Hrvatska

Bez dijaloga bogatog Zagreba i siromašnih rođaka iz provincije

Piše: Jagoda Radojčić

O privrednim i političkim prednostima decentralizacije u Hrvatskoj se relativno rijetko govori. Vjerojatno stoga što se iz politički generiranog straha od regionalizma manje-više uspješno skrivaju nastojanja oko koncentracije moći u rukama centralnog aparata. Ponekad se čini kao da nomenklature nisu izvukle pouku iz zastranjivanja bivše države: samo je na prvi pogled lakše održavati državno jedinstvo ideološko-represivnim mjerama. Uspješnije je i dugovječnije da vezivno tkivo zemlje budu ekonomski interesi. Uz to, decentralizacija bi pridonijela daljnjoj demokratizaciji i liberalizaciji. Regionalna i lokalna samouprava trebale bi imati mnogo veće ovlasti u prostornom planiranju, upravljanju i gospodarenju prostorom, u mjerama za provedbu zaštite okoliša i provedbi načela održivog razvoja, a županije značajno veća sredstva za uspješno realiziranje svojih koordinativnih funkcija, za provedbu mjera ujednačavanja društvenog standarda i za poticanje ravnomjernijeg unutarregionalnog privrednog razvoja. Hrvatska je daleko od razvijenih zemalja EU koje 20 do 25 posto svojih javnih financija raspodjeljuju na regionalne i lokalne zajednice.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Grad Zagreb je u 2006., s 11,14 milijardi eura bruto domaćeg proizvoda, imao udjel od 32,6 posto u ukupnom hrvatskom BDP-u (34,21 milijarda eura), dok je BDP glavnoga grada po stanovniku od 14.208 eura bio gotovo dvostruko veći od hrvatskog prosjeka. Kako je Splitsko-dalmatinska županija u toj godini imala BDP po stanovniku od 5977 eura, to je bilo za gotovo 70 posto manje od zagrebačkog rezultata, dok je za državnim prosjekom zaostajala za 22,4 posto. Naime, BDP po stanovniku u Hrvatskoj je 2006. iznosio 7705 eura, a od tri hrvatske statističke regije, iznad tog prosjeka bila je samo sjeverozapadna Hrvatska, dok su od županija iznad prosjeka samo tri: Grad Zagreb, Istarska i Primorsko-goranska županija. Od sedam županija jadranske Hrvatske, dvije su imale iznadprosječan BDP po stanovniku - Istarska s 9768 eura, ili 26,8 posto iznad prosjeka, te Primorsko-goranska s 9149 eura, ili 18,7 posto više od državnog prosjeka. Više od 7000 eura (7309) imala je Dubrovačko-neretvanska županija, a manje od 6000 eura po stanovniku u regiji jadranske Hrvatske imale su tri županije - Splitsko-dalmatinska (5977 eura), Zadarska (5680 eura) i Šibensko-kninska (5432 eura), koje tako za državnim prosjekom zaostaju od 22,4 do 29,5 posto. BDP po stanovniku za regiju sjeverozapadna Hrvatska u 2006. iznosio je 9883 eura, što je 28,3 posto iznad hrvatskog prosjeka. Nešto ispod prosjeka, 5,8 posto manji, bio je u jadranskoj Hrvatskoj, gdje je iznosio 7258 eura, dok je s 5440 eura BDP po stanovniku u srednjoj i istočnoj (panonskoj) Hrvatskoj bio manji od prosjeka države za čak 29,4 posto.

Od još pet županija u sjeverozapadnoj regiji, blizu prosjeka države je Koprivničko-križevačka, sa 7454 eura po stanovniku, dok najviše, za gotovo 30 posto, zaostaju Zagrebačka i Krapinsko-zagorska županija s oko 5425 eura. Za prosjekom Hrvatske najviše zaostaje regija srednje i istočne Hrvatske, u kojoj od ukupno osam županija tri imaju BDP po stanovniku ispod 5000 eura: Požeško-slavonska (4904 eura), Vukovarsko-srijemska (4627 eura) i Brodsko-posavska (4167 eura). S tim iznosima ove županije za više od 30 posto zaostaju za hrvatskim prosjekom, a Brodsko-posavska je ujedno i županija s najnižim BDP-om po stanovniku - 45,9 posto nižim od državnog prosjeka, a oko 3,5 puta manjim od Zagreba. Najbliže hrvatskom prosjeku u statističkoj regiji srednje i istočne Hrvatske je Sisačko-moslavačka županija sa 6374 eura BDP-a po stanovniku, što je 17,3 posto manje od prosjeka.

Dostignute privredne regionalne razlike u korist Zagreba i njihovo stalno povećanje pokazuju da na sistem odlučivanja i raspodjele državnog novca hrvatska metropola ima neprimjereno velik utjecaj, a to je posljedica centralizacije upravljanja državom. Postojeća razina centralizacije u Hrvatskoj je neodrživa jer vodi daljnjem rastu disproporcija i slabljenju ukupne gospodarske moći zemlje. Po udjelu lokalnih i regionalnih vlasti u javnim financijama Hrvatska je među evropskim zemljama pri samom dnu. Fiskalni kapacitet jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave vrlo je neujednačen u pogledu visine ali i vrste prihoda, kao i vrste rashoda i njihova rasporeda u proračunima. Odgovornost za neprihvatljive regionalne disproporcije u razvoju zemlje je na državi i vlasti koja je vodi, kao najvećem i najodgovornijem poslodavcu jer se kroz proračun ili putem državnih poduzeća upravlja s više od 50 posto bruto proizvoda Hrvatske. Od svojih regija država ubire više prihoda nego što se rasporedom tih prihoda ostavlja lokalnoj i regionalnoj samoupravi. Centralizirani državni mehanizmi u regionalnim programima ne raspoznaju nacionalne privredne interese, a regionalne i lokalne vlasti najčešće nemaju dovoljno ovlasti niti sredstava za samostalno provođenje regionalnih i lokalnih programa. Država centralizirano upravlja velikim javnim tvrtkama širom zemlje. Kako sada stvari stoje, nemoguć je ozbiljan dijalog između bogatog Zagreba i siromašnih rođaka iz provincije.

Crna Gora

Centralna banka pozitivno ocjenjuje aranžman s MMF-om

Piše: Miodrag Aleksić

''Vrlo je teško reći koliko je Crna Gora blizu aranžmana sa MMF-om, ali je sigurno da bi on djelovao stabilizirajuće na Crnu Goru i ekonomske tokove u njoj'' , ocijenio je povodom početka razgovor a s predstavnicima MMF-a u nedavnom razgovoru s novinarima guverner Centralne banke Crne Gore Ljubiša Krgović. Prema njegovim riječima ''aranžman s Fondom može biti vrlo koristan, osobito sada kad je MMF pokazao izuzetnu fleksibilnost u prihva ć anju crnogorskih uvjet a. Djelovao bi stabilizirajuće na Crnu Goru. Bankarski sektor, budžet i mnoge druge stvari bile bi znatno izvjesnije i sigurnije. To bi poboljšalo ambijent za nošenje s problemima u realnoj ekonomiji. Ukoliko bi svjetska kriza krenula u nekom drugom pravcu, Crna Gora bi sa aranžmanom imala rezervnu varijantu za drastičnije djelovanje u pogoršanim uvjetima''.

Krgović je naveo kako je ''…teško precizno reći kada bi moglo doći do zaključenja aranžmana. Lako bih procijenio da to zavisi samo od Centralne banke. Oko tako važnih pitanja treba, međutim, postići više konsenzusa - među stranački, konsenzus s Vladom, koja je najvažnija institucija i ima ključnu riječ. Sva t ko oko ovog aranžmana ima svoj kut gledanja - jedan kut političke stranke, koje konstitui raju Vladu, drugi Centralna banka, treći Vlada kao cjelina... Iz svega toga trebamo izabrati najbolje rješenje za Crnu Goru. Na početku smo razgovora s predstavnicima Fonda, koji je pokazao iznimno fleksibilan odnos oko naših neusuglašenih pitanja. Točnije, MMF je pokazao realan odnos. Crna Gora sada treba procijeniti što želi od aranžmana i da li treba ući u njega. Ovaj aranžman nije rezerviran samo za krizne ili teške situacije u ekonomiji države. Među zemljama koje su ušle u aranžman sa MMF-om ima i onih koje su bile prisiljene i kojima je to bilo neophodno kako bi zaustavile negativne trendove poput Islanda, Ukrajine, a dijelom i Mađarske. Srbija je, s druge strane, ušla u aranžman iako nije bila u teškoj situaciji. Ušli su u to bez novca, kako bi imali rezervu i uzeli novac kada se za tim pojavi potreba ''.

Guverner je rekao kako Centralna banka smatra da je za Crnu Goru bilo korisno ući u aranžman i kada je ekonomija bila u ekspanziji te da isti stav ima i danas. N a novinarsko pitanje da li je tada stav Vlade, odnosno Ministarstva finan c ija bio drugačiji od stava Centralne banke, crnogorski guverner je odgovorio kako u tome nije bio problem već da ranije nije bilo moguće postići konsenzus oko nekih pitanja unutar Vlade i koalicijskih partnera.

Na pitanje št o bi MMF tražio kao uvjet od Crne Gore za sklapanje aranžmana, Krgović je rekao kako je sada o tome pre rano pričati. ''Odnosi sa MMF-om, odnosno međunarodnim finan c ijskim institucijama ne djeluju po principu št o oni od vas traže, nego zemlja prezentira ono što je njena politika, a MMF procjenjuje da li je to s njihovog aspekta zdrav put ili ne. Razmjenjujemo argumente, a nakon što se oni us u glase zemlja je obavezna ispuni ti ih. Na taj način pokazuje da je ozbiljan partner - država koja zna kako se nosi ti s problemima. To je suština odnosa sa međunarodnim financijskim institucijama u kojima se sagledava realnost onoga što se planira . Svaka zemlja od MMF-a može uzeti novca proporcionalno kvoti koju ima u MMF-u. Ta kvota se množi sa nekom brojkom. Crnogorska kvota je 30 miliona eura. Da li bi se ona množila sa dva, tri, pet, osam u slučaju sklapan ja aranžmana sada je teško reći . Bitno je da je ovaj fond i po tom pitanju vrlo fleksibilan. Zavisi od procjene koliko će nam novca trebati.''

Na novinarsko pitanje da li će i u Crnoj Gori poput Srbije, Hrvatske, Makedonije i BiH ljudi masovno ostajati bez posla guverner Centralne banke je izjavio kako to u prvom redu ovisi o razvoju situacije u KAP-u, Željezari, građevinarstvu i turizmu. Prema njegovim riječima ''najveći izazov je kako će se najznačajniji segmenti realnog sektora nositi s krizom i u kojoj će mjeri država biti u mogućnosti pomoći. Bilo bi iznimno dobro da se osigura uredno servisiranje iz budžeta. Ako sve to uspijemo osigurati, možemo na relativno prihvatljiv način pokušati razriješiti probleme. U turizmu i građevinarstvu Crna Gora se uglavnom oslanjala na radnu snagu iz ino zemstva, zato one značajnije ne bi trebale utjecati na nezaposlenost. Pored ovih kompanija i grana bitno je što će se događati u javnom sektoru - državnoj i lokalnoj administraciji. Imamo dobre izglede, ali je previše otvorenih pitanja '' .

Srbija

Pokušaj presijecanja gordijskog čvora uzajamnih otimanja tvrtki u 90-ima

Piše: Bojan Pavičević

Poduzeća s područja bivših jugoslavenskih republika koja imaju organizacijske dijelove u Srbiji, moći će do 30. rujna riješiti status svoje imovine, odlučeno je nedavno na telefonskoj sjednici Vlade Srbije. Time je za jošnekoliko mjeseci prolongirana primjena Uredbe o zaštiti imovine dijelova poduzeća sa sjedištem na teritoriju bivših jugoslavenskih republika, ali je malo onih koji vjeruju kako će to pitanje biti riješeno i u dodatnom roku, osobito zato jer je teret reguliranja statusa nekretnina prebačen na matične kompanije.

Prema podacima Ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja, u Srbiji posluje oko 130 društvenih poduzeća koja su nastala od dijelova kompanija čije je sjedište na teritoriji bivših republika, a da bi se ona privatizirala, neophodno je da matične kompanije reguliraju vlasnička pitanja sa Vladom Srbije.

''Do sada je oko 20 kompanije iz bivših republika dostavilo nacrte sporazuma, ali kako je rok produžen do 30. rujna, očekujemo da će se broj prijedloga za rješavanje imovinskih pitanja povećati. Poduzeća za koja je stigao nacrt sporazuma neće ići u privatizaciju dok se vlada ne izjasni o prijedlogu. S druge strane, poduzeća koja su nas obavijestila da pravne osobe iz bivših republika SFRJ ne potražuju imovinu društvenih poduzeća u Republici Srbiji, mogu poslije odluke Agencije za privatizaciju nastaviti postupak privatizacije'', izjavio je u razgovoru s novinarima predstavnik Ministarstva ekonomije.

S druge strane, problem predstavlja i imovina srpskih kompanija na području drugih republika, za koju je nadležno Ministarstvo financija, a sva ova pitanja do danas nisu riješena jedinstvenom metodologijom. Najviše srpske imovine ostalo je u Hrvatskoj, a Hrvatska je početkom 90-tih godina donijela Uredbu kojom je vlasnicima zabranila prodaju imovine srpskih tvrtki. Tako vlasnici nisu mogli raspolagati sa svojim nekretninama, osim u izuzetnim slučajevima, uz specijalnu suglasnost hrvatske vlade, ali se to rijetko dešavalo. S druge strane, Hrvatska je kao i ostale republike, prodavala te tvrtke kao svoje vlasništvo. To je, doduše, učinila i Srbija kada su pumpe INE, koje su postale vlasništvo Jugopetrola, poslije privatizacije prešle u ruke Lukoila. Ali, to je bio period kada su dvije države bile neprijateljske, a sad je vrijeme da se to regulira međusobnim dogovorom – izjavio je beogradski odvjetnik Milan Parivodić, inače bivši ministar za ekonomske odnose sa inozemstvom, koji, ipak priznaje da dok je bio na toj funkciji, nije se previše bavio tim problemom. On je u razgovoru s novinarima naglasio kako je rješavanje tog problema dodatno otežava činjenica da se njime bavilo više institucija, a i u ovom trenutku nadležnost dijele osim Ministarstva ekonomije i Agencije za privatizaciju, još i ministarstva financija i vanjskih poslova te Direkcija za imovinu, naglasivši da ''ne postoji ni kontinuitet u pristupu, pa je svaka garnitura kada joj 'problem dođe na stol' počinjala ispočetka a slična je situacija i u drugim bivšim republikama''.

Iako dogovora između bivših republika još nema, Uredba kojom Srbija pokušava jednostrano riješiti pitanje imovine bar u kompanijama koje bi trebalo privatizirati, naišla je na oštre proteste u susjednim zemljama. Posebno se reagiralo na dio kojim je predviđeno da će društvena poduzeća, koja su formirana od imovine kompanija s teritorije bivših republika, dobiti i pravo vlasništva nad njom ukoliko do isteka novog roka ne bude postignut dogovor o statusu tih nekretnina. Iako se u tim protestima svi pozivaju na Sporazum o sukcesiji, činjenica je da tim dokumentom utvrđeno samo da će se države dogovoriti oko vlasništva kompanija.

Prema izvještavanju beogradskih medija, slična je situacija i u drugim zemljama bivše Jugoslavije pa tako, primjerice, u hrvatskoj privrednoj komori ne raspolažu podacima o tome koliko hrvatskih tvrtki ima imovinu u drugim republikama, a ne znaju precizno ni kolika je vrijednost te imovine. Oni su beogradske novinare uputili hrvatskom Fondu za privatizaciju koji također nije imao precizne podatke pa je novinare uputio Ministarstvu vanjskih poslova koje nije znalo precizan odgovor ali je novinare uputilo na Privrednu komoru…..

Kriza je prisilila poslovne subjekte ali i države da se ogledaju za svakom prilikom kroz koju bi mogli iskamčiti bilo kakve novce pa u tome ni konfiscirana imovina (ne)prijateljskih susjeda nije bila izuzetak. Međutim, pokušaj nasilnog presijecanja gordijskog čvora uzajamnih otimanja tvrtki i njihove imovine kao što to sada svojom ishitrenom odlukom pokušava srpska vlada, vjerojatno nije najpametniji način rješavanja ovog problema.

Trendovi

Optimizam bez pokrića

Piše: Milovan Bataković

Čini se kako u učestalim medijskim prilozima o ''početku kraja krize'' ima u mnogo većoj mjeri projekcije vlastitih želja, negoli realnih tržišnih pokazatelja. Tako su svjetski mediji s velikom pažnjom popratili umjereno optimističke komentare nakon nedavno završenog sastanka ministara financija G8 u Lecceu: ''Ima znakova stabilizacije u globalnoj ekonomiji, uključujući obnavljanje burzovnog tržišta, smanjenje kamatnih stopa, povećanje povjerenja kompanija i domaćinstava, ali situacija je i dalje neizvjesna i postoje značajni rizici po ekonomsku i financijsku stabilnost''. Ministri su potvrdili da će najbogatije zemlje ostati i dalje fokusirane na rješavanje globalne ekonomske i financijske krize te najavili da će odlučno poduzeti sve neophodne aktivnosti radi očuvanja stabilnosti financijskog sektora i poticaja ekonomskog rasta. U saopćenju su upozorili na vjerojatnost da će, i nakon što bude došlo do porasta proizvodnje, nezaposlenost i dalje rasti. Najrazvijenije zemlje će nastojati smanjiti utjecaj krize na razinu zaposlenosti, a najavljeno je da će članice G8 angažirati sve svoje resurse radi poticanja povećanja broja radnih mjesta u periodu ekonomskog oporavka. Ministri G8 iznijeli ocjenu kako je neophodno pripremiti takozvane izlazne strategije, odnosno programe poticajnih mjera koje će biti potrebne nakon što ekonomski oporavak bude izvjestan. ''Ove strategije, koje se mogu razlikovati od zemlje do zemlje, pod uvjetom da ne potiču inflaciju ili budžetski deficit, neophodne su da bi se osigurao trajni i dugoročno održivi razvoj'', naveli su ministri financija G8. Ministri najrazvijenijih zemalja svijeta su se založili za daljnju reformu MMF-a koja bi toj instituciji omogućila nastavljanje ključne uloge u suvremenoj globalnoj ekonomiji. U saopćenju su pozdravljeni i napori Svjetske banke i drugih međunarodnih razvojnih banaka koje imaju važnu ulogu u primjeni anticikličnih mjera radi nadilaženja globalne krize. Na sastanku je zaključeno da bi MMF trebalo razraditi nove mehanizme financiranja onih država koje imaju problem niskih fiskalnih prihoda, pa je MMF-u predloženo da kreira posebnu formu koncesijskih aranžmana kako bi fond mogao pomagati i zemljama sa niskom platežnom moći. U Lecceu je dogovoreno da se ustanove zajednički principi i standardi za vlasništvo, integritet i transparentnost međunarodnog poslovanja i financija. Ministri su pozvali i druge međunarodne aktere da se pridruže izgradnji i provođenju tih standarda kako bi se osigurala stabilnost globalnog financijskog sistema. Na sastanku je posebno podvučena neophodnost razrade odgovarajućih mehanizama koji bi podržali primjenu standarda povećanog opreza u poslovanju. Posebno je pozdravljen napredak u pregovorima o izradi sporazuma o razmjeni informacija koje se tiču naplate poreza, koji se vode radi pojačane kontrole financijskih tokova unutar takozvanih poreskih rajeva. No, tinta se na saopćenjima ministara financija G8 u Lecceu još nije osušila, a u objavljeni su podaci koji djeluju poput hladnog tuša.

Industrijska proizvodnja u Eurozoni nazadovala je u travnju 1,9 posto u odnosu na ožujak i 21,6 posto za period od godinu dana. Ovo je najsnažniji pad proizvodnje od 1990. kada su se počeli voditi statistički podaci, objavila je evropska kancelarija za statistiku Eurostat. Iako Eurozona postoji tek od 1999, statistički analitičari Eurostata su izračunali podatke i za godine koje su prethodile stvaranju zone, sve do 1990. Podaci do kojih se došlo pokazali su da je pad industrijske znatno veći nego što su govorile procjene stručnjaka iz agencije Dow Jones Newswires koji su predviđali mjesečni pad od 0,6 posto i 20,1 posto na godišnjem nivou. Realno stanje u proteklih godinu dana, međutim, bilježi nova rekordna sniženja proizvodnje u svim sektorima. Izrada poluproizvoda je pala za 27,1 posto, investicionih dobara za 26,7 posto, trajnih potrošnih dobara za 22,4 posto. Pad produktivnosti od 12,3 posto je evidentiran u energetskom sektoru, dok je proizvodnja prehrambenih artikala pala za 6,5 posto. Ni na mjesečnoj razini nijedan proizvodni sektor nije prošao bolje jer je pad proizvodnje investicionih dobara u travnju dostigao je 2,7 posto. Njemačka kao vodeća ekonomija Eurozone bilježi pad proizvodnje od 2,1 dok na sveukupnom nivou, unutar svih 27 zemalja članica, mjesečni pad proizvodnje iznosi 0,9 posto a godišnji 19,4 posto.

Makedonija

Turisti pred vratima

Piše: Nadežda Marković-Ribarić

Kad netko u istoj rečenici izgovori imenice 'Makedonija' i 'turizam', podrazumijeva se da misli na Ohrid, jedinstvenu turističku destinaciju. Malo je mjesta koja se mogu pohvaliti takvom iznimnom ljepotom, bogatstvom kulture, vrhunskom hranom i mogućnošću zabave u spoju s neponovljivim mirom, mnoštvom kulturnih sadržaja, jedinstvenim ugođajem i klimom. Dodaju li se tome poslovično gostoljubivi ljudi – dobit ćemo Ohrid, biser južne Evrope. Bogato povijesno naslijeđe kojim dominiraju brojne crkve i manastiri te Ohridsko jezero nacionalni su ponos i najveći aduti makedonskog turističkog središta. Raznolikost arhitektonskih stilova stoljetnih zdanja uz koje se vežu zanimljivi mitovi, intrigira posjetitelja jednako kao i tajne izrade nadaleko poznatih ohridskih bisera.

Pripreme za predstojeću turistički sezonu u Makedoniji su u završnoj fazi: obnavljaju se hoteli, uređuju plaže i ugostiteljske objekte. Inozemni i domaći turisti su već počeli pristizati. Prema onome što se može čuti u turističkim organizacijama i agencijama, makedonskim turističkim centrima neće manjkati neophodan komfor, zabava i provod. Međutim, ostale su sporne cijene. U odnosu na zemlje u okruženju, makedonske cijene su više za trideset posto, što će se bitno odraziti na popunu raspoloživih kapaciteta. Na nedavnom susretu s novinarima u Strugi, direktor makedonske Direkcije za promociju turizma Zoran Strezoski je izjavio kako inertnost državnih institucija nije prepreka turističkim radnicima da turističku sezonu dočekaju spremni te da gostima ponude adekvatne sadržaje.Naglašavajući kako su cijene u makedonskim turističkim centrima, osobito u Ohridu, daleko više od onih koje su ove sezone istakli turistički centri u Bugarskoj, Grčkoj, Albaniji i Crnoj Gori, Strezoski je naglasio da je on optimist i da smatra kako će Ohrid i dalje biti najposjećenije turističke destinacije u zemlji.

Ohrid posjetiteljima nudi mnoštvo sadržaja. Na obalama jezera nalazi se grad koji je ime dobio po jezeru, osnovan prije više od 24 stoljeća na ruševinama rimskog grada Lichnidosa. Gotovo na svakom koraku nalazi se po crkva velike kulturno-umjetničke vrijednosti. Ovaj je grad bio sjedište barem jednog Carstva i jedne Crkve. Tu je podignuto prvo sveučilište slavenskog svijeta, kojeg je utemeljio poznati svetac. U blizini Ohrida pronađena je nedavno brončana figura mitološkog letača Dedala, oca Ikarovog, izrađena u trećem ili drugom stoljeću prije Krista, što je po riječima arheologa, jedinstveni eksponat za sada pronađen u svijetu. Dobro očuvana brončana figura čovjeka s krilima, visoka 20 centimetara i stara 24 stoljeća, pronađena je na arheološkom lokalitetu ranokršćanske bazilike iz 5. i 6. stoljeća kraj Ohrida.

U javnim raspravama koje se posljednjih tjedana vode među turističkim djelatnicima dominira njihov zajednički zahtjev državi za smanjivanje obaveznih pristojbi i poreza na usluge u hotelima i drugim ugostiteljskim objektima jer one utječu na visinu cijene koju plaćaju korisnici usluga. I dok pri spomenu turizma svi pomisle na Ohrid, grad-spomenik pod zaštitom UNESCO-a, ostaju zapostavljeni Prespansko, Dojransko i Mavrovsko jezero koja imaju sve neophodne sadržaje za udoban odmor a boravak u njima je višestruku jeftiniji i udobniji.

Makedonski turistički djelatnici, ne bez ponosa, spominju i jedan široj javnosti manje poznati detalj – riječ je o tzv. ''Nizozemskom turističkom poučku'' koji glasi: ukoliko su neku destinaciju otkriju radoznali Nizozemci i tamo dolaze više godina, tada je pouzdano riječ o mjestu vrhunske turističke ponude. Naime, radoznali, otvoreni prema cijelom svijetu i štedljivi, Nizozemci dolaze samo tamo gdje imaju što vidjeti, osjetiti, doživjeti, dakao, uz pretpostavku da je sve to po umjerenim cijenama. A makedonska jezera uspjela su zadržati već 5. generaciju nizozemskih turista. ''Prvi nizozemski turisti došli su na Ohrid početkom 20-ih godina prošlog stoljeća, nakon što je nizozemski književnik Aart Den Dolart ljepotama našeg grada i jezera napisao prekrasni roman'', rekao je Petar Naumovski iz makedonske Turističke zajednice.

Vlasnici turističkih kapaciteta u svim ljetnim turističkim centrima i ove sezone računaju na goste iz susjednih zemalja, koji su najredovitiji i najbrojniji. Kako bi privukli nove goste, Direkcija za promociju turizma je poduzela sve neophodne mjere za adekvatnu prezentaciju makedonske turističke ponude. Ovih se dana u glavnim gradovima balkanskih zemalja biće istaknuti bilbaordi sa porukom ''Makedonija, tamo gdje sunce vječno sja'', a u medijima u Ljubljani, Tirani, Beogradu i Sofiji bit će reklamirana makedonska turistička ponuda dok će reklamni turistički punktovi biti otvoreni na svim graničnim prijelazima i na dva makedonska aerodroma, radi privlačenja novih gostiju, prije svega onih koji su na proputovanju kroz Makedoniju.

Crna Gora

Početak lipnja obilježili gubici na burzi

Piše: Vladimir Zeković

Crnogorsko tržište kapitala je prvih 10-ak dana lipnja obilježio pad cijena većine dionica, tako da su svi burzovni indeksi bili u minusu. Ukupan promet burze iznosio je oko 3,4 milijuna eura, što je 37 puta manje u odnosu na prethodni tjedan kada su fondovi prodali svoj udio u Elektroprivredi Crne Gore talijanskoj kompaniji A2A. Indeks Nove burze vrijednosnih papira Crne Gore (NEDž Montenegro), fondovski NEDžPIF potonuo je 25 posto na 8.017,04 boda, a pokazatelj vrijednosti dionica kompanija NEDž20, 9,3 posto na 14.094,96 poena. Moste, indeks Montenegroburze, pao je 11 posto na 677,63 boda.

Burzovna vrijednost dionica barske Luke koja je prošlu poslovnu godinu završila s bruto gubitkom od 3,53 milijuna eura, pala je 22 posto na 65,14 centi. Dionice Plantaža pojeftinile su 20 posto na 49,85 centi. Dionica Telekoma, koji je u petak počeo da isplaćuje dividende akcionarima, od oko 19 centi po dionici pojeftinile su 2,3 posto na 3,3 eura. Burzovna vrijednost dionica Instituta 'Simo Milošević' pala je 0,9 posto na 42 eura, a Duhanskog kombinata 0,2 posto na 23,9 centi. Obične dionice Elektroprivrede Crne Gore pojeftinile su na NEDž Montenegru devet posto na 5,47 eura i na Montenegroburzi 8,4 posto na 5,52 eura. Podsjetimo tender za prodaju dijela državnih dionica u Elektroprivredi Crne Gore produžen je do 17.srpnja.

Na slobodnom burzovnom tržištu najveće gubitke zabilježila je nikšićka Željezara čije su dionice na NEDž Montenegru pojeftinile 36 posto na 2,35 eura i na Montenegroburzi 33 posto na 2,4 eura. Dionice Solane 'Bajo Sekulić' na Montenenegroburzi su zabilježile pad vrijednosti od 15 posto na 5,05 eura, a Budvanske rivijere 15,8 posto na sedam eura. Na NEDž Montenegru su ovi vrijednosni papiri pojeftinili 1,6 posto i 7,7 posto na 5,9 i šest eura. Dionice Prenosa i Ulcinjske rivijere su na NEDž Montenegru pojeftinile 21 posto i 15 posto na 51,5 centi i 8,5 eura, a na Montenegroburzi 19 posto i devet posto na 54,38 centi, odnosno 9,09 eura. Gubitke je zabilježio kotorski Jugopetrol čiji će dioničari o raspodjeli dobiti od 7,15 milijuna eura odlučivati na izvanrednoj skupštini za koju će termin naknadno biti utvrđen. Dionice ove kompanije su na NEDž Montenegru pojeftinile skoro za petinu na 7,5 eura i na Montenegroburzi 9,5 posto na 8,49 eura. Burzovna vrijednost dionica Rudnika uglja na Montenegroburzi je pala 16 posto na tri eura, dok je na NEDž Montenegru ostala na 3,47 eura.

Od kompanija sa službenih lista za kotaciju među malobrojnim dobitnicima našao se podgorički Kombinat aluminija čije su dionice poskupile 10 posto na 2,5 eura. Dionice Jadranskog brodogradilišta poskupile su blago 3,53 eura. Dionice „Pobjede”a.d.ostale su na 5,99 eura. Po opsegu ostvarenog prometa izdvojili su se Elektroprivreda Crne Gore i Crnogorski Telekom. Trgovinom dionicama Elektroprivrede prometovano je 1,3 milijuna eura, a Crnogorskog Telekoma 306 hiljada eura.

Protekla dva tjedna su obilježile su blokovske transdionice sa dionicama Elektroprivrede Crne Gore i dionicama HTP Mimoza, kao i aplikativni posao sa dionicama bjelopoljske tvornice mineralne vode A.D. Bjelasica-Rada u stečaju. U poslu s dionicama Elektroprivredom cijena dionice je iznosila sedam eura. U blokovskoj transdionici sa dionicama HTP Mimoza, prometovano je 20,92 hiljade dionica i vrijednost transdionice je iznosila oko 320,02 hiljade eura. Kada je riječ o aplikativnom poslu sa dionicama Bjelasice-Rade, iznosio je oko 260 hiljada eura. Posebnu pažnju je pobudilo trgovanje brojnim drugim vrijednosnim papirima budući da se u prethodnim mjesecima trgovalo sa svega nekoliko vrijednosnih papira, iz kojih su se izdvajale obveznice korisnika mirovinsko i invalidskog osiguranja.

U segmentu fondova zajedničkih ulaganja, sve dionice su zabilježile dvoznamenkaste gubitke. Na Montenegroburzi su dionice Atlasmonta pojeftinile 20 posto na 7,95 centi, Euro fonda 27 posto na 7,16 i HLT-a 33 posto na 3,06 centi. Burzovna vrijednost dionica MIG-a pala je 35 posto na 6,24 centa, Monete 13 posto na 7,4 a Trenda 23 posto na 9,72 centa. Na NEH Montenegru su Atlasmontove dionice pojeftinile 16 posto na osam centi, Euro fonda 29 posto na 7,04 i HLT-a 27 posto na 3,23 centa. MIG-ove dionice su pojeftinile 11 posto na 8,13 centi, Monete 19 posto na 6,85, a Trend 33 posto na 8,52 centa. Proteklog tjedna su se najviše kupovale dionice Elektroprivrede Crne Gore, Luke Bar, Plantaža, Prenosa, Barske plovidbe i Crnogorskog Telekoma. Od mirovinskih obveznica najtraženije su bile one koje dospijevaju u listopadu ove godine. Pažnju je privuklo trgovanje likvidnim vrijednosnim papirima budući da uvjerenje kako će se novac od prodaje Elektroprivrede Crne Gore koji je dospio na račune crnogorskih investicionih fondova reinvestirati u likvidne vrijednosnih papira pa se stoga očekuje rast njihovih cijena.

Bosna i Hercegovina

Smanjeni budžetski prihodi

Piše: Mirsad Ajnadžić

Prihodi u ovogodišnjem federalnom Bosne i Hercegovine budžetu i dalje padaju. Budžet je za prva četiri mjeseca inkasirao 464,8 miliju na KM od čega 129,3 miliju na KM otpada na prihode namijenjene pokrivanju dugova prošlogodišnjeg federalnog budžeta, tako da je stvarni prihod u razdoblju januar-april ove godine iznosio 335,5 miliju na KM.

- U ovom slučaju, prihodi u odnosu na isti period prethodne godine manji su za 56,7 miliju na KM ili na 14,5 posto – navodi se , uz ostalo, u izvještaju o izvršenju budžeta za prva četiri mjeseca 2009. koji je na sjednici u Mostaru usvojila Vlada F ederacije BiH. Prema izvještaju, budžet u s pomenutom periodu bilježi manjak prihoda nad rashodima od 42,3 miliju na KM.

U izvještaju koji je prezentirao ministar finan c ija Vjekoslav Bevanda, uz ostalo je navedeno da je pri lje v novca zbog smanjenja poreznih prihoda manji za 54,6 miliju na KM. U ovu svotu treba uračunati i dio neostvarenih prihoda po osnovu carina koje su ukinute početkom 2009. na većinu proizvoda uvezenih iz Evropske unije, što je obaveza preuzeta po osnovu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

Federacija BiH je u periodu siječanj-travanj uspjela smanjiti budžetske rashode za 21,2 posto u odnosu na isti period prethodne godine. Iako je smanjenje rashoda evidentno u svim kategorijama, to se ne odnosi na plaće, doprinose i troškove zaposlenih u federalnoj administraciji. Za plaće i naknade administracije poreski obveznici su od siječnja do travnja izdvojili 54,6 miliju na KM, ili 7,8 posto više nego u istom periodu prošle godine.

- Na indeksno povećanje plaća, naknada i doprinosa u 2009. najveći ut je caj imao je prijem novih zaposlenika u prošloj godini - navodi se u izvještaju. Zato je ostvarena "ušteda" na tekućim transferima za 12,4 posto. Ukupan iznos transfera je 183,3 miliju na KM, od čega je za boračke invalidnine izdvojeno 86,1 miliju na, neratne invalide 39,9 miliju na, CŽR 6,5 miliju na, penzije 15,3 miliju na, naknade nezaposlenim demobili zir anim borcima 10,4 miliju na, dobitnike ratnih priznanja 4,5 miliju na i za demin iranje dva miliju na KM.

Vlada je na istoj sjednici definitivno odbacila prijedlog zakona o pravima osoba sa onesposobljenjem koji su u dostavili klubovi poslanika SDA i SBiH i prije više od dva mjeseca usvojio Predstavnički dom Parlamenta Federacija BiH . Riječ je zakonu koji bi nakon izmjena onog o socijalnoj zaštiti osigurao pomoć osobama koje su invalidnost stekle od ro đ enja do 27. godine i osobama ometenim u fizičkom i psihičkom razvoju. Analiza Ministarstva rada i socijalne politike pokazala je da bi usvajanje ovog zakona značilo novih 40.897 korisnika. Kao alternativno rješenje predloženo je usvajanje zakona o zaštiti porodice s djecom.

Vlada je jučer donijela odluku o drugom ovogodišnjem transferu budžeta Federacija BiH namijenjenom političkim strankama. Tako je 15 parlamentarnih političkih stranaka dobilo 750 hiljada KM. Od toga najviše SDA - 146.250 KM, potom SBiH - 119.327 KM, SDP - 112.596 KM, HDZ - 62.115 KM, NSRzB - 38.558 KM, HDZ1990 - 35.192 KM, SDU-BOSS i SNSD po 31.827 KM, DNZ - 28.462 KM, HSP-NHI i HSS po 25.096 KM, HDU - 21.731 KM, HNZ i HKDU po 18.365 KM. Iako je prvim prijedlogom odluke o transferu političkim strankama bilo predvi đ eno da iz fonda SBiH novac dobije i novoformirani Nezavisni klub SBiH u Predstavničkom domu Parlamenta Federacija BiH , njega u konačnom tekstu odluke nema.

Hrvatska

Monopol i netransparentnost u naplati parafiskalnih nameta

Piše: Jagoda Radojčić

Budući da je riječ o popularnoj temi koja spada u red onih o kojima svatko ima nekakvo mišljenje, treba odmah na početku jasno i glasno istaknuti: nitko nema apsolutno ništa protiv zaštite autorskih prava. Dapače. Glazbena djela i autorska prava na tim djelima privatno su vlasništvo. Ukoliko hrvatski autori žele slušanje ili korištenje svoje glazbe naplaćivati čak i milijun eura, oni na to imaju apsolutno pravo i u tome ih treba bez ikakvih ograničenja potpuno podržati. Naime, kroz brojne javne rasprave mogao se steći dojam kako se neki zlonamjerni ljudi skrivaju iza hrvatskih glazbenih autora i njihovih nespornih prava na slobodno raspolaganje svojom imovinom, kako na svjetlost ne bi izašao meritum problema.

Hrvatsko društvo skladatelja (HDS) je udruga građana - hrvatskih skladatelja, osnovana kako bi se kolektivno štitila njihova autorska prava, a Zaštita muzičkih autorskih prava (ZAMP) je stručna služba ove udruge koja im u toj zaštiti pruža stručnu pomoć. Sporan dio aktivnosti je onaj u kojem HDS ZAMP obavlja niz aktivnosti koje se uopće ne odnose na prava njihovih članova. U tom dijelu svojih aktivnosti HDS ZAMP je preuzeo dio ingerencija nadležnih državnih organa, u konkretnom slučaju Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo. Primjerice, koliko će se u Hrvatskoj naplaćivati slušanje neke kompozicije Rolling Stonesa (koji uopće nisu članovi HDS ZAMP-a), ne propisuje ni nadležno državno tijelo RH, ni autori – popularni britanski band, ni slušatelji, ni njihovi inozemni agenti već spomenuta udruga građana. Uzmimo drugi primjer. Da li neka grupa hrvatskih glazbenih autora smije osnovati svoju alternativnu udrugu? Dakako da smije: trebaju imati određen broj članova, statut, jednog pravnika… Međutim, može li ova, alternativna udruga, preuzeti na sebe potpisivanje međunarodnih ugovora sa, primjerice Rolling Stonesima, ili sa nekim alternativnom belgijskom udrugom koja zastupa 400, 500 belgijskih glazbenika, pa u Hrvatskoj u postotku slušanja inozemne glazbe participirati i u podijeli zarade? Ili, smije li ta nova udruga potpisivati ravnopravne ugovore s hrvatskim radio postajama, televizijskim postajama, kabelskim televizijama, na jednak način kao što to sada rade sa HDS ZAMP-om? Uostalom, ima li ta alternativna udruga mogućnosti da svojim postotkom učešća u naplati autorskih naknada za slušanje radio i TV-programa, proporcionalno smanji zaradu HDS ZAMP-u? Ne može! Ne smije! Nema mogućnosti! Sa stanovišta zaštite interesa hrvatskih autora ali i hrvatskih slušatelja glazbe, postoje deseci organizacija u Europi koje su povoljnije i efikasnije od HDS ZAMP-a, ali se one ne smije pojaviti na hrvatskom tržištu. Zašto? Zato jer HDS ZAMP na hrvatskom tržištu ima monopol.

Postojeći kriteriji po kojima HDS ZAMP naplaćuje svoje pristojbe za korištenje autorskih prava su netransparentni i krajnje upitni. S jedne strane, niz korisnika plaća naknade ZAMP-u paušalno, tj. odokativno. U takvom sustavu je vrlo vjerojatno da dio novca koji je trebala dobiti, primjerice, grupa Rolling Stones, završi na računu nekog hrvatskog glazbenika, ili u mrežama HDS ZAMP-a. Također je vjerojatno, da niz autora, i domaćih i inozemnih, ne dobiva naknadu za izvođena djela iako se njihova glazba javno izvođena u Hrvatskoj. Moguće je, pa čak i vrlo vjerojatno, da autor čije djelo uopće nije izvođeno, nezasluženo dobije dio autorske pristojbe. Drugim riječima, ako je to moguće, a ne samo da je moguće već je i vrlo vjerojatno, za takve kriterije ne možemo tvrditi da su dobri. Temeljna cijena koja bi trebala biti polazna osnova za svaku vrst naplate, u postojećem sustavu HDS-ZAMP-a ne postoji. Naime, osnova za bilo kakav razuman obračun morala bi biti jedinična cijena: koliko košta jedno slušanje jednog glazbenog djela od strane jednog čovjeka? (Po sličnom se modelu naplaćuje konzumiranje drugih umjetničkih djela, poput književnosti, likovnih djela i sl.) Slijed nakon toga je savršeno logičan: temeljna cijena se potom pomnoži s brojem slušatelja i dobiva se relativno precizno određena cijena. Ukoliko toga nema, cijeli sustav počiva na manje-više šupljim pretpostavkama. Međutim, u tom slučaju ne bi bilo moguće višekratno naplaćivanje, ne bi bilo moguće plaćanje i za ne-slušanje glazbe, ne bi bila moguća piljarička pogađanja oko cijene naknada HDS-ZAMP-u, ne bi bilo moguće naplaćivanje nekog nekorištenog autorskog prava unaprijed itd. itd. Ili, ako naplaćujemo unaprijed zloupotrebu praznih medija kako bi obeštetili autore, zašto i nakon toga progonimo pirate kad su oni štetu unaprijed platili pri kupovini praznih medija? Najčešći argument za ovakve nesuvisle postupke koje je teško braniti jeste: tako je i drugdje u svijetu. Dakako, i to bi im trebalo vjerovati na riječ. Kada je, tko i gdje uopće imao prilike vidjeti komparativne cijene naplate autorskih glazbenih prava po zemljama EU i u Hrvatskoj? Zašto se uopće ti podaci uporno skrivaju od hrvatske javnosti? Ako su takvi komparativni podaci objavljeni za književna djela već 15, 20 godina, zašto to ne bi bilo moguće i za glazbena djela? Zašto bi bilo tko umjesto egzaktnih i provjerljivih podataka morao slijepo vjerovati HDS ZAMP-u? Uostalom, da li i vani stručna služba pojede autorima 30, 40 posto autorskog honorara?

U raspravama koje se već dulje od mjesec dana vode u nekoliko nevladinih organizacija, zaključak je jedinstven: u postojećem sustavu naplate muzičkih autorskih prava totalno je zakazao sustav. Pođe li od pretpostavke kako je HDS ZAMP posrednik između autora glazbe s jedne strane i slušatelja s druge, postojećim modelom su zakinuti ''samo'' autori i slušatelji tj. obje strane ove jednadžbe. Nije zakinut jedino HDS ZAMP, udruga građana koja je dobila javne ovlasti, koja propisuje visinu i dinamiku plaćanja jednog parafiskalnog nameta svim pravnim i fizičkim osobama u zemlji.

U trenutku dok gospodarstvo i cijelo društvo posrće pod teretom krize, duboko uznemirava lakoća s kojom je pravna država naplatu jednog prilično velikog parafiskalnog nameta prepustila nekoj udruzi građana, zagarantiravši joj pri tome monopolistički položaj, gledajući kroz prste na, najblaže rečeno, dvojbene modele naplate. Kako je to moguće? Zar se među 500-tinjak tisuća državnih činovnika, u Hrvatskoj nije moglo naći 200, 300 koji bi se profesionalno bavili zaštitom muzičkih autorskih prava? Hoće li nam uskoro tom istom logikom namete za šume naplaćivati književnici, naknade za korištenje boja slikari, naknade za vode udruge plesača? Dajte dite materi. Javne ovlasti koje sada ima HDS-ZAMP treba pod hitno vratiti nadležnom tijelu državne uprave - Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo. HDS – ZAMP se slobodno može nastaviti baviti poslovima za koja je i osnovan – zaštitom autorskih prava svojih članova. Uz to, kad je na jednom mjestu mnogo novca i skoro nikakva kontrola, moguće su zloupotrebe pa bi kvalitetna revizija i kontrola poslovanja HDS ZAMP-a otklonila sumnje u poslovanje, osobito zbog činjenice da ova nevladina, neprofitna udruga, u okreće godišnje svotu veću od 80 milijuna kuna. Bilo bi poželjno javno objaviti precizne financijske podatke o poslovanju ZAMP-a tijekom posljednje 2 godine. Naime, ako građani imaju pravo uvida u trošenje proračunskog novca na obranu i unutrašnje poslove, zašto ne bi imali pravo uvida u trošenje novca prikupljenog jednim parafiskalnim nametom udruge koja živi isključivo od našeg novca?

Ponavljam, nitko nema apsolutno ništa protiv zaštite autorskih prava. Dapače. Glazbena djela i autorska prava na tim djelima privatno su vlasništvo. Ukoliko hrvatski autori žele slušanje ili korištenje svoje glazbe naplaćivati čak i milijun eura, oni na to imaju apsolutno pravo i u tomeih treba potpuno podržati.

Slovenija

Turisti žele biti dobrodošli

Piše: Pavel Gmajmer

Agresivnu reakciju hrvatskih medija na napore Slovenije da primami na svoje turističko tržište dio srpskih turista (tzv. rat plakatima) direktor Slovenske turističke organizacije Dimitrij Piciga je u svojoj izjavi medijima proglasio ''sasvim neprimjerenim'', osobito ukoliko se ima u vidu omjer u količini ulaganja: ''Prema hrvatskim milijunima eura, naša ulaganja na srpsko turističko tržište predstavljaju sitne mrvice''. Prema njegovim riječima, uzrok ovakve hrvatske reakcije u prvom je redu paničan strah od predstojeće sezone. Da nešto nije u redu s dolaskom Slovenaca na Jadran svjedoči i činjenica o značajnom padu interesa slovenskih turista za boravak u Hrvatskoj. Prema procjenama Slovenske turističke organizacije njihov broj je za oko 19 posto niži u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

''Svaka hrvatska Internet rasprava usmjerena protiv Slovenaca, svaka anketa o Slovencima kao najnepopularnijoj naciji u Hrvatskoj, svaki članak, TV i radio-prilog o razbijenom automobilu, prijetnjama, provokacijama, prije ili kasnije nalazi svoj put do potencijalnog slovenskog turista i utječe na njegovu odluku u ljetovanju u Hrvatskoj'', navodi Miha Petek iz Instituta za turizam te dodaje kako su lokalni mediji, ne bez zluradosti prenijeli statističke podatke o 14 posto manje turista u Hrvatskoj nego u istom periodu prošle godine pri čemu je ostvareno za petinu manje noćenja. POP TV je slom hrvatske privrede nedavno najavila pod naslovom ''Hrvatska bankrotirala'', dok ostali mediji u prvi plan ističe kako je 2009. ''loša godina za preskupi hrvatski turizam''. Morski biološki institut u Piranu je objavio kako se i ove godine zbog visokih temperatura očekuje cvjetanje mora. Nije nikakva tajna da je posljednjih nekoliko mjeseci Slovenija doslovce preplavljena takvim prilozima. Potencijalne turiste instruiraju kako da odgovore na pitanja domaćina o Piranskom zaljevu, što da učine ukoliko ih netko napadne ili im probuši gume na automobilu….

Sve slovenske televizije svakodnevno objavljuju ankete s ulica i trgova glavnog grada Slovenije, u kojima anketiranim građani poručuju sunarodnjacima da ove godine treba u širokom luku izbjegavati hrvatsko more. Većina priznaje da su proteklih godina ljetovali u Hrvatskoj jer je, unatoč brojnim nedostacima, to najbliže more uz korištenje vlastitog prijevoza. U istom dahu se naglašava kako sada strahuju za sigurnost svoje imovine pa i osobnu sigurnost, jer su već prošle turističke sezone zabilježeni incidenti ''na nacionalnoj osnovi'', pa su domaćini bijes prema slovenskoj politici iskaljivali na slovenskim automobilima, iako tada ni približno nije bilo napeto kao danas, kada je i sedmi susret tajnika EU za proširenje Ollia Rehna sa šefom slovenske diplomacije Samuelom Žbogarom i ministrom vanjskih poslova Hrvatske Gordanom Jandrokovićem 27. svibnja u Bruxellesu prošao tako da je Žbogar za ljubljanske medije cinično izjavio kako ''Hrvatska ima puno pravo odustati od razgovora'' budući da službeni Zagreb ne prihvaća slovenske amandmane na posljednji Rehnov plan.

Osim ''politike i straha od neugodnosti'' u donošenju odluke o ljetovanju kod poslovično štedljivih Slovenaca značajnu ulogu igra i cijena. Oni se sve više okreću daljim, ali znatno jeftinijim destinacijama: Grčkoj, Turskoj, Bugarskoj Rumunjskoj, Tunisu, Maroku. Značajan dio prometa se odvija preko srpskih turističkih agencija čije je ponuda dvostruko niža od onih koje nude slovenske agencije. ''Za cijenu po kojoj bi u Hrvatskoj proveli tjedan dana, na nekoj drugoj destinaciji jednake ili čak i više kvalitete boravka možete provesti dva tjedna'', navodi Petek iz Instituta za turizam. Turoperatori su se žalili nadležnom ministarstvu da im pomogne riješiti problem osiguranja dovoljnog broja čarter letova prema različitim destinacijama na Sredozemlju. Uz to, slovenske turističke agencije su protestirale zbog toga da im srpske agencije nekonkurentnom ponudom odvlače klijente. Naime, srpska turistička ponuda prilagođena je slabijim platežnim mogućnostima srpskih turista, što Slovencima itekako odgovara. Dio turističkih ponuda je za Slovence neodoljiv. Tako je, primjerice, tjedan dana boravka u nekom Crnomorskom odmaralištu jeftiniji od boravka u vlastitom stanu u Ljubljani ili Mariboru. Dio slovenskih turista se okreće i kontinentalnom turizmu. Prema podacima Slovenske turističke organizacije tokom prva četiri mjeseca ove godine, Srbija je za slovenske turiste postala 11. destinacija (prošle godine je bila 21.) Uglavnom, promjene na slovenskom turističkom tržištu su svakodnevne: mijenjaju se cijene, navike, destinacije, dužina boravka, uvjeti. Jedino što je ostalo kao konstanta: slovenski turisti žele biti dobrodošli.

Hrvatska

Politika zapošljavanja: ostat će spokojna samo djeca i umirovljenici

Piše: Jagoda Radojčić

Već skoro pola godine jedna crna ekonomska vijest sustiže drugu: masovna nezaposlenost, recesija, kriza, porast zaduženosti, pad BDP-a, pad izvoza… U stručnoj javnosti sukobljavaju se mišljenja dvije ekonomske škole: prva, pesimistička, koja zastupa procjenu da ćemo propasti do jeseni, i druga, optimistička, koja je na stanovištu da ćemo propasti tek oko Nove godine. Samo tokom travnja ove godine bez posla je u Hrvatskoj ostalo oko 10 tisuća ljudi. Pedantni statističari bilježe otkaze 4.200 radnika u prerađivačkoj industriji, 3.600 trgovaca, oko 2.000 građevinskih radnika. Uskoro će im se pridružiti više tisuća ugostiteljskih radnika (pravovremena zabrana pušenja), zaposleni na određeno vrijeme u državnim tvrtkama (završena je izborna utrka pa više nema potrebe održavati imidž socijalne osjetljivosti), potom radnici u hrvatskim tvrtkama-izvoznicima, mesnoj industriji.

Uz javno objavljene podatke, u politici zapošljavanja kao i u kriminalistici postoji tzv. tamna brojka koja obuhvaća ono što se može naslutiti ali se ne može egzaktno dokazati. Recimo, nedavno objavljeni podatak splitskog Zavoda za zapošljavanje o neutrošenim prošlogodišnjim novcima namijenjenim prekvalifikaciji, o 2/3 nezainteresiranih za sudjelovanje u programima prekvalifikacije i osposobljavanja na trošak države, a koji mjesečno iznosi 1600 kuna naknade plus troškove prijevoza do 300 kuna (e, pa sad, kad netko odbije mjesečno pokupiti od države 250 eura i ići malo u školicu, teško da se baš može smatrati socijalno ugroženim). Činjenica da se i iz države koju njeni građani općenito smatraju socijalno neosjetljivom, u svakom trenutku može izvući bar 2 do 2,5 tisuće kuna mjesečno, po osnovi različitih poticaja, prijava za bavljenje poljoprivredom i sl. te da tome pribjegava nešto manje od 10 posto nezaposlenih svjedoči sama za sebe. Očigledno je da tu još uvijek ima manevarskog prostora, bilo da je riječ o radu na crno ili nekim drugim nevidljivim prihodima koje država tolerira logikom relaksacije socijalnih antagonizama.

Međutim, stvari se vrlo brzo mijenjaju: hrvatski ekonomski analitičari prognoziraju kako prava privredna kriza tek dolazi - robni deficit na razini 23 posto BDP-a savršeno jasno pokazuje kako ništa više ne može nadomjestiti nekonkurentnost realnog sektora koju je pad inozemne potražnje totalno ogolio. Do kraja godine optimisti predviđaju dodatnih 40-ak tisuća nezaposlenih, a kod pesimista se ta brojka penje i do 60-ak tisuća. Nikakav turizam, nikakva uspješna turistička sezona ne može više spasiti hrvatsku ekonomiju. Nedavno je na tu činjenicu jasno i glasno ukazao i čovjek s najvećim moralnim i profesionalnim rejtingom u Hrvatskoj, guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski. Kako će se ove činjenice reflektirati na tržištu radne snage? Dio njih, muškarci stariji od 60 godina, žene iznad 55, dio braniteljske populacije, osobe s djelomičnim invaliditetom i s više od 20 godina staža, vjerojatno će se povući na ''rezervni položaj'' – u mirovinu, čime će dodatno negativno poremetiti trenutačni ''balans'' od dva nezaposlena na jednog zaposlenog. Hrvatska se ni u proteklom desetljeću nije uspjela približiti prihvatljivoj razini evropske zaposlenosti te u novu krizu ulazi sa začelja evropske rang-liste i po broju nezaposlenih i po udjelu aktivnog stanovništva u radnoj populaciji.

Trend masovnog umirovljenja radno aktivne populacije i nagrađivanja umirovljenjima tokom posljednja dva desetljeća, postepeno dolazi na naplatu: čak i kad bi se ovog trenutka svi nezaposleni stanovnici Hrvatske odjednom zaposlili, ostaje trajno poremećen odnos u kojem jedan zaposleni uzdržava dvojicu građana što porazno djeluje na konkurentnost. Uz to, budući da će u narednim mjesecima bez posla ostati uglavnom radnici u radno intenzivnim djelatnostima, poput drvne, tekstilne, prehrambene industrije, koje će se oporavljati još godinama, oni se ni nakon prolaska krize neće moći vratiti na stari posao. Neće se imati kamo vratiti. Bude li Hrvatska u narednih nekoliko godina primljena u EU, to će dodatno povećati migracije kvalitetnih kadrova i dodatno pogoršati situaciju na tržištu rada. Drugim riječima, tektonska kretanja na tržištu radne snage koje je kriza samo dodatno ubrzala, ostavit će trajne posljedice: manji dio radne snage će poskupjeti, veći dio će pojeftiniti, dio će se na kraju ipak prekvalificirati, a znatan dio će emigrirati. Kako sada stvari stoje, u Hrvatskoj će spokojno živjeti samo preostale dvije trećine Hrvatske – djeca i umirovljenici.

Regija

Zaoštravanje odnosa Skopja i Prištine?

Piše: Rasim Musliu

U saopćenju pred jednika Kosova izd nom jučer kasno popodne navodi se kako je njegova posjeta Skopju otkazana zato jer je makedonska strana promijenila njen karakter. ''Predsjednik Seidiu je 13. svibnja dobio poziv za jednodnevnu službenu posjetu Skopju. Istog dana je predsjednik Seidiu prihvatio poziv. Ali kada je makedonska strana promijenila karakter ove službene posjete predsjednik Seid iu je otkazao posjet u planiranu za 28. svibanj ”, piše u saopćenju.

Iz ureda predsjednika Makedonije Đorđa Ivanova izraženo je žaljenje zato što je Seid iju otkazao posjetu. Dodaje se kako Makedonija ništa nije mijenjala u vezi s protokolom. ''Problem je nastao oko nekih nebitnih detalja, zato što nisu uspostavljeni puni diplomatski odnosi između Makedonije i Kosova. Mi smo Seidiju najavili da će imati protokol na višem nivou od onog što su ga imali predsjedn ici Hrvatske, Crne Gore i Srbije prilikom njihovih posjet a Skopju'' , navodi se u sa opće nju iz ureda Ivanova.

Završne rečenice u saopćenjima iz kabineta obojice predsjednika glase kako ''postoji trajna opredijeljenost za dobrosusjedske odnose kako u bilateralnom, tako i u regionalnom smislu''. Inače predviđeno je bilo da se Seidiu sastane i s premijerom Gruevskim, predsjednikom parlamenta Trajkom Veljanovskim te liderima albanskih stranaka u Makedoniji. Posljednjih dana je bilo nagovještaja u medijima kako makedonske vlasti žele promijeniti karakter posjete koja bi bila označena kao radna , a ne kao susret dvojice državnika. Prema pisanju medija to bi značilo da ne bi bilo državnih simbola poput zastava i intoniranja himni .

Oštar kritički osvrt na odluku makedonskog predsjednika se može vidjeti u svim kosovskim pisanim i elektronskim medijima. Odluka Seidiua o otkazivanju susreta u Skopju dodatno zaoštrava odnose Kosova i Makedonije, izvještavaju lokalni mediji. ''Seidiu je odbio poniženje Skopja '', izvijestio je ugledni dnevnik Koha Ditore. U uvodnom članku se naglašava da je ''duh dobrih bilateralnih odnosa izraženih službenim pozivom Seidiu za posjet u Makedoniji te izjave kosovskog predsjednika o dobrim odnosima Kosova i Makedonije završen vrućim odlukama i hladnim odnosima između dvije države'' . ''Donio je ispravnu odluku'', piše list Express. ''Predsjednik Seidiu je konačno pregrizao željezo zubima. Poduzeo je odlučujući korak i odbio da ide u Skopje. Poziv je bio toliko omalovažavajući da je Seidiu riskirao da dan provede u šopingiranju Skopjem. Dobro je učinio'', navodi Express.

''Makedonski skandal'', izvještava Kosova Sot, podsjećajući kako je ovo još jedan negativan potez makedonskih vlasti nakon odluke da ne pozovu Seidiua na inauguraciju Ivanova. Dnevnik Zeri izvještava kako je predsjednik Seidiu donio ispravnu odluku o otkazivanju posjete Makedoniji i ''završi nedostojne igre Skopja '' nakon što je Makedonija promijenila karakter posjete, koja je bila planirana za danas. I ostali mediji i TV stanice izvještavaju u istom tonu o razlozima za otkazivanje posjet e kosovskog predsjednika Makedoniji. Tako je televizija Kljan sinoć kasno javila da ovo bila Seid iuova ''najdostojanstvenija odluka otkako je predsjednik Kosova ''.

Ovo bi inače bio prvi susret novog predsjednika Makedonija sa nekim stranim dužnosnicima, što se na Kosovu tumači kao nadoknada za neučestvovanje Seidiua na ceremoniji inauguracije predsjednika Makedonije. Inauguracija Đorđa Ivanova je održana 12. svibnja, a Seidiuu je tada poručeno da nađe načina i ne dođe u Skopje, kako bi se izbjegao bojkot predsjednika Srbije Tadića, koji bi vjerojatno napustio ceremoniju ukoliko bi u blizini bio predsjednik Kosova. Još ranije je Makedonija poduzela mjere na granici sa Kosovom, što je naišlo na osudu kosovske strane. Naime, građani Kosova su bili iznimno nezadovoljni prošle godine kada je Makedonija uvela zdravstveno osiguranje za vlasnike kosovskih dokumenata koje se dobivaju na samoj granici, a koštaju oko 5 eura. Građani su tada tvrdili kako je riječ o jednostranoj odluci makedonskih vlasti te kritizirali kosovske lidere jer nisu uspjeli adekvatno reagirati na ovu odluku koja je inače još uvijek na snazi.

Makedonija je priznala nezavisnost Kosova 9. listopada prošle godine. I pored posljednjih poteza makedonskih vlasti i otkazivanja kontakata, Priština najavljuje da će se suradnja dvij e države nastaviti i da će se raditi da se bilateralni odnosi podignu na razinu ambasada. Makedonija je iznimno važan trgovinski partner Kosova u uvozu i izvozu, a osobito služi kao tranzit NATO vojnicima u okviru misije KFOR-a i nekim stranim organizacijama. Uz to, na ovakvo protokolarno vrijeđanje predsjednika Kosova negativno je reagirala vrlo brojna albanska manjina u Makedoniji koja u ovom trenutku participira u vladi.