odgovorio: „Zato što je predsjednik“. Uprava je također priopćila kako je u toku nabavka još četiri poluterenska, servisna vozila za potrebe održavanja radionica, interno opsluživanje kopova, karoserija za alat. Država u Rudniku ugljena posjeduje oko 31 posto vlasništva, ali kontrolira upravljanje preko svojih ljudi u Odboru direktora i menadžmentu. Pljevaljska kompanija, iako sa velikim potencijalom, najveći je gubitaš na sjeveru, a naročito su im problem ogromna dugovanja koja premašuju 35 milijuna, s tim da imaju i velika potraživanja. O višku zaposlenih se u rudniku govori već mjesecima. „Posebno je bitno da u narednoj godini Rudnik stane na zdrave financijske temelje. Za ova četiri i pol mjeseca, koliko sam ja tu, vidim da je to jedna veoma stabilna, žilava i fleksibilna kompanija, koja svakako može biti ponos njenih radnika, građana, općine Pljevlja i Crne Gore. A, da bi mogla da bude financijski stabilna kompanija, potrebno je smanjenje broja zaposlenih za 380 radnika, kako je predviđeno novom sistematizacijom. Nadam se da ćemo napraviti kvalitetan socijalni program za viškove radnike“, izjavio je sredinom siječnja prvi čovjek Rudnika Predrag Bošković. Natječaj za nabavku osam vozila raspisan je krajem studenog. Naime, često u praksi se dešava da se prvo sa nekom bliskom tvrtkom dogovori kupovina, pa se natječaj oblikuje po karakteristikama dogovorenih vozila. Ovoga puta se malo i pretjeralo, pa je Rudnik u oglasu natječaja, koji se nalazi na web stranici kompanije, objavio toliko detaljnu specifikaciju da se odmah može utvrditi da se radi o vozilima 'nissan murano' i 'nissan x-trail'. U Rudniku, osim što vole imati luksuzan vozni park, vole i da direktore ispraćaju sa visokim otpremninama, što je postala i praksa u brojnim državnim firmama. Doskorašnji predsjednik Odbora direktora Đorđije Džuverović, inače poslanik DPS-a, dobio je samo za otpremninu oko 58.000 eura, dok je njegov kolega iz odbora ali i stranke, i DPS-a Rajko Kovačević primio je oko 40.000. (Vlado Zeković)

Kosovo: Prve ostavke u sigurnosnom sektoru
Brigadni general Fadil Kodra i pukovnici Zenun Kodra i Raif Preteni podnijeli su neopozive ostavke u Kosovskim sigurnosnim snagama, nezadovoljni procesom izbora pripadnika tih snaga, objavili su jučer kosovski mediji. „Ostavke su podnesene uz obrazloženje da je proces izbora pripadnika KBS-a iz Kosovskog zaštitnog korpusa bio netransparentan i da je obavljen direktnim miješanjem pojedinaca iz odbora za regrutaciju“, priopćili nezadovoljni pripadnici kosovskih sigurnosnih snaga. Njihovu odluku vojnici su obznanili javnosti pismom koje su uputili predsjednicima institucija, ministru KBS-a, zapovjedniku te formacije, odboru za regrutaciju pripadnika tih snaga i medijima. Komandant KBS-a Sulejman Selimi u izjavi za Kosovsku televiziju nije govorio o tim ostavkama, sa obrazloženjem da čeka službenu verziju ostavki. Kosovski predsjednik Fatmir Sejdiu, koji je i vrhovni zapovjednik sigurnosnih snaga, pozvao je da se ne politiziraju ta pitanja, ističući kako je jasno da nema mjesta za sve u toj jedinici. „Trebamo imati povjerenje u rad i institucionalnu suradnju sa NATO-om, koji je u ovom slučaju glavni partner u pomoći kosovskim institucijama i ministarstvu i vrhovnom zapovjedništvu sigurnosnih snaga“, izjavio je Sejdiu, pozivajući na strpljenje, mir i hladnokrvnost. U međuvremenu, pripadnici bivšeg Kosovskog zaštitnog korpusa, nezadovoljni ishodom za prijem u snage sigurnosti, traže da njihovi testovi budu ponovo pregledani. Stotinjak pripadnika Kosovskog zaštitnog korpusa drugi dan za redom protestiralo je ispred kosovske Skupštine, zahtijevajući da se preispitaju rezultati testova za prijem u Sigurnosne snage Kosova. Pripadnici bivšeg Kosovskog zaštitnog korpusa se ne mire sa odlukom da nisu ispunili kriterije za buduće pripadnike snaga sigurnosti. Prvog dana protesta upozorili su destabilizacijom situacije ako ne bude rešenja i za njih. Ističući da su se mučili 20 godina da stvore Kosovo državom, zaprijetili su da je mogu i uništiti za 24 sata. Sa nezadovoljnim pripadnicima bivšeg korpusa razgovarao je ministar obrane Kosova Fehmi Mujota, obećavši im da ce biti preispitani rezultati testova za prijem u snage sigurnosti. (Violeta Palaska)

Makedonija: Odluka o Cosmofonu
Drugostupanjska komisija makedonske Vlade odlučit će hoće li makedonska državna administracija u sljedeće dvije godine razgovarati preko Cosmofonove mreže, objavili su makedonski mediji. Natječajna komisija je ocijenila ponudu ovog mobilnog operatora kao najpovoljniju, u konkurenciji s onima od T-Mobilea Makedonija i Vip operatora. Iz vladine Službe za opće i zajedničke poslove su obavijestili da je na odluku da Cosmofon bude prvorangiran na natječaju pristigla žalba od Vipa. Vase Donevski, predsjednik Službe za opće i zajedničke poslove izjavio je kako je Vladin cilj bio da dobiju što nižu cijenu telefonskih usluga za državnu administraciju, a iz Vipa su rekli kako su njihove cijene na tržištu niže od Cosmofonovih. Donevski kaže da su to dvije različite stvari. A Cosmofonova ponuda je jedina koja je pristigla na javni natječaj za dodjeljivanje dozvole za fiksni bežični pristup – WiMax, za drugu i treću regiju. Ponudu će razmatrati natječajna komisija, a nakon toga i Komisija Agencije za elektronske komunikacije. Inače, odobrenje za korištenje radiofrekvencija Cosmofon dobiva na vrijeme od deset godina s pravom na produžavanje korištenja. Cosmofon bi trebao početi s radom u roku od šest mjeseci od dana dobivanja odobrenja. Unutar jedne godine trebao bi omogućiti mrežnu pokrivenost od najmanje 20 posto, nakon dvije godine 40 posto, a nakon četiri 80 posto regije. (Vlado Naumovski)

Albanija: Nesuglasice oko gospodarskog rasta
Albanski premijer Sali Berisha suočen se s oštrim kritikama nakon što se hvalio visokim gospodarskim rastom u Albaniji u protekloj godini. Berisha tvrdi kako se BDP povećao za 9,9 posto u 2008 godini, ali MMF, Svjetska banka i članovi vlade imaju različita mišljenja o stvarnom rastu. Prije nekoliko tjedana, Albanski statistički institut (INSTAT) objavio je svoj tromjesečni izvještaj, navodeći godišnji rast BDP-a od približno 9,9 posto za prva tri tromjesečja 2008. i posljednje tromjesečje 2007. godine. „Ovaj rast poduprt je većim doprinosom telekomunikacija i drugih usluga, uključujući turizam i izgradnju albansko-kosovske autoceste“, navodi se u tom izvještaju. Ministar financija Ridvan Bode otvoreno je osporio tvrdnje premijera tijekom sastanka Odbora za strateško planiranje ranije ovog mjeseca, očekujući kako će rast u 2008. godini iznositi 7 do 8 posto. MMF je također odbacio ružičaste statističke podatke INSTAT-a, kazavši kako očekuje rast od 6 posto u 2008. godini, budući da je globalna kriza spustila učinak Albanije u posljednjem tromjesečju. „Tromjesečni BDP također je odraz formalizacije gospodarstva, što znači kako se veći broj tvrtki prebacuje iz neformalnog u formalni sekto, što samim tim ne znači i gospodarski rast“, izjavila je stalna predstavnica MMF-a u Albaniji Ann Margaret Westin. Politička opozicija i ekonomisti u Albaniji povezuju Berishine optimistične gospodarske tvrdnje s izborima ovog proljeća. „To se doima kao pogreška potaknuta izborima. Još uvijek nemamo službenu brojku o rastu BDP-a u 2007. godini. Zašto žurimo potvrditi onu za 2008.“, zapitao se Gjergji Filipi, ekonomist Evropskog sveučilišta u Tirani. Bivši ministar financija Arben Malaj zaključio je da kada Vlada realno oslikava albansko gospodarstvo, kasnije je lakše poduzeti odgovarajuće korake na smanjenju opasnosti od globalne krize. (Violeta Palaska)


Utorak, 27.01.2009.

Slovenija: Smanjenje plaće direktorima
Slovenski premijer Pahor nastavlja odlučio je smijeniti plaće direktorima u državnim poduzećima, pa mediji pišu da nastavlja obračun s poslovnim miljeom koji je počeo bivši premijer Janša. Plaće predsjednika uprava i članova nadzornih odbora slovenskih poduzeća u kojima je država većinski vlasnik će ubuduće ovisiti o iznosu prosječne plaće gospodarske djelatnosti pojedine tvrtke ili njenoj veličini. Menadžeri vodećih slovenskih tvrtki poput najveće državne banke, Nove Ljubljanske banke, naftne kompanije Petrol, Telekoma, elektroholdinga HES ili Gorenja svoje plaće trebaju prilagoditi sadašnjem gospodarsko-financijskom stanju u državi i smanjiti ih do 40 posto. Prosječna plaća državnih službenika u Sloveniji je oko 1500 eura, dok su plaće direktora komercijalnih tvrtki već sada višestruko veće od plaća najviših državnih dužnosnika. Tako prvi čovjek Telekoma Slovenije na mjesec zaradi 18.542 eura (137.210 kuna), a HES-a 10.626 (78 632). Nakon vijesti da bi predsjednik uprave Nove Ljubljanske banke osim mjesečne plaće trebao za prošlogodišnji rad dobiti još milijun eura (7,4 milijuna kuna) godišnje nagrade slovenska je Vlada Boruta Pahora prihvatila paket mjera i kriterija za određivanje najvišeg iznosa bruto plaće predsjednika uprave i nagrada članova nadzornih odbora. Zadaća je nadzornih odbora tvrtki u većinskom državnom vlasništvu da sadašnje plaće usklade s tim preporukama pa će bez obzira na potpisane individualne ugovore plaće predsjednika uprava moći biti sedam tisuća eura (51.800 kuna) u kožarstvu, 11.700 (86.580) u osiguravateljstvu do najviše 12.500 (92.500 kuna) u telekomunikacijama. Za preporučeno usklađivanje imaju mjesec dana, a ako im i nakon dva mjeseca takvo usklađivanje, koje znači i do 40 posto niže plaće, ne pođe za rukom, o tome moraju obavijestiti Vladu, izjavio je ministar gospodarstva Matej Lahovnik ne objašnjavajući kakve će se mjere poduzimati protiv neposlušnih menadžera. Na mogućnost odlaska dobro plaćena menadžerskoga kadra iz državnih poduzeća ministar financija Franc Križanič je odgovorio kako u Sloveniji već sada postoji konkurentsko tržište menadžmenta, te da smatra da će za neke u privatnom sektoru opasti pritisak na plaće. Slovenska Vlada je sada odredila i gornji iznos godišnje nagrade za direktore koja neće moći biti veća od dvostrukog iznosa njihove godišnje plaće. Dojam je da direktori hrvatskih državnih tvrtki ne zarađuju tako kao njihovi slovenski kolege, ali se mora priznati da je ideja slovenske vlade ipak intrigantna. Donekle povezuje direktorske nagrade s uspješnošću poslovanja, a ne bi bilo loše kad bi se takav sustav postavio i u nas. (Jagoda Radojčić)

Hrvatska: Nove posudbe
Hrvatska država najavila je jučer da će se kod konzorcija domaćih banaka zadužiti za oko milijardu eura, čime bi se osigurao novac za podmirivanje obveza u prvom polugodištu u kojem će se održati i lokalni izbori. Pregovori se nastavljaju danas, kada će bankare i poslodavce primiti hrvatski premijer Ivo Sanader. Prema dosad neslužbenim informacijama, kredit je osiguran kod šest vodećih domaćih banaka, Zagrebačke, Privredne, Splitske, Raiffeisen, Erste i Hypo, a ugovor je pred skorim potpisivanjem. Konzorcij banaka državi bi najvjerojatnije odobrio dva kredita i to jedan u iznosu od 700 do 800 milijuna eura, a drugi od 250 milijuna eura, međutim postoji mogućnost i da se cjelokupan iznos objedini u jednom kreditu. U ministarstvu financija su to neslužbeno potvrdili ističući da je takvo zaduženje zacrtano u ovogodišnjem proračunu. Guverner HNB-a Rohatinski je pak izjavio kako je HNB dao kredit od 2 milijarde eura, te da više nema sličnih aranžmana Taj je novac državi potreban za otplatu zajmova koji joj sljedećih mjeseci dolaze na naplatu. Ono što ostane državna bi blagajna iskoristila za financiranje tekućih obveza - isplatu plaća, mirovina, socijale i ostalih proračunskih izdataka. Država bi se na proljeće, ponovno trebala zadužiti, ovoga puta u inozemstvu, i to izdavanjem euroobveznica, u iznosu od najviše 750 milijuna eura, no to će ovisiti o uvjetima koji će tada vladati na tržištima. „Ne želimo se uključivati u pregovore Vlade i banaka. Ako postignu sporazum o kreditu, HNB je spreman bankama smanjiti stopu minimalno potrebnih deviznih potraživanja sa 28,5 na 25 posto, čime bi se u sustav oslobodilo 840 milijuna eura“ naglasio je guverner Rohatinski. Prema njegovim riječima, kad je riječ o tekućem financiranju države, HNB je bankama odobrio privremeni kredit od dvije milijarde kuna koji istječe početkom veljače i središnja banka nije više spremna na slične aranžmane. Ni bankari ni poslodavci nisu davali informacije o detaljima zaduženja države pozivajući se na džentlmenski sporazum. U HUP-u su ipak priznali kako se boje da će država osim zaduživanjem “isisati” sav novac kojim banke raspolažu, što znači da gospodarstvu neće ostati gotovo ništa. U Banske dvorima će se danas sastati predsjednik HUP-a Damir Kuštrak, potpredsjednik Izvršnog odbora Ivica Mudrinić, a u ime banaka predsjednik Uprave Raiffeisen banke Zdenko Adrović ili predsjednik Uprave Zagrebačke banke Franjo Luković. Poslodavci od Sanadera traže hitni rebalans proračuna koji ionako stoji na staklenim nogama, te traže i smanjenje poreza i parafiskalnih nameta poput doprinosa za HGK, HTZ, vode i šume. Poslodavci time opravdavaju zahtjeve dijela neovisnih analitičara koji su još u vrijeme usvajanja proračuna predlagali sklapanje novog aranžmana s MMF-om, ponajprije zbog discipliniranja sindikata. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Mjere za rješavanje krize
Vlada Republike Srpske je na posebnoj tematskoj sjednici usvojila paket od stotinjak mjera kako bi ublažila efekt svjetske ekonomske krize na privredu RS. Milorad Dodik, predsjednik Vlade Republike Srpske, rekao je kako se većina mjera temelji na investiranje i stimulaciju domaće proizvodnje, smanjenje potrošnje i na potrebu štednje u institucijama. Prema njegovim riječima, kompletne mjere će biti predstavljene javnosti sutra. On je također rekao da će o njima biti održane javne tribine, te je najavio da će 220 milijuna KM biti operativno dostupno za razvoj infrastrukture za strateške projekte poput elektroenergetskih objekata, kao i ulaganja u Rafineriju, te izgradnju autoputeva. Premiejr Republike Srpske je iznio podatke o tome da RS uveze lijekove u vrijednosti od 110 milijuna maraka, pitku vodu 85 milijuna, pivo 65 milijuna, naftu i naftne derivate 420 milijuna, automobile 70 milijuna, telefonske račune s inozemstvom 60 milijuna KM, te stočnu hranu u vrijednosti 60 milijuna KM. „Ove kategorije su uvoz koji je značajno odredio naš vanjskotrgovinski deficit. Radit ćemo na tome da supstituiramo one proizvode koje sami možemo proizvoditi, koji će moći da zadovolje naše tržište i smanje našu ovisnost", rekao je Dodik. On je najavio da će krajem veljače poljoprivrednicima biti isporučeni regresirana nafta i gnojivo za proljetnu sjetvu. „Mjerama štednje, koje se odnose na uštede energije, nabavku automobila i opreme za državne institucije, smanjenje plata i naknada u javnom sektoru, Vlada Republike Srpske želi usmjeriti novac u investicije i za potrebe socijalnih kategorija“, pojasnio je Dodik. Govoreći o plaćama u sektoru zdravstva, Dodik je rekao da će primanja medicinskim radnicima biti regulirana u okviru Zakona o plaćama u zdravstvu. „Ako radnici u zdravstvenom sektoru to ne prepoznaju i povedu se za određenim sindikalnim i drugim aktivnostima, koje u suštini treba samo da promoviraju aktivnosti nekih grupa i pojedinca, onda će to biti na štetu samih medicinskih radnika“, upozorio je Dodik. On je rekao da će insistirati na tome Republika Srpska može intervenirati u privredi na isti način na koji bogate zapadne zemlje pomažu svojoj privredi. Premijer Republike Srpske Dodik iskoristio je nakon sjednice priliku da pozove na prestanak rada OHR i dođe do uspostave funkcije specijalnog evropskog predstavnika u BiH, nakon odlaska visokog predstavnika Lajčaka. (Zinka Mujkić)

Srbija: Veliki gubici Srbijagasa
Ukupni gubici Srbijagasa iznose ukupno 250 milijuna dolara i to javno poduzeće će se za toliko zadužiti da bi pokrilo gubitke i osiguralo likvidnost, objavili su jučer srbijanski mediji. Generalni direktor Srbijagasa Dušan Bajatović izjavio da oko 100 milijuna dolara predstavlja čist gubitak, dok ostatak novca nedostaje zbog tekuće nelikvidnost te će biti nadoknađen tokom godine. Srbijagas neće moći dobiti kredite bez pomoći države. On je naveo i kako se pojeftinjenje plina ne može očekivati sve dok je cijena plina u svetu iznad 300 dolara po kubnom metru, odnosno da se cijena sigurno neće mijenjati do kraja lipnja. Bajatović je precizirao da su gubici Srbijagasa u prošloj godini bili 4,2 milijarde dinara odnosno oko 50 milijuna eura, a u prva tri mjeseca ove godine se očekuje da će gubici dostići oko tri milijarde dinara. „Srbijagas bi poslovao bez gubitaka tek na cijeni od 350 dolara za 1.000 kubnih metara ukoliko na bude bitnog rasta vrijednosti dolara prema dinaru“, izjavio je on. Bajatović je istaknuo kako je najveći problem gubitaka u poslovanju nastao zbog razlika u kursu jer Srbijagas 95 posto plina uvozi i to plaća u dolarima, a prodaje u dinarima. Prema njegovim riječima, zbog toga je pokrenuta inicijativa da se izmijeni tarifni sistem koji bi uvažavao kursne razlike i da se cijene plina obračunavaju mjesečno tako da prate kurs dolara. Bajatović je najavio da će ovih dana biti raspisan natječaj za završetak izgradnje podzemnog skladišta plina u Banatskom dvoru i ponovio da će za taj posao biti potrebno oko 22 milijuna eura. Bajatović je rekao da se u suradnji sa Vladom Srbije priprema tužba protiv ukrajinskog Naftogasa koji je tehnički odgovoran za nestanak plina tokom plinske krize, ali nije želio da otkriva detalje te tužbe, dodajući da se očekuju izjašnjenja snabdjevača, mađarskog Mola i Jugorosgasa, sa kojima Srbijagas ima ugovor. On je, međutim, ponovio da je u pitanju bila viša sila i da nije bilo moguće da snabdjevači poštuju ugovor. Bajatović je najavio mogućnost da Srbijagas izgradi dvije plinske elektrane u Novom Sadu i Nišu. On je ukazao kako je uobičajeno da se takve firme doregistrirati za proizvodnju struje ili trgovinu nekim drugim energentom, kao i da je to potpuno logično. Bajatović je istaknuo da država treba da ima jednu takvu tvrtku, preko koje bi mogla intervenirati na tržištu, a Srbijagas bi tako mogao ostvariti i dodatne prihode. Bajatović. Smatra da bi Srbijagas, kao snabdjevač tržišta plinom, trebao biti jedini operater i transporter plina i ne može biti privatiziran, već mora ostati u većinskom državnom vlasništvu. Ističući da Agencija za energetiku treba urediti tržište plina i da licencira 'divlje' distributere, Bajatović je rekao da je srbijansko tržište liberalizirano po pitanju trgovine, ali da je Srbijagas jedini odgovoran za snabdijevanje tržišta plinom. Što se tiče utvrđivanja cijene plina gasa, Bajatović je naglasio da Srbijagas od vlade traži da, mimo uobičajenog tarifnog sistema, uvaži i brze promjene kursa (automatizam) u obračunu cijene plina. Srbija bi, prema posljednjim procjenama stručnjaka, mogla biti skladištar od pet do sedam milijardi kubika plina, izjavio je Dušan Bajatović i objasnio da svako bivše nalazište nafte može da bude skladište plina. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Radnici nezadovoljni zbog stimulansa čelnicima
Uprava Elektroprivrede Crne Gore je isplatila 5. siječnja, tokom kolektivnog novogodišnjeg raspusta, na račun oko 50 rukovoditelja i šefova, u iznosima od 1.000 do 22.000 eura, na ime stimulansa za dobro vođenje kompanije tokom 2007. godine. Najmanje 200.000 eura je otišlo na ruke menadžera koje su odredili direktori, a ni tri tjedna nakon toga odluke nema na oglasnoj ploči. Vodstvo EPCG je potvrdilo da je sa Odborom direktora u ranijem sazivu, sklopio ugovor o stimulansima ukoliko smanje gubitke, što su mediji nedavno i objavili. Iako je ranije dogovorena, isplata je tek sada objavljena i njom je obuhvaćeno mnogo više ljudi nego što se isprva mislilo. Prema neimenovanim izvorima iz EPCG, odluka je donesena pod oznakom strogo poslovna tajna, a pojedinim zaposlenima, koji su po prirodi posla imali uvid u spiskove, strogo je zabranjeno da o tome ikoga obavještavaju. Spiskovi nagrađenih 5. siječnja poslani su u CKB, NLB i Prvu banku, gdje većina njih prima plaću. Prema neslužbenim podacima, Srđan Kovačević, za rad kao izvršni direktor tokom 2007. godine, kada su gubici bili oko devet milijuna eura, ali mnogo manji nego prethodnih godina, dobio je bonus od 22.000 eura. Upravo je Kovačević, naročito nakon saznanja javnosti da će biti stimulansa, predlagao da makar polovinu uplate u dobrotvorne svrhe, ali kolege iz uprave nisu prihvatile. Svi osim direktora, dobili su nagrade od 2.400 do 5.500 eura. Stimulansi su isplaćivani i po dubini, po elektrodistribucijama, ali ne svim. Premije su dobili i zaposleni u direkciji kompanije, koja je pod nadležnošću izvršnog direktora Ranka Vojinovića. Nije poznato da li je i on nagrađen, s obzirom na to da je tokom 2007. godine bio tehnički rukovodilac ICT (informacijsko-komunikacijske tehnologije). Nagrađeni su direktori pravnog, ekonomskog sektora, službi za razvoj i korporativno planiranje Darko Ćurić, Slobodan Tanasijević, Srđan Vujadinović i Boris Bušković, šefovi službi za razvoj, računovodstvo, financije i komercijalu Boško Bogetić, Vojka Ćalasan, Venka Janjušević i Mira Radunović. Stimulanse za 2007. godinu dobili su savjetnik direktora Vlado Vujović, šef u računovodstvu Brano Poleksić, inženjer ICT Savo Medenica, rukovoditelj centra za kvalitetu Vlajko Janković i službe za društveni standard Slobodan Koprivica. Među brojnim zaobiđenim šefovima su Vojinovićev pomoćnik za direkciju, sekretar AD EPCG, direktori računalnog i centra za informiranje. Nagrađen je tehnički direktor Elektroprenosa Ranko Radulović, ali ne i direktor. (Vlado Zeković)

Kosovo: Vlada bez sredstava iz privatizacijskog fonda
Vlada Kosova je prihvatila sugestiju Međunarodnog civilnog predstavnika Petera Faitha da se sredstva Fonda od privatizacije društvenih poduzeća i dalje koriste za investiranje izvan Kosova, objavili su jučer kosovski mediji. Zamjenik premijera Hajredin Kuchi rekao je medijima da se Fond za sada neće vraćati na Kosovo, budući je Vlada Kosova uvažila sugestiju šefa ICO-a. Faith je zatražio opreznost u odlučivanju o privatizacijskom fondu Kosova. On se pozivao na sveobuhvatni prijedlog za status Marttija Ahtisaarija kojim je predviđeno da se financijska sredstva sakupljena od privatizacije moraju sigurno investirati, u skladu sa preporukama međunarodnih ocjenjivačkih agencija. On je reagirao na inicijativu Odbora Kosovske Agencije za Privatizaciju (KAP), koji je pre nekoliko dana tražio da se ova sredstva vrate na Kosovo. Nakon te inicijative Faith se sastao sa premijerom Kosova Hashimom Thacijem i odlučeno je da se nastavi dosadašnja praksa investiranja iz ovog fonda izvan Kosova. Prema podacima središnje kosovske banke u privatizacijskom fondu ima oko 404 milijuna eura. Ahtisaarijev prijedlog je da se financijska sredstva sakupljena od privatizacije moraju sigurno investirati, pri instrumentima koji su ocijenjeni prema investicijskom stupnju od strane međunarodnih agencija. Takvi instrumenti obično nude manji povrat, ali sa također znatno manjim rizikom, naveo je Faith. Ovo je pravilo jako važno, zato što štiti financijska sredstva sakupljena od privatizacije od vrlo visokih i neadekvatnih izlaganja riziku tržišta. Također, ima za cilj osigurati interes krajnjih uživatelja prava na ta sredstva - zajmodavaca i vlasnika posuzeća u društvenom vlasništvu (PDV), kao i kosovskog budžeta". „KAP mora slijediti ovo jasno i jednostavno pravilo, dok ću ja izbliza pratiti to usuglašavanje“, naglasio je Faith. On je istaknuo da je jasno da su do sad ova pravila poštovana i samim time je omogućeno da se financijska sredstva iz privatizacije sačuvaju od eventualnih gubitaka tržišnih oscilacija, zaključio je međunarodni civilni predstavnik. Na računima stranih banaka ima više od 400 milijuna eura od privatizacije društvenih poduzeća na Kosovu. (Violeta Palaska)

Makedonija: Gradnja hidrocentrale
Javno poduzeće Vodovod iz Bitole će ove godine započeti izgradnju hidrocentrale. Ona će biti locirana u naselju Dovledžik na glavnom cjevovodu. Planirani kapacitet hidrocentrale bi trebao biti 370 KWh električne energije. Prema ugovoru, struju koju proizvodi bitolska mini-hidrocentrala će otkupljivati EVN Makedonija. Zbog ekološkog načina proizvodnje struje, takozvane zelene struje, njezina cijena će biti viša za razliku od one koju proizvodi REK Bitola. Vrijednost ulaganja se procjenjuje na 400.000 eura, a ta sredstva osigurana su iz blagajne samog Vodovoda. Do kraja 2009. godine očekuje se i početak rada te nove, ekološke hidrocentrale. U međuvremenu, MEPSO opet okrivljuje EVN. EVN Makedonija sprječava izradu studije o sigurnosti prijenosnog elektroenergetskog sustava Makedonije, tvrde u makedonskom državnom elektro-operatoru MEPSO. Studija bi trebala omogućiti kvalitetan nadzor potreba svih korisnika visokonaponske mreže, prije svega EVN-a kao najvećeg potrošača. Nikola Stojanov, glasnogovornik MEPSO-a, izjavio je kako EVN već deset mjeseci odbija dostaviti prognozu o potrošnji električne energije i kapacitet svakog priključnog mjesta u mreži za sljedećih deset godina. Dostavljanje ove studije makedonskoj Regulatornoj komisiji obaveza je za energetske tvrtke. I skopska Toplifikacija će dobiti prekršajnu prijavu jer je inspekcijski nadzor zaključio da je tvrtka napravila greške u stotinama isporučenih računa za grijanje u prosincu prošle godine. Makedonski Državni tržišni inspektorat zadužio je tvrtku da ispravi greške u računima, a oštećene građane da izvijesti kako će ih platiti. Iz uprave Toplifikacije nitko nije želio komentirati odluku Državnog tržišnog inspektorata niti je itko objasnio što bi makedonski građani trebali napraviti s računima za grijanje. U poslovnice Toplifikacije i dalje dolaze revoltirani građani s neobjašnjivo visokim računima. Dijelu njih Toplifikacija je prihvatila revidirati račune, a nekoliko je građana najavilo tužbe. (Vlado Naumovski)

Albanija: Novi građevinski projekti
Albanija će uskoro raspisati natječaj za gradnju za koju se zanima Konstruktor-Inženjering. Albanija planira u sklopu planova izgradnje i modernizacije svoje cestovne mreže uskoro raspisati natječaj za dodjelu koncesije za gradnju dionice autoceste Thumane-Rogozine, za koju je zanimanje pokazao hrvatski Konstruktor-Inženjering, izjavio je albanski ministar javnih radova, prometa i telekomunikacija Sokol Olldashi na sastanku održanim s hrvatskim ministrom mora, prometa i infrastrukture Božidarom Kalmetom. Na sastanku održanom u Zagrebu albanskog ministra je osim modela cestogradnje u Hrvatskoj posebno zanimala i izgradnja luka nautičkog turizma. Uz natječaj za dodjelu koncesije za izgradnju navedene dionice autoceste u Albaniji (dužine 66 kilometara) albanski ministar je najavio i kako će prioritetni pravci izgradnje autocesta u toj zemlji biti oni na pravcima buduće Jadransko-jonske autoceste i koridora VIII. Tamo se, kako je rekao, gradi 160 kilometara duga autocesta od Drača do granice s Kosovom, u čemu već sudjeluje hrvatski IGH kao nadzor radova. Nakon što je ministar Kalmeta predstavio model financiranja izgradnje i održavanja javnih cesta u Hrvatskoj, ministar Olldashi je, kako se navodi, najavio da će Albanija slijediti hrvatski model. U vezi luka nautičkog turizma Kalmeta je albanskog kolegu informirao o nedavno donesenoj Strategiji razvoja nautičkog turizma kojom se predviđa izgradnja 15 tisuća novih vezova, od čega 10 tisuća na moru. Dvojica su ministara su razgovarala i o unapređenju suradnje dviju zemalja u cestovnom, pomorskom i zračnom prometu te telekomunikacijama i pošti. (Violeta Palaska)


Ponedjeljak, 26.01.2009.

Slovenija: Rezultati u skladu s očekivanjima
Slovenska farmaceutska kompanija Krka je u prošloj godini prodala proizvoda u vrijednosti 950 milijuna eura te ostvarila dobit od 160 milijuna eura, objavili su slovenski mediji. Kako se navodi u priopćenju kompanije, I jedan i drugi podatak su posve u skladu s očekivanjima Uprave kompanije. U usporedbi s 2007. godinom, kada je Krkina prodaja dosegla 782 milijuna eura, u prošloj je godini ostvaren rast prihoda od 21,5 posto, dok je dobit porasla za 26,5 posto (s 126,5 milijuna eura u 2007.). Predsjednik Uprave slovenske farmaceutske kompanije Krka iz Novog Mesta Jože Colarič izjavio je prije nekoliko dana kako bi njegova tvrtka rado zaposlila djelatnike zagrebačke Plive nakon što oni zbog restrukturiranja zagrebačkog farmaceuta ostanu bez posla. Nakon što je izraelska Teva preuzela američki Barr, a time i Plivu, u Plivi se provodi ocjenjivanje uspješnosti pojedinih sektora. Po za sada još neslužbenim informacijama, Teva bi u prvom valu otpustila više od 100 zaposlenika, koji su za američke potrebe u Europi obavljali poslove globalnih financija, nabave i licenciranja. Slovenska Krka prošle je godine ostvarila rast dobiti od 14 posto, u iznosu od 110 milijuna eura. S druge strane, Pliva je u prvih pet mjeseci prošle godine iskazala gubitak od 14 milijuna eura. Slovenski farmaceut zbog dobrih poslovnih rezultata najavljuje širenje i po Colaričevim riječima namjerava 2009. godine zaposliti 450 novih radnika, a tu će Plivini stručnjaci biti više nego dobrodošli. U ljubljanskom Leku, koji je u vlasništvu farmaceutskog koncerna Sandoz, također budno prate razvoj događaja u Plivi, jednako što se tiče kadrova i mogućih ponuda za prodaju pojedinih proizvoda i programa, do kojih u pravilu dolazi nakon preuzimanja tvrtki, kao što je to slučaj s Tevinim preuzimanjem Barra. (Jagoda Radojčić)

Hrvatska: Prodan Đuro Đaković Montaža
Nadzorni odbor Holdinga Đuro Đaković je jednoglasno prihvatio ponudu tvrtke Bilfinger Berger Power Services GmbH i za 63,29 milijuna kuna toj njemačkoj kompaniji prodao pedeset posto plus jednu dionicu Đuro Đaković Montaže, najveće i najuspješnije tvrtke iz Grupacije Đaković. Upravu Holdinga je ovlastio da pristupi zaključenju ugovora o prodaji i prijenosu dionica s tom njemačkom grupacijom, koja je od ranije ima 24,9 posto Montažinih dionica. Na konferenciji za novinare, održanoj nakon sjednice Nadzornog odbora, predsjednik Uprave Holdinga Zdravko Stipetić je izjavio kako su ocijenili da ponuda Bilfinger Bergera u potpunosti udovoljava ključnim elementima iz natječaja koji je raspisan u rujnu prošle godine. To se prvenstveno odnosi na ponuđenu cijenu i poslovni plan s jamstvima o zadržavanju postojeće djelatnosti u narednih pet godina i broja zaposlenih u naredne tri godine, rekao je Stipetić. Prema njegovim riječima, Bilfinger Berger je ponudio cijenu od 500 kuna po dionici te izrazio nadu kako će temeljem toga u sljedećih nekoliko tjedana sa ponuditeljem napraviti ugovor koji će zadovoljiti obje strane. Sredstva od prodaje će se iskoristiti za podizanje konkurentnosti ostalih društava iz Grupacije Đaković, i to prvenstveno kroz ulaganja u nove tehnologije. Odluka o prihvaćanju ponude njemačkog konzorcija nosi u sebi i očekivanja u ostvarenje dugoročnih strateških saveza na obradi tržišta od čega će koristi imati i druge tvrtke iz Grupacije Đaković. Bilfinger Berger Power Services je za paket od 126.594 dionice Montaže, koje čine 50 posto plus jednu dionicu, ponudio cijenu od 500 kuna po dionici. U ponudi se jamči zadržavanje djelatnosti Montaže na pet godina te zadržavanje zaposlenika na tri godine, a ponuđen je i poslovni plan za razdoblje od 2009. do 2013. godine. Ponuda Bilfinger Berger Power Services jedina je pristigla ponuda do isteka roka natječaja od ukupno pet tvrtki koje su prethodno iskazale interes za kupnju dionica Montaže. Na sjednici NO za predsjednika Nadzornog odbora Đ.Đ. Holdinga izabran je savjetnik ministra gospodarstva, rada i poduzetništva Tomislav Mazal. Isto tako, zaključkom NO-a dionice Đ.Đ. Holdinga, nakon ukidanja JDD kotacije na Zagrebačkoj burzi, ostaju u kotaciji Burze u statusu Redovnog tržišta, sukladno novom Zakonu o tržištu kapitala.Tvrtka Đuro Đaković Montaža, jedna je od vodećih hrvatskih tvrtki na području izvođenja montažnih radova na energetskim i industrijskim postrojenjima, mostovima i čeličnim konstrukcijama, potpisala je krajem prošlog mjeseca ugovor s njemačkom tvrtkom Steinmüller Instandsetzung Kraftwerke (SIK) kojim je zaokružen segment radova vezanih za izradu, demontažu postojeće i montažu nove opreme u termoelektrani Belchatów 4 u središnjoj Poljskoj, trenutno najvećoj termoelektrani na ugljen u Europi ukupnog kapaciteta 4400 megavata. Na projektu će u sljedećih devet mjeseci biti angažirano 150 Montažinih radnika, a ukupna vrijednost ugovorenih radova iznosi 4,42 milijuna eura. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Smanjena inozemna ulaganja
Prema posljednjim objavljenim podacima, od 701 milijun KM izravnih stranih ulaganja 49 posto se odnosi na ulaganja u proizvodnju. U protekloj 2008. godini u Bosni i Hercegovini je evidentiran 701 milijuna eura izravnih stranih ulaganja, što je čak 53 posto manje nego u prethodnoj godini. U Agenciji za promociju stranih investicija u Bosne i Hercegovine (FIPA), ako ne visinom, zadovoljni su strukturom inozemnih ulaganja. Polovica inozemnog kapitala (49 posto) je investirana u proizvodnju, u trgovinu su strani investitori uložili 25 posto, usluge 13 posto i bankarski sektor 8 posto. Najveći ulagač je, kako je izjavila Dušanka Brkić, Slovenija sa 183 milijuna eura, zatim slijede Austrija sa 152 milijun eura i Hrvatska sa 80,8 milijuna eura. Srbijanske kompanije uložile su 59 milijuna eura, tvrtke iz Švicarske 27 milijuna eura, dok ulaganja iz Njemačke iznose 24 milijuna eura. Među najvećim ulagačima u Bosnu i Hercegovinu prošle godine su bili i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) s 42 milijuna eura, te Evropska investicijska banka (EIB) s 18 milijuna eura, na koliko su se, u 2008., popela i ulaganja iz SAD. Uzimajući u obzir ukupna svjetska ekonomska kretanja, kao i poslovno i investicijsko ozračje u zemlji, nameće se zaključak kako je opće okruženje za inozemna ulaganja u 2008. bilo znatno nepovoljnije u usporedbi s 2007. godinom kada je ostvaren rekordni priljev inozemnih ulaganja u BiH u iznosu od 1,62 milijarde eura, kažu u FIPA-i. Unatoč obećanjima nekih bošnjačkih političara i najavama islamskih i arapskih zemlja o velikim ulaganjima u Bosnu i Hercegovinu podaci Agencije za promociju stranih investicija pokazuju kako su investicije iz arapskog svijeta u BiH daleko od onih koji su se očekival8i. U protekloj godini najviše novca u BiH stiglo je iz Kuvajta (6,1 milijun eura), turske kompanije su uložile u BiH 4,9 milijuna eura, a iz Saudijske Arabije 2,5 milijuna eura. Prema ministarstvu vanjske trgovine BiH, nadležnom za registraciju stranih ulaganja u prvih devet mjeseci 2008. godine registrirano je 855 ugovora o izravnim stranim ulaganjima. Od ukupno registriranog kapitala u prva tri kvartala prošle godine 40,3 posto odnosi se na osnivanje novih društava, a na dokapitalizaciju ranije osnovanih društava 59,7 posto. U Agenciji za promociju stranih ulaganja u BiH priopćili su kako će recesija značajno utjecati na smanjenje inozemnih investicija u Bosni i Hercegovinu ove godine. Smatraju nužnim ubrzanje procesa privatizacije, koji je, kako ističu, u potpunom zastoju, donošenje poticajnih mjera za proizvodni sektor i zapošljavanje, uz korištenje financijskih resursa investicijsko-razvojnih banaka. FIPA je također predložila i izdvajanje više novca za promociju zemlje i značajnije ulaganje u institucionalni marketing, te kreiranje atraktivnijih investicijskih mogućnosti i projekata za potencijalne strane ulagače. Ukupna strana ulaganja u BiH u od svibnja 1994. godine do studenog 2008. iznose 5,3 milijardi eura. (Zinka Mujkić)

Srbija: Ipak bez poskupljenja energenata
Plina ipak neće poskupjeti, odlučeno je na sastanku kod premijera Srbije Mirka Cvetkovića, a neće biti ni poskupljenja struje do travnja. Vlada Srbije najavila je da će se angažirati u osiguravanju sredstava da bi se nadoknadili gubici Srbijagasa i sredstava za investicije u završetak izgradnje podzemnog skladišta plina u Banatskom Dvoru. Na Vladinom sastanku je dogovoreno da ne bude ni povećanja cijena struje do travnja, kada bi se moglo ponovno razmotriti poskupljenje, ali u visini projektirane inflacije. Prema dogovoru sa MMF-om, projektirana inflacija na godišnjem nivou iznosi osam posto. Sastanku su prisustvovali predsjednik Srbije Boris Tadić, ministar ekonomije Mlađan Dinkić, ministar rudarstva i energetike Petar Škundrić, ministrica financija Diana Dragutinović i direktor Srbijagasa Dušan Bajatović. Direktor Srbijagasa Dušan Bajatović izjavio je da je postignut dogovor da plin neće poskupjeti, bez obzira na to što postoje ekonomski razlozi za korekciju cijena. Prema njegovim riječima, dogovoren je niz konkretnih mjera i aktivnosti koje će poduzeti srbijanska Vlada i Srbijagas u cilju održanja tekuće likvidnosti poduzeća i time omogući nesmetano snabdijevanje srpskog tržišta potrebnim količinama ovog energenta, što je Srbijagas dužan osigurati po zakonu, rekao je Bjatović koji je prisustvovao sastanku. On je dodao da je razmatran i način na koji će biti pokriveni gubici Srbijagasa u toku 2009. godine. „Vlada Srbije će osigurati adekvatne garancije za kreditna zaduženja Srbijagasa u toku ove poslovne godine, a u toku slijedećeg tjedna razmotrit će se i mogućnost da Vlada sredstvima iz budžeta pomogne Srbijagasu“, rekao je Bjatović. On je rekao da bi gubitak Srbijagasa, ako plin ne poskupi, iznosio između šest i sedam dinara po kubnom metru i da su za investicije u plinsku infrastrukturu i završetak skladišta Banatski Dvor neophodne veće cijene plina. On je tada kazao i da, u slučaju da plin ne poskupi, sumnja da vlada ima 150 milijuna eura da u potpunosti subnvencionira gubitak Srbijagasa, jer bi u tom slučaju moralo doći do rebalansa budžeta. Bajatović je ponovio kako su dugovi u poslovanju Srbijagasa posljedica, prvenstveno, niske cijene plina i dodao da se pojeftinjenje plina iz uvoza od Nove godine neće ni osjetiti u Srbiji, zbog slabljenja dinara prema dolaru. U EPS-u su očekivali da će od 1. veljače struja poskupiti za 18 posto Stručnjak za energetiku Zorana Mihajlović-Milanović je, nakon što je Srbijagas zatražio višu cijenu tog energenta, rekla kako smatra da ne postoji ni jedan razlog da plin poskupi, čak i da nije bilo plinske krize i podsjetila da je posljednje poskupljenje tog energenta uslijedilo u listopadu prošle godine kada je cijena plina skočila za 60 posto. Prema njenim riječima, poskupljenje plina pokrenulo bi lavinu novih poskupljenja u privredi, što s obzirom na svjetsku ekonomsku krizu nije u interesu ni države ni potrošača. Sličnog mišljenja je i predsjednik Udruženja za plin Srbije Vojislav Vuletić, koji je rekao da su zahtjevi za poskupljenje plina preuranjeni. Kao razlog za to navodi i činjenicu da se na svjetskim burzama očekuje pad cijena nafte, a cijena plina se uz nju vezuje. Zamjenik generalnog direktora Elektroprivrede Srbije Dragan Tomić najavio je da bi struja u Srbiji mogla poskupiti početkom ožujka ili travnja za 20 do 22 posto. On je objasnio i da je prosječna cijena električne energije u Srbiji 4,6 eurocenti za kilovat sat, da je najniža je u okruženju, a da samo Francuska ima nešto malo jeftiniju struju iz nuklearki za industriju. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Odobravanje koncesija
U petak su usvojene novosti u prijedlogu zakona o koncesijama, o kojem je završena rasprava na izvanrednoj sjednici Skupštine Crne Gore. Rok za dodjelu koncesije ne može biti duži od 30 godina kada je odobrava Vlada, niti duži od 60 godina kada je odobrava Skupština. Trajanje koncesije može biti produženo nakon isteka prvobitno ugovorenog roka i to, najduže, za polovinu roka propisanog koncesijskim ugovorom. Vlada će moći produži koncesiju do 45, a Skupština do 90 godina. Prihvaćanjem ovih amandmana SDP, koji se odnose na utvrđivanje rokova važenja koncesija, postignut je dogovor u vladajućoj koaliciji, čime su se, po mišljenju predlagača, stekli uvjeti za usvajanje ovog akta. Ivan Brajović (SDP) izjavio je da su koalicijski partneri razgovorom došli do značajnih poboljšanja u ovom zakonu. Rokovi za dodjelu koncesija trebaju ovisiti od prirode koncesijskog dobra i zajedničkog interesa u tom poslu. Aleksandar Damjanović (SNP) smatra kako je zakon o koncesijama Crna Gora morala imati prije nego je ušla u proces imovinsko-upravljačke transformacije i privatizacije, kao i u pripremi važnih projekata za ulaganje u putne infrastrukturne objekte. Ovaj zakon se donosi tek sada, kada je dosta šansi propušteno i problema izazvano, smatra on. Zakon predviđa da se dio naknade za koncesiju koju daje Vlada Crne Gore usmjerava općini na čijoj teritoriji se nalazi prirodno bogatstvo koje je predmet koncesije, u skladu sa posebnim propisom. Nebojša Medojević (PZP) rekao je da se PZP zalaže da 50 posto koncesijske naknade od prirodnog bogatstva sjevera ide općinama na sjeveru, a 50 posto državi za razvojne projekte u tim općinama. On smatra kako rješenje po kojem je moguće naknadno promijeniti koncesijski ugovor omogućava korupciju i namještanje javnih natječaja. Svaki ugovor je nepromjenjiv, osim ako se raskine, pa napravi novi, rekao je Medojević. Davanje koncesija, shodno predloženom zakonu, zasniva se na transparentnosti, nediskriminacije i konkurentnosti. Zakon predviđa da dobivanjem koncesije koncesionar osigurava sredstva za rekonstrukciju, dogradnju ili izgradnju infrastrukturnih objekata i po tom osnovu pružanje usluga koje je do sada, uglavnom, pružala država, odnosno lokalna samouprava. Očekivanje je da će privatni sektor podići nivo efikasnosti, ostvariti veću zaposlenost i veću kvalitetu usluga. S druge strane, kako je obrazloženo, privatni sektor očekuje da kroz dovoljno dug rok korištenja koncesije vrati uložena sredstva uz profit, kao i da su ulaganja sigurna. Komisija za koncesije, kako predviđa Zakon, samostalna je i nezavisna. Nadležna je rješavati prigovore koji se odnose na povredu postupka vrednovanja i rangiranja ponuda, da vodi registar ugovora o koncesijama i obavlja druge poslove utvrđene zakonom. Komisiju imenuje Vlada Crne Gore na pet godina. Čini je pet članova koji predstavljaju Vladu, predstavnik koga predlažu asocijacije poslodavaca i predstavnik koga predlaže Zajednica općina, a amandmanom SDP tražila je da se imenuju i dva člana na prijedlog Skupštine iz reda uglednih stručnjaka. (Vlado Zeković)

Kosovo: Marketing i loši ekonomski pokazatelji
Marketinška kompanija Saatchi & Saatchi dobila je ugovor čija se vrijednost procjenjuje na 5,7 milijuna eura (7,3 milijuna dolara) kako bi poboljšala sliku o Kosovu u svetu. Glasnogovornik kosovskog ministarstva financija Muharem Shahini rekao je da će podružnica te kompanije u Izraelu voditi međunarodnu medijsku kampanju i brendiranje Kosova. Saatchi & Saatchi je u vlasništvu komunikacijske kompanije Publisis grup, sa sjedištem u Parizu. U međuvremenu, Međunarodni civilni predstavnik Peter Faith, imenovao je Šveđanina Larsa Lagea Ulofsona za generalnog revizora Kosova. Olofson, koga je Faith imenovao 19. siječnja, preuzet će dužnost generalnog revizora 1. ožujka. „Za funkcioniranje javnih institucija države iznimno je važno imati jednog djelotvornog i nezavisnog generalnog revizora. Za Kosovo, generalni revizor također igra važnu ulogu u osiguravanju međunarodne ekonomske pomoći“, naveo je Faith. Ulofson trenutno radi za Švedsku državnu revizorsku kancelariju kao viši savjetnik za razvoj poduzetništva pri Odjelu za međunarodnu suradnju. Ulofson će prema posljednjim ekonomskim pokazateljima na Kosovu imati pune ruke posla. Inflacija na Kosovu u prosincu 2008. u usporedbi sa prosincem 2007. iznosila je 0,5 posto, saopćio je Zavod za statistiku Kosova. Najviše su u tom periodu porasle cijene mesa za 15,1 posto, plina i drugih vrsta goriva za 8,2 posto, proizvoda i usluga za održavanje domaćinstva 8,8 posto, a kava i kakao su skuplji za 9,6 posto. U tom periodu su pale cijene prijevoza za 20,3 posto, kruha za 7,6 posto, ulja i masti za 9,8 posto i povrća za 9,1 posto. Indeks potrošačkih cijena na Kosovu (IPC) pao je za 0,8 posto u decembru 2008. u usporedbi s prethodnim mjesecom. Tom padu na mjesečnom nivou najviše je doprinio pad cijena prijevoza od 9,9 posto i kruha od 2,5 posto. (Violeta Palaska)

Makedonija: Partnerstvo poduzetnika i ministarstva
Fatmir Besimi, makedonski ministar ekonomije je makedonskim poduzetnicima predstavio programe kojima će poljoprivrednici dobiti subvencije ukoliko uvedu ISO i HACCP standarde, nove proizvode i ako se budu prijavljivali na međunarodne sajmove. Cilj je da ministarstvo ekonomije postane temeljni izvor gdje će se rješavati aktualni problemi gospodarstvenika. No, da bi se to provelo u praksi ministarstvo ekonomije treba raspolagati s većim proračunom nego što ga ima ove godine. Makedonski poduzetnici traže brzu naplatu PDV-a, beneficije za ulagače, primjerice oslobađanje od carinskih troškova, stimuliranje izvoza i destimuliranje uvoza. Tek partnerstvom poduzetnika i Ministarstva ekonomije može se utjecati na lošu situaciju makedonske ekonomije. Usprkos ovim najavama ministarstva, makedonski poduzetnici nisu zadovoljni trenutnom situacijom. Planirani proračun makedonskog ministarstva ekonomije za 2009. godinu iznosi 1,5 milijardi denara i kao takav je prilično ograničavajući za bilo kakav razvoj privrede, zaključili su makedonski biznismeni na sastanku s ministrom gospodarstva Fatmirom Besimijem u Gospodarskoj komori Makedonije. Biznismeni su predstavili svoje zahtjeve za ovu godinu, s obzirom na situaciju u kojoj se nalaze makedonske tvrtke i mogućnost da Makedoniju pogodi prava ekonomska kriza. Ako želimo ozbiljan posao i ekonomiju, kao i stimulaciju izvoza, ovaj proračun je porazan, rekao je Ilija Gečev, direktor IGM-a iz Kavadaraca. Također, u posljednja tri mjeseca prošle godine u makedonski proračun se slilo deset posto manje novca od PDV-a na uvezene proizvode u usporedbi s prethodnim kvartalom. Globalna ekonomska kriza počela je prazniti državnu blagajnu. U posljednjem kvartalu 2008. godine prihodi od carinskih poreza drastično su se smanjili u usporedbi s ranijim tromjesečjem. Zbog recesije koja je zahvatila najveće trgovinske partnere Makedonije, u posljednjem tromjesečju prošle godine smanjio se obim uvoza i izvoza. Smanjeni su prihodi od svih poreza za uvoz, gdje je deset posto manje novaca došlo u proračun. (Vlado Naumovski)

Albanija: Novi izbori novi test
Šef izaslanstva Evropske Komisije u Tirani Helmut Lohan izjavio je kako će lipanjski izbori predstavljati pravi test spremnosti Albanije za integraciju u Evropsku Uniju. Govoreći na sastanku inozemnih ulagača u Tirani, Lohan je pozvao sve albanske političke stranke da pokažu zrelost, dodajući kako je politička stabilnost vrlo važna za poslovno ozračje zemlje. Ministar vanjskih poslova Luksemburga Jean Asselborn objavio je prije 10-ak dana podršku svoje zemlje procesu integracije Albanije u Evropsku Uniju i NATO tijekom sastanka s predsjednikom Salijem Berishom. Asselborn je tom prilikom pohvalio ulogu Albanije u postizanju mira i stabilnosti na Balkanu, kao i njene unutrašnje reforme. Rekao je kako će Luksemburg pomoći Tirani u liberalizaciji viznog režima s EU, kao i u njenim nastojanjima na stupanju u NATO. (Violeta Palaska)


Petak, 23.01.2009.

Slovenija: Odgođeni planovi za regiju

Druga po veličini slovenska banka, NKBM, odgađa širenje u regiji, objavili su jučer slovenski mediji. Banka po visini aktive u ovoj godini očekuje neto dobit od 51,5 milijun eura, odnosno rast od 35 posto, a akvizicije će realizirati u skladu s kretanjima na tržištu kapitala tijekom iduće dvije godine. Planovi o širenju u Srbiju i Makedoniju odgođeni su zbog kreditne krize. Njihov generalni direktor Matjaž Kovačič izjavio je kako je „ovo razdoblje puno izazova i nesigurnosti“, te da će se akvizicije realizirati u naredne dvije godine, ali da će povoljan trenutak ovisiti o poboljšanju stanja na tržištu kapitala. Slovenska banka traži priliku za akvizicije na Balkanu kako bi povećala svoju profitabilnost, a uzor u toj ekspanziji joj je Nova ljubljanska banka, koja već posluje u svim državama bivše Jugoslavije. Nova Kreditna banka Maribor NKBM u 2009. godini očekuje neto dobit od 51,5 milijun eura, odnosno rast od 35 posto u odnosu na procijenjenu dobit iz prošle godine. Pretpostavke za tako ambiciozan rast dobiti su odmrzavanje kreditnog tržišta i da se ostvari očekivani gospodarski rast Slovenije, naravno, uz program poticajnih sredstava Vlade. Slovensko gospodarstvo je imalo rekordan rast u 2007. godini od 6,8 posto, da bi se taj rast u trećem kvartalu prošle godine smanjio na samo 3,8 posto. Nova Kreditna banka Maribor ima preko pola milijuna klijenata, a u sastavu Grupe se još nalaze Poštanska banka Slovenije i Zavarovalnica Maribor, koja je druga najveća osiguravajuća kuća u zemlji po broju klijenata. Banka je prošle godine povećala kreditiranje kompanija i kućanstava za 20 posto, a takav ritam rasta financiranja očekuje se i dalje, rekao je Kovačič. Također su udvostručene rezervacije za loša kreditna potraživanja na 30 milijuna eura. (Jagoda Radojčić)

Hrvatska: Neisplaćivanje plaća

Prema jučer objavljenim podacima od strane hrvatskih sindikata, redovitu plaću ne dobiva više od 30.000 zaposlenih, a oko 20.000 hrvatskih tvrtki koje zapošljavaju 13.500 radnika se nalazi u krugu nelikvidnosti. Procjenjuje se da je njihov dug premašio 14,4 milijardi kuna. U samo četiri mjeseca, od početka financijske krize u kolovozu prošle godine, broj tvrtki koje su se našle u problemima neplaćanja duljim od 60 dana je povećan za 1876 poduzetnika, čime su posredno ugrožene plaće i radna mjesta gotovo 7800 radnika. „Riječ je o radnicima koji ne dobivaju ili povremeno dobivaju plaću u tvrtkama koje su blokirane i pred stečajem te, nažalost, dijelu radnika koje poslodavci zapošljavaju na određeno vrijeme, zatim drže zaposlene mjesec ili dva i onda im odbijaju platiti“, izjavio je jučer predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever. Čak 72 posto blokiranih tvrtki u Hrvatskoj su insolventne i pred stečajem jer svoje obveze ne podmiruju dulje od 360 dana. Nelikvidnosti tvrtki treba pribrojati i onu obrtnika. Krajem studenoga registrirano je 31.638 insolventnih obrtnika Prema analizi Centra za makroekonomske analize Hrvatske gospodarske komore, čak 72 posto blokiranih tvrtki su insolventne i pred stečajem jer svoje obveze nisu uspjele podmiriti dulje od 360 dana. Krajem studenoga registrirano je 31.638 insolventnih obrtnika koji su zapošljavali ukupno 19.960 radnika. Ukupne nepodmirene obveze obrtnika krajem studenoga su iznosile 4,1 milijardu kuna. U strukturi nepodmirenih obveza tvrtki, preko 81 posto otpada na četiri djelatnosti. Na trgovinu se odnosi 38,2 posto, slijedi prerađivačka industrija sa 21,6 posto, građevinarstvo sa 12,6 posto i poslovanje nekretninama i iznajmljivanja 9,2 posto. Pretpostavlja se kako je stvarna nelikvidnost najmanje tri puta veća jer je velik broj tvrtki formalno blokiran zbog neplaćanja poreza i doprinosa državi, a ne zbog sustavnog neplaćanja koje se događa među tvrtkama. Moguće rješenje rastuće nelikvidnosti je donošenje hitnog zakona o obveznim plaćanjima u roku od 60 dana, na tragu iste evropske direktive koja se već ubrzano ugrađuje u pravne sustave zemalja EU. Sporove zbog neplaćanja među poduzetnicima trebali bi rješavati po hitnim postupcima posebni financijski sudovi kako se ne bi dogodilo da velike tvrtke imaju prednost u odnosu na male. Predsjednik Udruge malih i srednjih poduzetnika u Hrvatskoj udruzi poslodavaca Petar Lovrić upozorio je na to da se krug nelikvidnosti značajno povećao u posljednjih nekoliko godina, te su zbog toga male tvrtke u situaciji da već kod ugovaranja poslova moraju pristati na rok plaćanja od 200 dana. Ekonomisti upozoravaju na paradoks hrvatskog sustava u kojem male tvrtke već financiraju velike, a na kraju zbog neplaćanja tih istih tvrtki na vrijeme propadaju. Damir Kuštrak, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca, kao mjere za smanjenje nelikvidnosti napomenuo je preporuke iz studenoga prošle godine, među kojima je Interventni fond težak 15 milijardi kuna, te da se hrvatski poslodavci slažu i s hitnim donošenjem zakona o obveznim plaćanjima u roku od 60 dana. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Udarac za brokere

Dugotrajna kriza likvidnosti na Banjalučkoj burzi je gotovo trostruko smanjila prosječni promet po brokerskoj kući u Republici Srpskoj u prošloj godini u odnosu na 2007, što je dovelo i do gašenja četiri burzovna posrednika, objavili su jučer bosansko-hercegovački mediji.. Brokerska društva u Republici Srpskoj su u 2008. prosječno prometovala dionica i obveznica na tržištu kapitala u vrijednosti od 30,6 milijuna maraka, što je čak 62,2 milijuna manje u odnosu na prethodnu godinu. U Udruženju ovlaštenih učesnika na tržištu kapitala Republike Srpske priopćili su da je prošla godina nesumnjivo bila najteža za poslovanje burzovnih posrednika koji su se suočili s izuzetno niskim prometom na Banjalučkoj burzi. „Dnevni promet na Banjalučkoj burzi koji bi osigurao rentabilno poslovanje postojećeg broja brokerskih kuća trebao bi iznositi oko 1,5 milijuna KM, dok je on već duže vrijeme višestruko niži“, izjavio je Branko Kecman, predsjednik Upravnog odbora tog udruženja. On je rekao kako je teško procijeniti da li će ove godine doći do likvidacije još nekih brokerskih društava, izražavajući nadu da će doći do oporavka globalnog tržišta kapitala i posljedično domaćeg koje bi spriječilo takve pojave. Službeni podaci pokazuju da je čak sedam od ukupno 18 burzovnih posrednika koji su prošle godine realizirali transakcije zabilježilo godišnji promet ispod deset milijuna maraka, odnosno imaju pojedinačni udio na tržištu ispod ili tik iznad jedan posto. Najmanji promet je ostvarilo najmlađe brokersko društvo, Odjel za poslovanje s vrijednosnim papirima Pavlović International Bank iz Bijeljine, i to 4.663 KM. Među najpasivnijima bila su i tri društva koja su zbog visokih troškova krajem godine bila prinuđena da ugase svoje poslovanje. Radi se je o 'Nešković brokeru' koji je ostvario promet od tek 22.000 maraka, te 'Grand brokeru' i 'Equis Investmentsu' sa po oko 3,8 milijuna KM. Također je zatvoren 'KBC Securities', iako je spadao u srednju kategoriju po visini realiziranog prometa s nepunih 19 milijuna KM. Sa druge strane, najveći ukupni promet u 2008. je ostvario "RB broker", Odjel za poslovanje s vrijednosnim papirima NLB Razvojne banke, zahvaljujući prvenstveno velikom blok poslu dionicama te banke pred kraj godine. Promet tog burzovnog posrednika je iznosio 120,6 milijuna KM, čime je ostvario tržišno učešće od 22 posto. Slijede 'Hypo broker' s prometom od 67 milijuna KM, što čini oko 12 posto tržišnog udjela i 'Eurobroker' sa 56,1 milijun (oko deset posto tržišta). (Zinka Mujkić)

Srbija: Smanjenje referentne kamatne stope

Narodna banka Srbije smanjila je referentnu kamatnu stopu za 1,25 postotnih poena na 16,5 posto, ali je pritom upozorila na rast reguliranih cijena od 7,2 posto u prvom tromjesečju ove godine. Guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić izjavio je jučer da je smanjenje referentne kamatne stope kratkoročno i da je za sada utjecaj dezinflatornih pritisaka jači od inflatornih. On je međutim, upozorio kako će smanjenje restriktivnosti NBS ovisiti prije svega od karaktera fiskalne politike i politike cijena koje su pod nadležnošću Vlade Srbije. Po pitanju efekta smanjenja referentne kamatne stope, Jelašić je rekao da očekuje da banke na to reagiraju smanjenjem kamatnih stopa, iako na svjetskom financijskom tržištu smanjenje osnovnih kamata centralnih banaka nije dovelo do značajnog pojeftinjenja kamata zbog povećanja rizika. Jelašić je rekao da se na temelju poskupljenja koja je Vlada Srbije odobrila u prvom tromjesečju, očekuje rast reguliranih cijena od 7,2 posto i podsjetio da je NBS sa vladom potpisala Memorandum prema kojem bi ukupan rast potrošačkih cijena trebalo iznositi između 11 i 15 posto na godišnjem nivou. Samo u prvom tromjesečju rast iznosi već pola od toga, ukazao je on i dodao da je na to utjecalo povećanje naftnih derivata od 13,2 posto, komunalne 8,1, PTT usluge sa 10,6 posto, prometne usluge 3,2, cigarete 15 i lijekovi sa 10 posto. Održanje inflacije u ciljanom rasponu od 6 do 10 posto će biti moguće jedino ako Vlada ispuni svoj dio dogovora o povećanju cijena proizvoda koje su pod njenom kontrolom, naveo je Jelašić. Guverner centralne banke je upozorio da je probijanje tog dogovora sa vladom o ograničenom rastu potrošačkih cijena najveći rizik za odstupanje od programa Srbije sa MMF-om. Drugi rizici su manji rast BDP- a od predviđenih 3,5 posto, što sa sobom povlači smanjenje prihoda, a samim tim i najvažnije pitanje a to je održavanje deficita na 1,75 posto. Prema analizi NBS, u posljednjem kvartalu 2008. godine rast BDP- a je dva posto i da to pokazuje da će biti teško dostići planirani rast od 3,5, naveo je Jelašić, ističući da ipak treba sačekati službenu statistiku. Planirani deficit tekućeg platne bilance iznosi 16,1 posto BDP-a, odnosno 5,6 milijardi dinara, a njegovo financiranje je veliki rizik za program sa MMF. Zaduživanje radi naknade deficita će se morati izvršiti iz dva izvora, stranim investicijama od 1,7 milijardi eura i zaduživanjem države ili iz deviznih rezervi sa 3,9 milijardi eura. Jelašić je podsjetio da bi povlačenje sredstava od MMF-a značilo da se ne ispunjava ni jedna stavka aranžmana sa tom institucijom. Referentna kamatna stopa NBS od 17,75 posto važila je od 3. studenog. Prethodno je Monetarni odbor referentnu kamatu povećavao prvo 29. svibnja sa 15,25 na 15,75 posto, 24. travnja za 0,75 postotnih poena na 15,25 posto i 13. ožujka sa 11,5 na 14,5 posto. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Ostali dužni radnicima

Vlasnici hrvatske firme MS gradnja, koji su u studenom napustili Crnu Goru, ostavili su za sobom velike dugove. Radnicima duguju četiri plaće, pojedinim dobavljačima i po više od milijun eura za materijal, a za bijeg iz Crne Gore su se odlučili nakon što su, kako se špekulira, dobili prijetnje od crnogorskih biznismena koji mjesecima nisu mogli vratiti svoj novac. Na čelu sporne hrvatske tvrtke nalazili su se Igor Majksner kao izvršni direktor, za kojim je crnogorska policija raspisala potjernicu, i Marinko Stipić kao vlasnik, koji je još odranije na Interpolovoj potjernici zbog sličnog načina poslovanja u Hrvatskoj. Majksnera crnogorska policija sumnjiči kako je oštetio budžet za 125 tisuća eura, i protiv njega je državnom tužitelju u Podgorici, podnesena kaznena prijava za kazneno djelo utaje poreza i doprinosa. Formalno, osnivač MS gradnje Podgorica je firma Herus graditelj Beograd. MS gradnja je ostavila u kaosu oko 15 gradilišta u Podgorici, Budvi, Baru, Nikšiću, Risnu i Kotoru, za koja su bili zaduženi kao izvođači. Imali su oko 30 stalno zaposlenih koji su nadzirali gradilišta i radili u administraciji, a neki od njih, iako poslodavce nisu vidjeli nekoliko mjeseci, još se nadaju da će se pojaviti i isplatiti im zaostale zarade. Radnici MS gradnje potvrdili su za crnogorske medije kako je sve bilo u redu do početka rujna, kada je prvi put kasnila plaća, a kasnije su se problemi nastavili, jer su radnici morali napustiti kancelarije jer su bili dužni 7.000 eura za zakup prostora, da bi krajem prosinca vlasnici tvrtke nestali i sad su im ugašeni svi telefoni čije su brojeve ostavili. Radnici su u izjavama za medije inzistirali na anonimnosti, zato što se i dalje nadaju isplati zaostalih plaća. Oni su rekli da su vlasnici tvrtke ostavili dugove od oko pet milijuna, ali da su i firmi ostali dužni na nekoliko gradilišta. MS gradnja nije bila nadležna za radnike na gradilištima. To je bio posao podizvođača, jer je takav način poslovanja jeftiniji, tako da se pretpostavlja da je bez plaća ostalo još najmanje 500 građevinskih radnika. Radnici smatraju odgovornim i tehničkog direktora Ivana Glavaša, koji se također vratio u Hrvatsku. On je, kako su objasnili, odgovoran za lošu organizaciju posla i njegovo ime se nalazi na gotovo svim potpisanim ugovorima. Nakon što su u prosincu vlasnici nestali bez traga, gradilišta za koja je bila nadležna MS gradnja su opustošena. Svi kojima su bili dužni su požurili da uzimanjem strojeva, automobila i razne druge opreme pokušaju da smanje vlastiti gubitak. Jedan od rijetkih koji je na vrijeme primijetio na koji način posluje MS gradnja je vlasnik podgoričkog poduzeća Takt Predrag Milić, koji je u prosincu nekoliko dana prije Majksnerovog bijega sporazumno raskinuo ugovor o izgradnji stambene zgrade u blizini Delta sitija. Ostali su nam dužni oko 50.000 eura, ali smo raskidanjem ugovora znatno smanjili gubitke. Također smo kao kompenzaciju za dug uzeli neke građevinske mašine i kranove“, rekao je Milić.On je istakao da njegova firma nije podnosila tužbu, ali da bi se rado pridružili drugima ukoliko bi se odlučili na taj korak. (Vlado Zeković)

Kosovo: Optužbe na račun policije

Vijeće Evrope iznijelo je teške optužbe na račun kosovske policije za zlostavljanja, objavili su jučer kosovski mediji. Kosovska policijska služba (KPS) teško je premlatila zatvorenike, navodi se u posljednjem izvještaju Vijeća Evrope, osuđujući takvo postupanje i ocijenivši ga kao zlostavljanje. Članovi Odbora Vijeća Evrope za sprječavanje zlostavljanja koji su posjetili policijske postaje, zatvore i psihijatrijske bolnice na Kosovu u ožujku 2007. godine dokumentirali su svoje zaključke. „Tvrdnje se uglavnom odnose na udarce, pljuske i gaženje nogom od strane kosovskih policajaca koji su pokušavali iznuditi priznanje od kriminalaca u zatvoru“, navodi se u izvještaju. U izvještaju se također navodi kako određen broj pritvorenih osoba tvrdi kako su pripadnici KPS-a izvršili psihološki pritisak na njih da ne ulažu žalbe. U međuvremenu, posebni predstavnik EU na Kosovu Pieter Feith i visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sigurnost Javier Solana složili su se u utorak kako Kosovo ne bi trebalo održavati opće izbore ove godine iz političkih i gospodarskih razloga. Predsjednik Fatmir Sejdiu želi da se sljedeći opći izbori održe 2011. godine, a opozicija smatra kako je to totalitaran korak. Inače, Priština je službeno raspustila Kosovski zaštitni korpus u utorak u ponoć, ustupajući mjesto novim Sigurnosnim snagama koje su započele s radom nekoliko minuta nakon toga. Kampanja vojačenja civila započinje u srijedu. (Violeta Palaska)

Makedonija: Pripreme za izbore

U sljedećih petnaest dana makedonski izborni timovi potencijalnih predsjedničkih kandidata, gradonačelnici i savjetnici, će se u potpunosti angažirati za prikupljanje potpisa za kandidaturu. Najviša kvota od 10.000 potpisa birača je za nezavisne predsjedničke pretendente, a prikupljanje potpisa treba se završiti i ovjeriti do 3. veljače na posebnim obrascima pred makedonskim Ministarstvom pravosuđa u uredima područnih jedinica. Druga, lakša varijanta je podržati kandidata za ovu prestižnu dužnost s petogodišnjim mandatom jesu potpisi 30 zastupnika makedonskog parlamenta. Ova opcija je dostupna samo najvećoj stranci u Makedoniji VMRO-DPMNE. A Slađana Taseva, dosadašnja predsjednica Transparentnost Nulta-korupcija, najavila je jučer da će se kandidirati za predsjednicu Republike Makedonije. To je ujedno prvo žensko ime na listi kandidata za predsjednika Makedonije. Taseva je zamolila podršku makedonskih građana za prikupljanje zakonom propisanih 10.000 potpisa, koje će prikupljati do 3. veljače u više makedonskih gradova. Isto tako, razgovarala je s više političkih stranaka i nada se da će one javno dati podršku njezinoj kandidaturi, koju su joj dali u razgovorima. Za organiziranje svoje kampanje zamolila je i financijsku pomoć makedonskih građana, rekavši da Makedonija treba i lidera i duhovnog vođu koji bi kontrolirao političare. A kao jedini kandidat makedonskih Albanaca, predsjednik Nove demokracije Imer Selmani i službeno je izabran za kandidata na makedonskim predsjedničkim izborima. Naime, DPA je odlučila ne izaći na izbore, a iz DUI-a se očekuje da će objaviti odluku o podršci kandidata VMRO-DPMNE-a. Početkom tjedna najviši organi stranke donijeli su odluku o kandidiranju Selmanija, što je on i prihvatio. Selmani je izjavio da očekuje da će makedonski građani glasovati po primjeru američkih izbora te da bi Makedonija mogla izabrati svojeg Obamu. Kandidaturu Selmanija pozdravili su socijaldemokrati, dok DUI, DPA i VMRO. DPMNE nisu htjeli davati komentare. (Vlado Naumovski)

Albanija: Kritika novih osobnih iskaznica

Albanska opozicijska stranka pozvala je na hitan plan u svezi s novim osobnim iskaznicama. Opozicijski Socijalistički pokret za integraciju (SMI) pozvao je albansku Vladu da pripremi hitan plan za unaprjeđenje procedure izdavanja novih elektroničkih osobnih iskaznica i biometričkih putovnica. Registracija je započela 12. siječnja, ali je proces naišao na velike organizacijske probleme. Glavni tajnik SMI-a Petrit Vasili rekao je kako nema dovoljno vremena za izdavanje osobnih iskaznica Albancima koji žive u inozemstvu. Također je tražio produljenje kampanje za podizanje javne svijesti o tom procesu. Osobne iskaznice smatraju se ključnim za održavanje transparentnih parlamentarnih izbora u lipnju. Međutim, opozicija je izrazila sumnje vezano uz velike organizacijske probleme. Edi Rama, vođa glavne opozicijske Socijalističke stranke kritizirao je Vladu, zato što nije uspostavila učinkovit registracijski sustav za nove osobne iskaznice i putovnice, a Bledi Klosi, zastupnik iz njegove stranke, požalio se kako građanima nije jasna procedura podnošenja prijave za osobne iskaznice, te proces nije dostatno transparentan. Upravo je kredibilitet prošlih izbora u Albaniji ukaljan razmiricama oko autentičnosti identifikacijskih dokumenata i registara birača. (Violeta Palaska)


Četvrtak, 22.01.2009.

Slovenija: Skraćeno radno vrijeme, smanjene plaće
U Sloveniji je započelo skraćivanje radnog vremena i smanjenje plaća. U tvrtki Elan je otpušteno 67 radnika, a talijanski proizvođač naočala Carrera Optyl iz pogona u Ormožu će do kraja veljače otpustiti više od 400 radnika. Za spas tekstilne industrije Mura i njezinih 4000 zaposlenih potrebno je pet milijuna eura. Prema prognozama Evropske Komisije, gospodarstvo bi iduće godine umjesto 2,9 posto trebalo rasti samo 0,6 posto, a nezaposlenost sa sadašnjih 4,5 trebala bi se povećati na 5,2 posto. Komisija je ocijenila kako će gotovo sve stare zemlje EU imati negativnu stopu rasta, s izuzetkom Grčke, ali i ona će imati rast od 0,2 posto, dok će ostale zemlje biti u recesiji. Slovenski ekonomist i bivši rektor ljubljanskog sveučilišta Jože Mencinger izjavio kako ga je strah mogućeg negativnog rasta i ulaska Slovenije u recesiju. Slovenski izvoznici su krizu snažno osjetili u studenome. Kako ne bi stvarale zalihe proizvoda koje ne mogu prodati, mnoge slovenske tvrtke su već uvele kraće radno vrijeme. Među njima je Gorenje koje je za svojih 10.000 radnika produljilo praznike, a sada najavljuje uvođenje 36-satnog radnog tjedna, smanjuje plaće za 10 posto i planira tražiti državnu subvenciju za očuvanje radnih mjesta. I Unior iz Zreča kreše radno vrijeme i plaće. Prvi paket mjera slovenske Vlade je bio bio usmjeren na financijski sektor te su uvedene neograničene državne garancije na pologe građana u bankama te garancije na posuđivanje novca među bankama, ali stručnjaci ocjenjuju kako to zasad nije dalo željene rezultate. Banke ne mogu odobravati kredite, iako same nisu u problemima. Financiranje privatnog sektora odvija se bez problema, ali problem je financiranje gospodarstva koje je praktično zamrlo. Kratkoročni kredit u vrijednosti iznad deset milijuna eura u Sloveniji se ne može dobiti. U drugom paketu Slovenija je odlučila 1 posto BDP-a, oko 230 milijuna eura, uložiti u subvencije za tvrtke koje odluče skratiti radno vrijeme. Subvencije od maksimalno 120 eura po radniku mjesečno, tijekom najviše šest mjeseci, trebale bi pomoći tvrtkama u plaćanju doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. (Jagoda Radojčić)

Hrvatska: Radi se unatoč problemima
Danko Končar, hrvatski poduzetnik koji slovi za jednog od vodećih svjetskih trgovaca kromom, sastao se s upravom riječkog 3. maja. To je ujedno i početak dogovorene Končareve turneje po hrvatskim brodogradilištima, za čiju privatizaciju pokazuje ozbiljan interes. Iako se još krajem prošle godine u hrvatskom ministarstvu gospodarstva predstavio čelnicima škverova te im prezentirao svoj model vlasničkog preuzimanja tri najveća, 3. maja, Brodosplita i Brodotrogira. Končar se sastaje i sa sindikalnim predstavnicima. U ovom trenutku on je najozbiljniji potencijalni kupac hrvatskih navoza, no sigurno će biti još interesa nakon što Vlada Hrvatske raspiše natječaj o prodaji. Prema dosadašnjim saznanjima, svoj dolazak najavile su i dvije moćne brodograđevne grupacije, jedna iz Norveške, a druga iz Koreje. U Brodogradilištu Kraljevici u subotu je porinut tanker, nosivosti 9050 tona, ukupne vrijednosti 20,5 milijuna eura, koji se gradi za talijansku tvrtku 'Petrolmar'. Brod je namijenjen prijevozu asfalta i bitumena na maksimalnoj temperaturi od 250 stupnjeva Celzijevih te za prijevoz naftnih prerađevina. Tanker, prvi iz serije od dva tankera za istog naručitelja, dugačak je 108,5 metara, širok 18,6 metara i visok 10,6 metara, a pokreće ga glavni pogonski stroj snage 4000 kilovata. Rok završetka broda i njegove primopredaje je do kraja rujna ove godine, a brod se gradi pod nadzorom klasifikacijske kuće 'Bureau Veritas'. Predsjednik Uprave Brodogradilišta Irvin Badurina je izjavio kako je riječ o gradnji važnoj za Brodogradilište, pogotovu zato što se ono nastoji održati na tržištu. Nakon prvog iz serije, ove godine u Kraljevici će se graditi i drugi brod sličnih obilježja za tvrtku "Petrolmar", čija je gradnja ugovorena za 22,7 milijuna eura. Porinuću je prisustvovao i državni tajnik u ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva Leo Begović, koji je na pitanja novinara odgovorio kako hrvatska strana još nije dobila informaciju o tome prihvaća li Evropska komisija predložene programe preustroja i privatizacije državnih brodogradilišta, pri čemu je istaknuo da ne očekuje bitna odstupanja Europske komisije od predloženih programa. Prema njegovim riječima, u natječajima za privatizaciju će biti uvažen zahtjev sindikata o očuvanju djelatnosti, pa će se u njima tražiti da kupac dostavi petogodišnji plan ulaganja u tehnologiju i petogodišnji plan gradnje brodova, rekao je Begović i dodao kako ima zainteresiranih za kupnju svih pet brodogradilišta. Na upit hoće li se Brodogradilištu 3. maj osigurati ugovori o gradnji četiri broda za domaće brodare, Begović je naveo da se na tome radi i da bi prijedlog sporazuma trebao biti završen do kraja ovog mjeseca. Gradnju tih brodova financirali bi naručitelji - Uljanik plovidba i Tankerska plovidba, Vlada i 3. maj, koji bi uložio postojeći materijal i drugo, rekao je Begović. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Promoviranje pribavljanja novca putem tržišta kapitala
Sarajevska burza vrijednosnih papira pokrenula je kampanju promocije financiranja lokalnih projekata izdavanjem municipalnih obveznica. Cilj kampanje upoznati je odgovorne ljude lokalnih zajednica sa mogućnošću pribavljanja sredstava putem tržišta kapitala. Sarajevska burza će se obratiti načelnicima najpoduzetnijih gradova i općina u Federaciji BiH predlažući im predstavljanje mogućnosti izdavanja municipalnih obveznica za financiranje infrastrukturnih i drugih projekata. Većina gradova, općina i regija u BiH , usprkos činjenici da ima problema sa osiguranjem sredstava za financiranje izgradnje nove ili obnove postojeće infrastrukture, radije se opredjeljuje za skupe bankarske kredite nego za povoljnije izvore financiranja koje im nudi tržište kapitala. Izdavanje municipalnih obveznica (obveznice zajednica lokalne samouprave) vrlo je popularan način prikupljanja kapitala u razvijenom svijetu, ali i u našem bližem okruženju. U Bosni i Hercegovini su dosad uspješno izdale obveznice općine Laktaši i Gradiška za izgradnju sportske dvorane (2008.godine), te Banja Luka za izgradnju mosta preko Vrbasa. Municipalne obveznice su popularne za jedinice lokalne samouprave jer predstavljaju povoljniji način financiranja u odnosu na druge načine posuđivanja sredstava, a za investitore profitabilnu i prije svega sigurnu vrstu ulaganja, budući da njihovu isplatu garantiraju fiskalni prihodi lokalne zajednice. U međuvremenu, Banjalučka burza suspendirala je trgovanje obveznicama RS emitiranim temeljem Zakona o načinu i utvrđivanju izmirenja unutarnjeg duga, čije je pojedine odredbe Ustavni sud Republike Srpske proglasio neustavnim. Trgovanje je privremeno zaustavljeno obveznicama Republike Srpske zbog opće obveze iz izvršnih sudskih odluka, te dvjema emisijama obveznica radi duga prema dobavljačima i za izmirenje ratne štete, ukupne vrijednosti 73,8 milijuna maraka (37 milijuna eura). Ustavni sud RS je prije dva dana proglasio neustavnim više članova Zakona o utvrđivanju i načinu izmirenja unutarnjeg duga RS. Neustavni članovi tog zakona, kako napominju u Banjalučkoj burzi, korišteni su kao pravna osnova prilikom donošenja odluka o emisiji suspendiranih vrijednosnih papira. Na Banjalučkoj burzi dosad nije bilo trgovanja obveznicama RS temeljem duga prema dobavljačima, dok je ukupna vrijednost prometa ostalim spornim emisijama dužničkih vrijednosnih papira tijekom prošle godine iznosila 344.000 KM (172.000 eura). Ministarstvo financija RS priopćilo je kako će konačni stav o tom pitanju zauzeti kada dobije odluku Ustavnog suda. (Zinka Mujkić)

Srbija: Poskupljenje struje
Zamjenik generalnog direktora Elektroprivrede Srbije Dragan Tomić izjavio je jučer kako bi struja u Srbiji mogla poskupjeti početkom ožujka ili travnja, za 20 do 22 posto, izjavio je. Prosječna cijena električne energije u Srbiji je 4,6 eurocenti za kilovat sat, najniža je u regiji, a samo Francuska ima nešto malo jeftiniju struju iz nuklearki za industriju, izjavio je on. Tomić je naglasio kako bez poskupljenja električne energije, prije 1. travnja, EPS mora uzimati kredite za financiranje tekućeg poslovanja. „Bez poskupljenja struje nema ni sredstava za održavanje i investicije. Zbog toga nam prijeti urušavanje sistema i kako će EPS biti privlačan partner potencijalnim strateškim investitorima za izgradnju Termoelekrane Kolubara B i novog bloka u TE Nikola Tesla“, rekao je Tomić. U EPS-u su očekivali da će od 1. veljače struja u Srbiji poskupjeti za 18 posto. Predsjednik savjeta Agencije za energetiku Ljubo Maćić izjavio je ranije da trenutna cijena električne energije u Srbiji ne omogućava uredno snabdijevanje potrošača u narednim godinama. Prema njegovim riječima, cijena struje se mora mijenjati tokom ove i narednih godina, kako bi dostigla nivo koji osigurava uvjete za neophodne investicije, odnosno gradnju dodatnih i ekološku potpunu rekonstrukciju i obnavljanje postojećih kapaciteta. Maćić je naglasio tada da bi se cijena struje mogla povećavati, mora se početi provoditi selektivna zaštita socijalno ugroženih potrošača i da se štite samo oni koji energiju zaista ne mogu da plaćaju. Generalni direktor EPS Vladimir Đorđević izjavio je kako očekuje da na natječaj za izgradnju dvije nove elektrane u Srbiji će se javiti sedam do osam velikih elektroenergetskih kompanija iz Evrope, očekuje. On je precizirao kako EPS očekuje da se na natječaj jave „četiri velike njemačke kompanije, ali i ialijanske, ruske i češke, odnosno sedam - osam priznatih i poznatih elektroenergetskih kompanija iz Evrope, za svaku od oglašenih ponuda". Izgradnjom novih kapaciteta EPS će postojeću snagu od 8.355 megavata povećati za dvadesetak procenata i time osigurati veću efikasnost rada postrojenja, a biti će stvoreni i uvjeti za gašenje nekih blokova koji su promašili peto desetljeće rada i koji su postali ekološki neprihvatljivi, a sa aspekta utroška ugljena, neracionalni. Potpredsjednik srpske vlade Mlađan Dinkić rekao je da je na Juromani ekonomskom forumu na veliko interese naišao natječaj za pronalaženje strateških investitora za izgradnju novih termoelektrana u Srbiji. „To je investicija od 1,65 milijardi eura na temelju koje bi Srbija trebala dodatno poboljšati poziciju u proizvodnji električne energije i da postane jedan od značajnijih izvoznika u regiji“, rekao je Dinikić. Najvažnije od svega je činjenica da će izgradnjom novih objekata država biti oslobođena uvoza električne energije, a istovremeno osigurati priljev novih investicija od 2,5 do tri milijarde eura u slijedećih šest do sedam godina. „Od 2,5 do 3 milijarde eura, koliko će iznositi ulaganja u izgradnju elektrana i razvoj rudnika, očekujem da 65 posto te svote ostane u Srbiji“, rekao je Đorđević. Osim toga, procjene ukazuju da bi Srbija 2015. godine bila u situaciji da joj nedostaje oko 15 posto električne energije, što bi značilo velika izdvajanja za uvoz čija je vrijednost točno tolika, koliko će biti uloženo u izgradnju novih objekata, dodao je on. Đorđević je također ukazao kako se istovremeno ne narušava vlasnička struktura domaće elektroprivrede, jer će Elektroprivreda i dalje biti u većinskom vlasništvu države, a novi objekti, tvrtke-kćeri u mješovitom vlasništvu. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Usvajanje zakona o imovini
Crna Gora što prije treba da usvoji Zakon o imovinsko pravnim odnosima i zakon o koncesijama, priopćeno je jučer iz MBA (Montenegro Business Alliance). U priopćenju se navodi kako Crna Gora usvajanjem ovih zakona pokazuje spremnost da zakonsku regulativu u biznisu zaokruži i prilagodi evropskim standardima. Zakone u sektoru biznisa što prije treba usvojiti kako bi se, kroz stvaranje klime pogodne za razvoj biznisa, olakšalo poslovanje privatnom sektoru. Ponuđeno rješenje Zakon o imovinsko-pravnim odnosima treba usvojiti u cijelosti, jer je ono u skladu sa potrebama bržeg ekonomskog razvoja Crne Gore. Izjednačavanje tretmana stranih i domaćih pravnih i fizičkih osoba je u skladu s ciljem unapređenja biznis ambijenta. Crna Gora se obavezala da državljanima Evropske Unije omogućiti nesmetano stjecanje prava vlasništva nad nekretninama u Crnoj Gori što predstavlja našu dodatnu obavezu, podsjećaju iz MBA. Smatraju kako je pitanje tko može ograničiti privatnim vlasnicima da raspolažu svojom imovinom i odlučuju kome će je prodati za opredjeljujuće, te da je ograničavanje tog prava direktno kršenje prava o slobodi raspolaganja imovinom. Interes Crne Gore je da omogući strancima da kupuju zemljište. U zadnje tri godine veliki broj stranaca je kupio zemljište i druge nekretnine u Crnoj Gori što je direktno utjecalo na povećanje stranih direktnih investicija, ali i prihoda od poreza na promet nepokretnosti. Od toga su imali svi koristi. Neodvojivo pitanje je i usvajanje Zakona o koncesijama. Poseban značaj ovog zakona je u tome što treba definirati sve uvjete pod kojima se dodjeljuju koncesije, odnosno sve ono što je za njih vezano, tako da će budući koncesionari imati jasnu predstavu o tome pod kakvim uvjetima dobivaju određenu koncesiju. Nije poznato zašto se sa usvajanjem tog zakona kasni, s obzirom da se zna od kolike je važnosti za daljnji ekonomski razvoj Crne Gore. Svaka prava investicija, pogotovo u vrijeme ekonomske krize je za Crnu Goru dobrodošla jer potiče njen brži razvoj. Prema navodima MBA, strani investitori pažljivo procjenjuju gdje će uložiti sredstva, prate situaciju oko zakonske regulative zemlje u koju žele da ulažu. Zato je zakon o koncesijama iznimno važan i direktno utječe na njihove odluke o investiranju kod nas. Iz MBA poručuju da se ne smije zaboraviti ekonomska korist za Crnu Goru koju usvajanje ovih zakona donosi. Očekujemo da će se već na sljedećoj sjednici Parlamenta usvojiti prijedlozi ovih zakona u interesu razvoja biznisa i porasta standarda građana. (Vlado Zeković)

Kosovo: Posebni izaslanik za tehničke pregovore
Evropska Unija razmatra mogućnost imenovanja diplomatskog predstavnika za Srbiju, koji bi bio zadužen i za tehničke pregovore Prištine i Beograda, objavili su jučer kosovski mediji. Ideja o imenovanju predstavnika došla je od vlasti u Beogradu, tokom diplomatskih razgovora. Još nije jasno da li bi predstavnik bio imenovan kao specijalni predstavnik Evropske Unije, kao što je na Kosovu, u Bosni i Makedoniji, ili bi to bio osobni izaslanik Javiera Solane. Mediji kao kandidata za tu funkciju spominju danskog diplomatu koji već duže živi u Beogradu, a koji je prije radio na Kosovu. Izaslanik u Srbiji, prema tim izvorima, bi bio zadužen i za kancelariju EULEX-a u Beogradu. U međuvremenu, očekuje se da će pored šest točaka koje su naveli Beograd i Ujedinjeni narodi, biti raspravljano i o nestalim osobama i Kosovskoj povjeriteljskoj agenciji. „Razgovori Prištine i Beograda trebaju doprinijeti rješenju srpskog pitanja na Kosovu“, izjavila je potpredsjednica Srpskog nacionalnog veća Kosova Rada Trajković za Radio Slobodnu Evropu. Ona je rekla kako bi razgovori službene Prištine i Beograda o šest točaka iz Plana generalnog tajnika ujedinjenih naroda Ban Ki Moona trebalo rezultirati rješenjima koja će omogućiti stabilizaciju srpske zajednice na Kosovu. Kosovski Srbi ne prihvaćaju institucije u Prištini zbog čega se moraju tražiti prihvatljiva rešenja, rekla je Trajković i naglasila da srpsko pitanje na Kosovu nije rešeno. Trajković je rekla da je to veliki problem i za Prištinu i da je to suština problema i u Beogradu jer srpski narod nije našao rješenje u Ustavu Kosova, koji je usvojila Skupština Kosova nakon proglašavanja nezavisnosti. Ona je istaknula kako na Kosovu nisu riješena pitanja iz sektora carine, policije, vladavine prava i zaštite kulturne baštine, što je navedeno u Planu od šest točaka, a čije bi reguliranje značilo zaštitu i stabilnost Srba. „Da bi se Srbi stabilizirali i da bi se na jedan način zaštitili od institucija u Prištini oni moraju imati lokalne institucije kao odgovor na nešto što bi podrazumijevalo očuvanje ovakvog prostora Kosova nažalost gdje se multietničnost nalazi na donjoj granici”, ocijenila je Trajković. (Violeta Palaska)

Makedonija: MEPSO opet okrivljuje EVN
EVN Makedonija sprječava izradu studije o sigurnosti prijenosnog elektroenergetskog sustava Makedonije, priopćeno je jučer u makedonskom državnom elektro-operateru MEPSO. Ta studija bi trebala omogućiti kvalitetan nadzor potreba svih korisnika visokonaponske mreže, prije svega EVN-a kao najvećeg potrošača. Nikola Stojanov, glasnogovornik MEPSO-a, izjavio je kako EVN već deset mjeseci odbija dostaviti prognozu o potrošnji električne energije i kapacitet svakog priključnog mjesta u mreži za sljedećih deset godina. Dostavljanje ove studije makedonskoj Regulatornoj komisiji obaveza je za energetske tvrtke. „EVN će razgovarati direktno s makedonskom Vladom o prijedlozima za rješavanje problema, a ne preko medija“, izjavio je pak Stefan Zach u Skopju, inače rukovoditelj odjela za komunikacije u središnjici EVN-a u Beču. Iako nije htio komentirati inspekcijske kontrole i zahtjeve MEPSO-a da im oduzme licencu za uvoz struje, rekao je da EVN razmišlja o odlasku iz Makedonije. Dodao je da mu je ugodno raditi u Makedoniji i da konflikta s makedonskom Vladom zapravo nema, već različitih shvaćanja nekih stručnih pitanja jer i makedonska Vlada i EVN žele najbolje za potrošače. U međuvremenu posljednji podaci pokazuju rekordnu potrošnju struje u Skopju. Prošlog utorka, 13. siječnja, u Skopju je potrošeno rekordnih 11.210 KWh električne energije, što je najveća registrirana potrošnja u dosadašnjem postojanju makedonske distribucije električnom energijom. Visoka potrošnja je posljedica ekstremno niskih temperatura, koje su zahvatile cijelu Makedoniju. Tako kažu iz EVN Makedonija da je bilo u Skopju i Skopskoj regiji, dok je MEPSO potvrdio da je vrlo visoka potrošnja električne energije zabilježena u cijeloj Makedoniji. I inače u zimsko vrijeme potrošnja struje uvijek bilježi porast, prije svega zbog domaćinstava, koja dodatno uključuju po nekoliko grijaćih tijela dulje vrijeme kroz dan. (Vlado Naumovski)

Albanija: Nove osobne iskaznice za predstojeće izbore
Albanski građani će dobiti osobne iskaznice prije ovoljetnih općih izbora, a vlasti će zatim koristiti informacije iz osobnih iskaznica za izdavanje novih biometričkih putovnica. Nove albanske osobne iskaznice, koje je vlada počela dijeliti prošlog tjedna smatraju se ključnima u implementaciji evropskih standarda za ovoljetne izbore. Svaka nova iskaznica sadrži otiske prstiju, opće informacije kao i digitalnu fotografiju vlasnika iskaznice. Vlasti očekuju kako će osobni podaci pomoći u reduciranju broja prijevara na glasanju. Uz to, biometričke putovnice, čija će cijena biti 60 eura, nužne su za liberalizaciju viznog režima s Evropskom Unijom. U sljedeće će dvije godine svaki građanin Albanije imati novu putovnicu, čime će sadašnje putovnice postati nevažeće. Od 12. siječnja je diljem zemlje otvoreno oko 400 centara u kojima se zaprimaju zahtjevi za nove iskaznice. Centrima upravlja Sagem Security, francuska tvrtka koja je pobijedila na međunarodnom natječaju. Svaki albanski građanin stariji od 16 treba novu iskaznicu, a Vlada je predvidjela oštre kazne kako bi zajamčila poštivanje odredbi. Tako zaposleni u javnom sektoru i umirovljenici neće dobiti plaće i mirovine ako ne podnesu zahtjev za novu iskaznicu. Uz to, učenici i studenti se neće moći upisati u škole i na sveučilišta ako do 30. ožujka ne budu imali nove osobne iskaznice. Cijena osobnih iskaznica bit će oko 10 eura, a rok valjanosti će biti deset godina. Vodeći računa o financijskim poteškoćama brojnih Albanaca, vlada namjerava nadoknaditi 65 posto do 70 posto cijene iskaznica obiteljima s niskim primanjima, 50 posto starijim umirovljenicima i 30 posto djelatnicima u javnom sektoru. „Osobna iskaznica i biometrička putovnica u skladu su s najvišim standardima za identifikacijske dokumente u Evropi“, izjavio je generalni direktor Albanskog ureda za upravne poslove građanske države Armand Teliti. Dokumenti udovoljavaju svim standardima EU, te će sadržavati simbole EU kao što je karta Unije. (Violeta Palaska)


Srijeda, 21.01.2009.

Slovenija: Izbjegnut Južni tok
Ruski Gasprom je priopćio kako je pred napuštanjem izgradnje dijela projekta Južni tok kroz Sloveniju, jer slovenski predstavnici nisu pokazali političku volju za nastavak projekta, objavili su jučer slovenski mediji. Iz bliskih izvora ruskoj kompaniji priopćeno je da ukoliko slovenska Vlada ne bude nastavila pregovore o plinovodu Južni tok tamo gdje je stala vlada Janeza Janše, rusko ministarstvo za energetiku bi ih moglo prekinuti i ispustiti Sloveniju sa spiska država, preko kojih će prelaziti smjer plinovoda Južni tok. Delegacija Gasproma, koju je predvodio predsjednik upravnog odbora Aleksej Miler boravila je krajem prošlog tjedna u Sloveniji. Predstavnici ruske strane su navodno razočarani jer slovenski pregovarači nisu pokazali političku volju za nastavak projekta niti su dali ikakvu garanciju da će Slovenija zaista sudjelovati u gradnji Južnog toka, a pritom žele ponovne pregovore o već zatvorenim člancima sporazuma. Slovenski mediji citirali su izjavu ministra privrede Lahovnika da će Slovenija biti uključena u projekt „samo u slučaju da budu poštovani njeni strateški interesi“. „Želim da do kraja ožujka dođemo do tačke na kojoj ćemo znati da li uopće ima smisla potpisati sporazum“, izjavio je nakon razgovora s predstavnicima Gasproma Lahovnik. Premijer Pahor i Lahovnik Mileru su naveli dvije alternativne mogućnosti: prvo, suradnju u izgradnji novog i obnovi postojećih plinovoda između istočne i zapadne Slovenije bez formalnog dokumenta, koji bi potpisale dvije države i drugo, potpisivanje neobavezujućeg memoranduma o suradnji, koji bi prije zaključenja pogledala i Evropska unija (EU). Ministarstvo privrede Slovenije razmišlja i o mogućnosti da vlade država na trasi Južnog toka (među kojima je i Srbija), potpišu dokument u kojem bi bilo navedeno da projekt podržava i Evropska Unija. Ruska strana pak inzistira da Slovenija u slučaju sudjelovanja u Južnom toku potpiše s njom sporazum, koji su prije toga potpisale ostale države učesnice (Bugarska, Srbija, Mađarska i Grčka). Mogući pristanak na potpisivanje manje obvezujućeg dokumenta bi, prema mišljenju Rusa, potaknuo nove političke pritiske na vlade nekih država, koje su prošle godine (to se prvenstveno odnosi na Mađarsku), uz veliko protivljenje opozicije potpisale međudržavni sporazum sa Rusijom. To bi prema tvrdnjama izvora bliskih Gaspromu ne samo usporilo već i ugrozilo izgradnju plinovoda, koji bi plin iz Sibira ispod Crnog mora i preko teritorije država jugoistočne Evrope nakon 2013. godine dostavljao u Italiju. (Jagoda Radojčić)

Hrvatska: Nesigurne mirovine
Svi obvezni kao i većina otvorenih i zatvorenih hrvatskih dobrovoljnih mirovinskih fondova je prošlu godinu završilo s negativnim prinosima, pokazuju jučer objavljeni podaci Hanfe. Prinosi četiri obvezna mirovinska fonda (OMF) iz 2008. godine su u minusu, i to od 9,06 posto (AZ fond) do 17,85 posto (PBC/Croatia osiguranje), pa je vrijednost Mirexa (obračunska jedinica obveznih mirovinskih fondova) za cijelu prošlu godinu u minusu od 12,5 posto. Između šest otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova (ODMF) pozitivan prinos u prošloj godini (u prosincu 2008. u odnosu na prosinac 2007.) bilježe samo AZ benefit (5,3 posto) i Erste Plavi Protect fond (2,67 posto), dok se kod preostalih negativni prinosi kreću od 7,08 posto (AZ profit), do iznad 23 posto (Croatia osiguranje i Erste Plavi Expert). Negativne prinose u prošloj je godini zabilježilo i 11 od 12 zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova (ZDMF), koji su bili aktivni tijekom cijele godine. Među njima je pozitivno prošlu godinu završio samo fond Sindikata hrvatskih željezničara, s prinosom u 2008. godini od 1,04 posto. Kod ostalih se fondova negativni prinosi kreću u razmjeru od 2,59 posto (fond T-HT-a) do 23,49 posto (fond Sindikata pomoraca). Također, podaci Hanfe pokazuju kako su prosječni godišnji prinosi, od osnivanja ZDMF-ova do kraja 2008. godine, još uvijek uglavnom pozitivni, osim kod četiri fonda, kod kojih se negativni prinosi kreću od 1,85 do 2,68 posto. Podaci pokazuju da su među OMF-ovima prosječni godišnji prinosi prilično izjednačeni i kreću se od 3,56 posto (PBZ/CO) do 4,52 posto (AZ), a vrijednost Mirexa ukazuje kako je prosjek svih četiriju fondova na kraju 2008. godine bio na razini od 4,32 posto. Kod ODMF-ova prosječni su godišnji prinosi u rasponu od 0,94 posto, koliko iznosi prinos fonda Croatia osiguranje, do 8,16 posto fonda AZ profit. Podaci Hanfe ipak pokazuju da je prošlogodišnji prosinac za sve obvezne te otvorene i zatvorene mirovinske fondova bio mjesec pozitivnih prinosa. Najviši prinos u prosincu kretao se iznad 4 posto i zabilježen je u AZ-ovim ODMF-ovima te u fondu Erste Plavi Expert, kao i u zatvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima VIP-a i Hrvatske kontrole zračne plovidbe. Prosječni prinos OMF-ova u prosincu je ipak bio značajno niži te je, iskazan Mirexom, iznosio 2,25 posto. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Povećanje cijene električne energije
Regulatorno povjerenstvo za električnu energiju u Federaciji BiH (FERK) je jučer donijelo odluku po kojoj će Elektroprivreda BiH 400 GWh bilancnih viškova električne energije prodavati Elektroprivredi HZ HB po cijeni od 48,49 eura za MW sat. Povjerenstvo je priopćilo kako će struju prvo dobiti lokalni potrošači po cijenama koje ne donose gubitke, te smatraju kako su cijene daleko niže od pohlepnih, neopravdanih i štetnih zahtjeva Elektroprivrede BiH. Određena cijena za dvadesetak eura je niža od zahtjeva neopravdanih zahtjeva Elektroprivrede BiH. Predsjednica FERK-a, Đulizara Hadžimustafić istaknula je kako ovom FERK-ovom odlukom nisu ugroženi niti interesi Elektroprivrede BiH niti građana Federacije BiH. „Ova cijena je u rasponu tržišne cijene, koja se sastoji iz više komponenata i najviše jedinične cijene električne energije najskupljeg bloka u Termoelektrani Tuzla“, istaknula je dodavši kako to znači kako će Elektroprivreda BiH i po ovoj cijeni ostvarivati dobit, a Elektroprivreda HZ HB neće morati povećavati cijenu električne energije za kućanstva. FERK će kvartalno sagledavati realizaciju elektroenergetske bilance i današnje odluke, jer je ovo godina recesije i moguće je očekivati promjene potrošnje električne energije, što može rezultirati i promjenama cijena električne energije na tržištu, zaključila je predsjednica FERK-a. U međuvremenu, generalni direktor EP BiH Amer Jerlagić izjavio je kako je Nadzorni odbor kompanije dao odriješene ruke da struju ustupe po tržišnim cijenama, bez bilo kakvog uplitanja FERK-a. Ovogodišnji spor oko opskrbe energijom je inicirala Vlada Federacije koja nije ispunila vlastitu obvezu osiguranja dovoljne količine energije za domaće industrijske potrošače. Iako električne energije u zemlji, a i u Federaciji BiH ima dovoljno, Vlada je odlučila umjesto Aluminiju dio energije Elektroprivrede BiH poslati na tržište. Mostarska Elektroprivreda HZ HB nema dovoljne količine za opskrbu svih potrošača na svom konzumnom području, dok sarajevska Elektroprivreda BiH ima viškove koji se i nakon pokrivanja svih potrošača u Federaciji (oba opskrbna područja) mogu poslati i na tržište. Generalni direktor Elektroprivrede HZHB Matan Žarić potvrdio je da će ta kompanija morati zatražiti od FERK-a otvaranje novog tarifnog postupka i poskupljenje električne energije za kupce na području Hercegovine i srednje Bosne zbog obveze osiguranja osigura struju za Aluminij. U EPHZHB smatraju neprihvatljivim ponudu Elektroprivrede BiH da im 400 GWh struje za potrebe Aluminija isporučuje po cijeni od 69,28 eura po MWh ističući kako struja na tržištu košta maksimalno 58 eura po MWh i kako je cijena EP BiH nerealna. Oni su ponovili stav kako su i Elektroprivreda BiH i Elektroprivreda HZ HB javna, a ne komercijalna poduzeća. Zato su ona obavezna prvo opskrbiti domaće potrošače po najnižim mogućim cijenama, a tek potom viškove, ako ih ima, prodavati na tržištu ponašajući se kao komercijalne tvrtke. (Zinka Mujkić)

Srbija: Neopravdano poskupljenje plina?
Iz „Srbijagasa” je zatraženo od srbijanske Vlade novo poskupljenje plina. Stručnjaci, međutim, tvrde kako to poduzeće ima pravo tražiti više cijene, ali i da na ovaj način pokušava pokriti gubitke preko leđa građana Srbije i da ih odvraća od korištenja tog energenta. Direktor „Srbijagasa” Dušan Bajatović izjavio je kako će se to pitanje razmatrati u narednim danima. „Još nemamo konačnu odluku. Tek nakon što prijedlog bude razmotren od Agencije za energetiku i Ministarstva financija, vlada će eventualno donijeti odluku o poskupljenju“, rekao je Bajatović. On je dodao kako je na jučerašnjem sastanku dogovoreno uvođenje automatizma u obračunu cijene plina, koji će biti vezan za kurs dinara u odnosu na dolar. Prema njegovoj procjeni, jedna mogućnost je da Vlada Srbije pronađe dodatna sredstva i pokuša subvencionirati direktnu potrošnju i kreditna zaduženja „Srbijagasa”, dok je druga - korekcija cijena. U ovom trenutku povećanje cijene plina je neprihvatljivo, izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić. „Neprimjereno je da sada, kada plina nema dovoljno i kad većina privrednih poduzeća stoji, plin još i poskupi“, obrazložio je on novinarima stav ministarstva ekonomije. Dinkić je rekao kako problem poslovanja „Srbijagasa” treba riješiti zaduživanjem kod poslovnih banaka i dodao da država treba osigurati sredstva koja će omogućiti likvidnost „Srbijagasu”. Neki stručnjaci za energetiku smatraju kako jedno javno poduzeće ima pravo uputiti Vladi zahtjev za poskupljenjem. Vlada je ta koja mora odlučiti da li će građani i privreda pokrivaju gubitke koje ima „Srbijagas”, a nedavno je već uvedeno jedno veliko poskupljenje. Ovakvim mjerama građani se samo odvraćaju od korištenja plina, usprkos činjenici da struja ne može biti alternativa plavom energentu. S druge strane, Vojislav Vuletić iz Udruženja za plin, izjavio je kako se plin nabavlja u dolarima, a građani plaćaju u dinarima pa tu nastaju gubici i to se mora nekako nadoknaditi. „Također, mi smo u proteklom periodu plinu od Mađara i Nijemaca plaćali skuplje, što je bio još jedan udarac za „Srbijagas”. Iz svega toga za sada se izvodi zaključak da je neminovno da cijena plina poraste“, istaknuo je Vuletić. Iako je ministar energetike Petar Škundrić nedavno izjavio da do kraja siječnja struja neće poskupjeti, sve više se spominje poskupljenje i tog energenta. Posljednji put struja je poskupjela u kolovozu 2008. godine, u prosjeku za 8,4 posto pa je prodajna cijena kilovat-sata sada 4,5 dinara. Premijeri Vladimir Putin i Julija Timošenko su u Moskvi potpisali sporazum o nastavku isporuka ruskog plina Ukrajini i Evropi. Očekuje se da u najskorije vrijeme plin ponovno stigne do evropskih potrošača. Cijena prirodnog plina posljednji put je povećana prije sezone grijanja 15. listopada prošle godine. Prema tom cjeniku, cijena plina za domaćinstva sa 21,7 dinara za metar kubni povećana je na 34 dinara po metru kubnom. Cijena plina za daljinske sisteme grijanja s ranijih 22,85 dinara povećana je na 31,41 dinara po kubnom metru to bez PDV-a od osam posto. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Vraćanje otpremnina
Crnogorski ministar prometa Andrija Lompar najavio je da će članovi Odbora direktora Željeznice morati vratiti otpremnine. Ali, nekoliko sati prije nego što su mediji prenijeli poruku ministra, neki članovi bivših uprava Željeznice su zvali kompaniju da se interesiraju kako da vrate novac. Prvi koji je došao vratiti novac od otpremnine, bio je član Odbora direktora profesor Ekonomskog fakulteta Milan Lakićević. Ministar Lompar je rekao da je informacija o šestoznamenkastim otpremninama za članove dviju uprava Željeznice, koje su se smijenile u drugoj polovini prošle godine, odmah izazvala pozornost Vlade. Ministar je rekao da je analizirano i stanje u drugim javnim poduzećima te je odlučeno da svaki ministar iz ekonomskog resora, u svom sektoru zatraži hitne informacije koje se tiču ne samo odluka o otpremninama nego i naknada članova upravnih odbora koji se nalaze u ime Vlade na tim pozicijama, kao i da se u slučaju da takve odluke, koje proizvode visoke otpremnine postoje, da se zakažu hitne izvanredne skupštine dioničara da bi se preispitale te odluke, odnosno ukinule ukoliko proizvode posljedice kao u slučaju AD Željeznica. U posljednjih šest mjeseci u Željeznici je podijeljeno više od milijun eura otpremnina i posebnih pomoći. Uprava koja je došla na čelo Željeznice AD prije dvije godine i svoj mandat završila sredinom prošlog ljeta podijelila je otpremnine tako što je predsjednik Odbora direktora Miodrag Gomilanović dobio 120.000 eura, a članovi Odbora Dušan Perović, Milorad Jovanović, Rešad Nuhodžić, Petar Drešler, Mersad Mujević, Vule Tomašević, Mirel Radić-Ljubisavljević i Milan Vukčević po 25.000 eura. Nakon toga je sredinom ljeta formiran novi Odbor direktora koji je pred Novu godinu i gašenje matičnog društva podijelio 700 tisuća eura otpremnina. Predsjednik Odbora direktora Savo Parača, nakon pola godine rada u Željeznici, dobio je otpremninu od 180.000 eura. Članovi Odbora Milan Lakićević i novi-stari članovi Dušan Perović, Milorad Jovanović i Rešad Nuhođžić dobili su po 45.000 eura. Otpremninu je dobio i izvršni direktor u obje uprave, sa nešto više od dvije godine staža u Željeznici, Blažo Šaban kojem je pripalo 140.000 eura. Sekretar AD Željeznica Nikola Gegović dobio je 80.000, za sređivanje stana financijski direktor Zorica Šoć dobila je 60.000 a direktor sektora za ljudske resurse Branka Pantović 40.000 eura. (Vlado Zeković)

Kosovo: Nastupaju kosovske snage sigurnosti
Kosovo će od srijede imati snage sigurnosti, formaciju koja će nasliejditi Kosovski zaštitni korpus, koji je nastao demilitarizacijom Oslobodilačke vojske Kosova. Kosovski zaštitni korpus formalno je postojao do ponoći, a zatim automatski počinju funkcionirati Kosovske snage sigurnosti. Formiranje Snaga sigurnosti predviđeno je prijedlogom Martija Ahtisaarija, a sastojat će se od 2.500 aktivnih pripadnika i 800 rezervista, opremljenih lakim naoružanjem. Zapovjednik budućih Snaga sigurnosti je dosadašnji komandant Zaštitnog korpusa Sulejman Selimi. Prvobitna funkcija pripadnika Snaga sigurnosti biti će angažiranje u kriznim situacijama i civilnoj zaštiti. Predviđeno je da u sastavu Snaga sigurnosti bude 10 posto pripadnika nealbanskih zajednica. Pripadnike Kosovskih snaga sigurnosti novim uniformama opremiti će SAD, vozilima Njemačka, a obuku će obavljati oficiri britanske vojske. Obuka počinje 2. veljače u Vučitrnu. Mediji u Prištini navode kako će većina pripadnika buduće formacije, oko 1.300 njih, prijeći iz Zaštitnog korpusa. Oni su na provjeri fizičke i mentalne spremnosti prošli test za prijem u novu formaciju. Ostali dio mjesta će biti popunjen redovnim natječajem, otvorenim za sve građane Kosova. Pripadnici Kosovskih snaga sigurnosti ne mogu imati više od 35 godina, osim ako se radi o stručnjacima za izvršenje posebnih zadataka. Kosovski Srbi ne odobravaju formiranje takve naoružane formacije, tvrdeći kako će time još više biti poremećena sigurnost na Kosovu. Kosovske Srbe ne čini spokojnim ni to što ključnu ulogu u formiranju Snaga sigurnosti ima NATO. Kosovski ministar obrane Fehmi Mujota izjavio je kako će manjine činiti 10 posto službenika novih Kosovskih sigurnosnih snaga (KBS). Mujota je objasnio da vlada planira imenovati Srbina za zamjenika ministra KBS, iako su mnogi Srbi protiv osnivanja tih snaga i tvrde da bi prihvaćanje KBS značilo prihvaćanje nezavisnosti Kosova. Mujota je dodao da će oko 1.000 članova KBS doći iz Kosovskog zaštitnog korpusa koji se raspušta. (Violeta Palaska)

Makedonija: Razvoj turizma na Ohridu
U Ohridu, u sportskoj dvorani Biljanini izvori, održat će se drugi Međunarodni sajam turizma, objavili su jučer makedonski mediji. Cilj sajma promocija je makedonskog turizma u inozemstvu. Dio predviđenih aktivnosti je Forum o turizmu, u čijim okvirima će se održati tri tribine: IPARD-fondovi za razvoj ruralnog turizma, Makedonija kao turistička destinacija i implikacije globalne krize na svjetski i makedonski turizam, kao i državno gastronomsko natjecanje. Organizatori su također najavili sudjelovanje tridesetak zemalja, velik broj inozemnih turoperatora i prisutnost predstavnika više međunarodnih organizacija koje se bave turističkom i ugostiteljskom djelatnošću. Usprkos stalnim naporima za razvojem turizma, brojni Ohriđani su nezadovoljni trenutnim stanjem i tamošnji stanovnici ne ulaze u turistička ulaganja jer makedonska država ne daje povoljne kredite. A također u svrhu promocije Makedonije, predstavljen je štand na čuvenom Zelenom tjednu. Vino, ajvar, sir, kačkavalj, med, alva, mineralna voda samo su neki od proizvoda koji se mogu degustirati na makedonskom štandu na najvećem Međunarodnom sajmu hrane i poljoprivrede Zeleni tjedan u Berlinu. Na štandu, uz mogućnost kušanja proizvoda, prodaju se vina i dijeli promotivni materijal. Već četvrtu godinu makedonsko Ministarstvo poljoprivrede sudjeluje na Zelenom tjednu. Ove godine novost je što su tamo prisutni i sami proizvođači te je naglasak stavljen na promoviranje vina. Prema ministru poljoprivrede Makedonije Aci Spasenoskom, ove godine sajam ima promotivan, a ne komercijalan karakter. Fokus je na predstavljanju država i na jačanju agrarne suradnje. (vlado Naumovski)

Albanija: Kritika općinskog proračuna
Gradonačelnik Tirane i čelnik vodeće albanske opozicijske stranke, Socijalističke stranke (SP), Edi Rama, kritizirao je odluku predstavnika vladajuće Demokratske stranke (DS) i oporbenog Socijalističkog pokreta za integraciju (SMI) da se ne usvoji općinski proračun Tirane za 2009. godinu. Vijećnici gradske skupštine iz DS i SMI odbili su prošlog tjedna poduprijeti proračun kojeg su opisali kao problematičan, dok Rama tvrdi kako je njihova odluka isključivo političke prirode. Pad režima u Albaniji, kao najizoliranijoj i najsiromašnijoj zemlji realnog socijalizma donio je najbrutalniju varijantu procesa kojeg su iskusile sve postsocijalističke zemlje. Javni prostor, javna dobra, solidarnost, kolektiv i sve ostalo što ima veze sa zajedničkim, društvenim, političkim postalo je simbol tiranije starog režima kojeg je potrebno uništiti. Javni prostor je postao ničija zemlja, a njegovo privatno okupiranje ili uništavanje samorazumljiv čin slobode. Neposredno nakon promjene vlasti masovno su paljene škole, vrtići i državna poljoprivredna dobra. Iz Tirane su u samo nekoliko godina nakon 1989. nestali svi parkovi i zelenilo pa čak i obale rijeke. Jedan od najpoznatijih odgovora Ramine administracije na ovakvo stanje bilo je bojanje fasada u nemoguće boje. I čini se da je upalilo. Boje su postale centralna politička tema, a Rama je poznat izvan granica Albanije kao gradonačelnik snažne vizije razvoja grada. (Violeta Palaska)


Utorak, 20.01.2009.

Slovenija: Povećan broj korisnika
Tvrtka Simobil, drugi najveći mobilni operater Sloveniji, krajem 2008. godine dosegnuo je brojku od 570 600 korisnika, što predstavlja rast od 14,7 posto u odnosu na godinu ranije, objavili su jučer slovenski mediji.. Trenutno Simobil ima ukupno 27,7 postotni udio na slovenskom telekomunikacijskom tržištu, što je za 0,8 posto više nego u 2007. godini. U priopćenju kompanije se navodi kako je prošlu godinu obilježio intenzivan rast broja korisnika. Krajem godine Simobil je imao 375 300 pretplatnika, što iznosi 65,8 posto svih korisnika. Simobil, koji je dio Telekoma Austria, najavio je da će svoje poslovne rezultate objaviti krajem veljače. A prema posljednjim objavljenim podacima, prošla godina je za većinu slovenskih ponuđača mobilne telefonije bila iznimno dobra, pokazuju njihovi okvirni podaci o poslovanju. Telekom Slovenije je prošle godine zabilježio 9 posto više prihoda nego 2007., oko 860 milijuna eura, dok je rast EBITDA bio 6-postotan (oko 320 milijuna eura). Simobil je u prvih 9 mjeseci 2008. ostvario 141 milijun eura prihoda, 10,9 posto više nego u istom razdoblju 2007. Mobitel je poboljšao sve glavne pokazatelje, prihode, EBITDA i dobit te skoro premašio godišnji cilj. Rast prihoda u Tuš Telekomu iznosio je 50 posto, skoro 30 milijuna eura, a u Tušmobilu, koji je 2007. ostvario 1,5 milijuna eura prihoda, više od 1000 posto. Slovenski mobilni operateri su prije nekoliko najavili i kako ne razmišljaju o uvođenju naplate dolaznih poziva koje njihovi klijenti primaju iz drugih domaćih mreža. Tako su se odazvali na pitanje koje se postavlja svim europskim operaterima nakon što priopćeno kako se Evropska komisija ne bi protivila takvom potezu, ali da se ne želi miješati u poslovnu politiku društava. Takvu su mogućnost najavili neki evropski operateri u odazivu na namjeru povjerenice da snizi tarife koje operateri zaračunavaju za završetak poziva; ta je u Sloveniji niža od evropskog prosjeka, koji iznosi 0,8 eura. (Jagoda Radojčić)

Hrvatska: Žrtve slobodne nedjelje
Kao posljednje žrtve uvođenja neradne nedjelje su studenti koji su nedjeljom radili u trgovinama umjesto trgovaca. Prema jučer objavljenim podacima, procjenjuje se da je njih najmanje 400 ostalo bez mjesečnog honorara koji je iznosio i do 1500 kuna. – Svi su zaboravili na studente. U prosincu je najavljen kraj radu studenata nedjeljom. Bez posla je ostao i znatan broj prodavačica s ugovorima na određeno vrijeme. Studenti se žale da će taj novac koji su računali teško nadoknaditi. Honorarni posao uz fakultet je teško naći, a većina poslova je na puno radno vrijeme, što bi značilo da bi fakultetsko obrazovanje trpjelo. Također, studentima je honorar od rada nedjeljom puno značio jer su se njime mogli podmiriti troškovi knjiga, odjeće, obuće i higijenskih potrepština, a mnogim studentima koji nisu bile iz Zagreba ta je zarada služila i za podmirenje režija ili dijela stanarine. Zakon o neradnoj nedjelji, koji je iz pogona izbacio sve trgovačke centre, ali i male kvartovske dućane, pun je mana, što su dosad najbolje iskoristile benzinske postaje. U tri nedjelje, koliko je zakon na snazi, dućani većih benzinskih postaja zabilježili su porast prodaje od gotovo trideset posto. Vidjevši kako im se smiješi dodatna zarada, benzinske su postaje proširile svoj asortiman robom široke potrošnje. Građani su sve više nezadovoljni jer vlasnici crpki prodaju kavu, ulje, pivo i ostale, uglavnom prehrambene i higijenske artikle, po cijenama višim i do pedeset posto nego u dućanima. Jednostavna računica pokazuje da ako hrvatski građani zatrebaju neki prehrambeni artikl umjesto u mali kvartovski dućan ili veliki supermarket, po pivo, kavu, ili nareske i slastice, morati na najbližu benzinsku, a to će ga stajati više nego da je obavio veliki obiteljski šoping u nekom od centara. Paket pampersica, koji u dućanima stoji oko 95 kuna, na benzinskim se crpkama penje na iznos do 137 kuna. Dok je prije bilo gotovo nemoguće na benzinskim postajama kupiti jestivo ulje, tri tjedna nakon stupanja zakona na snagu, na benzinskoj se bez problema možete opskrbiti svime potrebnim, rižom, tjesteninom, solju, šećerom, instant juhama, ukiseljenim povrćem. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Bliži se rok Bugarima
Kupac tvornice duhana Mostar (FDM), bugarska tvrtka 'Pazardzhik', dobila je rok do 26. siječnja kako bi se izjasnila o načinu rješavanja problema u mostarskoj tvornici, nastalih uslijed neispunjenja ugovorom preuzetih obaveza ili će, u protivnom, biti pokrenut postupak za raskid ugovora. Zaključak je to nakon satsnka održanog u Sarajevu kojem su prisustvovali predstavnici Agencije za privatizaciju i Ministarstva poljoprivrede i vodoprivrede Federacije BiH, menadžmenta i sindikalne organizacije FDM, granskog sindikata i predstavnika kupca iz Bugarske. "'Pazardzhiku' je dat rok do 26. siječnja do devet sati ujutro da se izjasni da li želi pokrenuti proizvodnju ili će Agencija za privatizaciju na sjednici Upravnog odbora istog dana pokrenuti postupak za raskid ugovora“, izjavila je Sonja Buljević, predsjednica Sindikata FDM. Ona je istaknula kako su se bugarski predstavnici na sastanku i dalje pokušavali opravdati kroz Poreznu upravu Federacije koja je blokirala račun tvornice zbog neizmirenog duga od gotovo šest milijuna KM. Prema njenim riječima, Porezna uprava je bugarskoj kompaniji nudila olakšice za izmirenje duga, a prema najnovijem sporazumu predlaže plaćanje na rate u roku od pet godina, ali Bugari nisu pristali ni na jedan od prijedloga jer bi to značilo deblokadu računa, početak rada i izmirenje obaveza prema radnicima. Pedesetak radnika FDM došlo je u Sarajevo i protestiralo pred zgradom Vlade Federacije BiH u kojoj se održavao sastanak tražeći da se agonija poduzeća prekine. Bugarski 'Pazardzhik', koji je polovinom prošle godine za 100.000 eura kupio 67 posto državnih dionica FDM, je prema kupoprodajnom ugovoru trebao u roku od mjesec dana ispuniti obaveze prema radnicima, pokrene proizvodnju i realizirati investicije za prvu godinu u visini od 3,7 milijuna KM. Nakon više od pola godine, nijednu od tih obaveza nije ispunio. Bugarska tvrtka, koja se bavi proizvodnjom i preradom sirovog duhana, u ponudi se obvezala da će u iduće tri godine u mostarsku kompaniju investirati 3,5 milijuna eura. Osim toga, Bugari su tada izrazili i spremnost da zadrže svih 122 zaposlenih u iduće tri godine. Nalogom Porezne uprave Federacije BiH od 5. srpnja prošle godine blokiran je račun tek prodane FDM zbog poreznog duga nastalog prije privatizacije. Zbog blokade računa bile su nemoguće bilo kakve transakcije, a bugarski investitor nije ispunio obveze iz ugovora, koje su, među ostalim, nalagale i plaćanje poreza. Očito je da 'Pazardzhik' ne namjerava platiti sporni dug i da je sudbina FDM i njegovih radnika potpuno neizvjesna. Agencija za privatizaciju Federacije BiH je dala rok Bugarima da se do 26. siječnja izjasne jesu li ili nisu vlasnici FDM. U slučaju da se opredijele za prvu opciju morat će platiti dug ili će u suprotnom dobit svojih 100.000 eura natrag, što će označiti i početak novog procesa privatizacije. U međuvremenu, procjenjuje se da 122 radnika FDM još neko vrijeme neće dobiti svoje plaće, koje im ionako kasne već dulje od godinu dana. (Zinka Mujkić)

Srbija: Odobren aranžman MMF-a
Odbor direktora Međunarodnog monetarnog fonda odobrio je Srbiji stand by aranžman u visini od 402,5 milijuna eura, priopćila je ta institucija. Aranžman MMF-a će trajati 15 mjeseci i predviđa se da Srbija povuče novac za jačanje deviznih rezervi ukoliko joj to bude potrebno. Prateći ekonomski program, prema dogovoru Vlade Srbije i MMF-a, omogućit će održanje makroekonomske i financijske stabilnosti u Srbiji. Ovim programom je predviđena restriktivna fiskalna politika, kako bi deficit budžeta Srbije u 2009. godini bio manji od 1,75 posto bruto domaćeg proizvoda, kontrola inflacije i nastavak strukturnih reformi za jačanje privrednog rasta i izvoza. Mjere programa obuhvaćaju ograničavanje rasta mirovina i zarada u javnom sektoru i racionalizaciju potrošnje, što će pomoći da se osigura novac za povećanje investicija u infrastrukturu. Predviđeno je i jačanje okvira ciljane inflacije uz zadržavanje kursa domaće valute, navodi se u priopćenju MMF-a, kao i korištenje akumuliranih rezervi financijskog sektora za bolju spremnost na izazove svjetske krize. Prema makroekonomskom okviru, MMF očekuje kako će Srbiju pogoditi pad priljeva inozemnog kapitala i domaćih kredita, što će smanjiti domaću tražnju i inflaciju, ali i smanjiti vanjski deficit. Vlada Srbije je planirala da rast BDP-a u 2009. godini bude 3,5 posto, uz ubrzanje rasta u 2010. godini, dok je planirana inflacija za ovu godinu oko osam posto. Zamjenik direktora Međunarodnog monetarnog fonda Muriljo Portugal izjavio je da program srbijanske Vlade predstavlja odgovarajuću reakciju na izazove i da će očuvati makroekonomsku i financijsku stabilnost kroz sveobuhvatne mjere. „Srbiji je neophodno novo uspostavljanje ekonomske ravnoteže kroz usporavanje kreditne ekspanzije i domaće potražnje zbog prelijevanja globalne financijske krize na srpsko tržište“, ocijenio je on. Dosljedna primjena programa, naveo je Portugal, omogućit će Srbiji da nastavi uravnoteženiji i realno održiv rast. Zamjenik direktora MMF-a ocijenio je i da je u Srbiji neophodan nastavak privatizacije i restrukturiranja privrede, ali i smanjivanje troškova poslovanja kako bi se pomoglo širenje privatnog sektora. Prema njegovim riječima, Vlada Srbije trebala bi dosljedno započeti s primjenom programa što daje uvjerenje da se srpska ekonomija uz podršku međunarodne zajednice uspjeti savladati trenutne poteškoće. U Washingtonu je boravila i srbijanska ministrica financija Diana Dragutinović, koja je ocijenila da je pozitivna odluka odbora još jedna potvrda ekonomske politike Srbije. Vrijednost aranžmana Srbije sa MMF-om je 350,8 milijuna specijalnih prava što je oko 75 posto kvote Srbije u toj međunarodnoj financijskoj instituciji. Novi aranžman MMF-a i Srbije je dogovoren polovinom studenog prošle godine, a uvjet za njegovo odobravanje je bio da Vlada i Narodna banka Srbije potpišu sporazume kojim će se utvrditi odgovornost za kontrolu cijena i stabilnost financijskog sektora u Srbiji. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Dužnosnici pod istragom
Crnogorski istražni organi započeli su provjere o načinu na koji su ministarstva obrane i kulture raspolagala novcem iz državnog budžeta tokom 2007. godine i u dijelu 2008.godine, a toga najvjerojatnije neće biti pošteđene ni druge državne institucije. Prema neslužbenim informacijama, provjere neće zaobići starješine tih organa a ni osobe koje su imale ovlaštenja upravljati budžetskim novcem. Pomoćnik direktora Uprave policije Milan Tomić izjavio je da se vode istrage protiv pojedinih političara i javnih osoba, ne želeći saopćiti o kome je riječ. Na spisku odjela za suzbijanje korupcije, policije i tužilaštva je i ministarstvo za ekonomski razvoj, te njegov starješina Branimir Gvozdenović, protiv kojeg je Mreža za afirmaciju nevladinog sektora podnijela desetine prijava zbog nelegalne gradnje. U posljednjoj fazi provjera su i prošlogodišnje krupne investicije u općini Budva, kojima su kumovali pojedini političari, te najvjerojatnije formalni rasplet afere 'Zavala' koja je obilovala podacima o kršenju zakona. Revizorski izvještaj je bio povod da se provjeri poslovanje kompanije 'Lovćen osiguranje', nakon što je na adrese istražnih organa stigla opsežna dokumentacija, koja bi trebalo pomoći da se razjasni da li je bilo financijskih makinacija u tom osiguravajućem društvu prilikom kupoprodaje nekretnina. I dok su provjere u vladinom resorima na početku, policija je završila posao u slučaju 'Zavala' i prikupljenu dokumentaciju proslijedila tužilaštvu. Ono sada treba procijeni kvalitetu višemjesečnog rada inspektora za privredni kriminal, koji su provjeravali kako je kompanija 'Zavala invest' započela i uporno gradila na istoimenom rtu bez građevinske dozvole, iako je pečaćeno gradilište. Tokom prikupljanja podataka inspektori su, po nalogu specijalnog tužitelja za organizirani kriminal Stojanke Radović, saslušali veliki broj aktera tog projekta, među kojima i gradonačelnika Budve Rajka Kuljaču u svojstvu osumnjičenog. Specijalni tužitelj tek treba ocijeniti da li je postoje i dokazi za eventualnu kaznenu odgovornost, jer navodno nije pokrenuo inspekcijski nadzor niti se bavio odgovornošću činovnika na čelu komunalne policije i građevinske inspekcije. Istražni organi provjeravaju i investiranje u obranu zemlje i kulturnu baštinu a na to su se odlučili kada je objavljen izvještaj Državne revizorske institucije krajem prošle godine, kada su obznanjene brojne nepravilnosti u njihovom radu. Tako se Ministarstvu obrane spočitava nedosljedna primjena propisa o računovodstvu, neevidentiranje dijela prihoda, nezakonite nabavke, nenamjensko trošenje sredstava, kao i nepostojanje popisa cjelokupne imovine. U izvještaju ministarstva kulture, kako su konstatirali revizori, nisu iskazani prihodi od vlastite djelatnosti i strane donacije za 2007. godinu od oko 800.000 eura. Analiza je obuhvaćala period od 2006. do sredine 2008.godine. (Vlado Zeković)

Kosovo: Raj za krijumčarenje
Nasilje na sjeveru Kosova nije ni političke ni etničke, već kriminalne prirode i povezano je sa nezakonitim poslovima, izjavio je zapovjednik Kfora za sjever Kosova Michael Jakovlev. Komentirajući incidente koji su se dogodili krajem prosinca i početkom siječnja, on je u intervjuu za prištinski dnevnik 'Koha ditore' rekao da se radi o kriminalnom nasilju, a ne o neprijateljstvu između dvije zajednice. „Imamo mlade ljude koji kriminalce koriste za osobne ciljeve. Nema ničeg međuetničkog, i svi se slažu oko toga“, rekao je Jakovlev. On je dodao kako je situacija na sjeveru Kosova uglavnom sigurnosna, ali da ima problema u središnjoj Mitrovici. Jakovlev je istaknuo da je suradnja Kfora i misije EULEX na sjeveru Kosova vrlo bliska, kao i da EULEX ima potpunu podršku Kfora. Zapovjednik Kfora je ocijenio da je jedan od glavnih problema za sejver Kosova krijumčarenje, posebno goriva, ali i da zadatak KFOR-a nije sprečavanje krijumčarenja. „Čitava regija je raj za krijumčare, ne samo sjever, veći jug. Moram da se bavim pitanjima sigurnosti i da razgovaram sa svima koji imaju utjecaja u zajednici“, rekao je francuski general. U međuvremenu određeni su datumi lokalnih i općih izbora. Lokalni izbori biti će održani u studenom, dok su opći izbori predviđeni za 2011. Stav predsjednika Fatmira Sejdiua je da se opći izbori trebaju održati kada istekne redovni mandat sadašnjeg parlamenta. Specijalni predstavnik EU na Kosovu Pieter Feith će, kako se očekuje, saopćiti svoj stav o tome do kraja mjeseca. On je odgovoran za garantiranje kompatibilnosti izbornog procesa sa planom za Kosovo izaslanika UN Martija Ahtisaarija. U međuvremenu u četvrtak, grupa za zaštitu ljudskih prava Human Rights Watch (HRV) kritizirala je Kosovo zato što nije ostvarilo standarde liberalne demokracije. U svom najnovijem izvještaju, HRV je zaključio ne samo da proglašenjem nezavisnosti Kosova u februaru nije pojašnjen njegov međunarodni pravni status, nego to također nije donijelo vidno poboljšanje stanja ljudskih prava. (Violeta Palaska)

Makedonija: I dalje grčka blokada
Grčka će i dalje blokirati Makedoniju na putu prema međunarodnim organizacijama dok se ne riješi spor oko ustavnog imena Makedonije. Grčka ministrica vanjskih poslova Dora Bakoyannis rekla je kako je Makedonija veliko geografsko područje koje pripada Bugarskoj, Grčkoj i BJR Makedoniji, objavili su makedonski mediji. „Grčka ima jasan stav. Mi vjerujemo u izgradnju nove Evrope, u kojoj se treba zaboraviti prošlost, što znači da želimo dobrosusjedske odnose sa svima. Nažalost Vlada Nikole Gruevskog odlučila se za nacionalizam i provociranje grčkog naroda“, objasnila je ministrica Bakoyannis na sjednici Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. A Novi krug pregovora oko ustavnog imena Makedonije, odnosno dugog spora između Makedonije i Grčke, održat će se 11. veljače 2009. u New Yorku. Po prvi put za pregovarački stol će sjesti, uz grčkog pregovarača Vasilakisa i posrednika Nimitza, i novi makedonski pregovarač Zoran Jolevski, makedonski veleposlanik u Washingtonu. Prema diplomatskim izvorima, posrednik Nimitz ima novi niz ideja za rješavanje spora, nastao na temelju već prije upućenih primjedaba i bilješki iz službenog Skopja i Atene. U posljednjem prijedlogu Nimitz je preporučio ime Republika Sjeverna Makedonija te alternativna rješenja o nacionalnosti i o jeziku. (Vlado Naumovski)

Albanija: Novi problemi sa zakonom o lustraciji
Novi zakon o lustraciji kojeg je albanski parlament usvojio prošlog mjeseca izazvao je probleme, izvijestili su lokalni mediji. Zakon zahtijeva da svi politički dužnosnici prođu temeljnu istragu kako bi se utvrdilo jesu li surađivali s tajnom policijom tijekom komunističkog režima. Vodeća opozicijska stranka, Socijalistička stranka, prijeti osporiti zakon pred Ustavnim sudom, dok vladajuća Demokratska stranka (DS) kaže kako vi svaka takva odluka bila ravna sukobu interesa. Zastupnik DS Aldo Bumci branio je zakon, izjavivši kako je u skladu s načelom pravne etike koji se primjenjuje u svim evropskim ustavima. Međutim, glavni tajnik Vijeća Evrope (CoE) Terry Davis izjavio je kako zakon o lustraciji nije u cijelosti u skladu s demokratskim standardima Vijeća. Opozicijski zastupnici su prilikom izglasavanja zakona u prosincu napustili dvoranu, kazavši kako vlada pokušava destabilizirati političku scenu prije parlamentarnih izbora u lipnju 2009. godine. Vlada ustrajava kako je zakon potreban da bi se definiralo to razdoblje u povijesti. Zakonom će se omogućiti da posebno povjerenstvo otpušta suce i tužitelje koji su djelovali u doba bivšeg komunističkog režima bez procesa pred sudovima. (Violeta Palaska)


Ponedjeljak, 19.01.2009.

Slovenija: Porast poduzetničke aktivnosti
Prema posljednjim podacima GEM-a, najvećeg svjetskog poduzetničkog projekta GEM: Slovenija 32. po ranoj poduzetničkoj aktivnosti (Global Entrepreneurship Monitor), Slovenija se prošle godine uvrstila među države u kojima je rana faza poduzetničke aktivnosti najviše porasla. Poduzetnička aktivnost je porasla sa 4,8 posto u 2007. na 6,8 posto odraslog stanovništva u 2008. godini. Po ranoj poduzetničkoj aktivnosti Slovenija se s tim rezultatima u svjetskom mjerilu smjestila na 32. mjesto među 43 države, a među 23 evropske države na 13. mjesto. Dok je 2007. Slovenija imala 9,3 posto poduzetnički aktivnog stanovništva, prošle godine ih je aktivno bilo 11,8 posto, najviše od 2002., otkad Slovenija sudjeluje u najvećem svjetskom poduzetničkom projektu (GEM). Po evropskim mjerilima, pri poduzetnicima u nastajanju Slovenija se uvrstila na visoko 8. mjesto. Slovenija je u prošloj godini smanjila i trgovinski manjak. Slovenski izvoz je u studenom prošle godine u države članice Evropske Unije iznosio 1,49 milijardi eura, a uvoz 1,7 milijarde eura. Izvoz je u usporedbi sa studenim 2007. bio smanjen za 14,2 posto, a uvoz također manji za 13,6 posto. Trgovinski je manjak tako iznosio 212,17 milijuna eura, što je za 87,78 milijuna eura manje nego u listopadu 2007. godine. U prvih 11 mjeseci prošle godine slovenski je izvoz u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine bio veći za 3,2 posto, a uvoz za 8,3 posto. U spomenutom je razdoblju vrijednost izvezene robe iznosila 18,6 milijardi eura, a one uvezene 21,4 milijarde eura. Vanjskotrgovinski manjak tako je iznosio 2,8 milijarde eura (u 2007. 1,7 milijardi). (Jagoda Radojčić)

Hrvatska: Bez rasta kamata
Nakon panike zbog objave da će kamate na kredite rasti i do šest postotaka, što znači da bi kamate na stambene kredite bilo gotovo dvostruko veće nego sada. Javnost je bila uznemirena i činjenicom da je izvor informacije bio HNB, a njegove su prognoze od svih najtočnije. „To je samo ilustracija potencijalnih utjecaja snažnog eksternog šoka preko prevelikih kamata i zaustavljanja izvoza. Cilj je tog modela pokazati koliko smo osjetljivi na vanjske šokove ukoliko hrvatska središnja banka ne bi bila u stanju poduzeti nešto da ih amortizira. To nije prognoza HNB-a, niti scenarij koji se mora dogoditi, jer dio tih utjecaja svakako možemo ublažiti“, izjavio je guverner HNB-a Željko Rohatinski analizu koja je izazvala paniku u javnosti. Prema njegovim riječima, indikacija o bitnom porastu kamata na vanjskom tržištu nema, a što će biti s izvozom tek će se vidjeti. U simulaciji utjecaja međunarodne krize na hrvatsko gospodarstvo koju je HNB objavio u svojem najnovijem Biltenu polazi se od činjenice kako je Hrvatska najranjivija zbog porasta cijene zaduživanja na međunarodnom tržištu kapitala i smanjenja potražnje na međunarodnom tržištu roba i usluga. To znači da je novac skuplji, a izvoz će biti manji. Kako je Hrvatska visoko zadužena zemlja i kako je svoj dug uglavnom financirala novim zaduživanjem u inozemstvu, više kamate i manji izvoz znače da će se teže dolaziti do novih kredita i da će biti manje deviza od izvoza za povrat dosadašnjih. Model HNB-a je pokazao kako nakon povećanja stranih kamatnih stopa rastu domaće kamate, što smanjuje potražnju građana i poduzeća za kreditima, a to, uz stagnaciju izvoza, usporava gospodarsku aktivnost jer se manje troši i manje zarađuje. Guverner tvrdi kako je to samo simulacija jer je pametno pripremati se za najgore scenarije. Realno, rast cijene kapitala na međunarodnom tržištu usporen je već u prosincu i Hrvatskoj je sada taj kapital skuplji samo za onoliko koliko je kreditori smatraju rizičnom. Zato je za državu ključno zadržati barem sadašnji kreditni rejting i redovito, u dan, vraćati svoje međunarodne dugove kako nikome ne bi dala povoda da je tretira kao manje pouzdanog dužnika. Prvi test bit će u veljači, kada na naplatu dolazi tranša euroobveznica. Kad podižu ili najavljuju podizanje kamatnih stopa na kredite, banke tvrde da to čine jer je njima cijena novca sada znatno viša pa ne mogu davati kredite uz relativno povoljnu kamatu, ako njih same novac košta toliko ili čak više. Pritom banke prešućuju kako su novac za ranije plasirane kredite dobile i po nekoliko puta jeftinije pa nema ekonomskog opravdanja da podižu i te kamate. To znači da bude li doista moralo doći do rasta kamata u Hrvatskoj zbog skupljeg novca na međunarodnom tržištu, u HNB-u smatraju kako bi bilo pošteno da se ne podižu kamate za ranije kredite, nego samo za nove, koji će se plasirati iz skupih izvora. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Optužbe zbog privatizacije Aluminija
Iz Povjerenstva za privatizaciju Aluminija Bosne i Hercegovine optužili su Federalnu Vladu za sabotiranje tog procesa, a ministra Heću za iznošenje neistina u javnost. Nakon što je federalni ministar energetike, rudarstva i industrije Vahid Hećo optužio to isto Povjerenstvo za privatizaciju Aluminija kako bi zbog njihove sporosti mogla propasti privatizacija ove tvornice, iz Povjerenstva su optužili Vladu Federacije BiH kako svjesno izbjegava pitanje prodaje. „Procedura oko privatizacije je završila prije godinu dana, ali Vlada izbjegava staviti na dnevni red tu točku. Oni ne žele donijeti odluku jer su osjetili kako je teško donijeti odluku i za i protiv. Zato čine sve da ne dođu u situaciju izjašnjavati se i onda tražiti izgovore preko naših leđa“, izjavio je za bosansko-hercegovačke medije član Povjerenstva za privatizaciju Aluminija, Mihajlo Butigan. Iz Povjerenstva su priopćili kako su ogorčeni izjavom ministra Heće kako su krajem prošle godine istekla bankovna jamstva najozbiljnijeg kandidata za novog vlasnika Aluminija - konzorcija Glencore, Feal i Dalekovodi, te kako bi Povjerenstvo trebalo od stranke zatražiti obnavljanje jamstva, jer su oni krivi što privatizacija još nije dovršena. Iz Povjerenstva tvrde kako to nisu istine i kako su sve procedure završene jednoglasno. Prema Butiganovim riječima, to je samo protokolarno i rješivo pitanje ako Vlada donese ozbiljne odluke u slučaju privatizacije. „Ako je jamstvo isteklo, to je rezultat naše neozbiljnosti i odugovlačenja procesa i ljudi jednostavno više neće stalno prolongirati i izlagati se troškovima, jer se ozbiljno u smislu realizacije ne ide naprijed“, rekao je Butigan. On je objasnio kako je sve u proceduri privatizacije Aluminija jasno, te kako postoji problem struje i ekologije, a kako se Vlada Federacije samo treba izjasniti što se može uraditi a što ne. I ostali članovi Povjerenstva potvrdili su kako je priča oko tzv. nenominiranog kapitala lako rješiva. „Tom pričom se samo traže novi načini za odugovlačenje. Prodaje se 88 posto državnog kapitala, a to što se on tretira kao nominirani ili nenominirani, to je riješeno u sporazumu, i to vrlo jasno“, kaže Butigan. To je prije nekoliko dana potvrdio i Jure Musa, predstavnik Aluminija u Komisiji, pojašnjavajući da će novi vlasnik, kad ispuni sve kumulativne uvjete ugovora, biti upisan u registar, s tim kako će se od novca od nenominiranog kapitala obeštetiti bivši radnici i uvezati staž. Bosansko-hercegovačka javnost stalno prima oprečne informacije, s jedne strane iz federalne Vlade, i s druge iz Povjerenstva za privatizaciju Aluminija. Ministar Vahid Hećo ustvrdio je kako čeka nekoliko mjeseci da mu povjerenstvo dostavi stav o tri ključna pitanja. Također, već dvije godine viđenje problema privatizacije u Vladi i povjerenstvu se tumači drukčije, a iz povjerenstva su već prošlog tjedna rekli kako su sva rješenja problema po tko zna koji put poslali na adresu Vlade, te kako je zadnja naredba koju su već odavno dobili bila prevesti određeni sporazum na sva tri jezika Bosne i Hercegovine. (Zinka Mujkić)

Srbija: U veljači primjena mjera protiv krize
Mjere za pomoć privredi i građanima će se početi primjenjivati u veljači a ukoliko bude potrebe, biti će i rebalansa budžeta, izjavio je premijer Mirko Cvetković. Cvetković je izjavio kako ga ne obeshrabruju teškoće sa kojima se suočava Vlada uslijed ekonomske krize i najavio da će u veljači početi primjena mjera koje trebaju pomoći da privreda i građani Srbije što lakše prođu kroz krizu. On je rekao da očekuje da se ostvari plan rasta bruto domaćeg proizvoda od tri do 3,5 posto u 2009. godini. „Mi vjerujemo da ćemo ovu prognozu ostvariti i ako za tri, četiri mjeseca vidimo da to ne ide, sjest ćemo i napraviti rebalans”, rekao je Cvetković. Toliki privredni rast će omogućiti ako ne porast zaposlenosti, bar da ne dođe do većih gubitaka radnih mjesta“. „To znači da nećemo po svaku cijenu inzistirati na održavanju radnih mjesta ukoliko ona iza sebe nemaju produktivnost, odnosno ne donose profit, ali nastojat ćemo da makar ako možemo i povećamo zaposlenost u odnosu na onu koju smo imali“, rekao je on. Cevtković je podsjetio da je budžetom za 2009. godinu predviđeno da plaće budžetskih korisnika budu korigirane do nivoa planirane inflacije kako bi se držao isti nivo kupovne moći u ovoj, kao u 2008. godini. „Nećete sa tim plaćama bolje živjeti u 2009. godini, ali osigurali smo da se ne živi ni lošije u odnosu na proteklu godinu“, rekao je Cvetković. On je naglasio kako je bankarski sistem veoma stabilan i jedan od stupova oslonca ekonomije, dodajući da prati kako se kreće nivo budžetskih prihoda u 2009. godini i uspoređuje sa 2008. godinom. Premijer je rekao kako je u razgovoru sa predstavnicima javnih poduzeća i privrednicima od Vlade zatraženo da osigura stabilan kurs dinara. Predsjednik Privredne komore Srbije Miloš Bugarin izjavio je kako svjetska ekonomska kriza neće zaobići Srbiju i da je potrebno brzo reagirati i sagledati realnost, kako bi se ublažile posljedice globalne ekonomske krize, koji su postali vrlo izraženi u Srbiji. Bugarin je rekao da su ti efekti izraženi, prvenstveno svega kroz rast cijena, povećanje kursa eura, smanjenje planiranih direktnih investicija, nemogućnost ubrzanog definiranog rasta, koji je zemlja imala u posljednjih četiri-pet godina po stopi od šest do osam posto. Ekonomski stručnjaci smatraju da će u ovoj godini Srbiji biti i da će biti dobro ako država ostvari bilo kakav rast bruto domaćeg proizvoda, te da je rast od 3,5 posto BDP je apsolutno neostvariv u ovoj godini. Neki smatraju da je deficit u budžetu od 1,5 posto BDP nemoguće ostvariti, osim ako se ne poveća PDV te da bi to povećanje bila recesijska mjera. Podsjetivši kako je ove godine planirano da taj rast bude 3,5 posto, Bugarin je rekao da je važno da se brzo reagira da određeni privredni subjekti ne uđu u recesiju, odnosno da kriza ne uzme ozbiljan danak. On je istaknuo da bi primjena potrebnih mjera trebala što prije započeti jer se očekuje da najveći efekt globalne krize pogoditi Srbiju u periodu ožujak - travanj - svibanj. Predsjednik PKS je rekao da će krizom najviše biti pogođeni sektori crne i obojene metalurgije, automobilske industrije, industrije građevinskog materijala i to će imati i indirektne posljedice tako da nijedna privredna grana neće biti zaobiđena. Prema njegovim riječima, privatizacija će tokom 2009. biti prilično otežana.U Srbiji je oko 600 kompanija koje u strukturi vlasništva imaju društveni kapital i koje još nisu privatizirane, rekao je Bugarin i ukazao da je potrebno dati određene poticaje za privatizaciju. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Investitori traže garancije
Potencijalni investitori u EPCG priopćili su predstavnicima crnogorske Vlade i Elektroprivrede da ih dokapitalizacija od 22 posto, najviše zanima ako će dobiti garancije da će, nakon ispunjenja petogodišnjeg investicijskog programa Trenutno se razmatra više opcija, a jedna od njih je da budući partner uz dokapitalizaciju kupi i dio manjinskih dionica. „Budućem strateškom partneru je isto, jer je dobio u predstojećem procesu 22 ili oko 40 posto dionica, jer se potpisuje menadžment ugovor. Ali zahtijevaju da za pet godina, kada bi ispunili investicijski plan, budu većinski vlasnici EPCG. To znači da bi nakon isteka investicijskog perioda preuzeli još oko 20 posto državnih dionica Elektroprivrede saopćili su učesnici sastanka sa potencijalnim investitorima. U Vladi Crne Gore razmatraju tu, ali i druge slične mogućnosti, i tvrde da bi u tom slučaju pooštrili kriterije. „To je nešto što investitori zagovaraju, a tek će se vidjeti što ćemo dogovoriti. Ukoliko bi došlo do toga da se odobri traženi model, strateški partner bi morao da na kraju pete godine ulaganja u EPCG ima profit 150 milijuna eura“, rekli su u timu koji priprema dokapitalizaciju EPCG. Kompanija je prošlu godinu završila gubitkom, a plan je da ova godina bude pozitivna. Za realizaciju petogodišnjeg investicijskog programa potrebno je, kako je procijenio menadžment Elektroprivrede, oko 360 milijuna eura, od čega je već zaduženo 60 milijuna. Ukoliko se Vlada konačno odluči da pristane na zahtjeve investitora, propada dogovor vladajuće koalicije Demokratska partija socijalista – Socijaldemokratska partija, da država koja sada ima 70 posto dioničkoga kapitala EPCG, mora zadržati najmanje 55 posto dionica. „Ne prodaje se EPCG, nego ostaje u većinskom vlasništvu države, ne manjem od 55 posto, to je potpisano, definirano konceptom privatizacije energetskog sektora uvjeravao je prošle godine predsjednik SDP-a Ranko Krivokapić. Iz Vlade je najavljeno kako će do lipnja biti uspješno okončan proces dokapitalizacije. Moguće je da dogovor o modelu dokapitalizacije prolongira ove rokove, jer nisu konačno definirana pravila procesa i nekoliko varijanti je u igri, od kojih i prodaja dijela akcija da bi Vlada dobila novac u budžetu. Odluke dosta ovise i od koalicijskih odnosa pred buduće parlamentarne izbore najavljene za kraj ožujka. Interes za EPCG zasad su pokazali norveški Statkraft i NTE, talijanski ENEL, Terna, Edison, A2A, austrijski Verbund, EVN, Energie Steirmark, češki ČEZ, kineski Dongfang, ruski RAO Ues, londonski EFT, Elektroprivreda Srbije, poljska Grupa Energetyczna, švicarski Duferco, grčko-američki konzorcij Contourglobal, kao i SSK Group iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Više truda za međuetničko pomirenje
Posebni predstavnik EU i šef Međunarodnog civilnog ureda Pieter Feith izjavio je kako bi međuetničko pomirenje trebalo biti prioritet vlade na njezinu putu ka Evropskoj Uniji. Feith je, zajedno s češkom veleposlanicom u Prištini Janinom Hrebickovom, zapovjednikom EULEX-a Yves de Kermabonom i šefom ureda Europske komisije Renzom Daviddiem predstavio prioritete EU za ovu godinu. Feith je istaknuo kako je vrijeme da institucije na Kosovu dopru do svih zajednica u zemlji i napornije rade na određenim projektima vezanim za decentralizaciju, školstvo i očuvanje kulturnog i vjerskog nasljeđa na Kosovu. Hrebickova, čija je zemlja predsjedavajuća rotirajućeg predsjedništva EU, obećala je korake na rješavanju pitanja liberalizacije viznog režima. U međuvremenu u srijedu, šef UNMIK-a Lamberto Zannier sastao se s dužnosnicima i ukazao kako bi mogao ugovoriti sastanak ovog mjeseca između kosovskih i srbijanskih vlasti kako bi riješili tehnička pitanja između dviju zemalja. Predsjednik Fatmir Sejdiu i premijer Hashim Thaci kazali su kako će se sastati s predstavnicima Beograda isključivo kao ravnopravni partneri. A kosovski mediji objavili su kako se ured posebnog predstavnika EU uključio u organiziranje tehničkih razgovora između službene Prištine i Beograda. Mediji su prenijeli riječi neimenovanog zapadnog predstavnika da su razgovori o tehničkim pitanjima između Prištine i Beograda stvar drugih međunarodnih institucija, a ne UNMIK-a. Prema riječima tog dužnosnika, ured specijalnog izaslanika EU i misija EULEX su te koje olakšavaju spomenute razgovore. „UNMIK nije glavni igrač što se tiče tog pitanja. To su poslovi za druge, a ne za UNMIK, to je više posao za specijalnog izaslanika EU i EULEX“, rekao je taj dužnosnik i dodao da je administracija UN, i pored toga, ponudila pomoć u tom procesu. Feithov ured nije negirao njegovo uključivanje u taj proces, ali samo u svojstvu specijalnog izaslanika EU te je naglašeno kako on nema glavnu ulogu. Violeta Palaska)

Makedonija: Visoki računi za grijanje
Brojni makedonski građani revoltirani su računima za grijanje koje su dobili u prosincu. Neki iznosi na računima su i 150 posto viši. Organizacija potrošača Makedonije savjetovala je građanima da inzistiraju na ponovnom očitavanju potrošene toplinske energije, no u prisutnosti kućnih vijeća. Organizacija je također najavila kako će preporučiti makedonskoj Vladi da naredi Državnom tržišnom inspektoratu da provjeri rad Toplifikacije, kao što je napravila u slučaju s EVN Makedonija. U međuvremenu, makedonski ministar ekonomije Fatmir Besimi izjavio je da će početi revizijski nadzor u EVN Makedonija po pitanju njihovih ulaganja. Revizor za ulaganja je već u EVN-u i čekamo njegov izvještaj, rekao je Besimi na sastanku s predstavnicima Gospodarske komore sjeverozapadne Makedonije. On je izjavio kako se čini sve kako bi se riješila krizna situacija s plinom. Naime, Makedonija je aktivna i sudjeluje u svim sastancima Evropske komisije gdje ukazuju na probleme koje imaju makedonske tvrtke koje rade na temelju tog energenta. Makedoniju očekuje teška godina, pa je makedonska Vlada priopćila svojim građanima da će napraviti sve da zaštiti svoje građane i privredu. Makedonski ministar financija Trajko Slaveski izjavio je da će Makedonija svjetsku ekonomsku krizu u potpunosti osjetiti tek u tijeku 2009. godine. Nadležne institucije su zadužene budno i pozorno pratiti razvoj situacije, ne samo u gospodarstvu Makedonije, već i u europskom i svjetskom gospodarstvu. Sukladno izvještajima i događajima, makedonska Vlada će poduzimati korake i mjere koje su već u izradi za više mogućih scenarija. Slaveski je završio svoje obraćanje novinarima vrlo optimistično, rekavši da je duboko uvjeren da je Makedonija pripremljena na sve te da je već i prije pokazala žilavost. (Vlado Naumovski)

Albanija: Određen datum izbora
Predsjednik Bamir Topi potpisao je uredbu kojom se 28. lipanj određuje kao datum održavanja parlamentarnih izbora. To će biti prvi izbori od usvajanja novog izbornog zakona, temeljenog u većoj mjeri na regionalnom političkom ključu. Izbori se smatraju ključnim za težnje Albanije za članstvo u NATO-a i podnošenje zahtjeva za dobivanje statusa kandidata za prijam u Evropsku Uniju. U međuvremenu, grčki parlament ratificirao je albanski Sporazum o stabilizaciji i priključenju sa EU. Predstavnici opozicije pozvali su kolege da pričekaju dok Albanija prizna prava svoje grčke manjine. Grčka manjina smatra kako jep riznavanje grčkog jezika kao drugog službenog jezika u Albaniji je neophodno za unapređivanje odnosa između Grčke i Albanije. Na jugu Albanije, u blizini grčke granice, na ljeto je izbio novi skandal sa nacionalnim manjinama. Nakon nedavnog sudskog procesa protiv gradonačelnika Himare, albanskog grada s većinskim grčkim stanovništvom, Vasilja Bolana, zbog uklanjanja natpisa na albanskom jeziku, grčka manjina službeno je zatražila traži da se grčki prizna kao drugi jezik - potez koji nailazi na snažnu osudu političkog vodstva. U izjavi medijima, Bolano, koji je odnedavno stao na čelo Omonije, također je pružio podršku zahtjevu organizacije etničkih Grka u Albaniji, Omonija, da od albanskih vlasti traži službeni status za grčki jezik. (Violeta Palaska)


Petak, 16.01.2009.

Slovenija: Osigurana isporuka plina 95 posto potrošača
Slovenski Geoplin uspijeva usprkos isključenju nekih industrijskih potrošača osiguravati i dalje 95 posto uobičajenih isporuka svojim kupcima, objavili su jučer slovenski mediji. Geoplin, koji osigurava 95 posto domaćih potreba za tim energentom i ima ugovor s ruskim Gazpromom, priopćio je kako unatoč isključenju nekih industrijskih potrošača i racionalizaciji na koju poziva potrošače još uvijek osigurava 95 posto uobičajenih isporuka. „Još nemamo službene informacije kad će ponovno početi isporuka ruskog plina, ali još uvijek osiguravamo stabilnu opskrbu i nijedan naš kupac ne dobiva smanjene količine“, naveo je u srijedu Geoplin u priopćenju za javnost. Geoplin je također naglasio da još uvijek u vezi sa sigurnošću opskrbe vlada izvanredno stanje s obzirom na neizvjesnost prognoza kada će ponovo početi isporuka ruskog zemnog plina plinovodom preko Ukrajine, a to je jedini pravac kojim u Sloveniju dolazi Gazpromov plin. Tvrtka je pozvala domaće potrošače na racionalno ponašanje u potrošnji ovoga energenta. Ruski plin u slovenskoj potrošnji čini 55 posto ukupne potrošnje, a trećina potreba za tim energentom osigurava se uvozom alžirskog plina preko Italije posredstvom talijanske kompanije ENI, a nešto dolazi i iz Austrije. Slovenski energetski stručnjaci upozorili su da je i ovogodišnja kriza s isporukom ruskog plina pokazala na potrebu diverzifikacije energetskih izvora, s obzirom na države iz kojih energija uvozi, ali i u pogledu energenata. Slovenija do sada nije pretrpjela onoliku štetu koju su zbog ukrajinsko-ruske krize pretrpjele neke druge države, zahvaljujući nekim posebnim okolnostima. Unatoč politici podizanja udjela plina zbog njegove ekološke čistoće, to se sada pokazalo korisnim, kao i činjenica da se u cijeloj Sloveniji na plin grije oko 110.000 kućanstava, što je također znatno manje nego u drugim zemljama, budući da se u Sloveniji za grijanje prostora dosta koristi loživo ulje i mazut koji se alternativno koriste i u industriji. U Sloveniji energetičari i političari zadnjih dana zbog plinske krize sve više ističu da je stanje na energetskom području sve više dodatni razlog za gradnju drugog bloka nuklearke u Krškom, a također su osnaženi i lobiji koji su za uključenje u neki od projekata gradnje terminala za tekući zemni plin negdje na Jadranu, kako bi se stvorile dodatne zalihe tog energenta za slučaj nove krize. (Jagoda Radojčić)

Hrvatska: Borba za goste
Prema posljednjim informacijama, u prvih devet mjeseci prošle godine je premašen ukupni devizni prihod od turizma ostvaren 2007., te je realno očekivati da će, kada se zbroje podaci za posljednji kvartal, ukupna zarada od turizma prvi put dostići sedam milijardi eura. Hrvatsku je prošle godine posjetilo dva posto više turista koji su ostvarili tri posto više noćenja. „Bit ćemo zadovoljni ako ove godine ostanemo na prošlogodišnjoj razini“, izjavio je jučer ministar turizma Damir Bajs dodavši da za sada nema naznaka manjeg bookinga za sezonu koja slijedi, ali za preciznije podatke potrebno je pričekati ožujak. On je istaknuo je kako je ova godina borbe za svakog gosta. „Izdali smo preporuku privatnom sektoru da ne povećava cijene osim ako nije došlo do realnog poboljšanja usluge“, rekao je Bajs. U hrvatskom turizmu u 2008. godini ostvareni su rekordni rezultati, što pokazuje i podatak Hrvatske narodne banke da je za prvih devet mjeseci prošle godine od turizma ostvareno 6,8 milijardi eura ili oko 10 posto više nego u istom razdoblju 2007. Takvim financijskim rezultatom u devet mjeseci 2008. je premašena razina ukupnog deviznog prihoda od turizma 2007. koji je iznosio 6,7 milijardi eura, izjavio je ministar Bajs na konferenciji za novinare. Očekuje da će i podaci za četvrti kvartal 2008. pokazati dobre financijske rezultate za turizam te da će i cijela 2008. biti u financijskom prihodu u turizmu veća od prognoziranih 7,1 milijarde eura. Bajs je istaknuo i da je takvim financijskim rezultatom turizam u 2008. u ukupnom BDP-u imao udjel od 22 posto, što turizam označava ne samo strateškom granom hrvatskog gospodarstva već i jednom od najkonkurentnijih hrvatskih djelatnosti. On je podsjetio na brojne programe koje je pokrenulo ministarstvo turizma istaknuvši kako je za potpore i sufinanciranje raznih projekata u turizmu prošle godine ministarstvo izdvojilo gotovo 40 milijuna kuna. Donesena su i četiri važna turistička zakona, tri koja definiraju status turističkih zajednica, te o golfu, što je bilo i u programu rada za prošlu godinu. Za 2009. Bajs je najavio da će se Hrvatska boriti kvalitetom za svakog gosta dodajući da trenutno nema naznaka manjeg bookinga sa inozemnih tržišta, ali da će se više znati u ožujku kada krene sezona. Osnovnim ciljem za ovu godinu istaknuo je ponavljanje rezultata iz 2008., što bi bio značajan uspjeh s obzirom da se u cijelom svijetu ova godina za turizam označava vrlo zahtjevnom i teškom zbog ekonomske krize. Iz ministartsva turizma očekuju da će turizmu u ovoj godini pridonijeti i pojačana promotivna aktivnost za koju je suradnjom privatnog i javnog sektora predviđeno gotovo tri puta više sredstava nego prošle godine, odnosno 173 milijuna kuna za oglašavanje i druge mjere. Najavio je da će se krajem ovog tjedna odobriti prva tranša od nekoliko desetaka milijuna kuna temeljem natječaja za udruženo oglašavanje sa privatnim sektorom. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Započela proizvodnja za IKEA-u
Drvna industrija 'Krivaja 1884' iz Zavidovića započela je s proizvodnjom 200.000 stolica za švedsku kompaniju IKEA, potvrdio je jučer predsjednik Sindikata tvrtke Vehbija Aličić. On je istaknuo da radnici ovih dana treba da dobiju i prvu zarađenu plaću u novoj tvrtki nastaloj zajedničkim ulaganjem stare 'Krivaje' i poduzeća 'Ferimpex' iz Zavidovića koje je postalo većinski vlasnik 'Krivaje 1884'. „Ugovore o radu u novoj tvrtki je potpisalo oko 1.630 radnika 'Krivaje'. Trenutno radi 30 do 40 posto radnika zbog nedostatka posla i energenata za kotlovnicu“, napomenuo je Aličić. Direktor 'Krivaje 1884' Ismet Mujanović naglasio je kako je zasad umanjena proizvodnja zbog situacije na svjetskom tržištu i da još ne dobivaju dovoljnu količinu trupaca za preradu. „Šumsko-privredno društvo Zeničko-dobojskog kantona je u prošlom mjesecu isporučilo 5.600 kubika sirovine od ugovorenih 8.000 kubika. U naredna dva mjeseca bi trebalo da namire tu razliku. Do umanjenja isporuke je došlo zbog snijega“, rekao je Mujanović. On je dodao da sa Šumsko-privrednim društvom Srednjobosanskog kantona još uvijek nije potpisan ugovor, iako su od 1. siječnja trebalo da počnu s isporukom trupaca 'Krivaji 1884'. Prema njegovim riječima, problem je što od 2.000 kubika iz Srednjobosanskog kantona tvornica još nije ništa dobila. Napomenuo je kako u tvrtki ne rade svi radnici, jer od stare 'Krivaje' nisu naslijedili dovoljne količine piljevine koja služi kao energent bez čega ne mogu raditi kotlovi. Poduzeće 'Krivaja 1884' počelo je raditi od 1. prosinca prošle godine, nakon što su 'Ferimpex' i 'Krivaja' potpisali ugovor o osnivanju te nove tvrtke. Radnicima je dugovano 16 plaća od 1998. godine, a do sada su im isplaćene dvije. Vlada ZDK je donijela odluku da sa 82.684 KM subvencionira umanjenje cijene drveta za 'Krivaju 1884', koje je u decembru prošle godine zavidovićkoj kompaniji isporučilo Šumsko-privredno društvo ZDK, a isti iznos osigurat će i Vlada Federacije BiH. Niža cijena drveta za 'Krivaju 1884' predviđena je ugovorom o osnivanju poduzeća, a vlade ZDK i Federacija BiH obavezale su se da u podjednakim iznosima namire razliku cijene drveta za tu kompaniju u iznosu od 25 posto vrijednosti isporučene sirovine. Ova obaveza će biti na snazi u narednih šest godina, a procjenjuje se da će iz budžeta ZDK i Federacije BiH ukupno biti izdvojeno po deset milijuna maraka. Ugovor o isporuci sirovine trebao bi omogućiti da svi radnici zavidovićkog kolektiva budu pozvani na posao. Radi se na njegovom usuglašavanju, a ugovor će dati pretpostavke za redovnu isporuku drvne građe i da svi radnici budu pozvani na posao. Oni ne rade upravo zbog nedostatka sirovina. Radi samo dio radnika na održavanju i izradi namještaja, onoliko koliko ima građe. (Zika Mujkić)

Srbija: Privatizacija posljednjih društvenih poduzeća
Svi natječaji i aukcije su raspisani, pa bi i tokom ove godine trebalo prema zakonu o privatizaciji biti prodan društveni kapital u našoj zemlji. Za sada su zakazane aukcije za 412 poduzeća, u toku je i 112 javnih poziva, a u 39 firmi je pokrenuta likvidacija. „U postupku natječajne privatizacije je 20 poduzeća, a 13 poduzeća su kandidati za preuzimanje od strane države“ izjavila je Vesna Džinić, direktorica Agencije za privatizaciju. Prema njenim riječima, sedam tvrtki je već u stečaju, a natječajem se prodaje imovina još 17 poduzeća, koja su bila u fazi restrukturiranja. Prema riječima Džinićeve, čak 300 tvrtki je steklo uvjete za pokretanje prinudne likvidacije i to će biti rađeno tokom cijele godine. U tim poduzećima nema poslovanja, nema imovine, a zaposleno je oko 7.000 radnika. Od ranije je najavljeno da sve firme koje ne nađu kupca ni za proizvodnju, ni imovinu, idu u prodaju, ali da će se o tome razmišljati tek kada se iscrpe sve mogućnosti. Obustavljen je postupak aukcijske prodaje 201 poduzeća, među kojima su banje, vodoprivredna poduzeća, zaštitne radionice, kao i firma čije sjedište je bilo na teritoriji neke od bivših jugoslavenskih republika. Direktorica Agencije za privatizaciju je objasnila kako su moguće olakšice kupcima društvenih poduzeća zbog svjetske ekonomske krize, ali da se neće mijenjati uvjeti za isplatu kupoprodajne cijene. Najavljena je i mogućnost da se uplati samo 30 posto ugovorene cijene za poduzeća, a ostatak da se isplati u pet godišnjih rata. Nebojša Ćirić, državni tajnik ministarstva ekonomije, naglasio je da je od početka procesa privatizacije prodano 1.796 društvenih poduzeća. Od toga je 1.693 poduzeća privatizirano na aukcijama, a 103 poduzeća putem natječaja. Od prodaje društvenih poduzeća prihod je oko 2,3 milijarde eura, odnosno 2,9 milijarde eura sa prodajom na tržištu kapitala. Investirano je oko 1,4 milijarde eura, a vrijednost socijalnih programa privatiziranih tvrtki je 280 milijuna eura. Agencija je bila imenovana za stečajnog upravitelja u 499 poduzeća, i do sada je od prodaje njihove imovine prihod bio 48 milijardi dinara. Raskinuto je 388 kupoprodajnih ugovora. Ove godine će građani dobiti prve besplatne dionice i to od Naftne industrije Srbije, a do kraja godine će početi i uplata novca od prodaje dionica iz Privatizacijskog registra, a od prodaje tih dionica do kraja prošle godine prihod je bio 7,2 milijarde dinara. Očekuje se da će građani dobiti po 80 do 100 eura. U međuvremenu, rok za slanje ponuda za Rudarsko-topioničarski bazen Bor ističe 31. siječnja i moguće je da će on biti produžen, zbog ekonomske krize koja je posebno pogodila kompanije koje se bave preradom bakra. Iako se do sada nitko od nekada 11 zainteresiranih kompanija nije javio, Ćirić je rekao da proizvodnja u RTB neće biti ugrožena, bez obzira na ishod natječaja. On je naglasio da će Vlada Srbije, čak i da ne bude kupaca za RTB, osigurati uvjete za rad te kompanije. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Drugačija dokapitalizacija
U Vladi i natječajnoj komisiji trenutno se razmatra opcija po kojoj bi se dokapitalizacija Elektroprivrede obavila na nešto drugačiji način od najavljenog, a sa ciljem ublažavanja posljedica financijske krize. Strateški partner bi, kako je već najavljeno, trebao kroz dokapitalizaciju EPCG postati vlasnik 22 posto dionica, za što se očekuje priljev od 300 milijuna eura. Taj novac, kao i kod svake dokapitalizacije uplaćuje se na račun tvrtke. U Vladi vjeruju kako bi dio tog novca značajno pomogao za ublažavanje posljedica krize ukoliko bi bio uplaćen u državni budžet. Zbog toga se razmatra opcija da Vlada strateškom partneru proda dio dionica, a dio mu ustupi kroz dokapitalizaciju, s tim da ukupan iznos koji investitor stekne ostane 22 posto. Na taj način, dio novca od prodaje, ili možda čak polovina od očekivanih 300 milijuna, pripao bi Vladi, odnosno državnom budžetu. U ovoj godini postoji mogućnost budžetskog deficita i zaduženja države u inozemstvu, što bi moglo biti preduhitreno u slučaju priljeva novca od dokapitalizacije EPCG. Još je otvoreno pitanje da li i investitorima tako nešto odgovara, zbog čega ni u Vladi nije konačno prihvaćen scenarij dokapitalizacije uz prodaju manjeg dijela dionica. Strateški partner, prema zamisli, dobio bi i pravo upravljanja Elektroprivredom, ali mu na računu ne bi bilo 300 milijuna koje treba da uplati kroz dokapitalizaciju, već možda pola od toga. Ukoliko u Vladi i natječajnoj komisiji budu sigurni da investitori nemaju ništa protiv novog modela, on će definitivno biti primijenjen jer u vremenu krize omogućava državi raspolaganje sa značajnom sumom novca koja bi mogla biti iskorištena za podršku privredi i infrastrukturne projekte. Čak i da ne bude primijenjen ovaj model, već da dokapitalizacija uspije i kompletan novac bude uplaćen samo Elektroprivredi, to se smatra više nego značajnim u budućem periodu krize. Država trenutno ima oko 70 posto dionica EPCG i najizvjesnije ostaje većinski vlasnik. Nije teško zaključiti da investitor koji stekne 22 posto dionica koje treba da plati 300 milijuna, ima plan da dođe do većinskog vlasništva u nekom narednom periodu, što potencijalni učesnici natječaja i ne kriju. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Bezvizni režim za susjedne zemlje
Vlasti u Tirani i Prištini najavili su stvaranje bezviznog režima za građane Albanije, Kosova, Crne Gore i Makedonije. Planirano je da sporazum o bezviznom režimu bude potpisan za najkasnije dva mjeseca, a da se zahtjev za podršku inicijativi uputi i vladama u Skopju i Podgorici. Zasad je priopćeno kako će taj sporazum smanjiti birokratsku proceduru a da ostaje nejasno na što se konkretno odnosi plan Prištine i Tirane, kada se zna da građani tih zemalja putuju u ove četiri balkanske zemlje bez vize, ali sa pasošem. Predsjednik Kosova Fatmir Sejdiu naveo je da bi ovaj balkanski bezvizni režim bio po uzoru na onaj u zemljama Beneluksa, a njegov albanski kolega Bamir Topi, koji je pre nekoliko dana boravio u službenoj posjeti Kosovu, izjavio je da će sporazum omogućiti građanima slobodno kretanje i olakšati administrativne procedure. On je negirao da postoji mogućnost stvaranja unije između Kosova i Albanije. Mediji navode kako je mnogim ljudima u regiji jedna od preokupacija vize, a putovanja unutar regije, a pogorovo u ostatk Evrope predstavljaju mukotrpan proces. Navedene komplikacije pokazuju da, iako žarko žele da Evropska Unija prema njima liberalizira svoj vizni režim, zemlje jugoistočne Evrope same još nisu osigurale slobodno kretanje ljudi u regiji. (Violeta Palaska)

Makedonija: Ključni izbori
Procjenjuje se da će predstojeći lokalni i predsjednički izbori u Makedoniji imati veliki utjecaj na izglede zemlje za priključenje Evropskoj Uniji. Makedonski građani će izići na birališta 22. ožujka kako bi izabrala novog predsjednika države, kao i gradonačelnike i općinska vijeća. „Ovi izbori vrlo su ključni za nas građane“, izjavio je predsjednik parlamenta Trajko Veljanovski nakon objavljivanja datuma održavanja izbora. U ovom krugu izbora bit će znatnih promjena po pitanju uvjeta odaziva. U prošlosti je najmanje 50 posto birača moralo izići na biračka mjesta kako bi rezultati bili važeći. Ova brojka je sada pala na 40 posto. Parlament je pristao na promjene, te je odobrio uvjet da kandidati podnose ovjerenu izjavu Povjerenstvu za lustraciju u kojoj se zaklinju kako nikada nisu surađivali s tajnom policijom bivšeg komunističkog režima. Političke stranke zasad ne objavljuju svoje popise kandidata. Vladajuća VMRO-DPMNE i vodeća opozicijska stranka, SDSM, priopćili su svoje kandidate za gradonačelnike samo na područjima u kojima su sigurni u pobjedu. VMRO-DPMNE je priopćio kako će u Bitoli i Prilepu njezini kandidati za gradonačelnike biti sadašnji gradonačelnici Marjan Risteski i Vladimir Talevski. Kada su u pitanju predsjednički izbori, bivši ministar unutarnjih poslova Ljube Boškovski prvi je objavio svoju kandidaturu. Boškovski je proveo više od tri godine u pritvoru u Haagu u svezi s policijskim prepadom na lokalno albansko selo 2001. godine u kojem je sedam osoba izgubilo život. Tužitelji se žale na oslobađajuću presudu suda UN-a. U vrhu svih anketa nalazi se, međutim, bivši ministar vanjskih poslova Srđan Kerim. SDSM je u utorak predstavio Kerima kao kandidata koji bi mogao zadobiti potporu obiju stranaka. Izbor je od ključnog značaja za izglede Makedonije za priključenje EU. Bruxelles je jasno stavio do znanja kako želi vidjeti poštene i demokratske izbore, za razliku od parlamentarnih izbora održanih prošlog lipnja, koji su bili ugroženi nasiljem i izbornim zloupotrebama. (Vlado Naumovski)

Albanija: Želja za slobodnim viznim režimom
Albanija Vlada predstavila je izvještaj o napretku kako bi potaknula sporazum o slobodnom viznom režimu s Evropskom Unijom. Vlada je podnijeti izvještaj o napretku Vijeću ministara EU kako bi pomogla zemlji u pomicanju ka liberalizaciji viznog režima. Albanija je ispunila uvjete i pokazala napredak, navodi vlada. Međutim, opozicija je skeptična i tvrdi kako će proces vjerojatno propasti. Bivša ministrica vanjskih poslova Arta Dade iz opozicijske Socijalističke stranke kaže kako Vlada stoji iza ispunjavanja ključnih uvjeta, kao što je izdavanje novih osobnih iskaznica, nadzor granice i borba protiv kriminala. Inicijativa zemlje za liberalizaciju viznog režima sa EU će prema nekim očekivanjima biti odložena, ovog puta do 2010,. Izvještaj Francuske, trenutnog predsjedavajućeg rotirajućeg predsjedništva EU, bavi se dužnostima i odgovornostima zemalja koje su potpisale Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU. U izvještaju se ukazuje se na neefikasnost mjera protiv organiziranog kriminala i korupcije kao na glavnu prepreku dijalogu o slobodi kretanja albanskih državljana unutar EU. (Violeta Palaska)


Četvrtak, 15.01.2009.

Slovenija: Protiv isplate dividende, emisija državnih obveznica
Banka Slovenije priopćila kako se protivi isplati dividendama u bankama, objavili su jučer slovenski mediji. Savjet Banke Slovenije, kojeg vodi guverner Marko Kranjec, razmatrao je mjesečne izvještaje o poslovanju slovenskih banaka te kako se navodi u priopćenju, posebna pažnja je posvećena adekvatnosti kapitala u odnosu na rizik poslovanja. „Ako se financijska kriza nastavi, a sve na to upućuje, gotovo sigurno će oslabiti kreditni portfelj banaka, koji se posljednjih godina jako povećao“, objasnio Božo Jašovič iz središnje banke. On je rekao da će se s recesijom povećavati udjel loših kredita, koje komitenti neuredno ili uopće ne vraćaju, čime će se ujedno smanjivati i dobici banaka, koje su upravo na temelju kreditne aktivnosti povećavale profitabilnost. Jašovič je pozvao vlasnike banaka da ne ustraju na isplatama dividendi iz prošlogodišnje dobiti već da taj novac upotrijebe za povećanje temeljnog kapitala. Iako slovenske banke još rade bilance za 2008. godinu, poznato je da su do kraja studenog generirale 408,6 milijuna eura ili 15,6 posto manje bruto dobiti u odnosu na kraj studenog 2007. godine. U cijeloj 2007. godini banke su ostvarile 412 milijuna eura neto dobiti. Središnja slovenska banka je i prošle godine pozivala na smanjenje isplate dividende, ali vlasnici su ipak iz slovenskih banaka povukli rekordne iznose dobiti, a država je samo na temelju dividende Nove Ljubljanske banke dobila 17 milijuna eura. U međuvremenu, slovenski ministar financija France Križanič najavio je kako će ovaj tjedan početi prodaja obveznica u vrijednosti milijardu eura, s rokom dospijeća od 3 do 5 godina. Točan datum izdanja obveznica još nije objavljen, a ako sve bude u redu, trebale bi biti emitirane do kraja veljače. „Krajem veljače podvući ćemo crtu i konačno reći je li projekt bio uspješan“, izjavio je Križanič. Obveznice bi trebale biti izdane na tzv. sindiciran način, kao referentne obveznice na evropskom tržištu, a mandat za prvo izdanje već imaju J. P. Morgan Securities, Societe Generale i Unicredit banka Slovenije. Vlada Slovenije je najavila kako kasnije planira izdati još jedno izdanje državnih obveznica, vrijedno milijardu eura, a datum izdanja i ročnost obveznica će ovisiti o uvjeta na tržištu. (Jagoda Radojčić)

Hrvatska: Mračne prognoze
Dodatni porast cijene zaduživanja na međunarodnom tržištu kapitala bi za hrvatsku državu, banke i poduzeća od četiri posto rezultirao rastom domaćih kamatnih stopa za 5,8 posto na kredite stanovništvu i 5,9 posto bodova na kredite poduzećima, pokazala je jučer objavljena studija Hrvatska narodne banke, što znači kako bi prosječna kamata na kunske kredite s deviznom klauzulom od 7,5 posto porasla na 13,5 posto. „Zbog detaljnijeg uvida u mehanizam prijenosa utjecaja porasta stranih kamatnih stopa i smanjenja hrvatskog izvoza na hrvatsko gospodarstvo, napravljena je simulacija pomoću dinamičkoga stohastičkog modela opće ravnoteže kalibriranog na hrvatskim podacima“ navodi se u uvodnom dijelu članka objavljenom u u posljednjem biltenu HNB-a pod nazivom 'Procijenjeni utjecaj krize na međunarodnom financijskom tržištu na hrvatsko gospodarstvo'. U hrvatskoj središnjoj banci su priopćili kako ta projekcija nije službeni stav središnje banke, nego jedna od analiza koja je u obzir uzela situaciju u kojoj zbog poskupljenja inozemnog financiranja rastu i ulazni troškovi domaćim bankama. Ako se financijska situacija u inozemstvu smiri, tada ni u Hrvatskoj neće doći do jačeg poskupljenja kreditiranja. Također, do jačeg rasta kamata vjerojatno neće doći i ako se banke odluče smanjiti profit ili ako HNB nastavi s daljnjim popuštanjem restriktivnih monetarnih mjera, kao što je i najavljeno. Ekonomski analitičari napominju kako treba uzeti u obzir i političku klimu jer je nakon pritiska hrvatske Vlade Zagrebačka banka je najavila a zatim odustala od povećanja kamata na stambene kredite s valutnom klauzulom od 0,5 posto od 1. siječnja 2009. Uz to, kako je priopćeno iz HNB-a, dio porasta kamata se već dogodio na lokalnom tržištu od dana pisanja analize. Također, postoji mogućnost da će inozemne matične banke hrvatskih velikih banaka procijeniti, čak i u slučaju nastavka krize u Evropi, kako im je ulaganje u Hrvatsku još uvijek najprofitabilniji posao, pa neće htjeti gubiti tržišnu poziciju i nastavit će s jakim i povoljnim financiranjem svojih banaka kćeri u Hrvatskoj. Zbog financijske krize inozemni izvori financiranja su već poskupjeli, i to više za poduzeća i državu nego za banke koje se financiraju kod matičnih banaka. Neki stručnjaci su mišljenja da kad se radi o prelijevanju poskupljenja inozemnih izbora financiranja na rast domaćih kamata, treba uzeti u obzir da u Hrvatskoj postoji jaka konkurencija banaka i želja za zadržavanjem tržišnih pozicija. To znači da će banke poskupljenje kredita odgađati što duže mogu, te da povećanje kamata, ako se dogodi, neće biti baš previše radikalno. Model HNB-a pokazuje kojim mehanizmima navedeni šokovi djeluju na hrvatsko gospodarstvo, te se tvrdi kako se nakon povećanja stranih kamatnih stopa povećavaju domaće kamatne stope. Navodi se i redoslijed u kojem se zbog smanjene domaće proizvodnje usporava rast investicija, zaposlenosti kao i plaća. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Zapošljavanje osoba s invaliditetom
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine utvrdila je Prijedlog zakona o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju osoba s invaliditetom. Prema prijedlogu ovog zakona, svaki poslodavac u BiH će biti dužan zaposliti bar jednog invalida na 39 uposlenih do kraja 2009. godine, odnosno barem jednog na 16 zaposlenih do kraja 2013. godine. Prijedlog zakona daje definiciju osoba s invaliditetom i pojma smanjene radne sposobnosti, te taksativno u pet kategorija utvrđuje koje se još osobe, u smislu ovog zakona, smatraju osobama sa invaliditetom. Prijedlog zakona predviđa i zapošljavanje ovih osoba pod općim i posebnim uvjetima, odnosno na otvorenom tržištu rada i u ustanovi ili gospodarskom društvu utemeljenom radi upošljavanja osoba sa invaliditetom. Do 31. prosinca 2009. godine subjekti na tržištu rada, u državnim organima, organima pravosuđa, lokalne uprave, javnim službama, ustanovama, fondovima, javnim poduzećima, gospodarskim društvima i drugim pravnim osobama koje nisu utemeljene za upošljavanje osoba s invaliditetom dužni su uposliti najmanje jednu invalidnu osobu na 39 uposlenih. Taj odnos se smanjuje sve do kraja 2013. godine, kada jedna invalidna osoba dolazi na svakih 16 uposlenih. Subjekti koji ne ispune ovu obvezu dužni su mjesečno, pri isplati plaća, obračunati i Fondu za poticanje rehabilitacije i osoba s invaliditetom uplatiti 25 posto prosječne plaće u Federaciji BiH za svaku osobu s invaliditetom koju su bili dužni, a nisu uposlili. Oni subjekti na koje se ova obveza ne odnosi dužni su svakog mjeseca, pri isplati plaća, uplaćivati Fondu 0,5 posto mjesečne bruto plaće svih uposlenih, izuzev ako i same zapošljavaju invalidne osobe na temelju utvrđenih kriterija. Zapošljavanje osoba sa invaliditetom pod posebnim uvjetima podrazumijeva i zapošljavanje onih s težim invaliditetom (70 posto invaliditeta) i toliko smanjenom radnom sposobnošću da nije opravdano očekivati njihovo zapošljavanje pod općim uvjetima, a obavlja se u ustanovi ili gospodarskom društvu utemeljenom upravo u ovu svrhu. A u Bosni i Hercegovini ukupno 38 posto zaposlenih misli da može da izgubi sadašnji posao čime se svrstavaju među umjerene pesimiste u svijetu, pokazala je jučer objavljena studija 'Medium Gallupa'. (Zinka Mujkić)

Srbija: Uskoro Fiatovi automobili iz Kragujevca
Generalni direktor 'Grupe Zastava' Zoran Radojević izjavio je da će u Kragujevcu u ožujku započeti proizvodnja 'punta', kao i da će ugovor biti potpisan slijedećeg tjedna. On nije želio iznositi detalje tog ugovor, ali je ipak otkrio da taj dokument ne sadrži broj automobila koji će se proizvoditi u Kragujevcu i dodao da su tvornički kapaciteti 20.000 tisuća automobile godišnje, ali je napomenuo kako uz minimalna ulaganja kapaciteti mogu biti povećani i na 40.000 automobila. Zamjenik gradonačelnika Kragujevca Nebojša Zdravković smatra kako početak proizvodnje automobile tipa 'punto 1.8.8' u ožujku u Kragujevcu znači početak primjene proizvodnog dijela ugovora koji je Vlada Srbije potpisala sa torinskim Fiatom. Zdravković je objasnio da je ugovor između tvornice 'Fiat automobili Srbija' i 'Zastava auto', tvornice koja je u sastavu novoformirane tvornice, neophodan, jer novoformirana srpsko-talijanska tvornica formalno-pravno još uvijek nije postala vlasnik imovine tvornice u Kragujevcu, kao i da će taj proces biti završen tek 15. travnja. Kada bi se na to čekalo, proizvodnja bi, rekao je Zdravković, u Kragujevcu mogla početi tek na ljeto. Direktor Centra za restrukturiranje u Agenciji za privatizaciju Aleksandar Ljubić je novinarima, nakon sastanka s generalnim direktorom novoformiranog poduzeća Giovannijem de Filipisom, predstavnicima lokalne uprave i ministarstva ekonomije, izjavio da će u početku svi dijelovi za proizvodnju novog modela 'punta' dolaziti iz Fiata. Broj proizvedenih automobila će biti usklađen s potrebama tržišta. Ljubić je rekao da je ideja da 'Zastavini' kooperanti u Srbiji što prije osvoje proizvodnju dijelova novog tipa 'punta', a kada se to dogodi onda se oni neće dopremati iz Torina. Zdravković je rekao da se očekuje da će Fiat do 31. ožujka uplatiti 200 milijuna eura, kako je predviđeno ugovorom, kao i da će u Kragujevcu do 2010. godine biti pokrenuta proizvodnja potpuno novog modela A klase. Zamjenik gradonačelnika negirao je bilo kakvu promjenu u pogledu rokova ugovora koji su potpisali Fiat i država Srbija. Generalni direktor poduzeća 'Fiat automobili Srbija' Giovanni De Filipis prisustvuje u Kragujevcu testiranju 'Zastavinih' radnika za posao u novoj kompaniji. Predsjednik sindikata 'Zastave' Zoran Mihajlović rekao je kako radnici sa zebnjom dočekuje generalnog direktora jer današnji dolazak Giovannija De Filipisa nije garancija da će početi proizvodnja novih automobila, kako je predviđeno ugovorom. „Mi od njega očekujemo da dobijemo odgovor što 'Fiat' u ovoj godini namjerava raditi, kakve su njegove poslovne aktivnosti i što mi možemo kao tvornica automobila, odnosno kao radnici da očekujemo u toku ove godine“, kaže Mihajlović. "Prognoze su različite. Svjetska ekonomska kriza je zahvatila velikim dijelom i 'Fiat'. Ono što je sigurno i nama sa zebnjom je pitanje kakva će ova godina biti, odnosno da li će ugovor biti implementiran onako kako je bio i preciziran potpisivanjem; možda dođe do nekog prolongiranja“, rekao je Mihajlović. Od ukupno 3.800 zaposlenih jučer je testirano 250, a anketiranje će se obavljati u grupama i pojedinačno do 26. veljače. U prvoj grupi koja je dobila pozive za testiranje nalaze se zaposleni u službi osiguranja, kontrolori proizvodnje i dio radnika angažiran na proizvodnji modela 'zastava 10'. Ugovorom između Fiata i države Srbije predviđeno je da novoformirana kompanija 'Fiat automobili Srbija' od "Zastave" u prvoj fazi preuzme oko 1.000 radnika, a u naredne dvije faze još oko 1.200 zaposlenih. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Plaćanje dugova
Državni dug Crne Gore na kraju prošle godine je iznosio 894,7 milijuna eura odnosno 26,8 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Prema posljednjim podacima ministarstva financija, unutrašnji dug iznosi 413 milijuna eura ili 12,4 posto BDP-a, dok je vanjski 481,7 milijuna eura ili 14,4 posto BDP-a. „Vanjski dug je u prošloj godini porastao 19,6 milijuna eura u odnosu na kraj 2007. godine“, navedeno je u Informaciji o državnom dugu. Iz postojećih kredita angažirano je 36,4 milijuna eura i to kod Međunarodne organizacije za razvoj (IDA), Kreditne banke za razvoj (KfNj), Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), mađarskog robnog, poljskog i kredita od Societe general banke, kao i transfernog robnog francuske Vlade za crnogorsku Elektroprivredu (EPCG). „Stanje je duga smanjeno na temelju redovnih otplata glavnice od oko 16,8 milijuna eura, a u njega je uključena otplata obaveza na temelju duga prema Japanu i Velikoj Britaniji u okviru Pariškog kluba povjeritelja”, priopćeno je u ministarstvu. Oni su dodali da je u potpunosti otplaćen i dug prema Anglo Jugoslav banci. Iz Ministarstva je objašnjeno da u iznos vanjskog duga nisu uključene obaveze iz neriješenih dužničkih pitanja prema Libiji, Kuvajtu, Češkoj i Slovačkoj, kao i UBS banci na temelju obveznica izdanih u okviru Londonskog kluba povjeritelja. Dug prema vladama četiri države Crnoj Gori je pripao raspodjelom nealociranog duga, odnosno 5,88 posto od 38 odsto za Srbiju i Crnu Goru, i u skladu sa Sporazumom o pitanjima sukcesije iz 2001. godine, u okviru Komiteta za podjelu financisjke aktive i pasive bivše SFRJ. U Ministarstvu očekuju da će u narednom periodu biti povučen robni kredit španjolske Vlade od oko pet milijuna eura za reciklažni centar u Podgorici, austrijske Erste Bank od šest milijuna i Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD) od 11 milijuna za projekt katastra, odnosno 6,5 milijuna eura za energetsku efikasnost. Očekuje se i povlačenje oko četiri milijuna eura iz kredita Evropske investicijske banke (EIB) za rehabilitaciju putova, a pet milijuna eura za otpadne vode. Potpisani su bilateralni sporazumi sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) i Švicarskom, u cilju formalno pravnog razgraničenja obaveza između Srbije i Crne Gore prema povjeriteljima iz Pariškog kluba, dok se oni sa Francuskom, Španjolskom i Nizozemskom usuglašavaju. Iz ministarstva su podsjetili da je u siječnju prošle godine održana i prva runda pregovora sa albanskim kolegama o klirinškom potraživanju Crne Gore prema Albaniji, ali i da će iznosi i način naplate potraživanja biti naknadno definirani zbog neodržavanja Komiteta za podjelu financijske aktive i pasive bivše SFRJ. Unutrašnji dug je, kako je saopćeno, u prošloj godini povećan za 137,9 milijuna eura, zbog usvajanja Zakona o obeštećenju korisnika prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja, kojim je planirana isplata zaostalih mirovina od ukupno 105 milijuna eura. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Diplomatski odnosi bez poteškoća
Premijer Kosova Hashim Thaci izjavio je kako ne očekuje uvjetovanja prilikom uspostavljanja diplomatskih odnosa između Crne Gore i Kosova. Komentirajući zahtjev crnogorskog predsjednika Filipa Vujanovića da se prije uspostavljanja diplomatskih odnosa Crnogorci uvrste u Ustav Kosova i osiguravaju uvjeti za povratak nealbanskog stanovništva u tu državu, Thaci je za kosovske medije izjavio kako „vjeruje da će uskoro biti uspostavljeni odnosi i na diplomatskom nivou, bez ikakvih uvjetovanja“. Predsjednik Vlade Kosova je kazao da su zahtjevi crnogorskog predsjednika ispravni i da Priština ima razumijevanja za njih. Thaci je, međutim, napomenuo da Vlada u Prištini svakodnevno radi na tome da se kućama vrate svi koji su napustili Kosovo. „Gradimo državu svih građana Kosova, a ne državu jedne ili dviju nacija“, dodao je Thaci te izrazio uvjerenje da će uskoro biti organizirane uzajamne posjete dužnosnika Kosova i Crne Gore. Kosovski predsjednik Fatmir Sejdiu najavio je ranije kako će ta zemlja početkom ove godine otvoriti ambasadu u Podgorici, dok je iz crnogorske vlade priopćeno da otvaranje ambasade u Prištini nije prioritet u širenju diplomatsko-konzularne mreže Crne Gore. Službena Podgorica je saopćila da su priznanje crnogorske manjine na Kosovu i osiguravanje povratka nealbanskog stanovništva iz Crne Gore nužne pretpostavke za postavljenje crnogorskog ambasadora u Prištini. Dužnosnici Albanije i Kosova su jučer također najavila organiziranje tzv. balkanskog Schengena, odnosno bezviznog režima za te dvije države, Crnu Goru i Makedoniju. Vlasti u Prištini i Tirani su saopćile da će bezvizni sporazum potpisati najkasnije za dva meseca, kao i da planiraju da služben zahtjev da se priključe toj inicijativi upute i vladama u Podgorici i Skopju. (Violeta Palaska)

Makedonija: Među najugroženijima u plinskoj krizi
Makedonija, zajedno s Bugarskom, Slovačkom, Srbijom i Bosnom i Hercegovinom je na listi Evropske unije najpogođenijih država plinskom krizom. Sama činjenica da Makedonija ima jednu od najnerazvijenijih i najneraširenijih plinskih mreža u Evropi dovoljna je da se sadašnja situacija pretvori u još veću dramu, objavili su jučer makedonski mediji. Prema analizi Koordinacijske grupe za plin u Bruxellesu, Makedonija je jedna od dvije-tri zemlje koje nemaju nikakve rezerve plina. Cilj sastanka Koordinacijske grupe za plin bio je ocijeniti situaciju i moguće iznalaženje rješenja za probleme, pri čemu je zatraženo da proizvođači plina, poput Norveške, Nizozemske, Velike Britanije, Rumunjske i Poljske, povećaju svoju proizvodnju. U međuvremenu, iz EVN Makedonija obavijestili su kako u potpunosti odbacuju neosnovane osude od strane makedonske Vlade jer, kako su rekli, oni rade sukladno svim Zakonima Makedonije i regulativama. Istaknuli su da i kupoprodajni ugovor u cijelosti poštuju te da ispunjavaju sve obveze, koje po njemu imaju. Do sada smo, u poboljšanje mreže i usluga uložili više od 85 milijuna eura, čime se značajno poboljšala opskrba električnom energijom, a defekti su smanjeni za 26 posto, piše u priopćenju iz EVN-a. Rukovodstvo tvrtke je dodalo da će i dalje nastaviti ulagati i raditi u interesu potrošača. (Vlado Naumovski)

Albanija: Kolaps zbog cijena nafte
Cijena lokalne proizvodnje nafte pala je na 29,62 američka dolara po barelu u posljednjem kvartalu prošle godine, odnosno 52 posto niže od cijene od 62,08 dolara po barelu koja je bila na kraju trećeg tromjesječja, priopćio je najveći dobavljač nafte iz albanskih izvora, Bankers Petroleum. Loši financijski rezultati primorali su ovu kompaniju da revidira investicijske planove za 2009. godinu. „Imali smo uspješan program revitalizacije i bušenja u 2008. godini, uključujući i pprvi horizontalni izvor na naftnom polju Patos Marinza i usprkos reduciranim troškovima proizvodnje u zadnjem tromjesječju kompanija se morala boriti i sa sniženim cijenama nafte“. Izjavio je direktor kompanije Abby Badwi. Kompanija Bankers Petroleum dio nafte prodaje albanskoj rafineriji ARMO, te uvozi u Italiju. Usprkos teškoj situaciji kompanija je uspjela povećati prihod za 110 milijuna dolara. On je rekao kako će se kompanija nastaviti proširivati proizvodnju i povećati izvoz a u prošloj godini je reaktivirano 11 bušotina, a 10 je već potpuno u funkciji te je izbušeno šest novih bušotina. Američko-švicarski konzorcij Refinery Associates of Texas & Anika Enterprises potpisao je prošle godine s Albanijom ugovor o kupovini jedinog albanskog pogona za preradu nafte. Za oko 195 milijuna dolara (125 milijuna eura) Amerikanci su kupili 85 posto tvrtke ARMO, jedine državne naftne tvrtke u Albaniji. Tvrtka ima dvije rafinerije, istraživački centar, 11 naftnih skladišta i mrežu benzinskih skladišta u vrijednosti 170 milijuna dolara (109 milijuna eura ). (Violeta Palaska)


Srijeda, 14.01.2009.

Slovenija: Veća ekonomska sloboda
Na ljestvici ekonomske slobode, koju od 1995. godine sastavljaju Heritage Foundation i Wall Street Journal, Slovenija je zaradila prosječnu ocjenu 62,9 te među 179 država zauzela 68. mjesto, bolje nego 2007. (60,6 posto), ali lošije nego 2006. (63,6 posto), objavili su jučer slovenski mediji. Prema podacima riječkog Adriatic Institute for Public Policy, koji sudjeluje u tom istraživanju, Slovenija je nazadovala na području trgovinske i fiskalne slobode, točnije zbog necarinskih uvoznih prepreka za pristup na tržište, odnosno (ne)posredne uloge države pri oblikovanju cijena lijekova, naftnih derivata i željezničkih prijevoza. Sloveniji se također predbacuje i velika državna potrošnja i spora privatizacija državnih poduzeća. Slovenija je smanjila trgovinski manjak te je uvoz prošle godine u studenom u države članice Evropske Unije iznosio 1,49 milijardi eura, a uvoz 1,7 milijarde eura. Izvoz je u usporedbi sa studenim 2007. bio za 14,2 posto manji, a uvoz također manji za 13,6 posto. Trgovinski je manjak tako iznosio 212,17 milijuna eura, što je za 87,78 milijuna eura manje nego u listopadu prošle godine. U prvih 11 mjeseci slovenski je izvoz u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine bio povećan za 3,2 posto, a uvoz za 8,3 posto. U spomenutom je razdoblju je vrijednost izvezene robe iznosila 18,6 milijardi eura, a one uvezene 21,4 milijarde eura. Vanjskotrgovinski manjak tako je iznosio 2,8 milijarde eura (u 2007. godini1,7 milijardi). (Jagoda Radojčić)

Hrvatska: Olakšice za djecu
Ovogodišnja sezona podnošenja poreznih prijava za 2008. nosi dvije novosti, a to ej da će ih po prvi put ispunjavati oko petnaestak tisuća pomoraca u Hrvatskoj, a druga je vijest malo olakšavanje poreznog tereta jer hrvatski građani nakon tri godine imaju pravo na veći, i to za 6,25 posto, osobni odbitak, neoporezivi dio dohodaka za njih same i uzdržavane članove obitelji, te je u skladu s tim porezni pritisak ove godine mekši. Porez će platiti pomorci koji prošle godine nisu plovili 183 dana. Za 6,25 posto su porasli osobni odbici, a sve druge olakšice: za zdravstvene, stambene, za mirovinsko, životno osiguranje ukalupljene su na 12.000 kuna. Pomorci koji su lani bili 183 dana i više na brodu će pisati prijave, ali neće platiti porez, a onima koji su bili manje vremena obračunat će se godišnji porez na dohodak. Kako se od ove godine i pomorci moraju prijavljivati, vjerojatno će prijava biti više od milijun, a budući da su osobni odbici povećani, i iznos povrata mogao bi preskočiti lanjskih 1,6 milijardi kuna. U srpnju prošle godine je osnovni osobni odbitak s 1600 kuna porastao na 1800 kuna, pa je osobni odbitak za 2008. s dosadašnjih 19.200 kuna porastao na 20.400 kuna. S tom su se promjenom proširili razredi za primjenu četiriju poreznih stopa, pa veći dio zarada zahvaćaju niže stope. Tako će godišnja porezna osnovica do 40.800 kuna biti oporezivana stopom od 15 posto (dosad je taj razred završavao s 38.400 kuna), idućih 61.200 kuna s 25 posto (prošle godine 57.600 kuna), 35 posto će se oporezivati daljnjih 183.600 kuna (prije 172.800 kuna), dok najviša stopa od 45 posto udara na sve iznad 285.600 kuna (dosad 268.00 kuna). Nisu povećane stambene olakšice, te za zdravstvene usluge, dopunsko i privatno zdravstveno, dobrovoljno mirovinsko te životno osiguranje. Za sve te namjene se ukupno može koristiti maksimalno 12.000 neoporezivih kuna godišnjeg dohotka, i to samo podnošenjem prijave. I ove godine građani svođenje konačnih računa oko poreza na dohodak s državom mogu obaviti od 1. siječnja do 28. veljače, kad je posljednji dan za slanje prijava poštom preporučeno ili osobnu predaju. Oni koji su primali samo plaće od jednog poslodavca ili više njih, ali ne istodobno, umirovljenici, građani koji su uz plaće dodatno zarađivali, ne moraju predavati prijave. Prijaviti su se obvezni oni koji su primali plaće i mirovine kod dva ili više poslodavaca istodobno, inozemne dohotke, obrtnici. Pravo na 12.000 kuna olakšice znači pravo na povrat kompletnog poreza na dohodak plaćenog na 12.000 kuna godišnje zarade. Netko će dobiti 1800 kuna povrata ako je prošle godine porez plaćao po najnižoj stopi, a onaj tko ga je plaćao po 45 posto, na istu će olakšicu dobiti 5400 kuna. Bit će i onih koji imaju pravo na korištenje olakšice, ali neće dobiti povrat jer lani nisu plaćali porez zbog premale plaće. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Smanjenje satnice umjesto otkaza
Kako bi se prevladala ekonomska kriza, potrebno je poticati izvozno orijentirane kompanije u BiH, povećati inozemne investicije i rasteretiti gospodarstvo, izjavio je jučer direktor Udruge poslodavaca BiH Alija Remzo Bakšić. „U zapadnim zemljama cijena rada je skuplja, a obzirom kako je potražnja proizvoda u padu, njihovi poslodavci počinju vršiti nabavke tamo gdje mogu nešto jeftinije proizvesti i kupiti, što je slučaj sa BiH, gdje je cijena rada manja. Tu priliku treba iskoristiti, jer je to jedini način da se kriza savlada“, rekao je on. Dodao je kako je uslijed nedavnih događanja na svjetskom financijsko-ekonomskom planu došlo do povećanja narudžbi nekih proizvoda iz Federacije BiH. Pristup Udruge poslodavaca BiH, koja okuplja poslodavce ukupno 4.000 tvrtki, nije otpuštanje radnika već smanjenje broja radnih sati tamo gdje to bude potrebno. Kroz ovaj program mjera stope doprinosa u ovoj godini smanjit će se za 3,5 posto, a do 2012. godine za 15 posto, a trebalo bi doći do ukidanja parafiskalnih taksi za turističke članarine. Za razliku od državnih tvrtki i ustanova, privatni poslodavci već nisu upošljavali višak radnika nego su se vodili ekonomskim principima. Zato u udruzi poslodavaca poručuju da su apsurdni navodi kako će poslodavci zloupotrebljavati krizu i rješavati se viška radnika stvarne bez potrebe. Profesor Ekonomskog fakulteta u Tuzli Izudin Kešetović. Smatra kako se lokalni poslodavci u svom radu nastoje ponašati vrlo racionalno i raditi s optimalnim brojem radnika, a država bi ih trebala ohrabriti poticajima kako bi zapošljavali radnike. „Vlasti bi u ovakvim slučajevima morale pomoći onima koji su ušli u razvojne programe, a ohrabriti one koji to nisu kako bi proširili proizvodne kapacitete i uposlili nove radnike“ naglasio je Kešetović. Direktor zeničke tvrtke Cimos TMD Casting Razim Lušničkić rekao je kako će biti slučajeva u kojima će poslodavci, vođeni kratkoročnim interesima, otpustiti određeni broj radnika. „Ovo je vrlo dobra prilika za rješavanje viška radnika, u kojoj će za taj potez biti okrivljen neko drugi. Ostaje se nadati kako će poslodavci ostati pošteni i sav teret krize neće svaliti na pleća radnika“ rekao je Lušničkić. Neki ekonomski stručnjaci vjeruju kako će poslodavci koji su došli na brzinu se obogatiti, vjerojatno, postupiti tako što će otpuštati radnike, jer im trenutna kriza ne ide naruku. Vlasnik mljekare Inmer iz Gradačca Nurdin Peštalić smatra da poslodavci nisu tako loši kao što se o njima priča te kako neće doći do zloupotrebe krize. „U ovo vrijeme rijetko koji poslodavac ima viška radnika i svi oni posluju na ekonomskoj opravdanosti rada. Ne vjerujem kako će biti zlouporaba, a kako bi se to u cjelosti osiguralo, država treba dati poticaj kako bi makar malo ublažila udare krize“, zaključio je Peštalić. (Zika Mujkić)

Srbija: Velike tečajne razlike
Kupovni i prodajni tečaj eura u bankama se razlikuju i do pet dinara. Narodna banka priopćila je da se tečajne liste formiraju slobodno. Dinar je u proteklih mjesec dana oslabio oko osam posto, pa je za jedan euro jučer bi bilo potrebno izdvojiti oko 92 dinara, dok je prije mjesec dana jedan euro vrijedio 86 dinara. I dok je pretjerano slabljenje domaće valute, utjecalo na realno smanjenje zarade koje građani primaju u dinarima, još više su bili oštećeni oni koji su u periodu prevelikih dnevnih oscilacija morali kupovati, a potom prodaju devize. U većini banaka, ali i mjenjačnica razlike između prodajnog i kupovnog tečaja strane valute idu i do pet dinara. Banke u Srbiji priopćile su kako se većim rasponom banke štite od toga da im netko proda devize skupo ili da ih banke prodaju jeftino i tako dođu u situaciju da naprave gubitak po osnovu tečajnih razlika. Banke kada kupuju ili prodaju devize otvaraju svoje devizne pozicije i izlažu se tečajnom riziku i ako devizno tržište nema dovoljno likvidnosti to znači da će imati teškoće da tu poziciju zatvore. U takvim uvjetima dolazi do rasta raspona. U Narodnoj banci napominju da banke u trgovini stranim valutama slobodno formiraju vlastite tečajne liste, odnosno mogu slobodno određivati raspone između kupovnih i prodajnih tečajeva prema svojoj poslovnoj politici. Prema propisima NBS, banke su obavezne da svakog radnog dana do 9.00 sati ujutro dostave minimalne i maksimalne iznose tečajeva po kojima će trgovati efektivom do kraja istog dana i to važi za sve valute iz tečajne liste banaka. Građanima Srbije koji mijenjaju euro za dinar, ili kupuju evropsku valutu savjetuje se da se dobro informiraju i da se opredijele za banku sa najpovoljnijim kursom. U centralnoj banci napominju i kako je propisom uređeno da jednom objavljene tečajne liste, banke ne mogu mijenjati u toku dana, pri čemu ne mogu mijenjati ni odluke o naplati provizija i naknada za mjenjačke poslove. „U slučaju da stanovništvo primijeti kako da poslovne banke u mjenjačkim poslovima primjenjuju tečajeve izvan raspona objavljenog na službenim stranicama NBS, molimo vas da o tome odmah obavijestite NBS pozivom Informativnog Centra brojeva 0800-111-110, od 8 do 21 sati, na temelju čega će NBS dalje reagirati“, napominju u Narodnoj banci. Primjena kupovnog, odnosno prodajnog tečaja eura najproblematičnija je prilikom odobravanja, odnosno isplate kredita sa deviznom klauzulom. Dosadašnja politika mnogih banaka bila je da se prilikom odobravanja kredita primjenjuje srednji tečaj Narodne banke, a da se pri otplati kredita rate računaju po prodajnom kursu banke. Narodna banka je više puta opomenula komercijalne banke, da takva poslovna politika nije korektna prema klijentima i apelirala na građane da se prilikom uzimanja kredita u stranoj valuti informiraju, po kojem tečaju se kredit odobrava, a po kom isplaćuje. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Bez Vladine pomoći zaustavljanje proizvodnje
Gotovo 4000 radnika moglo bi u KAP-u i Rudnicima boksita ostati bez posla, a čija kreditna zaduženja kompanije iznose nekoliko desetina milijuna eura. U tom slučaju nastao bi poremećaj u likvidnosti cjelokupnog financijskog sistema Crne Gore, jer KAP čini od 50 do 80 posto poslovanja velikih sistema - Luke Bar, Željeznice Crne Gore, a značajan je poslovni partner još stotinjak firmi. KAP će prestati sa radom do kraja ovog mjeseca, ukoliko Vlada ne reagira pravovremeno i osigura podršku, kao što su to učinile vlade SAD, Kine, Rusije i pojedinih zemalja Evropske Unije, osiguravajući podršku kompanijama koje su od interesa za nacionalnu ekonomiju, poručeno je jučer iz menadžmenta uz podsjećanje kako je ta kompanija suočena s nedostatkom obrtnog kapitala, a zalihe sirovina su pri kraju. „KAP je danas suočen sa jednim od najozbiljnijih iskušenja u povijesti svog postojanja, tako da je u ovom trenutku ključan pravovremen odgovor Vlade Crne Gore za pitanja koja su od vitalnog interesa za opstanak Kombinata. Pregovarački tim CEAC-a i KAP-a ponudio rješenje koje može osigurati dalje poslovanje KAP-a u postojećim uvjetima tržišta, sudbina kombinata, prerađivačkih tvornica, te zaposleni ovise od odluke Vlade, upozoravaju iz menadžmenta tvrdeći kako je KAP ispunio sve obaveze iz kupoprodajnog ugovora koje se odnose na prvu i drugu investicijsku fazu, tvrde u menadžmentu. Iako suočen sa izuzetno nepovoljnim trendovima u industriji i objektivnim poteškoćama u poslovanju, kao odgovoran investitor, KAP je ispunio i značajan dio obaveza predviđenih u trećoj investicijskoj fazi. U protekle tri godine KAP je vratio naslijeđene dugove (preko 100 milijuna eura), redovno izmirivao obaveze prema dobavljačima, isplaćivao zarade zaposlenima točno u dan i umnogome doprinosio stabilnom poslovanju kompanija čiji je poslovni partner. U protekle tri godine KAP je izdvojio značajna sredstva za stipendiranje djece radnika KAP-a, dodatna usavršavanja zaposlenih, suradnju sa Metalurškim fakultetom, sponzorstva, donacije i pojedinačne pomoći građanima Crne Gore. Proizvođači aluminija u svijetu suočavaju se sa znatnim posljedicama globalne krize. Pored smanjenja proizvodnje od 10 do 60 posto, primjenjuju strategije smanjenja troškova, jer će opstati samo one kompanije koje uspiju smanjiti troškove. Jučer je cijena aluminija na LME 1520 dolara, dok je proizvodna cijena aluminija u KAP-u značajno veća od prodajne. Gotovo cijelu proteklu godinu KAP je uporno apelirao da se razgovara i postigne dogovor o ključnim pitanjima, vitalnim za njegov opstanak. U međuvremenu, ionako tešku financijsku situaciju Kombinata, u kome troškovi energije učestvuju sa oko 42 posto, dodatno je otežala globalna kriza, koja je rezultirala drastičnim padom cijene aluminija na Londonskoj burzi metala, saopćeno je iz Kombinata. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Struje nema i do petnaest sati
Građani na Kosovu se suočavaju s iznimno niskim temperaturama, ali i pojačanim redukcijama električne energije kojima su naročito izloženi Srbi na Brezovici, centralnom Kosovu i Kosovskom Pomoravlju, objavili su jučer kosovski mediji. Direktor Elektrodistribucije u Kosovskoj Mitrovici Radoje Krečković izjavio je da su srpske sredine na Kosovu svrstane u 'C' grupu potrošača koje Kosovska elektro korporacija (KEK) tretira kao osobe koja ne plaćaju račune za utrošenu električnu energiju. Krečković je istaknuo da su u veoma teškoj situaciji srpske sredine na centralnom Kosovu, Kosovskom Pomoravlju i naročito na Brezovici odnosno općini Štrpce gdje lokalno srpsko stanovništvo bez električne energije provode i po petnaest sati dnevno. Koordinator za odnose sa javnošću Kosovske elektro korporacije (KEK) Suljmija Kika izjavila je jučer da je opskrbiljivanje električnom energijom na Kosovu znatno otežano i da su na snazi pojačanje redukcije električne energije. Kika je rekla da je otežana proizvodnja električne energije u termoelektrani Kosovo 'B' u Obiliću, zbog toga što su velike količine ugljena smrznute i da je zbog toga obustavljena proizvodnja u bloku B2. Koordinator KEK-a je dodala da Kosovo u toku dana uveze 175 mega Vati po satu električne energije dok u večernjim satima uvoz dostiže 215 mega Vati po satu. Na Kosovu su prema njenim riječima na snazi redukcije električne energije po sistemu ABC. Potrošači 'A' kategorije se snabdijevaju četiri sata sa strujom dok su posle toga slijedeća dva bez električne energije, potrošači u kategoriji 'B' dva sata imaju električnu energiju, a četiri nemaju, dok u kategoriji 'C', potrošači električnu energiju imaju jedan sat a onda su bez nje narednih pet“, rekla je Kika. U grupu A spadaju one osobe koja redovno izmiruju račune za struju, grupa B su oni koji djelomično plaćaju račune a u grupi C su oni potrošači koji ne izmiruju dugovanja prema KEK. (Violeta Palaska)

Makedonija: Moguće oduzimanje licence
Iz EVN Makedonija obavijestili su kako u potpunosti odbacuju neosnovane osude od strane makedonske Vlade jer, kako su rekli, oni rade sukladno svim Zakonima Makedonije i regulativama, objavljeno je jučer u makedonskim medijima. Istaknuli su da i kupoprodajni ugovor u cijelosti poštuju te da ispunjavaju sve obveze, koje po njemu imaju. Do sada smo, u poboljšanje mreže i usluga uložili više od 85 milijuna eura, čime se značajno poboljšala opskrba električnom energijom, a defekti su smanjeni za 26 posto, navodi se u priopćenju iz EVN-a. Rukovodstvo tvrtke je dodalo da će i dalje nastaviti ulagati i raditi u interesu potrošača. Vlada Republike Makedonije priopćenjem je reagirala na objavljene izvještaje EVN-a u nekim medijima, još jednom ih moleći da poštuju zakon i ne zloupotrebljava svoju poziciju. Vlada je priopćila kako putem medija EVN je stavila pritisak na makedonsku Vladu, dodajući da će sigurno dobiti podršku od Beča. Makedonska Vlada traži da EVN počne raditi prema zakonima i prema kupoprodajnom ugovoru koji su potpisali. Ukoliko neće te ako se nastave električni defekti i nekvalitetna opskrba strujom, makedonska Vlada više neće tolerirati EVN kao ulagača u Makedoniji. S početkom ove godine, makedonski Državni elektroprijenosni sustav-operator MEPSO je spriječio s 1. siječnja da EVN Makedonija uvozi struju za pokrivanje komercijalnih gubitaka zbog navodne neravnoteže elektroenergetskog sustava. MEPSO je tom prilikom zatražio od makedonske Regulatorne komisije za energetiku da oduzme licencu za trgovinu strujom austrijskoj tvrtki EVN. Naime, U MEPSO-u tvrde da Austrijanci nisu dali točne informacije Elektranama Makedonije (ELEM) o uvozu struje, koji se vršio bez dozvole. Ova mjera je sukladna je Zakonu o energetici a vrši se zato što je u prvih pet dana 2009. godine, EVN svjesno i namjerno radio na debalansu sustava, nedozvoljenim uvozom struje, tvrdi MEPSO. (Vlado Naumovski)

Albanija: Bolja ekonomska suradnja s Makedonijom
Intenziviranje suradnje poduzetnika iz Makedonije i Albanije je inicirano na nekoliko zajedničkih stastanaka predstavnika dviju zemalja. Prema nekim izvorima, makedonski i albanski poduzetnici su na zajedničkim sastancima uspjeli uspostaviti most suradnje radi potrage za perspektivnim tržištima. Sastanak su organizirale Gospodarska komora za male tvrtke u Makedoniji i Gospodarska komora Tirane, kako bi međusobno upoznale prilike na tržištima. Na sastanku u Tirani sudjelovali su predstavnici tvrtki iz područja industrijske proizvodnje i građevinarstva, a glavna tema bila je energetska učinkovitost. Albanija je intenzivirala suradnju i sa Srbijom. Robna razmjena između Srbije i Albanije dostigla je prošle godine iznos od oko 76 milijuna dolara. Srbija je, pritom, ostvarila suficit, jer je izvezla robu u vrijednosti 65 miliona dolara, dok je uvoz iz te susjedne zemlje iznosio 11 milijuna dolara. Srbija je u Albaniju prošle godine najviše izvozila električnu energiju, proizvode i otpatke od željeza i pšenično brašno, dok je najviše uvozila toplovaljane šipke, bitumen i betonsko željezo. Privredna suradnja Srbije i Albanije bila bi bolja ukoliko bi bili potpisani sporazumi o fito-sanitarnoj, sanitarnoj i veterinarskoj suradnji, zatim u sektoru carine, energetike, telekomunikacija i zračnog i cestovnog prijevoza putnika i roba. Albanija vjeruje kako je turizam velika šansa te zemlje i da taj sektor igra veoma važnu ulogu u ukupnom izvozu. Prošle godine Albanija je imala prihod od turizma 805 milijuna eura, dok se u 2009. godini ta vrijednost procjenjuje na milijardu eura. /Violeta Palaska)


Utorak, 13.01.2009.

Slovenija: Neskloni Južnom toku?
Slovenska Vlada razmišlja o smanjenju ovisnosti o ruskom zemnom plinu,a kako bi smanjila ovisnost o ruskom zemnom plinu, udio kojega je veći od 55 posto u ukupnoj slovenskoj plinskoj energetskoj bilanci, Vlada više nije sklona obvezujućim odredbama koje bi joj donio projekt 'Južni tok', objavili su jučer slovenski mediji. 'Južni tok' je novi plinovod kapaciteta 30 milijarda prostornih metara plina na godinu, kojim bi ruski plin jednim krakom protjecao ispod Crnog mora do Bugarske, Srbije, Madžarske, Slovenije, Austrije i Italije. „Priključenjem na 'Južni tok' ostala bi ovisnost o ruskom plinu, ali bi otpala ovisnost o ukrajinsko-ruskom sporu. No Slovenija, kad je riječ o nafti i plinu, mora osigurati što više neovisnih izvora“, rekao je slovenski ministar gospodarstva Matej Lahovnik. Prema njegovim riječima, plinovod "Nabucco" kao projekt Evropske unije je ozbiljan nadomjestak ruskom projektu, a kojim bi se osigurao plin iz Kaspijskog bazena. Lahovnik je naglasio i da Slovenija mora ubrzati gradnju drugog bloka nuklearke u Krškom, izgraditi šesti blok termoelektrane u Šoštanju i dovršiti niz hidroelektrana na Savi te na taj način smanjiti ovisnost o stranim energentima. Slovenski mediji navode kako se Lahovnik zauzima za ležerniji obveze Slovenije u projektu 'Južni tok' o kojemu pregovaraju ruski Gazprom i slovenska tvrtka Geoplin. Slovenska Vlada treba još odlučiti o pojedinostima, jer se očekuje da će ovaj tjedan u Sloveniju doći direktor Gazproma Aleksej Miller i razgovarati s premijerom Pahorom o opskrbi plinom. Opskrba plinom u Sloveniji je stabilna, a Dirketor Geoplina, Alojz Stana, potvrdio je da će slovenski potrošači imati neometanu opskrbu plinom. Stana je optimistično najavio normalizaciju opskrbe plinom tijekom ovog tjedna, jer se nazire kraj rusko-ukrajinskog spora. "Iz skladišta u Austriji trenutno dobivamo otprilike 60 posto plina, dok ostatak dobivamo preko Alžira i EU", istaknuo je Stana. Iz Geoplina su poručili kako su uspjeli osigurati i isporuku plina iz hrvatskog skladišta te se tako povećala raspoloživa količina plina za slovenske potrošače. Neometana isporuka je osigurana i za prvih nekoliko dana sljedećeg tjedna, ukoliko potrošnja ostane u okviru najavljene, te ukoliko ne dođe do nedostatka plina na nekom od trenutno osiguranih izvora. (Jagoda Radojčić)

Hrvatska: Obrađene sumnjive transakcije
Prema jučer objavljenim podacima, u Hrvatskoj je prošle godine ‘oprano' 855,74 milijuna kuna. Hrvatski ured za sprječavanje pranja novca je prošle godine imao 259 sumnjivih slučajeva prikrivanja njegova pravog izvora u koje je bilo umiješano 815 fizičkih ili pravnih osoba. Prema posljednjem izvještaju, obrađeno je ukupno 3650 sumnjivih transakcija nakon kojih su Državnom odvjetništvu, MUP-u, Financijskom inspektoratu i Poreznoj upravi za daljnju istragu dostavljena 94 slučaja. Ukupni iznos potencijalno prljavog novca dosegnuo je iznos od 855,74 milijuna kuna. Ured je prošle godine surađivao i sa 37 inozemnih ureda, a ukupno je provjereno 1918 fizičkih osoba. Kako se navodi u priopćenju ureda, među najteža kaznena djela koja se vežu uz pranje novca ubrajaju se slučajevi organiziranoga kriminaliteta, tajni računi i zloupotreba korištenja državnih sredstava, utaje poreza, korupcije u postupcima privatizacije, liječničke korupcije i pranje novca povezano s organiziranom trgovinom drogom i nezakonitim migracijama. Ivica Maros, predstojnik Ureda, objasnio je kako sumnjive transakcije koje su prijavile banke same po sebi nisu nezakonita, već sumnjiva karaktera, jer upućuju na indicije o neobičnoj, nelogičnoj ili pravno i ekonomski neopravdanoj aktivnosti u cilju prikrivanja pravog izvora novca. Sumnjivih slučajeva je prošle godine bilo čak 25 posto manje nego u 2007. godini kada je financijska SOA imala 322 slučaja s ukupno 1240 sudionika te 3385 sumnjivih transakcija. Državnim je tijelima na daljnji postupak dostavljeno 120 predmeta sa sumnjom u prikrivanje pravog izvora novca u ukupnoj vrijednosti 921,04 milijuna kuna. Kako obavijesti o transakcijama sadržavaju podatke koji su bankarska tajna, kao i osobne podatke, a u vezi su sa sumnjom u pranje novca koja se može pokazati i neosnovana, nemoguće je saznati podatke o konkretnim slučajevima kao i podatke koji se prosljeđuju drugim tijelima ili inozemnim uredima. Evropska komisija, State Department kao i američki ured FinCEN ocijenili su da je hrvatski Ured jedan od učinkovitijih u regiji, ali da je Državno odvjetništvo i sudstvo usko grlo u lancu. O tome govore i dosada samo dvije presude i 15 optužnica vezanih uz pranje novca. I to usprkos činjenici što je Ured od početka rada 1998. do kraja 2007. otvorio čak 2122 predmeta od kojih su 524 sumnjiva slučaja proslijeđena mjerodavnima. Novi Zakon o sprječavanju pranja novca koji je na snazi od ove godine ograničava poslovanje s gotovinom za strance. Sve pravne i fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost ne smiju obavljati naplatu u gotovini u iznosu većem od 105 tisuća kuna ili 15 tisuća eura u poslovima s nerezidentima, maksimalno po jednoj transakciji. Ova mjera ne zabranjuje gotovinsko poslovanje, nego ga ograničava i preusmjerava na banke i druge financijske institucije, pojašnjavaju u Uredu. Velika opasnost od širenja pranja novca dolazi i putem novih tehnika plaćanja, prije svega putem interneta, online poslovanja s vrijednosnicama i drugih e-financijskih transakcija. Usto, Hrvatska je sve više izložena i investicijama koje svoje izvore imaju ne samo u off shore zonama već i u fondovima koje je teško identificirati zbog propisa u zemljama u kojima se nalaze, a za koje se ne zna otkud im kapital i tko im je stvarni vlasnik. (Petar Grabovac)

Bosna i Hercegovina: Bez novaca za poticaj investicija
Poticaj inozemnim stranim investitorima od ukupno dva milijuna KM, koji je planiran Nacrtom budžeta institucija BiH, će najvjerojatnije izostati, izjavio je jučer Fuad Kasumović, zamjenik ministra financija i trezora Bosne i Hercegovine. On je rekao da planirana budžetska potrošnja mora biti smanjena kako bi bilo osigurano više novca Fondu za povratak. „Trebamo namaknuti 35 milijuna KM za ovaj fond, zbog čega će neki od budžetskih izdataka biti smanjeni, a poticaji stranim investitorima biti će prvi na udaru“, objasnio je Kasumović. On smatra kako ne bi ni trebalo izdvajati poticaje za inozemne investitore. Davanje poticaja stranim investitorima su i ranije kritizirali domaći privrednici, a najveća zamjerka je bila što se radi diskriminacija između domaćeg i inozemnog kapitala. Avdo Rapa, potpredsjednik Privredne komore Federacije BiH, rekao je da ne vidi svrsishodnost ovih izdataka. „To je nepotrebna donacija inozemnim kompanijama, dok istovremeno vlast stalno govori da nema novca za pomoć domaćoj ekonomiji“, naglasio je Rapa. Za Jozu Križanovića, predsjedavajućeg Kluba poslanika SDP-a u parlamentu BiH, upitan je, ne samo rad Fonda za podršku stranim investitorima nego i Agencije za promociju stranih investicija (FIPA), dok Alija Remzo Bašić, direktor Udruženja poslodavaca Federacije BiH, smatra da za privlačenje stranih investicija treba prvenstveno pronaći adekvatne mjere ekonomske politike. Direktor FIPA Haris Bašić istaknuo je da je Fond za podršku stranim investitorima opravdao postojanje i da su to prepoznali Svjetska banka i OECD. Odgovarajući na primjedbe na rad Fonda i FIPA, Bašić je rekao da one dolaze od ljudi koji ništa nisu učinili za lokalnu privredu. Fond za podršku stranim investitorima u prošloj godini za 24 kompanije odobrio je poticaje u iznosu od 10.000 do 300.000 KM za ulaganja obavljena u 2007. godini, kazao je Haris Bašić, direktor FIPA. „Podsticaji su dani na temelju javnog natječaja. Kao kriteriji vrednovani su visina investicije, broj uposlenih radnika, zaštita okoliša, izvoz i ulaganja u nerazvijena područja. Listu sačinjava Odbor Fonda, a odobrava je Vijeće ministara BiH", kazao je Bašić. Najviše posticaje prošle godine su dobile tvrtke 'Studen Agrana' i 'Bimal' iz Brčkog, 'Cimos', koji je ulagao u nekoliko gradova, 'Perutnina' Breza i 'Presal' Široki Brijeg. U međuvremenu je postalo upitno investiranje indijske kompanije u Koksno-kemijski kombinat (KHK) Lukavac. Neizvjesno je kada će biti zakazana prodaja 15 posto udjela koji Koksno-kemijski kombinat (KHK) Lukavac ima u firmi GIKIL, iako je bila najavljena za početak ove godine. Novcem od prodaje ovog udjela po cijeni od oko sedam milijuna KM trebaju se izmiriti obaveze za doprinose, otpremnine i zaostale plaće za 250 radnika koksare. Upitno je da li će se indijski GSHL, suvlasnik firme GIKIL, moći pojaviti kao kupac 15 posto udjela iako se na njega računalo. Indijci nisu uložili 46 milijuna KM, što je bila njihova obaveza. Postoji varijanta da taj dug bude reprogramiran, ali Vlada Tuzlanskog kantona od indijske kompanije traži bankovnu garanciju, ali do sada nije ništa napravljeno. (Zinka Mujkić)

Srbija: Povećanje PDV-a?
Ministrica financija Diana Dragutinović u jučerašnjem obraćanju medija nije isključila mogućnost povećanja poreza na dodanu vrijednost u 2009, što ovisi od makroekonomske situacije u zemlji. Dragutinović je izjavila kako obrana fiksnog kursa zahtijeva ogromne devizne rezerve, a one nisu vreća bez dna. „Ne isključujem mogućnost povećanja PDV-a, ali samo u krajnjoj nuždi. Važno je kakva će u ožujku biti makroekonomska situacija. Ako dođe do smanjenja domaće potražnje, uz pad svjetske potražnje, od povećanja stopa PDV je bolje rešenje uvećanje deficita države“, izjavila je Dragutinović. Prema njenim riječima, mnogo je bolje da u periodu pada privatne potražnje država preuzme ulogu da taj pad neutralizira i osigura što jeftinije realne izvore za pokrivanje deficita. Ministrica financija je rekla kako je plan državne blagajne kompromis između željenog i mogućeg, a da će vrijeme pokazati da li će i kada doći do rebalansa budžeta. „Država mora biti spremna za alternativni scenarij i prilagođavanje“, zaključila je ona, te je također ocijenila kako planirani prihodi budžeta u iznosu od 698 milijardi dinara jesu realno mogući, ali da nema garancija da će se ostvariti. Ona je navela da je budžet Srbije temeljen na pretpostavljenom ekonomskom rastu od tri i po posto i stopi inflacije od osam posto. Prema njenim procjenama, ako rast i inflacija budu niži, pa, samim tim, i prihodi od PDV i poreza na dobit, moguće su dvije opcije. Prva je da se prilagode rashode tim prihodima. Zakon ministarstvu financija daje mogućnost da prilagodi potrošnju, odnosno da privremeno odustane od nekih rashoda. Druga mogućnost je osiguravanje jeftinih kreditnih sredstava za pokriće deficita da bi se ostvario veći privredni rast. Upitana ima li rešenja za stabilan kurs dinara, ministrica financija je odgovorila da je fleksibilni devizni tečaj teorijski superiorniji od fiksnog. „Stabilnost kursa zahtijeva devizni priljev pet-šest milijardi eura godišnje. Prošle godine je taj priljev bio za 50 posto niži, što je presudno utjecalo na kretanje kursa“, izjavila je Dragutinović i dodala da je najvažniji zadatak da se uvjeri privatni sektor da vrati deviznu štednju u domaće banke, a ako to pođe za rukom srbijanskoj Vladi, na dobrom je putu da kroz krizu prođe bez mnogo žrtava i sa stabilnim kursom. Upitana da li je spremna za ustupke sindikatima, prvenstveno javnog sektora, ukoliko se njihov pritisak za proširenje prava poveća, ona je rekla da kao ministar financija ne može to prihvatiti, jer za budžet to znači troškove koji su veći za više od 40 milijardi dinara, bez osiguravanja trajnog izvora njihovog financiranja. „Dakle, da bi to bilo izvodljivo, moraju se trajno povećati porezne stope, na primjer PDV, za najmanje dva i poj postotna poena, sa 18 na 20,5 posto", rekla je ministarka financija Srbije. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Redovne i stabilne mirovine
U crnogorskom mirovinskom fondu PIO jučer je priopćeno da će sve obaveze prema umirovljenicima uredno izmirivati. Mirovine će biti sigurne i redovne i neće biti normativnih ograničenja. U Crnoj Gori mirovine će se usklađivati 1. siječnja i 1. srpnja, izjavio je jučer Radoje Žugić, direktor Fonda PIO. „Globalna ekonomska kriza može pogoditi i Crnu Goru. Na saniranju eventualnih posljedica preventivno moramo djelovati kroz suradnju Ministarstva zdravlja, rada i socijalnog skrbi, ministarstva financija, Porezne uprave, banaka kod kojih Fond PIO ima sačuvane depozite kao osnovicu za isplatu mirovina i kolateral kredita. Osnovni cilj je redovnost mirovina. Dnevno pratimo likvidnost Fonda. Sa poreskom upravom imamo izvanrednu suradnju. Pored povećanog zapošljavanja evidentno je i smanjenja rada u sivoj ekonomiji, ali ima još prostora za povećanje financijske discipline“, istaknuo je Žugić. On je podsjetio na prošlu, izvanrednu godinu u kojoj su prihodi stalno povećavani, rashodi rasli i stvoren je prostor za poboljšanje materijalnog položaja umirovljenika. Na temelju Zakona o obeštećenju 2008. godine su isplaćene dvije rate duga, u travnju i listopadu, izvanredno povećanje od 10 posto. Drugu izvanrednu povišicu od, također, deset posto umirovljenici će dobiti 20. siječnja, sa prosinačkim čekom. Na siječanjskom čeku koji će umirovljenici dobiti u veljači iznos će biti uvećan za postotak koji MONSTAT objavi u drugoj polovini siječnja. Optimizam u Fondu temelje na dobroj naplati doprinosa i domaćinskom poslovanju, pojeftinjenju mirovinske administracije. Za ovu godinu je planiran budžet u iznosu od 373 milijuna eura, od čega su dvije trećine doprinosi, a ostalo transfer iz državnog budžeta. Projekcije su realne, kažu, iako se od 1. siječnja stopa doprinosa za mirovinsko invalidsko osiguranje sa 21 posto smanjuje na 20,5 posto. Smanjenje doprinosa na bruto zarade nije negativno utjecalo, već naprotiv, došlo je do proširivanja osnovice obveznika doprinosa. Iz privatiziranih tvrtki redovnije se uplaćuju značajni prihodi za doprinose. Učešće troškova stručne službe u operativnim izdacima za pet godina smanjeno je četiri puta, sa 9,3 posto na 2,5 posto. Od mjera racionalizacije planirano je da Fond ove godine uštedi oko pola milijuna eura, a da se ne ugrozi funkcioniranje mirovinske administracije. Već nekoliko godina socijalna davanja umirovljenicima financiraju se od ušteđenog novca. Pred praznike je započeo sa radom hotel 'Gorsko oko' u centru Žabljaka. Nekadašnji višenamjenski dom ustupljen je na korištenje Fondu PIO na period od pet godina. Taj će dom u funkciji odmora i oporavka umirovljenika, kao i odmaralište PIO u Ulcinju, u čijem sklopu će poslovati. U zimskim mjesecima je na tržištu, a ljeti će ga koristiti umirovljenici. U hotelu, kapaciteta 100 ležaja, je devet dvokrevetnih soba, 15 poluapartmana i sedam apartmana. Da bi i umirovljenici dali skroman doprinos uštedama predloženo je da odmor umjesto sedam traje šest dana, a da participacija bude euro više, odnosno šest eura na dan. (Vladimir Zeković)

Makedonija: Još uvijek inflacija
Makedonija je u inflaciji, a prošlu godinu je završila s prosječnom stopom inflacije od 8,3 posto, objavili su jučer makedonski mediji. U prosincu 2008. godine, u usporedbi s istim mjesecom 2007. godine, ona je iznosila 4,1 posto. Prema posljednjim podacima makedonskog Državnog zavoda za statistiku, inflacija u prosincu prošle godine, u odnosu na studeni, zabilježila je porast od 0,3 posto. Ovi podaci svjedoče o tome da Makedonija prošle godine nije ušla u zonu deflacije, no stručnjaci prognoziraju kako će se to dogoditi ove godine. Svi su suglasni u mišljenju da će u uvjetima globalne krize deflacija, a ne inflacija postati novi globalni problem za kreiranje politike, izjavio je profesor na Evropskom sveučilištu, Zoran Ivanovski. A trgovinski deficit u Makedoniji je 2,6 milijardi dolara. Obim robne razmjene Makedonije u razdoblju od siječnja do studenog 2008. godine povećan je za 31,8 posto u usporedbi s istim razdobljem 2007. godine, pri čemu je pokrivenost uvoza izvozom 58.5 posto. Trgovinski deficit u razdoblju od siječnja do studenog 2008. godine iznosio je 2.662.629.000 dolara. Prema podacima makedonskog Državnog zavoda za statistiku, ukupna vrijednost izvoza robe iz Makedonije iznosila je 3.748.123.000 dolara, a uvoza 6.410.753.000 dolara. Makedonija najviše izvozi fero-nikal, proizvode od željeza i čelika i odjeću, a najviše uvozi sirovu naftu, električnu energiju i motorna vozila za prijevoz. (Vlado Naumovski)

Albanija: Završena misija MMF-a
Albanska Vlada priopćila je kako ne nastavlja svoj sporazum s MMF-om o nadzoru gospodarstva. Umjesto toga misija će imati ograničenu promatračku ulogu vezanu za dva ili tri glavna gospodarska parametra. Sporazumom se okončava 17-godišnja misija MMF-a u Albaniji. Ministar financija Ridvan Bode izjavio je kako su albanske institucije ostvarile potrebnu zrelost za upravljanje financijama zemlje. Pa ipak, MMF je upozorio kako će posljedice globalne financijske krize pogoditi Albaniju u prvoj polovici 2009. godine. A ministarstvo unutarnjih poslova pozvalo je albanske građane na podnošenje zahtjeva za elektronske osobne iskaznice prije ponedjeljka (12. siječnja), što je rok koji je postavila Vlada. Zamjenik ministra unutarnjih poslova Ferdinand Poni izjavio je kako će svi oni koji ne podnesu zahtjeve izgubiti pristup javnim uslugama i povlasticama dok ne dobiju nove osobne iskaznice. On je pogotovo spomenuo javne službenike, umirovljenike i studente kao skupine koje će najviše osjetiti moguće sankcije. Cilj vlade jest završetak procesa do konca lipnja, kada promatrači očekuju održavanje općih izbora. (Violeta Palaska)


Ponedjeljak, 12.01.2009.

Slovenija: Smanjen trgovinski deficit
Prema posljednjim podacima vanjskotrgovinski deficit Slovenije je u studenome prošle godine za 87,78 milijuna eura manji nego u listopadu. Slovenija je u studenom prošle godine snizila vanjskotrgovinski deficit na 212,17 milijuna eura, što je za 87,78 milijuna eura manje nego mjesec ranije. Pritom je izvoz na godišnjoj razini smanjen za 14,2 posto, a uvoz za 13,6 posto. U države članice Evropske unije je izvezeno robe u vrijednosti 1,49 milijardi eura, a uvoz je iznosio 1,7 milijardi eura. U prvih 11 mjeseci 2008. godine slovenski izvoz je, prema privremenim podacima, na godišnjoj razini povećan za 3,2 posto, a uvoz za 8,3 posto, objavio je državni ured za statistiku. U tom razdoblju Slovenija je izvezla robe u vrijednosti 18,6 milijardi eura, a uvezla za 21,4 milijardi eura pa je tako trgovinski deficit iznosio 2,8 milijardi eura, a u istom razdoblju 2007. godine je iznosio 1,7 milijardi eura, dok je pokrivenost uvoza sa izvozom iznosila visokih 86,8 posto. A slovenski premijer ocijenio je ulazak Slovenije u eurozonu kao važnu investiciju. Dvije godine nakon ulaska u eurozonu Slovenija taj potez može ocijeniti kao važnu investiciju, zbog koje je sigurnija u svakom pogledu, posebice u svjetlu financijske i gospodarske krize, izjavio je Borut Pahor u Bratislavi, gdje će prisustvovati svečanosti uvođenja eura u Slovačkoj. Slovenska je politika nakon uvođenja eura obraćala pažnju na cijene približno 6 mjeseci, rekao je Pahor. Kada je popustila pozornost politike i nevladinih organizacija, cijene su eksplodirale. Euro nije bio jedini razlog za to, upozorio je premijer, no bio je jedan od njih. Kada je postao valuta, euro je bio popraćen s mnogo više sumnji nego danas, podsjetio je Pahor. (Jagoda Radojčić)

Hrvatska: Osporavanje osobnog identifikacijskog broja
Nakon što je odlukom Vlade hrvatsko ministarstvo financija uvelo psobni identifikacijski broj (OIB) zaredale su brojne rasprave u javnosti o mogućoj manipulaciji novim 'OIB brojem'. Prema saopćenju Ministarstva OIB jej stalna oznaka svake osobe koju tijela javne vlasti koriste u svakodnevnom radu kod razmjene podataka i prilikom upisa osoba u službene evidencije. Osobni identifikacijski broj (OIB) je i osnova za upis podataka i kao takav nije tajan podatak, ali se štite svi podaci upisani putem OIB-a. „Naravno da se OIB ne smatra javnim podatkom, ali se prema načinu korištenja toga broja ne štiti sam OIB, kao stalna oznaka osoba, koji će biti i iskazan na identifikacijskim ispravama, već zaštiti podliježu podaci koje se mogu dohvatiti putem OIB-a. Upravo je radi toga na stranicama www.oib.hr pružena mogućnost upita o OIB-u upisom odgovarajućih elemenata“, saopćeno je iz Ministarstva financija na upit o napisima u hrvatskim medijima kako bilo tko kome je poznat nečiji jedinstveni matični broj građana ili broj osobne iskaznice može jednostavno doći do tuđeg OIB-a. Tako su na nekim internet portalima, uz podsjećanje da se još uvijek lako može doći do podataka o nečijem JMBG-u na internet stranicama nekih institucija, objavljeni podaci o OIB-ima istaknutih hrvatskih političara i gospodarstvenika. Iz Porezne uprave su podsjetili da je OIB stalna oznaka svake osobe koju tijela javne vlasti koriste u svakodnevnom radu kod razmjene podataka i kod upisa osoba u službene evidencije. OIB se sastoji od 11 znamenki koje se određuju slučajnim odabirom te na taj način ne pokazuju vezu s osobom kojoj je broj dodijeljen pa se OIB ne smatra u tom dijelu osobnim podatkom. OIB će biti sadržan na identifikacijskim ispravama, na računima prema posebnim propisima, a koristit će se i u platnom prometu te će na taj način biti i široko dostupan, navode u ministarstvu kako kako nema straha od zloupotrebe podataka. Oni su naglasili da je OIB osnov za upis podataka i kao takav nije tajan podatak, a da će sve institucije podatke upisivati putem OIB-a i u skladu sa svojim propisima štititi ostale podatke upisane putem OIB-a te javno omogućiti dostupnost samo onih podataka koji se ne smatraju tajnim podacima. „Stvaranje Središnje baze podataka na način da se putem OIB-a na jednom mjestu mogu prikupiti svi podaci ne znači javnost tih podataka. Uvid u podatke upisane putem OIB-a imat će samo ovlaštene osobe i institucije s tim da će oni putem OIB-a moći ostvariti uvid samo u one podatke za koje su ovlašteni. Središnji registar, u kojem će se putem OIB-a moći vidjeti svi podaci, bit će samo na jednom mjestu za točno određene ovlaštene službenike Porezne uprave uz maksimalnu zaštitu svih upisanih podataka“, saopćeno je iz Ministarstva. (Miroslav Bašić)

Bosna i Hercegovina: Raskid ugovora
Sindikat tvornice duhana Mostar (FDM) je najavio da će zatražiti od Agencije za privatizaciju (APF) raskid kupoprodajnog Ugovora sa bugarskom firmom 'Pazardžik-BT', izjavila je za bosansko-hercegovačke medije predsjednica Sindikata Mevlida Tojaga. Prema njenim riječima, iako je 67 posto kapitala FDM-a prodano prije pola godine najboljem ponuđaču, a to je u ovom slučaju bio bugarski kupac, ništa od postignutog dogovora tada nije ispunjeno. „Bugarska tvrtka 'Pazardžik' nije isplatila zaostale plaće radnicima koje je obećala, a nije poštovan ni bilo koji drugi detalj iz Ugovora. U posljednjih nekoliko mjeseci, odmah nakon privatizacije trebalo je biti već proizvedeno 600 tona cigareta, međutim strojevi u FDM-u ugašeni su u rujnu 2007. godine i od tada nema procesa proizvodnje“, izjavila je M. Tojaga. Prema njenim riječima, sve dok kupac ne uplati ili zaostale plaće radnicima ili jednu ratu na ime neplaćenih poreza prema Poreznoj upravi Federacije BiH radnici FDM-a neće više dozvoliti kupovanje vremena. „Znamo kako su obaveze prema 122 radnika FDM-a narasle na sada skoro 1,5 milijuna KM. Također, već je trebalo doći do uplate bar jedne rate zaostalih poreznih obaveza, ali ni to nije ispunjeno. Prema njenim riječima, sindikat ima informaciju da je ovog tjedna zakazan sastanak u sjedištu APF sa bugarskim kupcem. „Mi jednostavno tražimo ili poštivanje Ugovora ili njegov raskid“, rekla je ona. Ona je dodala kako se mnoge stvari trebaju riješiti do 26. siječnja, za kada je zakazan sastanak Upravnog odbora APF koji jedini ima nadležnost raskinuti Ugovor sa bugarskim kupcem. Još u srpnju 2008. godine direktor APF-a Enes Ganić je prezentirao sve ove navode o investicijama i zaposlenju radnika. FDM postoji 135 godina, i svoj rad nije prekidala ni tokom posljednjeg rata. U međuvremenu, proizvodnja duhana u Posavini mogla bi se prekinuti. Razlog tomu je niska cijena duhana i poticaji koji su nedovoljni za održavanje proizvodnje. Đuro Kopić predsjednik Udruge proizvođača duhana Posavina izjavio je kako se cijena duhana nije mijenjala posljednjih deset godina dok su s druge strane svi ostali troškovi kao i cijene repromaterijala rasli. 'Zato ove godine tražimo povećanje poticaja za duhan na dvije marke. Ako takav poticaj ne bude prihvaćen, bit će to veliki problem za proizvođače duhana', rekao je Kopić. On drži kako bi se poticaji morali isplatiti već u veljači, a ne u svibnju, jer tada poticaj gubi svoju osnovnu funkciju, a to je poticanje proizvodnje. Problem je, kaže, što se repromaterijalima cijene dižu upravo u travnju i svibnju, pa proizvođači gube na cijeni njihove kupovine 20-30 posto. Uz to cijene repromaterijala su čak za duplo veće nego u državama koje ih proizvode. Proizvođači duhana će tražiti i da se za poljoprivredu iz proračuna Federacije izdvaja 6 posto. (Zinka Mujkić)

Srbija: Mjere protiv krize
Srbijanski ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić najavio je da Vlada Srbije priprema mjere za izlazak iz ekonomske krize na temelju dogovora sa bankarima, sindikatima i privrednicima. Dinkić je izjavio da će do kraja siječnja biti donesen program mjera koje će biti fokusirane na tri segmenta, a to je poticanje likvidnosti privrede i održavanje zaposlenosti, realizaciju državnih investicija i štednju u državnoj upravi. On je precizirao da će druga grupa tih mjera biti usmjerena na državne investicije, prije svega u infrastrukturu, radovi na Koridoru 10, obnova i modernizacija energetskih postrojenja, a treći paket tih mjera biti će usmjeren na racionalizaciju potrošnje u državnom aparatu. Dinkić je naveo kako taj program mjera dolazi sa zakašnjenjem, ali je naglasio da je to bilo zbog sagledavanja i analize cjelokupne situacije i ocijenio kako je bolje reagirati i sa kašnjenjem, nego potrošiti ogroman novac na pogrešnu mjeru koja može biti kontraproduktivna. Prema njegovim riječima, Srbija je u specifičnoj situaciji i po tome što nije izvor krize, već se suočava sa posljedicama, što donekle uvjetuje potpuno drugačiji pristup rješavanju problema privrede i društva. Dinkić je ocijenio kako upravo zbog toga treba djelovati obrambeno i da štitimo privredu i radna mjesta. Ministar ekonomije je ukazao da privreda neće moći računati na mogućnost smanjenja poreznih stopa, ali i naglasio da neće doći ni do njihovog povećanja. On je najavio da će predložiti i da se za izvjestan broj poduzeća skrati rok vraćanja poreza na dodanu vrijednost. Ministar je najavio da će biti predloženo da se kriterij za utvrđivanje tko je pretežni izvoznik ublaži, tako da tu uđu i oni koji 50 posto svog prometa ostvaruju izvozom, i da to budu poduzeća koja imaju makar dva milijuna eura izvoza“, rekao je Dinkić. Iako privrednicima neće biti olakšano smanjenjem poreznih stopa zbog, kako je rekao ministar, 'prenapregnutosti budžeta' njima će biti dana mogućnost da od travnja konkretnim prijedlozima pomognu najavljenu giljotinu propisa koja će, kada bude provedena značajno olakšati i pojeftiniti njihovo poslovanje. Sumirajući ekonomske rezultate u 2008. godini, Dinkić je ocijenio da su bili dobri, kada se uzmu u obzir osnovni parametri, a to su rast BDP-a od 6,3 posto i jednoznamenkastu inflaciju, ali da nas veliki izazovi čekaju u ovoj godini. Prehrambena i auto industrija će biti one industrijske grane koje će imati perspektivu u narednom periodu, ocijenio je Dinkić, ali nije isključio mogućnost dolaska nekih stranih proizvodnih kompanija koje bi zbog smanjenih troškova poslovanja mogle premjestiti svoju proizvodnju u Srbiju. Dinkić je ukazao da privatizacija poduzeća tokom ove godine neće biti laka jer mnogi razmišljaju i vode računa kako da postojeći biznis očuvaju i da rijetko tko razmišlja o širenju poslova i novim investicijama. Povodom aktualne situacije u kompaniji 'Jat airways', koje se našla u teškoj situaciji nakon neuspjele privatizacije, Dinkić je naveo da je ministarstvo ekonomije uputilo prijedlog Vladi Srbije i ministarstvu financija da se odobri odgovarajuća pozajmica iz privatizacijskih prihoda koja bi omogućila isplatu dobrovoljnog socijalnog programa, a da se nakon toga odmah izdaju državne garancije za kupovinu na leasing četiri nova aviona. (Milijana Radulović)

Crna Gora: Izgovori za otpuštanje radnika
Ekonomska kriza za koju se procjenjuje da će se ove godine preliti i na Crnu Goru, može biti izgovor poslodavcima za otpuštanje starijih radnika, u cilju osvježavanja kolektiva mladom radnom snagom, izjavio je generalni tajnik Unije slobodnih sindikata (USS), Srđa Keković. On smatra da će crnogorske građane najviše pogoditi otpuštanja u industriji i trgovini, dok će očekivani manjak posla u građevinarstvu i turizmu biti više na teret ne-stanovnika. „Sindikat nema mnogo raspoloživih mehanizama da zaštiti radnike od otpuštanja, pogotovo nakon usvajanja novog Zakona o radu, koji je po tom pitanju dao neograničene mogućnosti poslodavcima”, rekao je Keković. On je najavio kako će USS zaposlenima koje poslodavac pokuša bezrazložno otpustiti pružiti pravnu i sindikalnu podršku, kao i da će pokušati da se izbori za što bolji socijalni program i veće otpremnine. Povećanje zarada je, prema njegovim riječima, nužno i očekivano u ovoj godini, a iznos će ovisiti isključivo od uloge sindikata u pregovorima sa socijalnim partnerima. „Zarade u Crnoj Gori neopravdano dugo su stagnirale. Najniža cijena rada je posljednjih sedam godina povećana samo pet posto, iako su u tom periodu divljale cijene robe i usluga“, podsjetio je Keković. A u Direkciji za mala i srednja poduzeća ocijenjeno je kako je svjetska ekonomska kriza već kroz usporavanje utjecala na poslovanje crnogorskih malih i srednjih poduzeća, iako su to fleksibilniji sistemi od velikih kompanija. Savjetnik za komunikaciju u Direkciji za razvoj malih i srednjih poduzeća (DMSP), Dragana Bjelobrković Vukčević, saopćila je da je usporavanje započetih investicija glavni problem sa kojim su suočene te firme uslijed globalne krize. „Mali i srednji poduzetnici su kao probleme izazvane krizom naveli i otežanu naplatu, odnosno dužničko-povjeriteljske odnose, kao i teži pristup novcu kod banaka“, izjavila je Bjelobrković Vukčević. Ona je podsjetila da su predstavnici DMSP i malog i srednjeg biznisa u Crnoj Gori razgovarali o utjecajima krize na njihovo poslovanje, kako bi zajedno analizirali trenutno stanje i izazove sa kojima se taj sektor suočava. Bjelobrković Vukčević je najavila da će aktivnosti, koje DMSP ove godine bude provodila na polju razvoja malih i srednjih poduzeća, biti istovremeno usmjerene i na pomoć u suzbijanju posljedica krize sa kojima se budu suočavale te firme. Ona je ocijenila kako je kreiranje stimulativnog poslovnog ambijenta kontinuiran proces, koji se ne smije prekinuti. „Očekujemo da će aktivnosti na tom planu u ovoj godini doprinijeti još boljem poslovnom okruženju, odnosno nesmetanom razvoju poslovanja u Crnoj Gori“, rekla je Bjelobrković Vukčević. DMSP je u cilju unaprjeđenja domaćeg poslovnog ambijenta prošle godine realizirala Program eliminiranja prepreka za razvoj poduzetništva i posebnu pažnju posvetila njegovom i upravljanju godišnjim operativnim planovima. (Vladimir Zeković)

Kosovo: Pomoć Albanije oko uvoza
Privredna komora Albanije osigurati će dovoljno prehrambenih za potrebe Kosova, ukoliko vlada u Prištini bude prinuđena blokirati uvoz roba iz Srbije i BiH, objavili su jučer kosovski mediji. Tokom dvodnevnih sastanaka predstavnika Privredne komore Kosova i Tirane, čiji su predstavnici bili dio delegacije Albanije, koju je predvodio albanski predsjednik Bamir Topi, dogovoreno je da Privredna komora Tirane pomogne i podrži kosovske privrednike da pronađu tržište za robu koju trenutno uvoze iz Srbije i BiH. „Predstavnici Privredne komore Tirane izražavaju bezrezervnu spremnost podržati Kosovo u svim ekonomskim procesima kako se ne bi osjetili efekti koje može da ima mogući embargo robe iz Srbije i Bosne i Hercegovine“, rekao je predsjednik albanske privredne komore Gjokë Uldedaj. Predsjednik Privredne komore Kosova, Besim Beqaj izjavio je da su tokom dvodnevnih susreta sa svojim kolegama iz Albanije razgovarali o potrebi pripreme zajednice poduzetnika na Kosovu za situaciju koja će uslijediti nakon završetka glavne arterije koja povezuje Kosovo sa Albanijom, autoputa Drač-Morino-Merdare, koja će omogućiti veće učešće poduzetnika i poslovanja na albanskom tržištu, odnosno albanskih proizvoda na kosovskom tržištu. Tokom razgovora je ocijenjeno da je Kosovo pred izazovom kako pronaći način da osigura reciprocitet u okviru ostvarivanja odredbi sporazuma CEFTA. „Ocijenjeno je da će ponašanje Srbije i BiH koje ne priznaju službene dokumente Republike Kosovo natjerati dužnosnike Kosova da poduzmu recipročne mjere, odnosno da blokiraju uvoz roba iz ovih zemalja“, rekao je Beqaj i ocijenio da će u tom pravcu Albanija moći igrati značajnu ulogu u umanjenju posljedica takvog izazova. Vlasti u Srbiji i BiH su od 3. prosinca zabranile uvoz i tranzit roba sa Kosova budući da u dokumentima koji prate robu stoji pečat Carina Kosova, umjesto UNMIK carina kako je bilo do tada. Vlada Kosova je krajem prosinca najavila da će biti prinuđena primijeniti recipročne mjere, ako se spor ne riješi u sekretarijatu sporazuma CEFTA u Bruxellessu. (Violeta Palaska)

Makedonija: Interes za MAT
Tri velike zrakoplovne tvrtke kao i jedan investicijski fond iskazale su interes za ulazak u vlasničku strukturu MAT-a. Iz MAT-a su potvrdili ove informacije, ali nisu htjeli odavati imena potencijalnih ulagača niti detalje o načinu na koji bi se ulaganje ostvarilo. Iako Makedonski aviotransport trenutno ima brojne probleme u poslovanju, zainteresiranost za makedonsku zrakoplovnu tvrtku proizlazi iz činjenice da ima sve svjetske standarde u zrakoplovnom prometu, a i sama Makedonija je interesantno tržište s velikim razvojnim potencijalima u zrakoplovnom prometu. To potvrđuje i IOSA certifikat, koji je MAT dobio prije nekoliko mjeseci, a daje se tvrtkama koje imaju visoku sigurnost leta. Nakon što su MAT i makedonska Vlada potpisali aneks ugovora kojim će Vlada RM postaviti svojeg predstavnika u Odbor direktora ove zrakoplovne tvrtke zbog uvida i kontrole rada MAT-a, makedonski premijer Nikola Gruevski izjavio je kako to ne znači i stavljanje privatne tvrtke pod vladinu kontrolu. „Makedonska Vlada nije niti planirala niti će staviti pod svoju kapu privatnu tvrtku MAT. To je sto posto privatna tvrtka i takvom će ostati. Ona nema nikakve veze s makedonskom Vladom i neće je imati“, izjavio je tom prilikom premijer Nikola Gruevski. Ugovor koji su potpisali Vlada Republike Makedonije i MAT važeći je do 2010. godine. Krajem prošle godine je makedonska Agencija za civilno zrakoplovstvo zaprijetila da će prizemljiti Makedonski aviotransport – MAT, ako ne isplati reprogramirani dug u iznosu od 110.000 eura. U MAT-u su priopćili su kako su šokirani i iznenađeni ovom najavom direktora Agencije, Zorana Krstevskog, tim više jer je makedonska Vlada odgovorila na apel MAT-a za moratorijem dugova prema državi. Makedonska Vlada je avioprijevozniku dala i podršku u sporu s Eurocontrolom, koji mu je zabranio letove prema Italiji i Njemačkoj zbog dugova. Agencija za civilno zrakoplovstvo objasnila je svoju najavu činjenicom da MAK ne plaća niti tekuće obveze, niti se ne pridržava dinamike otplaćivanja duga sukladno ugovoru o reprogramiranju dugovanja. (Vlado Naumovski)

Albanija: Nova eksplozija u skladištu streljiva
U eksploziji u skladištu streljiva u Albaniji poginula je jedna djelatnica. Četrdeset petogodišnja žena poginula je u u Policanu, u Albaniji, nakon eksplozije u skladištu za demontiranje streljiva, što je navelo albanskog ministra obrane Gazmenda Oketu da pozove na striktnije zaštitne mjere. Središte za demontiranje priprema se započeti podulji proces smanjenja velike količine starog streljiva koje još uvijek postoji u Albaniji. Sredinom ožujka u velikoj eksploziji u skladištu u Gerdecu, 20 kilometara sjeverno od Tirane, poginulo je 25 osoba i uništeno preko 300 kuća i tvrtki na tom području. U kolovozu prošle godine albanski stručnjaci uništili su 1.300 tona streljiva. Proces uništavanja oko 1.300 tona nepotrebnog streljiva u vojnoj bazi u Draču završen je 20. kolovoza, nakon dva mjeseca rada. Ministar obrane Gazmend Oketa pomogao je u nadziranju procesa. U velikoj eksploziji streljiva u Gerdecu 15. ožujka poginule su 24 osobe, ozlijeđeno je 300, a brojni domovi su uništeni. NATO od tada provodi posebni program obuke za albansku vojsku u svezi s uništavanjem starog streljiva i opreme naslijeđene od komunističkog režima. (Violeta Palaska)