Petak, 03.09.2010.


Slovenija: Veliki dugovi lokalne samouprave

Zaduženost općina i gradova bit će jedna od glavnih tema na lokalnim izborima na kojima će Slovenci 10. listopada birati 210 gradonačelnika i načelnika, te sazive isto toliko gradskih i općinskih vijeća, jer je dug lokalnih zajednica u zadnje četiri godine narastao na gotovo pola milijarde eura, objavili su jučer slovenski mediji. Najviše optužbi za prezaduženost dolazi tako na račun ljubljanskog gradonačelnika Zorana Jankovića i koparskog mu kolege Borisa Popoviča. Janković se bori za svoj drugi mandat, ponovno kao nezavisni kandidat ali uz potporu ljevice, a suočava se s optužbama političkih protivnika da je građane zadužio za 150 milijuna eura iako je ostvario mnoga od svojih obećanja, među ostalim i gradnju novog sportskog stadiona Stožice. Koparskog gradonačelnika Popoviča, koji s nešto manje izgleda od Jankovića želi osvojiti svoj treći mandat, protivnici optužuju da je koparska općina relativno najzaduženija u Sloveniji. „Popovič je dug koparske općine udeseterostručio“, rekao je za ljubljansko Delo Luka Juri, parlamentarni zastupnik Socijalnih demokrata (SD) koje vodi premijer Borut Pahor. Juri iznosi podatak po kojemu je koparski dug u dva Popovičeva mandata narastao s 3,14 na čak 34,5 milijuna eura zbog čega su građani Kopra po glavi stanovnika zaduženiji od Ljubljančana. Po podacima slovenskog ministarstva financija, krajem 2008. godine samo 47 od 210 slovenskih gradova ili općina nije imalo dugove, a poslovni list Finance tvrdi da sada dugovi mjesnih samouprava iznose oko pola milijarde eura. (Jagoda Radojčič)


Hrvatska: Uspjeh drvne industrije

Sudeći prema podacima Hrvatske gospodarske komore i Hrvatskih šuma o pozitivnom trendu koji bilježi drvna industrija, još od kraja 2009. godine, a koliko oporavak stranih tržišta na koje Hrvatska plasira 70 posto svoje proizvodnje? „Drvna industrija je od svih industrijskih grana prva osjetila učinke gospodarske krize već sredinom 2008. godine. Smanjenje inozemnih narudžbi utjecalo je na smanjenje izvoza u 2009. godini, a njihovo povećanje krajem prošle godine rezultiralo je i pozitivnim trendovima u sektoru“, komentirala je trendove direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK Božica Marković. U prvih šest mjeseci izvoz drva, drvnih proizvoda i namještaja porastao je 12 posto u odnosu na isto razdoblje krizne 2009. i već je dosegao 401,4 milijuna dolara. Kriza u sektoru šumarstva i drvne industrije počela je početkom posljednjeg kvartala 2008. godine. Pokazatelji koji su upućivali na krizu bili su otežan plasman robe na inozemna tržišta, pad izvoznih cijena robe, rast zaliha, nelikvidnost unutar sektora, rast dugovanja i sve teže podmirivanje obveza proizvođača prema najvećim dobavljačima, osobito prema Hrvatskim šumama. Hrvatske šume su tijekom 2009. godine donijeli više mjera potpore drvoprerađivačkoj industriji. Smanjene su cijene pojedinih sortimenata, smanjena je cijena prijevoza i naknada za korištenje šumskih cesta, uveden je rabat drvoprerađivačima koji proizvode finalne proizvode te su produženi rokovi plaćanja. Prema procjeni Hrvatskih šuma sve te mjere umanjile su im prihod oko 112 milijuna kuna, odnosno toliko je više ostalo njihovim klijentima u drvnoj industriji. Da je drvna industrija u Hrvatskoj, osim što je među prvima pogođena krizom, bila i među najpogođenijima govori podatak da su Hrvatskim šumama prihodi od prodaje drvnih sortimenata u 2009. godini u odnosu na 2008. godinu pali 15 posto ili u apsolutnom iznosu za oko 230 milijuna kuna. Koliko je kriza bila duboka najbolje govori podatak o nenaplaćenim obvezama Hrvatskih šuma. U razdoblju prije krize uobičajena razina dospjelog duga drvne industrije kretala se u iznosu od 150 do 180 milijuna kuna i prosječna naplata je trajala od 80 do 85 dana. Na vrhuncu krize obveze kupaca prema Hrvatskim šumama dosegle su 420 milijuna kuna. Objektivan problem u to vrijeme je bila i kreditna (ne)sposobnost dijela drvoprerađivača, odnosno nedostupnost bankarskih kredita za financiranje zaliha i premošćivanje poteškoća uvjetovanih krizom, objašnjavaju u Hrvatskim šumama, no posljednjih mjeseci dospjeli dug Hrvatskim šumama stabilizirao se na brojci od oko 390 milijuna kuna. To znači da se otplata obveza stabilizirala te da se dug postupno počeo smanjivati s rastom proizvodnje. S obzirom na pozitivne trendove Hrvatske šume su kod određenih kupaca pokrenule mehanizme prisilne naplate — garancije banaka, hipoteke, založna prava i sl. Realno je očekivati da će naplata i novih i starih dugova idućih mjeseci imati pozitivne trendove, dakle daljnje smanjivanje, s obzirom na to da dolazi razdoblje jesenskih sječa, a potražnja za robom, čak i onom koja donedavno nije bila tražena, izrazito je velika, tvrde u Hrvatskim šumama. (Petar Grabovac)


Bosna i Hercegovina: Traže se radnici

'Nova drvna industrija Vrbas' iz Banjaluke raspisala je javni natječaj za prijem 50 novih radnika u cilju popunjavanja proizvodnih kapaciteta radi zadovoljavanja sve većih izvoznih narudžbi, čime bi broj zaposlenih bio povećan na ukupno 410. U Upravi tvornice saopćili su da su ugovorili značajne isporuke namještaja za njemačkog partnera koji ih dalje plasira na šire zapadnoevropsko tržište. „Proizvodnja je u punom kapacitetu i nedostaje nam radnika kako bismo ispunili ugovorene poslove“, izjavio je Dragiša Kalinić, direktor 'Nove DI Vrbas'. Luka Panić, rukovoditelj pogona za proizvodnju masivnog namještaja, kazao je da linija lijepljenih ploča, koju su pokrenuli prije 15 dana, otvara posao za 30 novih radnika. Rukovodstvo 'Nove DI Vrbas', naglašava da su nakon dvogodišnje sanacije i pokretanja proizvodnje, te uspješnog savladavanja ekonomske krize uz financijsku podršku vlasnika, kompanije 'Niskogradnja' iz Laktaša, u iznosu od 20 milijuna KM, došli u situaciju da započnu nove ambiciozne projekte. Prema riječima upravitelja, planira se uvođenje novih tehnologija kroz program za proizvodnju oplemenjene iverice koja se uglavnom koristi za opremanje kancelarijskog prostora. Druga značajna aktivnost je sanacija pogona primarne prerade u kojoj ćemo postojeće stare mašine sa malim učinkom zamijeniti visokoproduktivnim. Također, biti će promijenjena i dotrajala kotlovska postrojenja provođenjem programa kogeneracije koji podrazumijeva upotrebu otpadnog drvnog sortimenta za proizvodnju pare koja bi prolaskom kroz turbine instalirane snage dva megavata osigurala vlastitu proizvodnju struje. Nusproizvod bi se koristio za tehnološki proces i grijanje, za što je ukupno potrebno investirati između tri i četiri milijuna eura. Radnik Miladin Vučković, koji je bio zaposlen i u bivšoj DI "Vrbas" na čijim je temeljima nastala nova tvornica, kaže da mu je ponovno zaposlenje, nakon dvogodišnje pauze zbog provođenja stečajnog postupka, mnogo značilo pogotovo što je srednjovječnim radnicima teško pronaći posao. Menadžment 'Nove DI Vrbas' kaže da s planiranim prijemom 50 radnika neće biti kraj novom zapošljavanju, već da, naprotiv, već početkom iduće godine namjeravaju otvoriti još 50-60 radnih mjesta. „Ukoliko se poslovi budu razvijali predviđenom dinamikom, u 2011. godini imali bismo potrebu za prijemom čak 200-300 novih radnika, a tvornica bi, prema mojoj viziji, za pet godina mogla ukupno zapošljavati između 800 i 1.000 radnika uz godišnji prihod do 60 milijuna KM“, naglasio je Kalinić. (Mirsad Ajnadžić)


Srbija: Ugovor o zajmu za brojila

Generalni direktor Elektroprivrede Srbije Dragomir Marković i direktor Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za Srbiju Hildegard Gacek potpisali su jučer ugovor o zajmu između EBRD-a i EPS-a, vrijedan 40 milijuna eura, za nabavku i uvođenje brojila za daljinsko očitavanje utrošene električne energije u Srbiji. Kako su objavili srbijanski mediji, ministrica financija Diana Dragutinović i direktorica EBRD-a za Srbiju potpisale su i ugovor o garanciji između Republike Srbije i EBRD-a za taj projekt. Ukupna vrijednost projekta iznosi 80 milijuna eura, a očekuje se da će za oko mjesec dana biti potpisan ugovor sa Evropskom investicijskom bankom (EIB), koja će kofinancirati taj projekt sa još 40 milijuna eura. Sredstva iz tih zajmova biće upotrijebljena za kupovinu, nabavku i ugradnju oko 250.000 "pametnih brojila", koji će doprinijeti smanjenju gubitaka električne energije u mreži EPS - a, povećati postotak naplate računa i smanjiti 'krađu' električne energije. Dragutinović je rekla da je riječ o povoljnom zajmu sa kamatnom stopom koja trenutno iznosi oko dva posto, (šestomjesečni Euribor uvećan za maržu od jedan posto), sa rokom otplate od 12 godina u koji je uključen grace period od tri godine. Marković je tom prilikom izrazio očekivanje da će za oko mjesec dana biti potpisan ugovor o zajmu između EPS-a i EIB-a za preostalih 40 milijuna eura neophodnih za realizaciju tog projekta. On je istakao značaj tog projekata zbog daljinskog očitavanja potrošnje struje, upravljanje sistemom potrošnje i gubicima na svim distributivnim nivoima, a predstavlja i podlogu za unapređenje sistema naplate struje i prepreka za neovlašteno preuzimanje električne energije. Marković je rekao da je to jedan od najprofitabilnijih projekata EPS-a koji vraća uloženo za četiri do pet godina i precizirao da se će se prva faza projekata realizirati u naredne dvije godine, a da će realizacija cijelog projekta trajati oko pet godina. Osim nabavke brojila, kako je rekao Marković, projekt obuhvaća i uspostavljanje jedinstvenog sistema upravljanja, softvera i opreme koja podržava cijeli sistem. Gacek je rekla da je EBRD srpskoj elektroprivredi već odobrila zajmove u iznosu od oko 460 milijuna evra, jer se radi o jednom od najznačajnijih sektora privrede u Srbiji. Ona je izrazila očekivanje da će realizacija tog projekta, koji treba doprinijeti i smanjenju emisije ugljen-dioksida u atmosferu za oko 200.000 tona godišnje, biti početni korak za unapređenje distributivne mreže i njeno pretvaranje u "pametne mreže" Gacek je navela da je ta financijska institucija, uključujući ovu pozajmicu, u ovoj godini u Srbiji uložila 322 milijuna eura, u prošloj godini oko 423 milijuna eura. (Milijana Radulović)


Crna Gora: Naknada štete od države

Podgorička kompanija Tehnoput tužit će državu za nadoknadu štete od oko 16 milijuna eura, koliko iznosi vrijednost radova koji su im, odlukama Komisije za kontrolu postupka javnih nabavki, oduzeti na javnim natječajima na koje su konkurirali i uglavnom imali najbolju ponudu, saopćeno je iz te kompanije. Jednu od odluka Komisije oborio je i Upravni sud. Naime, nakon što je posao izgradnje treće trake u Kokotima dodijeljen podgoričkom Bemaksu, Tehnoput je uložio žalbu na odluku Komisije. Sud je presudio da je njihova ponuda bila najbolja, ali je u međuvremenu posao već bio zaključen sa Bemaksom koji je i završio posao. Tehnoput je podnio žalbu i za najnoviju odluku Komisije zbog koje je posao sanacije jalovišta kod Mojkovca dodijeljen također tvrtki Bemaks. Ta odluka je već podigla tenzije među učesnicima javnog natječaja, na koji se prijavilo 17 firmi, uglavnom renomiranih građevinskih kompanija iz Crne Gore, Srbije, Hrvatske i Češke. Nezadovoljni učenici natječaja su podnijeli više prigovora i žalbi, čije razmatranje je u toku, dok je Tehnoput tužio Komisiju Upravnom sudu i epilog se očekuje ovih dana. Tehnoput je na ovom tenderu bio najbolje rangiran od strane Direkcije za javne radove, kao investitor koji je ponudio najnižu cijenu, odnosno za 150 tisuća eura manju od ostalih. Komisija je utvrdila kako ni jedan od ponuđača, izuzev Bemaksa nije dostavio licencu za elektro-radove, što, kako navode ponuđači, nije traženo uvjetima tendera. Komisija je stavku koja se odnosila na moguće nadzemne instalacije na koje bi mogao naići izvođač u svom radu, protumačila kao radove za koje se traži licenca po zakonu o energetici. Obilaskom mjesta izvođenja radova, kako navode u Tehnoputu, ponuđači su se uvjerili da ne postoji takva vrsta instalacija na terenu. Bemaks je bio trećeplasirani na javnom natječaju, ali je Direkcije nakon odluke Komisiji ugovor sklopila sa njim. Osnovno zakonsko pravilo je da su ponuđači dužni da ponudu dostave u skladu sa uvjetima tendera i natječajnom dokumentacijom, kako bi ona bila ocijenjena ispravnom, što je i navelo pojedine učesnike tendera, prije svega Tehnoput da posumnja u mogućnost namještanja tendera za pojedine učesnike. (Vladimir Zeković)


Kosovo: Novi zamjenik šefa EULEX-a

Britanski ambasador u Prištini Andy Sparks postavljen je za zamjenika šefa Misije vladavine prava Evropske unije na Kosovu (EULEX), objavili su kosovski mediji. Sparks će na tom mjestu naslijediti Roja Riva. On će svoje dužnosti u EULEX-u preuzeti sredinom listopada 2010, a naimenovan je na rok od godinu dana uz mogućnost produženja funkcije. Šef misije EULEX Yves de Kermabon rekao je da Sparks posjeduje neophodno iskustvo da služi kao zamjenik šefa velike operacije vladavine prava u teškom okruženju. „Njegovo iskustvo kao ambasadora Ujedinjenog Kraljevstva na Kosovu od 28. travnja 2008. godine daje mu saznanja o situaciji na terenu u periodu posle sukoba iz prve ruke, i prikladno je iskustvo za poziciju zamjenika šefa EULEX-a", rekao je Kermabon. On smatra kako je sada vrijeme kada će se EULEX suočiti sa velikim izazovima dok nastoji da ispuni suštinu svog mandata širom Kosova. Kermabon je kazao da će Sparks dobiti njegovu punu podršku u ispunjenju svojih zadataka. U saopćenju EULEX-a se ne navodi da li Sparks imenovanjem za zamjenika šefa EULEX-a završava mandat ambasadora na Kosovu. Andy Sparks je postao britanski ambasador na Kosovu 28. travnja 2008. godine. Prije toga je bio ambasador u Demokratskoj Republici Kongo i Republici Kongo (2004-2007), zatim zamjenik visokog komesara za Južnu Afriku (2001-2004) i zamjenik ambasadora u Republici Indoneziji (1999-2001). Ranije u svojoj karijeri bio je angažiran u Turskoj i Tajlandu. U Londonu je obavljao i funkcije pomoćnika direktora za ljudske resurse i direktora za usluge izvoza pri Agenciji UK za unapređenje trgovine i ulaganja. (Violeta Palaska)


Makedonija: Redovna aukcija blagajničkih zapisa

Na nedavno održanoj redovnoj aukciji prodaje blagajničkih zapisa Narodne banke Republike Makedonije (NBM), komercijalne, poslovne banke u zemlji potrošile su ukupno 4,5 milijardi denara. Dakle, država nastavlja s ovakvom vrstom zaduživanja, koje stručnjaci i ekonomski analitičari nikako ne preporučaju. Inače, ovi zapisi imaju kamatnu stopu od 4,5 posto. Nadalje, denarska razina blagajničkih zapisa se povećala za 0,7 milijardi denara. K tome, treba se uzeti u obzir da su prije nekoliko dana NBM-u došli na naplatu dosad uzeti blagajnički zapisi te da je Središnja banka RM trebala isplatiti ulagačima 3,8 milijardi denara. U međuvremenu, Narodna banka Makedonije (NBM) registrirala je 3.000 novih, blokiranih računa građana i tvrtki pa je ova brojka u srpnju nadišla 78.000. U istom mjesecu prošle godine, najtežoj kriznoj godini, broj blokiranih računa bio je za dva puta manji. Nadalje, računi su blokirani po različitim osnovama, po dospijećima, a neplaćenim potraživanjima prema bankama, državi, između samih tvrtki, prema fondovima. Samo od početka ove godine u Makedoniji je blokirano više od 10.000 žiro računa. Građani priznaju da u uvjetima krize teško podmiruju račune, a kažu i da njihova primanja nisu dovoljna da se namire sve obveze koje imaju jer pola plaće odlazi na stanovanje i račune. (Vlado Naumovski)


Albanija: Sukob oko hidroelektrana

Albanija i Kosovo možda se kreću ka svojoj prvoj bilateralnoj krizi, vezanoj za svoj oslabljeni sektor proizvodnje struje, objavili su jučer albanski mediji. Planirana je izgradnja hidroelektrane u Zhurru, na južnom Kosovu. Stručnjaci iz Prištine već su u završnim fazama provedbe projekta i blizu su dodjeljivanja ugovora nekoj investicijskoj tvrtki. Međutim, s druge strane granice, vlasti u albanskom gradu Kukesu, na sjeveroistoku Albanije, protive se projektu, jer bi mogao potencijalno skrenuti tok vode tamo gdje su planirane manje hidroelektrane za poticanje proizvodnje struje. Regionalno vijeće Kukesa odobrilo je ugovor sa skupinom privatnih ulagača koji će graditi hidroelektranu u vrijednosti 13 milijuna eura. Albanija i Kosovo obećali su kako će najmanje 20 posto proizvodnje struje doći iz 'čistih' izvora do 2020. godine, u skladu s međunarodnim standardima. (Violeta Palaska)