Petak, 03.07.2009.


Slovenija: Isplaćivanje dividende

Nakon održane Glavne skupštine dioničara Nove ljubljanske banke koja je održana u utorak ostalo je samo jedno otvoreno pitanje, a to je tko će voditi najveću slovensku banku nakon Draška Veselinoviča. Prema jučerašnjim medijskim napisima, iznosu 24,78 milijuna eura podijelit će se tako da se dioničarima isplati dividenda u iznosu od 2,93 milijuna eura odnosno 0,33 eura po dionici, a preostali dio dobiti u iznosu od 21,85 milijuna eura će biti raspoređen u pričuve. Prema posljednjim podacima, najviše šanse ima Rudi Gabrovec, koji je inače poznat kao dugogodišnji političar, šef danas zatvorene LBS banke i nekadašnji član Nadzornog Odbora Nove ljubljanske banke i Darsa. Sam izbor će biti poznat danas. Na redovnoj godišnjoj skupštini dioničara NLB-a je prihvaćen prijedlog Uprave i Nadzornog odbora NLB da se dobit ostvarena u prošloj godini u iznosu 24,78 milijuna eura podijeli tako da se dioničarima isplati dividenda u iznosu od 2,93 milijuna eura odnosno 0,33 eura po dionici, što je zakonom određen minimalni iznos dividende. Preostali dio dobiti u iznosu od 21,85 milijuna eura bit će raspoređen u pričuve, kako bi se ojačala kapitalna snaga NLB-a, navodi se u saopćenju banke objavljenom preko sustava izvješćivanja Ljubljanske burze i na internetskim stranicama banke. Dioničari su izabrali i novi Nadzorni odbor, s obzirom da je starom istekao mandat. U Nadzorni odbor su izabrani Gregor Dolenc, Rasto Ovin, Marko Simoneti, Stanislava Zadravec - Caprirolo, Boris Škapin, Andrej Baričič, Stojan Petrič, Jan Vanhevel, Riet Docx, John Hollows i Igor Masten. Mandat novih članova Nadzornog odbora započeo je s danom izbora. U međuvremenu, zastupničke skupine slovenskih stranaka SDS-a, SNS-a i SLS-a predale su zahtjev za parlamentarnu istragu glede sumnje na klijentelizam i koruptivne radnje ministra visokog školstva Gregora Golobiča, izjavio je na press konferenciji predstavnik SDS-a Jože Tanko. Pritom je pojasnio kako će, između ostalog, pokušati utvrditi je li ministar Golobič utajio porez. Istražna će komisija pregledati i Golobičevu političku odgovornost radi izbjegavanja plaćanja poreza Sloveniji uz njegovo aktivno sudjelovanje u povećanju poreznih opterećenja slovenskim državljanima, kao i njegovu ulogu u dobivanju loše osiguranih kredita koje je odobrila Nova ljubljanska banka. (Jagoda Radojčič)


Hrvatska: Pesimistične prognoze

Bankari, poduzetnici i ekonomisti u Hrvatskoj u svojim su jučerašnjim izjavama za hrvatske medije iskazali iznenađenje ostavkom premijera Sanadera za koju kažu da je neočekivana, šokantna i neozbiljna. „Ekonomska je kriza kulminirala, kasnimo s nužnim mjerama, a sada ih nema tko dovoljno brzo provesti, niti imamo s kim o tome razgovarati“, izjavio je jučer Damir Kuštrak, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca. Jučerašnje predavanje Borisa Vujčića, zamjenika guvernera HNB-a za članove Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore je naglo završeno kako bi se svi mogli pratiti konferenciju za novinare bivšeg hrvatskog premijera. Dva dana nakon objave rekordno velikog pada BDP-a, što je do sada najozbiljniji alarm da se hitno treba krenuti u ozbiljnu akciju, odlazi hrvatska Vlada koja takvu akciju treba provesti. Nadalje, Vlada odlazi dva dana nakon što je guverner HNB-a Željko Rohatinski jasno poručio kako monetarna politika više ne može spašavati državne financije i da je sada vrijeme da to učine same. Guverner je pozvao na hitni rebalans proračuna, koji će morati ozbiljno rezati rashode, što znači da će ovoga puta morati zadrijeti i u socijalna prava, subvencije i u velike investicije, a kako bi se to uspješno provelo, potrebna je politički čvrsta i odlučna vlada. „Hrvatska je u ovom trenutku nema. Kočnica za ekonomsku politiku bit će politički vakuum u kojem će se usporiti proces donošenja odluka, a neke odluke treba donijeti brzo“, izjavio je Hrvoje Stojić, ekonomski analitičar Hypo Alpe Adria banke. I drugi ekonomisti podsjećaju kako ekonomija ne voli šokove, a Sanaderov odlazak definitivno je veliki šok. Ekonomisti smatraju da su sada moguća dva scenarija. Prvi, za kojeg se pretpostavlja da je manje izvjestan, je popuštanje monetarne politike kako bi država nastavila kako tako funkcionirati. Drugi, vjerojatniji scenarij, je skori poziv u pomoć Međunarodnom monetarnom fondu. Sve ono što Sanaderova vlada zbog svojih političkih interesa, ponajprije izbora, nije mogla i htjela sama provesti, pretpostavlja se da će učiniti Međunarodni monetarni fond. Njegovu se dolasku ne opire niti HNB, a sve više ekonomista i poduzetnika smatra kako je i to bolja opcija od sadašnjeg statusa quo. Burza je jučer reagirala naglim padom cijena dionica, Crobex je pao 4,5 posto, na 1812 bodova, a građevinske i brodarske dionice padale su za šest posto. No, do kraja dana Crobex se stabilizirao. Međunarodna tržišta jučer još nisu reagirala na Sanaderovu ostavku. CDS, indeks vrijednosti hrvatskog duga, ostao je na razini kao i prethodnih dana, od 310 do 320 bodova. Kako će se kretati narednih dana i tjedana te pogotovo kako će se kretati hrvatski rejting, ovisit će najviše o prvim potezima nove vlade. (Petar Grabovac)


Bosna i Hercegovina: Poskupljenje akciznih proizvoda

Cigarete su od u Bosni i hercegovini poskupjele za 15 posto, kava za pola KM po kilogramu, a gorivo deset pfeninga po litri, što je rezultat primjene Zakona o akcizama u BiH, potvrdio je jučer za bosansko-hercegovačke medije Mesud Lakota, tajnik Udruženja potrošača BiH. Uprava za indirektno oporezivanje BiH jučer nije imala nove cijene, jer ih proizvođači i uvoznici još nisu dostavili. „Stvarnih razloga za povišenje cijena namirnica nema, ali se bojim kako će trgovački lobiji u BiH uvođenje posebne trošarine na naftu od deset pfeninga za litru iskoristiti da povise maloprodajne cijene. Sadašnje cijene goriva su na nivou kada je barel nafte bio 130 dolara, što znači kako ima dovoljno prostora da ne budu povišene cijene, rekao je Lakota. Prema njegovim riječima, potrošači se uglavnom ne bune zbog poskupljenja kave i cigareta, jer su svjesni kako je to luksuz. „Problem je u mogućem poskupljenju osnovnih životnih namirnica“, istakao je Lakota, koji je upozorio da će i nedavno usvojeni Zakon o zaštiti domaće proizvodnje BiH izazvati poremećaje na tržištu, jer će proizvodi iz Srbije i Hrvatske poskupjeti, a to bi moglo dovesti i do podizanja cijena domaćih proizvoda. Predrag Gluhaković, ministar trgovine i turizma Republike Srpske izjavio je za lokalne medije da će stupanjem na snagu Zakona o zaštiti domaće proizvodnje uvozni proizvodi zbog carinskih nameta poskupjeti između 30 i 70 posto. Bosna i Hercegovina u međuvremenu nema kapacitete da može da nadomjestiti sve proizvode iz Srbije i Hrvatske koje uvozimo, tako da će najveći udar novim poskupljenjem biti na potrošače, rekao je Gluhaković. On je naglasio da je kod primjene Zakon o akcizama najvažnije pratiti kako će se poskupljenja nafte za deset pfeninga odraziti na cijene prehrambenih proizvoda. Petar Milanović, predsjednik Udruženja trgovaca BiH, rekao je da novi zakon nije donio veće probleme trgovcima. „Trgovci su čekali na nove porezne markice pa je jučer bilo nemoguće kupiti cigarete. Sa starim poreznim markicama cigarete po novim cijenama će se moći prodavati do početka slijedeće godine, a da će ubuduće markice na svaki novi zahtjev biti štampane s novim cijenama. Kemal Čaušević, direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH, tvrdi kako prvog dana primjene Zakona o akcizama nisu zabilježeni problemi, osim negodovanja trgovaca zbog prisustva inspektora UIO u prodajnim mjestima. „Nismo dobili zahtjeve za nove porezne markice za duhan niti od jednog proizvođača ili uvoznika cigareta. Oni mogu prodavati zalihe koje su morali popisati, ali moraju i platiti razliku u visini akcize. Problema s markicama za kavu ne bi trebalo biti, jer je ostavljen prelazni period od tri mjeseca u kojem trgovci kavu mogu prodavati bez markica“, objasnio je Čaušević. (Mirsad Ajnadžić)


Srbija: Problemi s deficitom

Prema posljednjim procjenama, ekonomisti u Srbiji smatraju kako je malo vjerojatno da će Međunarodni monetarni fond dozvoliti deficit viši od dogovorenih tri posto, pa u tom slučaju za Vladu Srbije ostaju tri opcije. Vlada namjerava zatražiti povećanje deficita, ali su stručnjaci skeptični. „Prvo, najmanje je vjerojatno da će se MMF s time složiti. Druga moguća opcija je da se ide na oštriju varijantu rebalansa, kojim bi se ili smanjili javni rashodi, ili povećali javni prihodi putem uvođenja novih poreznih oblika, dok bi treća opcija bila da se ne postigne suglasnost sa MMF-om i u tom slučaju ne bi bila isplaćena slijedeća tranša, ali to ne bi previše pogodilo Srbiju, s obzirom da se tečaj dinara stabilizirao, da su devizne rezerve dosta visoke, tako da nije nemoguća ni ta opcija, procjena je ekonomskih stručnjaka. Njihova je procjena da je najbolja procjena da se osiguraju sredstva za pokrivanje povećanog deficita. To je opcija u kojoj bi se išlo na rebalans budžeta. Predsjednik Vlade Srbije Mirko Cvetković je sa zamjenikom generalnog direktora Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Murilom Portugalom jučer razgovarao o mogućnosti povećanja fiskalnog deficita i načinima njegovog financiranja. Oni su konstatirali da se postojeći program sa Međunarodnim monetarnim fondom uspješno realizira i da je, zajedno sa mjerama Vlade Srbije, dao dobre rezultate u sektoru stabilizacije financijskog sektora, stabilizaciji kursa i zaustavljanju pada industrijske proizvodnje. „S jedne strane, smanjenje javnih rashoda djeluje kontrakcijski na privredu jer se smanjuje nivo potražnje. Isto tako, s druge strane, povećanje javnih prihoda znači povećano zahvaćanje privrede i građana koji teško to mogu izdržati u postojećim uvjetima recesije i opadanja stope rasta”, upozorio je on. Ako se na to bude išlo, vjerojatno će to biti kombinacija ili povećanja javnih prihoda i smanjenja javnih rashoda. Vjerojatno bi se išlo na dalje smanjenje javne administracije, na sniženje plaća javnoj administraciji, moguće i na smanjenje nivoa penzija ukoliko se postigne koalicijski sporazum, vjerojatno povećanje PDV-a i još nekih poreza, procjena je stručnjaka. Profesor Ekonomskog fakulteta Dejan Šoškić izjavio je jučer za lokalne medije da je Srbija izbjegla veću makroekonomsku nestabilnost zahvaljujući pomoći MMF-a, ali to samo trenutno može da pomogne, jer nismo riješili ključni problem ekonomije, mali bruto društveni proizvod. On je rekao da u strukturi BDP imamo suviše usluga i sektora koji nisu sposobni da izvoze i generiraju devizne prilive i pruže pravu podršku čvrstoj valuti, jer je jak kurs sa postojećom privredom neodrživ na duži rok. I guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić je rekao da kako financije sada stoje, Srbija neće moći automatski povući drugu tranšu sredstava te je također podsjetio kako je Srbija preuzela obavezu da budžetski deficit bude 20 milijardi dinara na kraju lipnja, a po svemu sudeći on će biti mnogo veći. „Ekonomska politika mora da bude postavljena tako da se investira u industriju koja je sposobna za izvoz, jer mi sada umjesto proizvodnje imamo na sve strane banke, kladionice i turističke agencije, što nikako nije dobra privredna struktura za zemlju, poput naše“, izjavio je Šoškić. On je naveo da održavanje jakog dinara stvara iluziju kod građana Srbije da im je kupovna moć veća nego što jeste, ako zarade preračunaju u devize, a to s druge strane šalje poruku investitorima da smo mi idealno tržište za izvoz i otvaranje šoping molova, umesto da se predstavimo kao zemlja pogodna za razvijanje industrijskog sektora. (Milijana Radulović)


Crna Gora: Struja i skuplja i jeftinija

Regulatorna agencija za energetiku Crne Gore je izračunala kako lokalna domaćinstva trebaju plaćati struju neznatno jeftinije u odnosu na cijenu koju su nezakonito povećali u prosincu prošle godine, a koju je već oborio Upravni sud. Kilovat-sat električne energije za potrošače sa dvotarifnim brojilom, kojih je u Crnoj Gori većina, košta 8,21 cent umjesto dosadašnjih 8,46, a potrošače sa jednotarifnim 9,84 umjesto 10,1 cent. Ta korekcija od ukupno 2,91 posto za dvotarifne i 2,58 za jednotarifne potrošače je jučer saopćena u Agenciji za energetiku. „Smanjili smo cijenu struje u odnosu na odluku koja se primjenjuje od prosinca prošle godine, a u odnosu na lipanj, kada je prvi put promijenjena cijena, povećana je za trošak uvoza i kupovine ugljena i to u iznosu od 9,5 milijuna eura“, navodi se u saopćenju Regulatorne agencije. Do spornog poskupljenja u zimi, domaćinstva su kilovat energije plaćala 7,7 centi, odnosno jednotarifna 9,19. Upravni sud je poništio poskupljenje električne energije od deset posto iz prosinca, na inicijativu predstavnika nevladinog sektora Steva Muka, Gorana Đurovića i Daliborke Uljarević, zahtijevajući da RAE novom odlukom ispravi nepravilnosti pri određivanju troška za uvoz struje i nabavku uglja. Regulator je zadužio Elektroprivredu Crne Gore da ponovo obračuna isporučenu količinu električne energije potrošačima od prosinca prošle do lipnja ove godine i utvrdi razlike u odnosu na obračun urađen primjenom poništene odluke. Nakon toga, Elektroprivreda će na odgovarajući način izvršiti poravnanje kod svih potrošača gdje je to neophodno, na račun budućih zaduženja. Jedan od prijedloga je da se kroz fakturu za mjesec lipanj nadoknadi sve oštećenim potrošačima, ali predstavnici EPCG će znati kako je to tehnički najlakše odraditi. Poravnanje će svakako biti na slijedećim fakturama za potrošenu energiju, a odluka važi do kraja godine, izjavio je jučer predsjedavajući Odbora Agencije Dragan Bojović. RAE je, tvrdi Bojović, pri usvajanju Odluke o izmjeni tarifa za električnu energiju u svemu postupila prema primjedbama iz navedene presude. U Agenciji su saopćili da je niža cijena struje za Željeznicu i Željezaru, dok je povećana za Kombinat aluminija Podgorica za oko 2,7 posto. Regulatorna agencija za energetiku je prilikom prethodnog odobravanja iznosa za pokrivanje troškova Elektroprivrede, priznala uvoz nedostajuće energije za 2009. vrijedan oko 80 milijuna eura, na temelju prosječno ponuđene cijene u ponudama, koje nisu vrednovane. EPCG je odlučila da prošlogodišnji javni natječaj poništi i megavat-sat struje će sada plaćati i dvostruko jeftinije. Sud je priznao trošak EPCG za plaćanje pristojbi općinama Nikšić i Plužine. Iz Agencije su saopćili da su zahtjev Elektroprivrede za izmjenu tarifa usvojili zbog povećanja troškova poslovanja koji se odnose na troškove po osnovu naknada za korištenje građevinskog zemljišta za općine Nikšić i Plužine od 5,9 milijuna i trošak ugljena za proizvodnju električne energije od 3,5 milijuna eura. RAE nije prihvatila zahtjev Elektroprivrede da joj se prizna trošak po pravomoćnoj presudi Trgovinskog suda u Novom Sadu, u iznosu od 6,5 milijuna eura, dodatni na temelju uvoza električne energije od 13 milijuna, kao ni zahtijevano umanjenje odobrenog izvanrednog prihoda. Nije prihvaćen niti zahtjev za povećanje stope odobrenog povrata na investicije. Predstavnici civilnog sektora, koji su tužili regulatora, procijenili su kako EPCG građanima treba nadoknaditi oko 20 milijuna eura, zbog nezakonitog poskupljenja struje u prosincu prošle godine. (Vladimir Zeković)


Kosovo: Vraćaju se policajci

Od ukupno 325 suspendiranih policajaca srpske nacionalnosti, koji su do 15. svibnja bili na plaćenoj suspenziji, a koji su do srijede imali rok da se vrate na posao, vratilo se 318, te se računa na povratak još troje Srba. Tako su se gotovo svi Srbi koji su prije godinu i pol dana napustili policijsku formaciju, koja je pod zapovjedništvom Prištine, vratili na posao i raspoređeni su na stara radna mjesta. Arber Beka, glasnogovornik zapovjedništva KPS-a, vratilo se na području Prištine 113 policajaca (od ukupno 114 koji su bili pod suspenzijom), u gnjilanskom području 125 (od 129), a u pećkom vratilo se svih sedam policajaca na posao. U glavnu komandu u Prištini od 24 vratila su se 23 policajca, na poslove u graničnoj policiji od 50, koliko ih je nakon proglašenja nezavisnosti Kosova napustilo posao, na radna mjesta vratilo se 49, dok se u mitrovičku regiju vratio jedan policajac, koji je u veljači prošle godine napustio KPS. Srpski policajci su zadužili policijsku opremu, jer su već imali uniforme, koje su nakon suspenzije kod njih ostale. Glasnogovornik zapovjedništva u Prištini naglasio je za kosovske medije kako sve funkcionira normalno i da su ih dobro dočekale kolege, bez obzira na nacionalnost. On je ponovio da su svi radnici policije pod komandom KPS-a, odnosno Prištine. EULEX je pozdravio povratak srpskih policajaca kao značajan korak u kreiranju multietničke policije, pohvalivši profesionalizam srpskih policajaca koji su ostali u policiji i provodili zakon usprkos političkim pritiscima. U šest regiona na teritoriju Kosova zaposleno je 809 policajaca srpske nacionalnosti, što je oko 10 posto od ukupno 9.000 policajaca, koliko pokriva teritorij Kosova. Pored Srba u redovima policije većinu čine Bošnjaci, kojih ima 227, zatim Turci kojih je 88 u uniformi KPS-a, Goranci – 42, Romi 21, Aškalije kojih ima 20, Egipćana – sedam, Čerkeza pet, Hrvata četvoro. Predsjednik Srpskog nacionalnog veća sjevernog Kosova Milan Ivanović ocijenio je da je za sigurnost Srba u enklavama dobro to što su se srpski policajci vratili u policiju Kosova. On je za rekao da srpski policajci nisu trebali napuštati tu službu u veljači 2008. godine, nakon proglašenja nezavisnosti Kosova. Ivanović je u ožujku prošle godine, kada su suspendirani srpski policajci koji su napustili KPS nakon proglašene nezavisnosti, ocijenio čudnom odluku srpskih policajaca da vrate oružje. „Pripadnici KPS-a srpske nacionalnosti moraju se brinuti i dalje o sigurnosti Srba u enklavama, da imaju svoj zapovjedni lanac bez učešća albanskih institucija i da surađuju samo sa pripadnicima UNMIK-a i EULEX-a, ako se oni budu ponašali objektivno i neutralno”, rekao je tada Ivanović. (Violeta Palaska)


Makedonija: Izdavanje drugih euroobveznica

Prije nekoliko dana, makedonska Vlada izdala je drugu po redu euroobveznicu. Ročnost joj je tri i pol godine, a kamatna stopa iznosi 9,8 posto, a transakcija će se odvijati preko međunarodne financijske institucije HSBC sa sjedištem u Londonu. Ključni ulagači, kupci euroobveznice su Britanci, 60 posto njih. Kupci su društva za upravljanje sredstvima, mirovinski, investicijski, osiguravajući fondovi i banke. S ovim novim zaduživanjem, javni dug Makedonije iznosit će ukupno 28,5 posto bruto domaćeg proizvoda ili 1,897 milijuna eura. U usporedbi sa istim mjesecom prošle godine, makedonski Državni zavod za statistiku zabilježio je smanjenje troškova života od 1,7 posto u lipnju ove godine. Ovo smanjenje troškova života rezultat je nižih cijena povrća za 36 posto, jaja za 3,4 posto, svježeg i kiselog mlijeka za 0,9 posto, mliječnih proizvoda za 0,7 posto, mesa i mesnih prerađevina za 0,5 posto, proizvoda od žita i prerađenog povrća za 0,4 posto i ribe za 0,2 posto. Vrijednost potrošačke košarice za hranu i piće tako za makedonsku četveročlanu obitelj, računata na temelju maloprodajnih cijena, iznosi 11.986 denara i u odnosu na mjesec ranije snižena je za 7,7 posto. Nažalost, posljednji podaci pokazuju da je gotovo polovica inozemnih ulagača više zainteresirana ulagati u druge zemlje u regiji nego u Makedoniju. Birokracija, sudski sustav i katastar još uvijek su glavne prepreke za poslovanje u Makedoniji, pokazalo je istraživanje Vijeća inozemnih ulagača i tvrtke za istraživanje tržišta GFK Skopje. Stranci smatraju da susjedne zemlje nude bolje mogućnosti za ulaganje jer Makedonija gubi konkurentnost. 63 posto ispitanika na prvo mjesto stavlja Albaniju, a 54 posto njih se izjasnilo za Srbiju i Bugarsku. Čak 40 posto ispitanika reklo je da je poslovna klima u Makedoniji loša. (Vlado Naumovski)


Albanija: Dobar dojam

Parlamentarni izbori održani u nedjelju u Albaniji pokazali su poboljšanja u usporedbi s prijašnjim izborima, ali i dalje ima nepravilnosti, izjavili su međunarodni promatrači. Evropska unija i SAD smatraju ove izbore, čiji su preliminarni rezultati pokazali tijesno vodstvo vladajućih demokrata pred socijalistima, testom albanske spremnosti za integraciju u Europu. Međunarodna izborna promatračka misija zaključila je da je albanski izborni proces pokazao poboljšanja, ali je također primijetila da još uvijek ima nepravilnosti, navodi se u saopćenju promatrača. „Zemlja je sazrela, postigla je napredak i mnoge bojazni koje smo imali prije samo nekoliko mjeseci nisu se ostvarile“, kazao je Wolfgang Grossruck, potpredsjednik Parlamentarne skupštine OESS-a i posebni koordinator kratkoročne promatračke misije OEES-a. Usprkos pohvalama međunarodne zajednice tenzije nakon izbora u Albaniji se nastavljaju, očekujući rezultate nedjeljnih parlamentarnih izbora, dok dva glavna suparnika, albanski premijer Sali Berisha i šef Socijalističke stranke Edi Rama, nastavljaju izmjenjivati optužbe. Obojica uvjereni u svoju vlastitu pobjedu, Berisha i Rama su priznali da treba sačekati rezultate Centralne izborne komisije. „Demokratska stranka je pobijedila, pobjeda nije uvjerljiva, ali je ipak pobjeda“, rekao je Berisha na konferenciji za štampu, te rekao da ima sve za formiranje novoga kabineta, te da treba sačekati službene rezultate, prije nego se konkretnije izjasni o novoj vladi. Berisha optužuje Ramu da pritiscima i zastrašivanjima želi blokirati proces prebrojavanja glasova, jer se boji da prizna svoj poraz na izborima. „Rama sa svojom grupom bandita nije u stanju promijeniti volju Albanaca koji su dali povjerenje koaliciji oko Demokratske stranke“, izjavio je albanski premijer.Rama je, na konferenciji za štampu, odgovorio istim tonom o svom suparniku. Berisha traži silom da odnese pobjedu, ali su socijalisti pobijedili i oni će do kraja braniti volju Albanaca izraženu na izborima, upozorio je Rama. Socijalistički čelnik je objavio da će njegova stranka uložiti žalbu na razne izborne krađe uočene u Beratu, Skadru i Laku. (Violeta Palaska)